• Usvajanje znanja i razvijanje učeničkih mogućnosti za logičkim, sustavnim i kritičkim razmišljanjem, te kreativnim i inovativnim sposobnostima.

Učeći fiziku učenici će razvijati logičko i kritičko razmišljanje, rješavajući različite probleme iz oblasti fizike. Traženjem novih načina rješavanja problema razvijaju kreativnost i sposobnost za dobivanje inovativnih ideja u svakodnevnome životu i društvenom okruženju.

• Razvoj vještina rješavanja problema uz postavljanje pokusa, njihovog izvođenja, mjerenja, dobivanja i vrednovanja rezultata i njihovog modeliranja korištenjem matematičkih i računalnih alata.

Izvođenjem pokusa učenici razvijaju vještine sustavnom pristupanju problemu, postavljanju pokusa, provedbi mjerenja i analizi rezultata. Povezujući ih s dostupnim tehnologijama razvijaju vještine korištenja računalnih alata za simuliranje.

• Nastojati u individualnom maksimalnom razvoju i stvaranju navika pravilnog korištenja znanstveno-istraživačkih pristupa.

Razvijanje navike promatranja i istraživanja problema, sustavnog načina razmišljanja i zaključivanja te korištenja metoda fizike doprinose razvoju opće sposobnosti ispravnog korištenja jezika fizike, rješavanja problema i načinima izražavanja. Uz razvoj eksperimentalnih vještina učenika stvaraju se navike za urednost i točnost, pažljivo pristupanje problemima, njihovoj analizi, klasificiranju i sistematizaciji. U ovim procesima potrebno je nastojati postizati maksimalni razvoj i stvaranje navika u skladu s učeničkim mogućnostima.

• Poticanje i održavanje interesa za fiziku i stjecanje znanja i vještina.

Nedostatak interesa učenika može biti priličan izazov za nastavnike, stoga se interes može promatrati kao medij i cilj obrazovnih procesa. Nastavnici mogu revitalizacijom sadržaja (tema), primjenom eksperimenata i tehnologije, korištenjem učenja temeljenog na projektima, međupredmetnim povezivanjem, te pokazivanjem upotrebe koncepta fizike u budućnosti učiniti nastavu atraktivnu za učenike.

• Razvoj komunikacijskih vještina i jezika fizike razmjenom ideja i rezultata. 

Korištenjem različitih izvora informacija, te prikazivanje fizikalnih ideja, teorija i eksperimentalnih rezultata u raznovrsnim oblicima (npr. usmeno, grafički, tablično, analitički) poboljšava jezično-komunikacijske vještine učenika. Dodatno razvija čitateljsku pismenost, kulturu i navike, a kritičkim promišljanjem učenici poboljšavaju procjenu korisnosti i pouzdanosti informacija. Također vlastitim prezentacijama uče se preuzimanju odgovornosti za izrečeni i pisani sadržaj uz uvažavanje identiteta drugih.

• Razvijanje pozitivnih osobnosti, urednih i zdravih navika, uz razvijanje svijesti o povezanosti fizike, prirode i društva.

Izgradnja ideja temeljenih na opažanju, mjerenju i zaključaka temeljenih na znanstvenim činjenicama zauzima temeljno mjesto u učenju i poučavanju prirodoznanstvenih predmeta. Stoga, razvijanjem prirodoznanstvene pismenosti kod učenika, tj. razvijanjem znanja, vještina i stavova ključnih za izvođenje utemeljenih zaključaka razvija kod učenika prirodoznanstveni pogled na svijet i odgovoran odnos prema prirodi, te svijest o utjecaju fizike na razvoj društva, tehnologije i važnost pristupa održivom razvoju. 

1. Stjecanje trajnih i uporabljivih znanja likovnog jezika, razvijanje sposobnosti i odgajanje kreativnog opažaja  i spoznajnih vrijednosti kroz likovno stvaralaštvo različitim izražajnim sredstvima proširujući kompetencije kreativnog mišljenja.

2. Razvijanje kritičkoga mišljenja, stavova i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga  odnosa prema okolini i prostorno-vremenskom kontekstu likovnoga stvaralaštva.

