• slušanjem prepoznaje najmanje deset skladbi različitih vrsta glazbe.

• opaža i opisuje jednostavnim rječnikom osnovne sastavnice glazbenog djela: metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika, izvođači
• na razini prepoznavanja uočava pojedina glazbala
• prepoznaje dijelove unutar skladbe koji su kontrastni i koji se ponavljaju.

• raspoznaje tužni, veseli ili svečani karakter (ugođaj) slušane skladbe. 

•  cjelovite skladbe primjerene uzrastu učenika
•  ulomci ili stavci klasične, tradicijske i popularne glazbe.

• glazbeno-izražajne sastavnice slušanih skladbi
• glasno/tiho
• visoko/duboko
• brzo/sporo
• muški/ženski glas.

• skladbe različitog karaktera primjerene uzrastu učenika.

Učenik prepoznaje najmanje 10 skladbi.

Poželjno je upoznavanje skladbi provesti pomoću audio i/ili videozapisa dviju ili više izvedbi iste skladbe.

Kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporučuje se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje.

Višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na pamćenje naziva skladbe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (obogaćivanje vokabulara, jezik kao vrsta komunikacije), Priroda i društvo (živa priroda, godišnja doba, moja škola, dom, sudionici u prometu) i Vjeronauk (blagdani).

Učenik upoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice slušanih skladbi i prepoznaje ih uz pomoć i poticaj učitelja:

tempo - brzo, polagano

dinamika - glasno, tiho

visina tona - visoko, duboko

izvođači - jedan ili više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova.

Napomena: od učenika ne tražimo korištenje stručne terminologije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (duljina-visina) i Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret - brzo/sporo).

Uz pomoć i poticaj učitelja učenik uočava i raspoznaje ugođaj slušane skladbe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik (izražava misli i osjećaje nakon slušanog/pročitanog teksta).

• pjeva po sluhu pjesme razvijajući pri tome muzikalnost i glazbenu memoriju. 

• primjenjuje lijepo i razgovjetno pjevanje
• pjeva samostalno ili u skupini na razrednim i školskim priredbama. 

• izvodi brojalice pjevanjem, lupkanjem, koračanjem ili sviranjem na jednostavnim udaraljkama
• osmišljava jednostavne melodije i ritmove na kratke stihove ili tekst
• imitira zvukove koji ga okružuju i primjenjuje ih u kreativnim igrama
• pokretima tijela, plesom prati ritam i emociju skladbi. 

• dječje pjesme
• brojalice.

• pjesme primjerene sposobnostima i interesu učenika.

•  pjesme
• brojalice
• glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Učenik izvodi najmanje dvadeset pjesama/brojalica tijekom godine.

Preporučuje se višekratno pjevanje/izvođenje pjesama/brojalica na različite načine.

Učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesmica/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (podjela riječi na slogove u brojalicama) i Likovna kultura (ilustracija doživljaja).

Učeniku omogućujemo izvođenje pjesme u skladu s njegovim glazbenim sposobnostima.

Uz pomoć učitelja osmišljava glazbeni igrokaz u kojem se ekspresivno koristi svojim glasom.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj (odnosi u društvenoj zajednici) i Poduzetnost (motiviranost, odgovornost). 

Učitelj odabire skladbe i igre primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Učenik uz pomoć učitelja izrađuje improvizirane instrumente (zvečke, udaraljke, štapiće).

Učenik svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.

Učenik stvara/improvizira melodijske cjeline pjevanjem ili sviranjem.

Poticati učenike da prilikom slušanja svoje impresije izražavaju pokretom ili plesom kako bi se uspostavila veza između zvučnih i motoričkih procesa učenja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret u metru i ritmu) i Hrvatski jezik (rastavljanje na slogove).

• svoj doživljaj prenosi na crtež ili sliku. 

• pjesme primjerene sposobnostima i interesu učenika.

Učenik kroz likovno izražavanje prenosi doživljaje nastale slušanjem glazbe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Likovna kultura (crtež).

• prepoznaje svečanu, plesnu, domoljubnu, prigodnu, blagdansku pjesmu, filmsku glazbu ili glazbu iz animiranih filmova.

• glazba različitog ugođaja i namjene primjerena uzrastu učenika.

Ishod se realizira višestrukim slušanjem, pjevanjem i sviranjem, potičući učenike na razgovor o ugođaju, osjećajima, temi glazbe. 

Ishod se realizira kroz domene A i B.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima iz nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu), Priroda i društvo (godišnja doba, prirodne pojave, živa priroda, dom), Vjeronauk (blagdani) i Tjelesna i zdravstvena kultura (ples i pokret). 

• raspoznaje najmanje deset skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska i zabavna). 

• opaža i opisuje jednostavnim rječnikom osnovne sastavnice glazbenog djela: metar/doba, tempo, visina tona, duge/kratke notne vrijednosti, dinamika, izvođači
• na razini prepoznavanja uočava glazbala
• uočava, razlikuje i svojim rječnikom opisuje vokalnu, vokalno-instrumentalnu i instrumentalnu glazbu. 

