• razlikuje filozofski pristup moralu od religijskih, mitoloških i drugih učenja o moralu
• primjereno koristi pojmove: etika, moral, etičko pitanje, moralno pitanje, moralna dilema, vrijednosti, vrlina, savjest, dobro, zlo, mit, religija, nereligioznost, ateizam, agnosticizam, zlatno pravilo, sekularizam, religijski fundamentalizam.

• moralna i etička pitanja u mitovima: sudbina i sloboda, vrline i mane, pojedinac i zajednica, dobro i zlo, znanje i odgovornost
• moralna i etička pitanja u religijama: moralnost i religije, moralnost i nereligioznost, etička učenja svjetskih religija
• ljudska priroda: teorije o podrijetlu čovjeka, čovjek kao prirodno i društveno biće, ljudska priroda i tehnološki napredak, tradicija i suvremenost

Ishod je moguće realizirati obradom tri obvezne teme: Moralna i etička pitanja u mitovima, Moralna i etička pitanja u religijama i Ljudska priroda.

Obvezne teme učitelj obrađuje na primjeru najmanje dviju izbornih tema koje u suradnji s učenicima izabire s priloženih popisa izbornih tema.

Neovisno o šest izabranih teme, glavni je zadatak učitelja organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim pitanja na primjerima iz mitova, religija i ljudske prirode na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta primjereno koriste navedene etičke pojmove.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Mit o Sizifu, Antigona, Mit o Prometeju) i Latinski jezik (Rimska religija i kultura).

• objašnjava moralne, etičke, antropološke i političke probleme koristeći se primjerenom terminologijom
• primjereno se koristi pojmovima: sloboda, sigurnost, legitimnost i legalnost, pravednost, pojedinac i zajednica, moć i odgovornost, građanstvo, opće dobro.

• nastanak i svrha društva i države: povijesna shvaćanja
• političke doktrine i etički problemi: liberalizam, konzervativizam, socijalizam, fašizam, nacionalizam
• demokracija i druga društvena uređenja: modeli demokracije, autoritarni režimi

Ishod je preporučljivo ostvarivati obradom tri obvezne teme: Nastanak i svrha društva i države, Političke doktrine i etički problemi i Demokracija i druga društvena uređenje. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje dviju izbornih tema.

Nastavnik bi trebao organizirati učenje na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda.

Različiti dokumentarni i edukacijski filmovi mogu se koristiti u edukaciji, a učenicima treba dati priliku da analiziraju film (diskusija u grupi, rad u grupama).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Povijest (Mezopotamija, Egipat, kultura znanost i umjetnost starih Grka, zlatno doba Atene).

• objašnjava ključne etičke koncepte vezane za zanimanja i poslovanje
• primjereno se koristi pojmovima: profesionalna odgovornost, profesionalna dužnost, suradnja i skrb za dobrobit kolektiva, zajedništvo, ravnopravnost, prava radnika, socijalna pravednost, međugeneracijska solidarnost, odgovornost poduzetnika, poštenje, prava potrošača, poštena konkurencija, etički kodeks.

• etički kodeksi odabranih profesija: specifični problemi odabranih struka, profesionalna i etička načela odabranih struka

Zadane teme preporučuje se  obraditi na primjerima specifičnih etičkih problema te profesionalnih i etičkih načela konkretnih struka koje učenici u suradnji s učiteljem odaberu, a  imajući na umu daljnje obrazovanje, ili sukladno podacima kojima škola raspolaže o visokoškolskim programima koje upisuju učenici škole.

Po završetku obrade tema učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika navedene u razradi ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme Poduzetnost.

• objašnjava temeljne pojmove bioetike i ekologije: život kao vrijednost, zdravlje kao vrijednost, smrt, dostojanstvo, pravo na život, sloboda odlučivanja, pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, prigovor savjesti i dužnost pomaganja, pravo na potomstvo/ roditeljstvo, dobrobit, sreća, odgovornost, ljubav, plemenitost, skrb, suosjećanje, empatija, altruizam, solidarnost.