3. Poticanje istraživačkog i kreativnog duha kod učenika kako bi upoznali i cijenili kulturnu baštinu, različite umjetničke pravce i globalnu kulturnu raznolikost, te prepoznali važnost likovnog stvaralaštva i različitih kulturnih pojava u suvremenom društvu.

4. Razvijanje interesa i ljubavi prema likovnoj umjetnosti, kako bi aktivno i odgovorno sudjelovali u oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline.

Osposobiti učenika za primjenu temeljnih jezično-komunikacijskih vještina čitanja, pisanja, slušanja i govorenja te njihovog međudjelovanja, primjenu znanja o hrvatskom standardnom jeziku i znanja o hrvatskom jeziku kao sustavu.

Osposobiti učenika za stvaranje govorenih i pisanih tekstova različitih oblika, sadržaja, funkcionalnih stilova, strukture i namjene u osobne i javne svrhe te bogaćenje rječnika.

Razvijati kod učenika sposobnosti izražavanja i prenošenja misli, informacija, osjećaja i stavova na materinskom jeziku u različitim komunikacijskim situacijama, putem različitih medija i u različite svrhe.

Poticati učenika na razvijanje čitalačke pismenosti, čitalačke kulture i čitalačkih navika čitanjem i interpretiranjem književnih tekstova (različitih sadržaja i struktura) na temelju stečenog znanja o književnosti i osobnog čitateljskog iskustva; razvijanje kritičkog mišljenja, izgradnju vlastitog svjetonazora i njegovanje moralnih vrijednosti na temelju refleksije o sebi i drugima te poticati razvoj literarnog/čitalačkog ukusa.

Postići kod učenika informacijsku, medijsku i međukulturnu pismenost prikupljanjem informacija iz različitih izvora; poticati ga na kritičko promišljanje o pročitanom, na odgovorno korištenje informacijama te preuzimanje odgovornosti za vlastiti govoreni i pisani izričaj.

Razvijati kod učenika vlastiti jezično-kulturni identitet, jačati nacionalni identitet i pripadnost svom narodu upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povijesne baštine Hrvata; poticati ga na poštivanje jezično-kulturnog identiteta i vrijednosti drugih naroda u BiH.  

Postići razumijevanje kompleksnosti živoga svijeta na različitim organizacijskim razinama (od molekule do biosfere) povezujući pojavu novih svojstava sa sve složenijom građom živih bića te razviti znatiželju za upoznavanje raznolikosti živoga svijeta odgovorno se ponašajući prema njemu uz poštivanje i uvažavanje različitosti.

Upoznati čimbenike i procese koji su omogućili postanak i razvoj života na Zemlji te razviti svijest o složenoj međuovisnosti svih organizama na Zemlji.

Razumjeti utjecaj bioloških dostignuća na kvalitetu života uz usvajanje zdravih navika te osposobiti učenike za ulogu aktivnoga građanina, koji će doprinijeti održivomu razvoju, na lokalnoj i globalnoj razini te razviti potrebu za cjeloživotnim učenjem. 

Razviti prirodoznanstvene kompetencije, te kritičko promišljanje radi samostalnog rješavanja problema vezanih za svakodnevni život i znanost, razmatranjem svih mogućih opcija u rješavanju svakodnevnih problema.

Povezati znanja Biologije s relevantnim spoznajama prirodoslovnih predmeta te s drugim područjima i međupredmetnim temama, zbog razvoja osobnih potencijala i osposobljavanja za upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem.

Usvajati i primjeniti znanja iz Biologije u životnom okruženju te razvijati nove vještine. Uočiti značaj osobne interakcije s drugim ljudima i prirodom te shvatiti značaj za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, usvajajući zdrave životne navike. 

• Potaknuti interes, osjećaj za estetiku, znatiželju prema glazbi i njenoj primjeni, te ukazati za značaj i ulogu glazbe u svakodnevnom životu.