• raspoznaje tužni, veseli, plesni ili svečani karakter (ugođaj) slušane skladbe.

• cjelovite skladbe
• stavci ili ulomci klasične, tradicijske i zabavne glazbe.

• glazbeni instrumenti
• glazbeno-izražajne sastavnice glazbenog djela
• vokalna, vokalno-instrumentalna i instrumentalna glazba.

• skladbe različitog karaktera.

Učenik prepoznaje deset skladbi.

Poželjno je upoznavanje skladbe provesti pomoću audio ili videozapisa dviju ili više izvedbi iste skladbe.

Višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenike na pamćenje skladbe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu) i Priroda i društvo (zavičaj).

Učitelj potiče učenike na aktivno slušanje i razumijevanje, uočavajući i svojim riječima opisujući osnovne karakteristike glazbenog djela (ugođaj, tempo, dinamika).

Učenik prepoznaje određene instrumente: violina, klavir, bubanj, harfa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Matematika (skupovi, brojevi).

Uz pomoć/poticaj učitelja i samostalno učenik uočava i raspoznaje ugođaj slušane skladbe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (jezik i komunikacija).

• svoj doživljaj glazbe prenosi na crtež ili sliku 
• plesnim pokretima učenik izražava svoj doživljaj glazbe.

• skladbe primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Učenik kroz likovno izražavanje prenosi doživljaje nastale slušanjem glazbe.

Poticati učenike da prilikom slušanja svoje doživljaje izražavaju pokretom ili plesom kako bi se uspostavila veza između zvučnih i motoričkih procesa učenja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Likovna kultura (crtež).

• pjeva po sluhu pjesme razvijajući pri tome muzikalnost i glazbenu memoriju. 

• primjenjuje lijepo i razgovjetno pjevanje
• pjeva samostalno ili u skupini na razrednim i školskim priredbama. 

• izvodi brojalice pjevanjem, lupkanjem, koračanjem ili sviranjem na jednostavnim udaraljkama 
• osmišljava jednostavne melodije i ritmove na kratke stihove ili tekst 
• uz pomoć učitelja osmišljava i sudjeluje u glazbenom igrokazu
• pokretima tijela, plesom prati ritam i emociju skladbi.

• pjesme
• brojalice primjerene dobi i sposobnostima učenika.

• pjesme
• brojalice primjerene dobi i sposobnostima učenika.

• pjesme
• brojalice
• glazbene igre
• glazbeni igrokaz.

Pjeva/izvodi najmanje deset pjesama/brojalica.

Preporučuje se višekratno pjevanje/izvođenje pjesama/brojalica na različite načine.

Učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesmica/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija), Vjeronauk (blagdani) i Priroda i društvo (zavičaj, godišnja doba, prirodne pojave, promet, živa priroda). 

Učeniku omogućujemo izvođenje pjesme u skladu s njegovim trenutnim glazbenim sposobnostima.

Uz pomoć učitelja osmišljava glazbeni igrokaz u kojem se ekspresivno koristi svojim glasom.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Poduzetnost (motiviranost, odgovornost) i Osobni i socijalni razvoj (odnosi u društvenoj zajednici).

Učitelj odabire skladbe pjesme, brojalice i glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Uz pomoć učitelja izrađuje jednostavne udaraljke (zvečke) na kojima svira samostalno ili u skupinama.

Učenik svira na jednostavnim udaraljkama ili tjeloglazbom uz skladbe i pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.

Učenik pokretom/plesom prati ritam i emociju skladbi.

Učenik stvara/improvizira melodijske cjeline pjevanjem ili sviranjem.

Sat podijeliti na kratke glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, glazbene igre) što će smanjiti monotoniju u razredu i držati učenike aktivnim.

Poticati učenike na međusobnu interakciju kroz igre i skupno muziciranje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret u metru i ritmu), Hrvatski jezik (rastavljanje na slogove) i Matematika (skupovi, brojevi).

• prepoznaje različite uloge glazbe (svečana, plesna, domoljubna, blagdanska)
• povezuje glazbu s drugim umjetnostima (književnost, ples, likovna umjetnost, animirana umjetnost i filmska umjetnost). 

• povezivanje glazbe s drugim umjetnostima.

Posjećuje kulturne događaje (primjerene djetetu), opisuje svoje mišljenje o njima, te stvara navike posjećivanja i ponašanja u istim.

Uporabom tehnike IKT-a približiti djeci glazbeno-scenska djela pomoću kojih mogu uočiti povezanost različitih umjetnosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu), Priroda i društvo (godišnja doba, prirodne pojave, zavičaj, živa priroda), Vjeronauk (blagdani) i Tjelesna i zdravstvena kultura (ples i pokret).