• etička pitanja u vezi s nastankom života: medicinski potpomognuta oplodnja, surogat majčinstvo, prekid trudnoće, posvojenje i udomljavanje
• etička pitanja u vezi s umiranjem i smrću: palijativna skrb, eutanazija, distanazija, mentalno zdravlje i samoubojstvo
• etička pitanja u vezi s pravima pacijenata: odnos prema zdravlju i problem ovisnosti, zdravstveni sustavi i prava pacijenata, doniranje organa, farmaceutska industrija i prava pacijenata

Ishod se može ostvariti obradom tri obvezne teme: Etička pitanja u vezi s nastankom života, Etička pitanja u vezi s umiranjem i smrću i Etička pitanja u vezi s pravima pacijenata, a svaka od obveznih tema obrađuje se na primjeru najmanje dviju ponuđenih izbornih tema.

Učenje o moralnim i etičkim problemima u području biomedicine treba organizirati na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste etičke pojmove (koncepte, probleme).

Preporučuje se metoda debate kroz koju učenici razvijaju govorničke vještine i kritičko mišljenje, razvoj vlastitog stava  i slušanje i uvažavanje stavova drugih.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj (osobna odgovornost i sloboda pojedinca).

• koristi temeljne etičke pojmove i objašnjava različita utemeljenja etike (sloboda samoodređenja čovjeka, poštovanje, prihvaćanje različitosti, nejednakost i ravnopravnost, zajedništvo, suživot, društvenost, ljubav, suosjećanje i empatija, solidarnost, nenasilje, mir, pacifizam).

• identitet: osobni i kolektivni identitet, svjetonazor i identitet, supkulture, novi mediji
• raznolikost kultura: kulture zapadnih država, nezapadnjačke kulture, multikulturalizam

Ishod je moguće ostvariti obradom dviju obveznih tema: Identitet i Raznolikost kultura. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje triju izbornih tema.

Iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima vezanim za identitet i raznolikost kultura trebaju učenicima omogućiti da nakon obrade šest izbornih tema analiziraju probleme, te oblikuju svoja stajališta primjereno koristeći sve etičke pojmove zadane ishodom.

Teme je moguće obraditi upotrebom metode studije slučaja koja može biti korisna za razumijevanje gdje su granice etičkog postupanja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (društvo, privatnost, autorska prava, elektronički identitet), Povijest (europski i mediteranski svijet u srednjem vijeku) te međupredmetnim temama: Funkcionalna i odgovorna upotreba IKT-a i Građanski odgoj i obrazovanje.

• raspravlja o odabranim moralnim, etičkim, antropološkim i političkim problemima
• ispravno koristi etičke pojmove: dužnost, odgovornost, korist, posljedice, vrlina, ideal, moralni osjećaj, suosjećanje, razum, um, razboritost, odluka, savjest.

• osobne odluke pred izazovima: oblici moralnosti i stilovi života, partnerstvo i obitelj u suvremenom dobu, planiranje budućnosti

Ishod se može ostvariti obradom obvezne teme Osobne odluke pred izazovima, odabirom dvije od ponuđenih tema.

Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima koji proizlaze iz zadanih obveznih tema na način da učenici napreduju u vještini etičke prosudbe do razine u kojoj moralne i etičke probleme prosuđuju kroz načela temeljnih etičkih teorija (deontologija, konzekvencijalizam, etika vrlina) te vrednuju moguća rješenja problema s obzirom na pojedinu etičku teoriju.

Preporučuje se metoda facilitiranih diskusija u skupini koje može voditi nastavnik, a moguće je i ulogu voditelja dodijeliti jednom učeniku kako bi imao priliku prakticirati svoje vještine. Poželjno je da svi sudionici sjede u krugu kako bi se osigurao ravnopravan odnos i otvorenost u komunikaciji.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

• primjenjuje temeljne pojmove profesionalnih etika na odabranim primjerima (javni interes, javno dobro, socijalna pravednost, međugeneracijska solidarnost, odgovornost poduzetnika, društvena odgovornost poduzeća, pravedna trgovina i pravedna kupovina, prava potrošača, poštena konkurencija, profitabilnost i etičnost).

• poslovanje i odgovornost za zajednicu: etično i legalno poslovanje, socijalno poduzetništvo, društveno-odgovorno poslovanje

Ishod je preporučljivo ostvarivati obradom najmanje dvije izborne teme.

Nastavnik koristi primjere iz struka koje, imajući na umu daljnje obrazovanje, učenici u toj školi često odabiru. Po završetku obrade tema, učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika.

Različita izvješća, članci, reportaže mogu se koristiti za analiziranje određenih tema i razumijevanje kompleksnosti problema (pratiti dnevni tisak i vijesti kako bi učenici prepoznali aktualnost problema). Tekstovi se mogu čitati i diskutirati u paru ili u skupinama, a same tekstove može nastavnik unaprijed pripremiti ili zamoliti učenike da sami pronađu tekstove o kojima će diskutirati.

