Svrha učenja i podučavanja nastavnog predmeta Povijest jeste stjecanje znanja o prošlosti koje je potrebno za razumijevanje sadašnjosti, a isto tako potiče na promišljanje o budućnosti. Stečena znanja, usvojene vještine i prihvaćene vrijednosti predstavljaju temelj za razumijevanje i kritičko sagledavanje događaja i procesa koji su utjecali na razvoj ljudskog društva od najstarijih vremena do danas. Za učenika je važno učenje o vlastitoj zajednici i drugim zajednicama zbog razumijevanja procesa koji su utjecali na stvaranje osobnih i kolektivnih identiteta, primjerice lokalnih, nacionalnih, etničkih, kulturnih, socijalnih, klasnih, religijskih i drugih. Učenjem i podučavanjem predmeta kod učenika treba potaknuti interes za rad na povijesnim izvorima, sagledavanje događaja iz različitih perspektiva, donošenje zaključaka i osmišljavanje različitih oblika prezentacija. Na taj način razvija se analitičko, kritičko i kreativno mišljenje koje će im pomoći da aktivno sudjeluju u društvu
Podučavanjem nastavnog predmeta Povijest neposredno se ostvaruju vrijednosti i ciljevi određeni zakonom o osnovnom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Stečena znanja iz povijesti koriste se u svakodnevnom životu, na temelju iskustava iz prošlosti možemo predvidjeti događaje u budućnosti i aktivno sudjelovati u lokalnoj i globalnoj zajednici.
Učenje i podučavanje predmeta razvija matematičku pismenost, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, kulturnu svijest i kulturno izražavanje i kreativno-produktivnu kompetenciju. Ove kompetencije razvijaju se korištenjem logičkog i prostornog razmišljanja prikazujući karte, grafikone i lentu vremena pri objašnjavanju povijesnog vremena. Učeći povijest učenici razvijaju suodgovornost za vlastito učenje, definiraju vlastite ciljeve, koriste različite metode i strategije učenja. Također učenje povijesti utječe na poštivanje drugih kultura, razumijevanje svoga identiteta i sposobnost empatije.
Učenjem povijesti učenici proširuju znanja o prošlosti, razvijaju analitičke vještine koje su im potrebne za kritičko sagledavanje suvremenog svijeta, povijesnih korijena i aktualnih civilizacijskih tijekova. Nakon stjecanja temeljnih povijesnih znanja o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta razvija se povijesno mišljenje koje omogućava učenicima da vrednuju dokaze, provode komparativnu i uzročno-posljedičnu analizu, interpretiraju povijesne podatke, iznose čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive te analiziraju suvremene teme što im može pomoći u donošenju odluka u svakodnevnom životu.
Nakon ovladavanja gradiva Povijesti učenik bi trebao biti osposobljen za donošenje odluka, nastavak obrazovanja te odgovorno sudjelovanje u demokratskom društvu brzih društvenih, tehnoloških i ekonomskih promjena kako bi dao svoj doprinos izazovima na lokalnoj, regionalnoj, europskoj i globalnoj razini.
Nastavni predmet Povijest pripada društveno-humanističkom području. Kurikul Povijesti strukturiran je s četiri domene/nastavna područja a to su: Povijesni izvori i proučavanje povijesti, Povijesno vrijeme i kronologija, Kontinuitet i promjena i Uzročno-posljedični odnosi. Nastavlja se na početno učenje povijesti u predmetu Priroda i društvo.
Učenje i podučavanje Povijesti zahtijeva izbor različitih sadržaja te primjenu raznih metoda sukladno uzrastu učenika. Učenje se odvija u interakciji s drugima, potiče se suradničko učenje jer učenici nekada bolje prihvaćaju nove ideje od svojih vršnjaka. Učenik primjenjuje različite načine učenja, primjerice postavlja pitanja, samostalno zaključuje na temelju povijesnih izvora, njihove analize te prezentacije dobivenih rezultata. U središtu učenja je čovjek i temeljne vrijednosti kako bi učenici usvojili pozitivne vrijednosti i bili sposobni ostvariti vlastite potencijale.
Podučavanje prošlosti zahtijeva razumijevanje različitih kultura i civilizacija u svijetu, uključujući i analizu važnih ideja, društvenih i kulturnih vrijednosti, vjerovanja i tradicije. Učenjem povijesti učenici ispituju uvjete u kojima ljudi žive i veze i interakcije ljudi kroz vrijeme i prostor, kao i načine na koje različiti ljudi vide isti događaj iz različitih perspektiva.
Učenje o svjetskim kulturama i civilizacijama zahtijeva uspostavljanje vremenskih okvira, istraživanje različitih periodizacija, istraživanje tema kroz vrijeme i unutar određenih kultura i fokusiranje na ključne prekretnice u svjetskoj povijesti.
Proučavanje glavnog socijalnog, političkog, kulturnog i religijskog razvoja u svjetskoj povijesti uključuje i učenje o važnim ulogama i doprinosima koje su imali određeni pojedinci i skupine.
Nastavni predmet Povijest je obvezan u osnovnoj školi u šestom, sedmom, osmom i devetom razredu; obvezan je predmet u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu gimnazije te je izborni predmet u drugom, trećem i četvrtom razredu.