• prepoznaje najmanje osam kraćih skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
• povezuje slušanu skladbu s njezinim naslovom i skladateljem.

• prepoznaje i slušno razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
• opisuje svoj doživljaj slušane skladbe
• upoznaje načine kako nastaje glazba: ponavljanjem istih i različitih dijelova skladbe
• uočava, razlikuje i određuje kad su skladbe tihe, kad su glasne i kad su srednje glasne
• uspoređuje i razlikuje te imenuje brze, spore i skladbe umjerenog tempa
• prepoznaje i razlikuje šum i ton među zvucima koji ga okružuju
• opisuje razliku između tona i šuma
• prepoznaje, razlikuje i određuje visoke i niže tonove
• prepoznaje i razlikuje duljinu trajanja tona
• upoznaje se s pjesmama koje izvode solisti
• uočava razlike između solista i dvopjeva (dueta)
• upoznaje i povezuje izgled i zvuk različitih glazbala
• prepoznaje zvuk glazbala u različitim skladbama (glasovir, violina, flauta, truba)
• određuje izvodi li skladbu jedno ili više glazbala.

• cjelovite skladbe
• ulomci ili stavci klasične, tradicijske i popularne glazbe
• skladatelj.

•  vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe
•  ton
•  izvođački sastavi
• orkestar, dirigent, zbor, solist, dvopjev (duet).

Učenik prepoznaje najmanje deset skladbi.

Potrebno je upoznavanje skladbe provesti pomoću audio i/ili videozapisa dviju ili više izvedbi iste skladbe.

Kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporučuje se i višekratno slušanje (ne nužno i uzastopno).

Višekratnim slušanjem potičemo učenika na pamćenje skladbe (dijela skladbe ili cjelovite), imena skladbe i njezinoga skladatelja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija), Priroda i društvo (godišnja doba, zavičaj, živa priroda, prirodne pojave, dom, zajednica, obitelj) i Vjeronauk (blagdani).

Kroz višekratno slušanje skladbe potičemo učenika (uz pomoć/poticaj učitelja ili samostalno) na uočavanje, prepoznavanje i određivanje pojedinih glazbeno-izražajnih sastavnica:
- tempo – brz, umjeren, spor
- dinamika – glasno, srednje glasno, tiho
- visina tona – viši, niži
- duljina trajanja tona – duži, kraći

- izvođači – jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje i imenovanje pojedinih glazbala i izvođačkih sastava)
- ugođaj – tužno, veselo, svečano.

Učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe.

Napomena: od učenika se ne traži korištenje stručne terminologije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (duljina, visina, skupovi, brojevi) i Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret u ritmu).

• slušno razlikuje i izvodi najmanje deset pjesama i brojalica različitog tempa (brz, umjeren, spor) i dinamike (glasno, srednje glasno, tiho)
• percipira visine i trajanje tonova.

• stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i udaraljkama
• pljeskanjem ili koračanjem označuje metar/dobe (dvodobna i trodobna mjera)
• razlikuje i na odgovarajući način označuje naglašenu i nenaglašenu dobu
• pljeskanjem ili na udaraljkama svira ritam 
• svira na različitim instrumentima Orffovog instrumentarija ili tjeloglazbom pjesme/brojalice koje se obrađuju
• izvodi ritam i dobe brojalica prema ilustriranom notnom zapisu.

• sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe
• usklađuje i uspoređuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika.

• pjesme
• brojalice
• glazbene igre
• tempo
• dinamika
• ton.

•  pjesme/brojalice i glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika
•  metar (mjera)
•  doba
•  ritam
•  Orffov instrumentarij
•  ilustrirani notni zapisi.

•  pjesme/brojalice primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Učitelj odabire pjesme primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Preporučuje se višekratno izvođenje/uvježbavanje pjesama/brojalica na različite načine.

Učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika).

Učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho), visina tona (viši, niži) i duljina tona (duži, kraći).

Kod učenika s manje razvijenim glazbenim sposobnostima vrednovanje naučenog treba temeljiti prema uključenosti u aktivnost.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (skupovi, bojevi) i Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret u ritmu).

Učenika potičemo na aktivno muziciranje (sviranje na instrumentima Orffovog instrumentarija, improviziranim instrumentima i tjeloglazbom).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (podjela riječi na slogove u brojalicama), Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret u ritmu i metru) i Matematika (brojevna crta, skupovi, pridruživanje, parni i neparni brojevi).

Učitelj odabire pjesme primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Potiče učenika na aktivno sudjelovanje u zajedničkoj izvedbi glazbe i uvažavanje tempa, dinamike i mjere odabrane pjesme.

Sat podijeliti u kratke različite glazbene aktivnosti (pjevanje ,sviranje i igre) što će smanjiti monotoniju u razredu i držati učenike aktivnima.

Potaknuti učenike na međusobnu interakciju kroz igru i skupno muziciranje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura (ples) i Hrvatski jezik (književnost i stvaralaštvo), te s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje (odgovornost za sebe i druge, sloboda izražavanja, poštivanje).