• Potaknuti razvoj glazbenih sposobnosti, produkcije, reprodukcije, kreativnosti u skladu s individualnim sposobnostima učenika, te time poticati društvenu interakciju, samopouzdanje, izgradnju identiteta, disciplinu, strpljenje, odgovornost. 

• Upoznati učenike s velikim izborom glazbene literature i s njom povezanih stilskih razdoblja, žanrova, kulturnom baštinom-nasljeđem glazbe BiH i cijelog svijeta.

• Upoznati učenike sa sastavnicama glazbenog djela koje će primjenjivati pri glazbenoj analizi. 

• Usvajanje temeljnih pojmova i znanja o povijesti i razvoju filozofsko-etičke misli, specifičnim pristupima problemima, teorijama, autorima i djelima, te ovladavanje specifičnim vještinama potrebnim za rješavanje (etičkih i drugih) problema.

• Razvijanje moralnih i etičkih kompetencija s naglaskom na religijska pitanja, sagledavanjem širine etičkih znanstveno-teorijskih i praktičkih pristupa u rješavanju situacija s kojima se učenik suočava osobno i kao član zajednice i društva.

• Razvijanje etičkog i bioetičkog senzibiliteta, brige za svoju dobrobit, dobrobit drugih ljudi, budućih generacija, drugih živih bića i okoliša osvještavanjem vlastite uloge u svijetu, društvu i lokalnoj zajednici.

• Suočavanje s vlastitim, zajedničkim i globalnim problemima antropologije, prava i politike, te istraživanjem, razumijevanjem, razvijanjem, preispitivanjem i obranom vlastitoga stajališta, pristupa i izbora.

• Razvoj vještina argumentacije, prezentacije i komunikacije vezanim za zanimanja (struke), poslovanje, rad i tržište, kao ključnih pretpostavki kritičkoga mišljenja, naglašavajući pritom prihvaćanje i poštovanje drugih osoba uz uvažavanje različitosti.

• Usvajanje znanja o osnovnim pojmovima, teorijama i metodama istraživanja u sociologiji (sociološki instrumentarij) i razumijevanje sociološkog pogleda na društvo.

• Razvoj socijalnih, komunikacijskih i metakognitivnih kompetencija učenika kroz multiperspektivno promatranje i analizu pojava i odnosa u društvu.

• Osposobljavanje učenika da se kroz korištenje i procjenu različitih izvora informacija prilagode sve bržim društvenim promjenama i povećanju kompleksnosti društvenih sustava.

• Poticanje promicanja tolerancije, uvažavanja, poštivanja različitih kultura i mišljenja, te razvijanje svijesti o osobnom identitetu, te relevantnim grupnim i kulturnim identitetima kod učenika.

• Razvijanje kritičkog odnosa prema različitim (sociološkim) interpretacijama stvarnosti, medijima i procjenama globalnih rizika uz izražavanje vlastitog stava, te poticanje učenika da se razviju u informirane, zdrave i odgovorne članove društvene zajednice.

Spoznaja važnosti identiteta u globaliziranom društvu razvijanjem znanstvenog pogleda na svijet bez stereotipa i predrasuda poštujući različitosti kroz empatiju i toleranciju.

Razvijanje odgovornosti prema prirodi i drugim ljudima poštujući načela održivog razvoja kroz sudjelovanje u oblikovanju funkcionalne prostorne strukture na različitim prostornim razinama. 

Korištenje geografske pismenosti i razumijevanje geografskih znanja i vještina. Razvoj kritičkog promišljanja o uzročno-posljedičnim vezama problema u prostoru radi pronalaženja njihovih rješenja u svakodnevnom životu. 

Kartografsko opismenjivanje i razvoj kartografskih vještina korištenjem različitih metoda rada s naglaskom na analizu, vizualizaciju i predstavljanje geografskih podataka te istraživanje, uključujući terenski rad zbog otkrivanja novih spoznaja u geografskom prostoru. 

Razvijanje osobnog prostornog identiteta njegujući ljubav prema domovini i osjećaj njezinoj pripadnosti kao i Europi i svijetu. Razvijanjem osobnih kompetencija kroz cjeloživotno učenje doprinositi izgradnji bolje države i svijeta.