Sadržaje ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

• određuje značenje temeljnih etičkih pojmova vezanih za moralne i etičke probleme u bioetici i ekologiji (održiva harmonija, suodnosnost, odgovornost za druga živa bića, kraj čovjeka i prava budućih generacija, prava životinja, zabrana nanošenja boli, moralni obzir i patnja, vegetarijanstvo, veganstvo, bioetički senzibilitet, suosjećanje, empatija, altruizam, solidarnost, antropocentrizam i biocentrizam, ekološki holizam, biotički egalitarizam, ekološki aktivizam).

• čovjek i priroda: okoliš, ekološki problemi suvremenog svijeta, posljedice ekonomije fosilnih goriva, pokusi na životinjama, alternativni stilovi prehrane i života, odnos prema drugim živim bićima - biljke i životinje

Ishod je moguće realizirati na primjeru najmanje tri od ponuđenih izbornih tema.

Nakon obrade odabranih tema učenici trebaju u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koristiti etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda.

Teme je moguće obraditi kroz projektnu nastavu koju obilježava iskustveno i kooperativno učenje, kao i različiti oblici i tehnike aktivnog učenja. Učenici bi trebali sami istražiti izvore i literaturu, planirati provedbu istraživanja i obradu podataka, te prikazati rezultate istraživanja. Nastavnik je u ovom slučaju u ulozi koordinatora i savjetnika koji stvara uvjete za samostalan i suradnički rad.

Sadržaje ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (raznolikost živog svijeta), Geografija (održivi razvoj) te međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

• analizira probleme čovjeka suvremenog doba kroz načela zadane etičke teorije
• primjereno se koristi pojmovima: poštovanje, prihvaćanje različitosti, nejednakost i ravnopravnost, zajedništvo, suživot, društvenost, ljubav, suosjećanje i empatija, egoizam i altruizam, solidarnost, nenasilje, mir.

• međuljudski odnosi: prijateljstvo, ljubav, obitelj, spolnost
• etički problemi suvremenog društva: nasilje, rat, globalni terorizam, siromaštvo i glad u svijetu, mediji i konzumerizam

Ishod je moguće ostvariti obradom obveznih tema  Međuljudski odnosi i Etički problemi suvremenog društva. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje triju izbornih tema.

Iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima vezanima za međuljudske odnose i etičke probleme suvremenog društva trebaju učenicima omogućiti da nakon obrade šest izbornih tema analiziraju probleme te oblikuju svoja stajališta primjereno koristeći sve etičke pojmove zadane ishodom.

Preporučena metoda je metoda rada u skupini u kojoj svaka skupina obrađuje po jedan segment problema. Nastavnik treba voditi računa da svakoj skupini osigura vrijeme za prezentaciju rada, kao i vrijeme za pitanja, komentare i diskusiju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (identitet, brak i obitelj, religija i ideologija, stratifikacija), Psihologija (vrste motiva i motivacije, povezanost motivacije i ponašanje, glavne teorije ličnosti), Biologija (biologija čovjeka), Geografija (globalizacija i njezin utjecaj na gospodarstvo, multinacionalne kompanije, ekonomske integracije i međunarodne organizacije u svijetu) te s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

• analizira primjere reagiranja pojedinaca, društva, institucija i vlasti na nedemokratske pojave u društvu
• primjereno se koristi pojmovima: pojedinac i zajednica, moć i odgovornost, građanstvo, opće dobro, meritokracija, dostojanstvo, ljudska prava, društvena jednakost, prihvaćanje različitosti i tolerancija, diskriminacija i jednakopravnost, kozmopolitizam, mirotvorstvo, društvena odgovornost, solidarnost, društveni aktivizam.

• vladavina prava i civilno društvo: pravna država, građanska prava i slobode
• problemi kulturnog relativizma i kulturnog imperijalizma: monokulturalizam i multikulturalizam, orijentalizam

Ovaj ishod je moguće realizirati obradom dvije obvezne teme Vladavina prava i civilno društvo i Problemi kulturnog relativizma i kulturnog imperijalizma. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje dviju izbornih tema.

Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima u politici i pravu na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste sve etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda.