• na osnovi slušanja i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana, plesna, filmska)
• povezuje glazbu s drugim umjetnostima (književnost, ples likovna umjetnost)
• razlikuje pojedine vrste pjesama (autorska, tradicijska) i vrste glazbe (klasična, popularna).

•  vrste glazbe (klasična, popularna)
•  vrste pjesama (autorske, tradicijske)
•  uloge glazbe (svečana, plesna, filmska).

Učenik posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaji u autentičnom ili virtualnom okruženju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i književnost), Priroda i društvo (godišnja doba, prirodne pojave, živa priroda, zavičaj), Vjeronauk (blagdani) i Tjelesna i zdravstvena kultura (ples i pokret).

• prepoznaje najmanje osam kraćih skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).

• prepoznaje i slušno razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
• na razini prepoznavanja razlikuje oblik pjesme (dvodijelna, trodijelna i solo pjesma strofnog oblika)
• slušanjem glazbe razlikuje osnovne skupine instrumenata (gudače, puhače, udaraljke, glazbala s tipkama)
• opisuje doživljaj slušane glazbe
• uočava dinamiku (mezzoforte, forte, piano)
• uočava tempo (alegro, presto, vivo, moderatto, adagio)
• prepoznaje i razlikuje visinu i duljinu trajanja tona
• sluša, uspoređuje i razlikuje izvođačke sastave.

• cjelovite skladbe
• ulomci ili stavci klasične, tradicijske i popularne glazbe.

•  vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne skladbe
•  tempo
•  izvođački sastavi
•  dinamika
•  mjera.

Učenik prepoznaje najmanje osam skladbi.

Potrebno je upoznavanje skladbe provesti pomoću audio i/ili videozapisa dviju ili više izvedbi iste skladbe.

Kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporučuje se i višekratno slušanje (ne nužno i uzastopno).

Višekratnim slušanjem potičemo učenika na pamćenje skladbe (dijela skladbe ili cjelovite), imena skladbe i njezinoga skladatelja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (metrika, slog, analiza teksta pjesme), Priroda i društvo (ekologija, zavičaj, prirodne pojave, živa priroda) i Vjeronauk (blagdani).

Slušanjem učenik osvještava i prati glazbeno-izražajne sastavnice.

Učenik prepoznaje određene instrumente: violina, violončelo, kontrabas, tamburica, truba, flauta, klavir, harmonika, celesta, zvona i činele.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (parni i neparni brojevi, skupovi) i Tjelesna i zdravstvena kultura (motoričke sposobnosti).

• slušno razlikuje i izvodi najmanje deset pjesama različitog tempa i dinamike
• percipira visine i trajanje tonova.

• stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem i udaraljkama
• pljeskanjem ili koračanjem označuje metar/dobe (dvodobna i trodobna mjera)
• razlikuje i na odgovarajući način označuje naglašenu i nenaglašenu dobu 
• svira na različitim instrumentima Orffovog instrumentarija.

• sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe
• usklađuje i uspoređuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika.

• pjesme
• glazbene igre
• visina tona
• trajanje tona.

• pjesme i glazbene igre primjerene dobi i sposobnostima učenika
• metar (mjera)
• dobe
• ritam.

• pjesme primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Učenik uočava i prepoznaje visinu tona, prati notni zapis.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (parni i neparni brojevi, skupovi), Tjelesna i zdravstvena kultura (koordinacija, ekipni rad, motoričke igre) i Hrvatski jezik (rastavljanje riječi na slogove).

Učenik improvizira kraće melodijske i ritamske obrasce na Orffovom instrumentariju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam, motorika).

Učenik uz pomoć učitelja osmišljava glazbeni igrokaz u kojem se ekspresivno koristi svojim glasom.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje (društvena zajednica, odgovornost, pravila, sposobnosti, učenička angažiranost) i Poduzetnost (individualni rad, timski rad, ustrajnost, suradnja, cjeloživotno učenje, uvažavanje).

• upoznaje notno crtovlje, takt i taktnu crtu
• upoznaje notu četvrtinku i četvrtinsku pauzu
• upoznaje znak ponavljanja (repeticija).

• notno crtovlje
• takt
• taktna crta
• četvrtinka
• repeticija.

Na razini prepoznavanja učenik usvaja nove glazbene termine.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (brojevi, skupovi, uspoređivanje brojeva, parni i neparni brojevi) i Hrvatski jezik (jezik i komunikacija).

• na osnovi slušanja i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana, plesna, popularna i filmska)
• povezuje glazbu s drugim umjetnostima (književnost, ples, likovna umjetnost).

• različite uloge glazbe.

Učenik povezuje glazbene sadržaje sa sadržajima drugih umjetnosti.

Uporabom tehnike IKT približiti djeci glazbeno scenska djela (opera, opereta, mjuzikl i balet) gdje mogu uočiti povezanost različitih umjetnosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (blagdani), Priroda i društvo (ekologija, prirodne pojave, godišnja doba, zavičaj), Hrvatski jezik (jezik i obrada pjesme) i Tjelesna i zdravstvena kultura (ples, pokret), te s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• prepoznaje najmanje deset skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
• imenuje slušanu skladbu i skladatelja.

• iznosi vlastiti doživljaj slušane skladbe, s kritičkim osvrtom, koristeći se jednostavnim glazbenim jezikom
• određuje tempo skladbe (andante, moderato, allegro, vivo, cresscendo, decsresscendo, accelerando, rittardando)
• razlikuje i određuje jačinu ili glasnoću glazbene izvedbe
• razlikuje i imenuje osnovne skupine glazbala: glazbala s tipkama, glazbala sa žicama, puhačka glazbala i udaraljke
• razlikuje osnovne skupine pjevačkih glasova (dječji, ženski, muški) i boje pjevačkih glasova (duboki, srednje visoki i visoki muški i ženski glas
• razlikuje oblik pjesme (dvodijelna i trodijelna).

• cjelovite skladbe primjerene uzrastu učenika
• stavci ili ulomci klasične, tradicijske ili popularne glazbe
• skladatelj.

• tempo
• metronom
• dinamika
• izvođači – pjevački glasovi
• simfonijski orkestar.

Učenik prepoznaje najmanje deset skladbi.

Potrebno je upoznavanje skladbe provesti pomoću audio i/ili videozapisa dviju ili više izvedbi iste skladbe.

Kod kraćih skladbi obvezno je cjelovito slušanje, a preporučuje se i višekratno slušanje (ne nužno i uzastopno).

Višekratnim slušanjem potičemo učenika na pamćenje skladbe (dijela skladbe ili cjelovite), imena skladbe i njezinoga skladatelja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija), Priroda i društvo (ekologija, zavičaj, prirodne pojave, živa bića), Vjeronauk (blagdani) te međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Informativno, kroz slušanje glazbe učenik razlikuje duboki, srednje visoki i visoki muški i ženski glas.

Učenik prepoznaje određene instrumente: triangl, praporci, metalofon, ksilofon, truba ,glasovir.

Učenik uočava dijelove pjesme koji isto i različito zvuče.

Učenik postupno upoznaje talijanske oznake za tempo i dinamiku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (skupovi) i Hrvatski jezik (obrada teksta).

• slušno razlikuje i pjeva po sluhu najmanje deset autorskih i tradicijskih pjesama
• uočava podudarnost kretanja melodije s njezinim notnim zapisom
• uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, metar/dobe, tempo i dinamiku.

• sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe
• usklađuje zajedničku izvedbu s izvedbama drugih učenika
• uspoređuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika.

• imenuje temeljne oznake tempa: adagio (sporo), umjereno brzo (andante), brzo (allegro) i vrlo brzo (presto)
• imenuje dinamičke oznake (p, mf, f)
• uočava i primjenjuje oznake za postupno pojačavanje i stišavanje glazbe (crescendo i decrescendo)
• uočava i razlikuje ritamska trajanja u skladbi te imenuje četvrtinku, polovinku, osminku, cijelu notu i oznake za njihove pauze ili stanke
• razlikuje parne i neparne mjere i određuje je li metar skladbe dvodobni, trodobni ili četverodobni
• upoznaje glazbeno crtovlje, G-ključ i sliku C-dur ljestvice
• pjeva C-dur ljestvicu po sluhu uz gledanje nota, solmizacijom i abecedom
• prepoznaje i primjenjuje znak ponavljanja.

• autorske i tradicijske pjesme
• melodija.

• pjesme prilagođene dobi i sposobnostima učenika.

•  slika C-dur ljestvice, abeceda
•  solmizacija
•  crtovlje
•  violinski ključ
•  oznake tempa i dinamike
•  repeticija
•  metar i mjera
•  ritamska trajanja.

Učenik razgovjetno pjeva po sluhu određeni broj pjesama, pri tome pazeći na intonaciju ,ritam i dinamiku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, rad na tekstu), Tjelesna i zdravstvena kultura (pravilno i nepravilno držanje tijela) i s međupredmetnom temom Kultura življenja (kultura ponašanja i komunikacije).

Učenik se potiče na javnu, samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici .

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje (društvena zajednica, odgovornost, pravila, sposobnosti, učenička angažiranost), Poduzetnost (individualni rad, timski rad, ustrajnost, suradnja, cjeloživotno učenje, uvažavanje).

Učenik prepoznaje C-dur ljestvicu, abecedu, solmizaciju, crtovlje i ključ.

Učenik razlikuje note prema visini, trajanju i položaju na notnom crtovlju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (brojevi, skupovi, uspoređivanje, parni i neparni brojevi), Hrvatski jezik (jezik i komunikacija) i Likovna kultura (grafički dizajn).