Nastavnik može koristiti metodu studije slučaja koja podrazumijeva analizu specifične pojave, procesa ili događaja koji mogu poslužiti da se razjasne pojedini fenomeni i donesu relevantni zaključci o obveznim temama. Proučavati se mogu određene osobe, skupine ljudi, povijesna mjesta, institucije, događaji, fenomeni i slično. Rad na studiji slučaja sastoji se od dva dijela: prvi dio čini rad na samome slučaju, a zatim rasprava o njemu i iznošenje rezultata spoznaje. Proces učenja od učenika traži primjenu niza istraživačkih postupaka: slučaj se analizira, a zatim se na temelju analize konstruira novo znanje. U idućemu se koraku vrši procjena ili vrednovanje te priopćavanje rezultata na učenicima prilagođen način.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (društvene promjene, kulturne promjene, teorije društvenih promjena, subkultura, kontrakultura, kulturni relativizam, etnocentrizam, kultura u suvremenom društvu), Povijest (povijest novog vijeka) te međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

• raspravlja o najboljim praksama vezanim za društveno odgovorno poslovanje, zaštitu prava radnika i sl.
• primjereno se koristi pojmovima: profesionalna odgovornost, profesionalna dužnost, profesionalni integritet, ravnopravnost, prava radnika, diskriminacija i jednakopravnost.

• odnos poslodavca i zaposlenika: diskriminacija pri zapošljavanju, prava zaposlenika i poslodavaca

Ishod je moguće ostvariti obradom dviju izbornih tema.

Nastavnici koriste primjere iz struka koje, imajući na umu daljnje obrazovanje, učenici u toj školi često odabiru. Učenici mogu sami pronaći primjere diskriminacije pri zapošljavanju i kršenja prava zaposlenika i poslodavaca te u facilitiranoj raspravi prepoznati granice etičkog postupanja. Po završetku obrade tema učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetnost.

• raspravlja o odabranim problemima suvremenoga doba
• primjereno se koristi pojmovima: život kao vrijednost, jedinstvenost života, priznanje identiteta, biotički suverenitet, dehumanizacija, ograničenja i poboljšanja čovjeka, budućnost ljudske prirode, tehnološka izvedivost i moralna dopustivost, moralna odgovornost znanstvenika, sigurnost i sloboda.

• tehnološko poboljšanje čovjeka: koristi i prijetnje (bio)tehnologije, kiborgizacija čovjeka, eugenika, transhumanizam

Ishod se ostvaruje kroz različite aktivnosti koje će nastavnik pripremiti, a u kojima će učenici sudjelovati tijekom obrade izbornih tema posvećenih bioetičkim problemima. Odabrane aktivnosti trebaju učenicima omogućiti napredak u razvijanju etičkog diskursa te vještinama moralne i etičke prosudbe u području bioetike pri čemu učenici trebaju ispravno koristiti pojmove/koncepte navedene u razradi ishoda.

Preporučuje se barem dio aktivnosti provesti u suradnji s nastavnicima drugih predmeta te na taj način ostvariti međupredmetno povezivanje ishoda. Nastavnik može pozvati gosta predavača ili pronaći dokumentarne i edukativne video sadržaje koji će kod učenika probuditi znatiželju i pomoći im u formiranju kritičkog mišljenja i prepoznavanja etičkih granica znanosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (biologija čovjeka), Fizika (fizika, društvo i tehnologija), Sociologija, Psihologija (razumijevanje sebe, razumijevanje drugih).

• vrednuje različite pristupe o moralu u kontekstu suvremenoga društva
• primjereno se koristi pojmovima: sloboda, pravednost, pojedinac i zajednica, ljudska prava, društvena jednakost, prihvaćanje različitosti i tolerancija, društvena odgovornost, solidarnost, društveni aktivizam.

• ljudska prava i pokreti za zaštitu ljudskih prava: antirasistički pokreti, radnički i sindikalni pokreti, feministički pokreti, LGBT pokreti, itd.
• suvremene prijetnje ljudskim pravima: globalizacija i njene posljedice, kapitalizam i neokolonijalizam, trgovina ljudima, svjetske migracije, posljedice ograničavanja i oduzimanja ljudskih prava

Ishod se može ostvariti obradom obveznih tema Ljudska prava i pokreti za zaštitu ljudskih prava i Suvremene prijetnje ljudskim pravima. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje triju izbornih tema.

Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima u politici i pravu na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste sve etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda.