• izvodi ritamsku pratnju obrađenim pjesmama
• svira dobe kao pratnju obrađenim pjesmama
• izvodi jednostavnije ritamske oblike kucanjem, izgovaranjem neutralnih slogova
• izražava se pokretom uz glazbu.

• doba
• ritam ta-te.

Pokretom uz glazbu učenici mogu osvijestiti i pratiti glazbeno-izražajne sastavnice (tempo, dinamika, ritam, oblik) i/ili izvoditi plesnu koreografiju različitih dijela klasične, tradicijske i popularne glazbe.

Za potrebe sviranja učenici se koriste tjeloglazbom, dječjim instrumentarijem, melodijskim udaraljkama ili drugim jednostavnijim melodijskim udaraljkama.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (zavičaj), Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret uz ritam, ples), Matematika (brojevi) i Hrvatski jezik (jezik i komunikacija).

• temeljem slušanja i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe, opisuje karakter i ugođaj skladbe te razlikuje pojedine vrste glazbe (popularna, klasična, tradicijska, filmska)
• povezuje glazbu s drugim umjetnostima (književnost, ples i likovna umjetnost)
• razlikuje pojedine vrste pjesama (autorska, tradicijska) i vrste glazbe (klasična, popularna).

• cjelovite skladbe
• stavci ili ulomci klasične, tradicijske, popularne i filmske glazbe primjerene dobi i sposobnostima učenika.

Temeljem slušanja i izvođenja učenik prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe kao i različite uloge koje glazba može imati u svakodnevnom životu.

Učenik prepoznaje zvuk klasične, popularne, filmske i tradicijske glazbe.

Uočiti i razlikovati različite načine glazbenog izražavanja u popularnoj, tradicijskoj, klasičnoj glazbi, filmskoj i jazz-glazbi.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (blagdani), Priroda i društvo (ekologija, prirodne pojave, zavičaj), Hrvatski jezik (književnost, jezik i obrada pjesama), Tjelesna i zdravstvena kultura (ples i pokret), Likovna kultura (ilustracija) te međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• prepoznaje i imenuje određen broj skladbi i njihove skladatelje
• svojim riječima opisuje ugođaj glazbenog djela
• slušno prepoznaje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
• raspoznaje vrste glasova (muški/ ženski), pjevačke zborove (muški, ženski, mješoviti, dječji)
• prepoznaje tempo i dinamička nijansiranja unutar glazbenog djela te obrađene ritmičke figure.

• razlikuje dvodijelnu, trodijelnu pjesmu i kanon
• slušno prepoznaje motiv, temu te glazbenu periodu.

• razlikuje obilježja tradicijske glazbe užeg i šireg zavičaja te ih stavlja u kontekst s ostalim folklornim elementima  (nošnjama, plesovima, običajima, mitovima i legendama)
• prepoznaje zvuk i izgled tradicijskih glazbala užeg i šireg zavičaja.

• skladbe za slušanje primjerene sadržaju i uzrastu učenika (klasične, tradicijske i zabavne).

• jednostavni glazbeni oblici (motiv, fraza, rečenica, perioda i kanon)
• dvodijelna i trodijelna pjesma.

• cjelovite skladbe umjetničke, tradicijske i popularne glazbe primjerene dobi i sposobnosti učenika
• folklorna glazba užeg i šireg zavičaja (napjevi, glazbala, plesovi...).

Učenik prepoznaje najmanje dvanaest pjesama.

Preporučuje se poticanje učenika na višestruko slušanje skladbi koje će omogućiti pamćenje skladbi, imena skladatelja, naziv skladbe i na što višu razinu poznavanja glazbenih djela.

Učenici uče kako aktivno i s razumijevanjem slušati glazbena djela u kojima prate kretanje teme, mjere, ritma, tempa, dinamike i drugih glazbenih karakteristika.

Nastavnik će tijekom godine poticati učenika na što višu razinu poznavanje glazbenih djela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, književnost), Priroda i društvo (ekologija, zavičaj, prirodne pojave, živa bića), Priroda (čovjek i priroda), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Za prepoznavanje jednostavnih glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje skladbe i preporučuje se višestruko slušanje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (skupovi) i Hrvatski jezik (obrada teksta).

Temeljem slušanja učenik prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe, te uz pomoć nastavnika istražuje različite vrste iz vlastitog okruženja, posjećujući kulturno-glazbene događaje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost, jezik i komunikacija), Priroda i društvo (zavičaj), Geografija (geografski prostorni identitet) te međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Građanski odgoj i obrazovanje (društvena zajednica).

• razgovjetno pjeva po sluhu ili notnom zapisu određeni broj pjesama pri tome pazeći (u skladu sa svojim individualnim sposobnostima) na intonaciju, precizan ritam i agogiku
• izražava se pokretom uz glazbu izvodeći plesnu koreografiju
• aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi i svoju izvedbu usklađuje s izvedbama drugih
• pjeva najmanje tri kanona.

• izvodi brojalice svirajući dobe i ritam pljeskanjem, sviranjem po tijelu ili na udaraljkama primjerenim uzrastu
• u skladu sa svojim mogućnostima svira jednostavne ritmičke vježbe (ta-te, ta-fa-te-fe, nota s točkom) koristeći notni zapis
• razlikuje naglašene i nenaglašene dobe (tezu i arzu) u taktu i prepoznaje osnovne mjere (2/4, 3/4, 4/4)
• improvizira kratke melodije u C-dur tonalitetu i ritmove na zadani tekst ili stihove
• ​crtežom ili riječima izražava svoje doživljaje potaknute glazbom.

• upoznaje notno pismo
• navodi tonove C-dur, G-dur i F-dur ljestvice, objašnjavajući osnovne elemente dura.

• autorske i tradicijske pjesme različitih vrsta prilagođene opsegu glasa i sposobnostima učenika
• pravila vokalne tehnike (intonacija, dikcija, artikulacija)
• glazbeno-izražajne sastavnice (tempo i dinamika).

• mjere 2/4, 3/4, 4/4 (teza, arza, način zapisivanja)
• ritam ta-te, tafa-tefe.
• nota s točkom

• notno pismo
• dur tonalitet (C, G, F).

Pjevanjem izvodi 10-15 autorskih i tradicijskih pjesama.

Aktivnim sudjelovanjem u pjevanju jednoglasnih pjesama kod učenika će se razvijati osjećaj za intonaciju, melodiju, ritam, tempo i dinamiku.

Učenik se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, rad na pjesmi), Priroda i društvo (zavičaj), Tjelesna i zdravstvena kultura (pravilno i nepravilno držanje tijela) te međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (društvena zajednica) i Kultura življenja (kultura ponašanja i komunikacije).

Učenik improvizira kraće ritamske obrasce i kraće instrumentalne skladbe na udaraljkama ili drugome jednostavnom melodijskom glazbalu poštujući glazbeni metar.

Potaknuti učenike na međusobnu interakciju, kroz igre, skupno muziciranje, razne projekte i zadatke.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu), Matematika (skupovi, dijeljenje, razlomci), Likovna kultura (ilustracija) i Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam i motoričke sposobnosti).

Učenici razlikuju note prema visini, trajanju i položaju na notnom crtovlju, te osnovne karakteristike durske ljestvice (građa i funkcije).

Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije.

Preporuka je da se kod obrade ljestvice-tonaliteta obrati pozornost na funkcije zbog kasnije obrade glazbenih oblika.

Učenika poticati na svladavanje notnog pisma za potrebe sviranja na dječjem instrumentariju ili drugim jednostavnim melodijskim glazbalima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija), Likovna kultura (grafički dizajn) i Matematika (dijeljenje).

• na osnovu slušanja i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe i vrste glazbe
• uočava razliku između vrijedne umjetničke glazbe i glazbe koja tu vrijednost nema
• objašnjava društveno-kulturni odnos u kojem se izvodi/izvodila određena tradicijska glazba
• istražuju glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitoj sredini.

• cjelovite skladbe
• stavci ili ulomci tradicijske i umjetničke glazbe primjerene dobi i sposobnosti učenika.

Temeljem slušanja i izvođenja učenik prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe kao i različite uloge koje glazba može imati u svakodnevnom životu.

Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi učenika, opisuje ih i iznosi svoj stav o njima, stvara naviku posjećivanja i ponašanja u istim.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost), Vjeronauk (blagdani), Priroda (čovjek i priroda), Tjelesna i zdravstvena kultura (ples), Likovna kultura (umjetnička djela) te međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Građanski odgoj i obrazovanje (društvene zajednice).

• prepoznaje i imenuje određen broj skladbi i njihove skladatelje
• slušanjem razlikuje vrste glasova, ansamble, zborove, solo pjesmu
• razlikuje tonski rod glazbenog djela
• slušanjem uočava glavnu temu i njene nastupe
• slušanjem glazbe prepoznaje, opisuje i uspoređuje zvuk glazbala.

• slušanjem glazbe uočava dinamička nijansiranja unutar glazbenog djela
• prepoznaje tempo skladbe, mjeru, tonski rod, glasove i usvojene ritmičke figure
• jednostavnim rječnikom opisuje karakter slušanog djela. 

• skladbe za slušanje primjerene sadržaju i uzrastu učenika (klasične, tradicijske i zabavne)
• vrste pjevačkih glasova (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bas, bariton)
• vrste zborova (mješoviti, muški, ženski, dječji)
• glazbala - žičana glazbala i glazbala s tipkama.

• pjesme po slobodnom izboru nastavnika
• dinamika
• tempo
• tonski rod
• izvođači (glasovi, zborovi, žičana i glazbala s tipkama).

Učenik prepoznaje najmanje petnaest skladbi.

Prilikom slušanja skladbi poželjno je koristiti audio ili videozapis.