Nastavu je moguće analizirati provođenjem istraživačkog rada u skupinama gdje će učenici odabrati, istražiti, analizirati i prezentirati pojedine slučajeve prijetnji ljudskim pravima ili pokrete za zaštitu ljudskih prava, te kroz istraživanje usvajati zadane etičke pojmove.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Politika i gospodarstvo (politika u demokratskom kontekstu), Sociologija (državljani i građani, političke stranke, socijalni pokreti i izbori), Filozofija (pojedinac, zajednica, solidarnost) i Psihologija (formiranje i održavanje stavova, predrasuda, diskriminacije).

• vrednuje različita rješenja etičkih, antropoloških i političkih problema
• primjereno se koristi pojmovima: ljudska i moralna prava, zakonske i moralne obveze, otvoreno i zatvoreno društvo, represija i sloboda, samovolja i racionalni autoritet, jednakost pred zakonima i jednakost u mogućnostima, sloboda mišljenja i djelovanja i tolerancija.

• sloboda mišljenja u javnom prostoru i pitanja odgovornosti: položaj društveno ugroženih skupina, privatni interes u javnom prostoru, ideologija i istina, kritičko prihvaćanje i opovrgavanje, odgovornost vlasti za stanje društva i dobrobit građana

Ishod se može realizirati kroz raznovrsne aktivnosti kojima će nastavnik potaknuti učenike na odgovorno djelovanje u javnom prostoru.

Po uzoru na aktivnosti u kojima su sudjelovali u učionici (i/ili izvan učionice), kao i na etičke vrijednosti o kojima su promišljali analizirajući probleme s ljudskim pravima, učenici izabiru, planiraju i provode aktivnosti kojima žele doprinijeti rješavanju problema pojedinaca i/ili skupina čija su ljudska prava ugrožena. Ishod se ostvaruje uz korištenje digitalnih alata, a prvenstveno društvenih mreža.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Politika i gospodarstvo (politika u demokratskom kontekstu), Sociologija (državljani i građani, političke stranke, socijalni pokreti i izbori), Filozofija (pojedinac, zajednica, solidarnost), Psihologija (formiranje i održavanje stavova, predrasuda, diskriminacije) te međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

• analizira ponašanje stručnjaka, poduzetnika i djelovanja organizacija u kontekstu najboljih praksi društveno odgovornoga poslovanja, zaštite prava radnika i organizacijske kulture
• u analizi moralnih i etičkih problema vezanih za zanimanja, poslovanje i tržište te u oblikovanju svojih stajališta primjereno se koristi pojmovima profesionalnih etika: profesionalni, moralni, etički i pravni problem, zakonski (pravni) propis, pravo, dužnost, posljedice djelovanja.

• društvene posljedice neoliberalnog kapitalizma: utjecaj multinacionalnih kompanija, sukob interesa, korupcija, gubitak radnog mjesta, siromaštvo i beskućništvo

Ishod se ostvaruje obradom najmanje dviju izbornih tema. Nastavnik koristi primjere iz struka koje, imajući na umu daljnje obrazovanje, učenici u toj školi često odabiru.

Preporučuje se metoda facilitiranih diskusija u skupini koje će voditi nastavnik. Poželjno je da svi sudionici sjede u krugu kako bi se osigurao ravnopravan odnos i otvorenost u komunikaciji. Po završetku obrade tema učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Politika i gospodarstvo (ekonomska i financijska pismenost), Geografija (globalizacija i njezin utjecaj na gospodarstvo, multinacionalne kompanije) te s međupredmetnom temom Poduzetnost.

• analizira bioetičke i ekološke probleme, zaključuje o tome koje znanosti trebaju biti uključene u rješavanje problema i argumentira svoj zaključak.

• tehnološki napredak i moralna odgovornost: genetski modificirani organizmi i zdravlje, kloniranje, koristi i opasnosti od nuklearne tehnologije, umjetna inteligencija

Ishod se može ostvariti obradom obvezne teme Tehnološki napredak i moralna odgovornost. Tema se obrađuje na primjeru najmanje dviju od ponuđenih izbornih tema.

Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima u području (bio)tehnologije na način da nakon susreta s četiri odabrane teme učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda.

Nastavnik može putem različitih video materijala potaknuti znatiželju učenika i usmjeriti ih ka istraživanju pojedinih tema u stručnoj literaturi kako bi se upoznali s etičkim dilemama upotrebe tehnologije i razvoja znanosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (biologija čovjeka, raznolikost živog svijeta), Logika (uloga logike u filozofiji i znanosti) i Informatika.