Preporučuje se poticanje učenika na višestruko slušanje skladbi koje će omogućiti pamćenje skladbi, imena skladatelja, naziv skladbe i na što višu razinu poznavanje glazbenih djela.

Poželjno je da učenik posjeti najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija), Strani jezici (jezik i komunikacija), Geografija (geografski prostorni identitet, regionalni prostorni obuhvat), Vjeronauk (liturgijska glazba) te međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Tijekom aktivnog slušanja učenici uočavaju dinamičko nijansiranje te prepoznaju izvođače (vrste glasova, zborove i obrađena glazbala).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (obrada teksta, komparacija, metrika), Matematika (brojevi, dijeljenje, razlomci) i Tjelesna i zdravstvena kultura (motorika). 

• razgovjetno pjeva po sluhu ili notnom zapisu određen broj pjesama pri tome pazeći (u skladu s svojim individualnim sposobnostima) na intonaciju, precizan ritam i agogiku
• sudjeluje sukladno svojim mogućnostima i interesima u glazbenim nastupima u školi i izvan nje.

• izvodi brojalice svirajući dobe i ritam pljeskanjem, sviranjem po tijelu ili na udaraljkama primjerenim uzrastu
• u skladu sa svojim mogućnostima svira usvojene ritmičke vježbe ( ta tefe, tafa te, triolu) koristeći notni zapis
• prepoznaje i služi se simbolima notnog pisma za potrebe sviranja i pjevanja
• svira kraće instrumentalne skladbe na melodijskim udaraljkama (ili nekom drugom melodijskom glazbalu)
• navodi tonove a-mol, e-mol i d-mol ljestvice, objašnjavajući osnovne elemente mola (tonovi, raspored cijelih stupnjeva i polustepena, glavni stupnjevi i njihova funkcija).

• improvizira kratke melodije u a-mol tonalitetu i usvojene ritmove na zadani tekst ili stihove
• crtežom, riječima ili pokretom (plesom) izražava svoje doživljaje potaknute glazbom
• izvodi glazbene igre primjenjujući usvojeno glazbeno znanje
• predstavlja vlastitu izvedbu u razredu ili izvan njega.

• tradicijske pjesme prilagođene opsegu glasa i sposobnostima učenika
• intonacija
• melodija
• ritam
• dinamika
• tempo
• dikcija.

• brojalice
• ritam (ta tefe, tafa te)
• temeljne oznake notnog pisma, tempa i dinamike.

• nastavnik slobodno oblikuje ove aktivnosti
• folklorna tema po slobodnom izboru.

Pjeva/izvodi najmanje petnaest pjesama.

Kroz analizu i aktivno sudjelovanje u pjevanju kod učenika razvijati osjećaj za preciznu intonaciju, melodiju, ritam, tempo i dinamiku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost, dijalekti, rad na tekstu), Geografija (geografski prostorni identitet) te međupredmetnim temama: Poduzetnost (individualni rad, timski rad, ustrajnost, suradnja, cjeloživotno učenje i uvažavanje) i Građanski odgoj i obrazovanje (odgovornost, pravila, sposobnosti, učenička angažiranost).

U skladu sa svojim mogućnostima učenici osmišljavaju jednostavnu melodijske i ritamske cjeline uvažavajući glazbeno-izražajne sastavnice.

Preporuka je da se kod obrade ljestvice-tonaliteta obrati pozornost na funkcije zbog kasnije obrade glazbenih oblika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu, metrika), Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam, motorika), Matematika (dijeljenje, razlomci, parni i neparni brojevi) i Likovna kultura (grafički dizajn, simboli).

Učenika poticati na samostalnu i javnu izvedbu, sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa i pokreta.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati  sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (ilustracija), Tjelesna i zdravstvena kultura (pokret, ples, motorika), Matematika (dijeljenje) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (individualni rad, timski rad, ustrajnost, suradnja, cijelo životno učenje, uvažavanje) i Građanski odgoj i obrazovanje (odgovornost, sposobnosti, učenička angažiranost).

• na osnovu slušanja i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe i vrste glazbe
• razlikuje obilježja tradicijske glazbe užeg i šireg zavičaja te ih stavlja u kontekst s ostalim folklornim elementima (nošnjama, plesovima običajima, pričama, legendama) 
• opisuje i uspoređuje građu dur i mol tonaliteta te ih stavlja u kontekst ugođaja djela 
• posjećuje glazbene događaje u školi ili široj zajednici te o njima raspravlja i iznosi svoje stavove
• usvojeno znanje povezuje s drugim nastavnim predmetima.

• umjetnička
• tradicijska
• popularna glazba.

Slušajući i izvodeći različite vrste glazbe, pronalazi mogućnost njihove primjene u svakodnevnom životu.

Preporuka je što je više moguće raditi poveznice s drugim nastavnim predmetima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost), Likovna kultura (umjetnička djela), Priroda (živa priroda), Geografija (geografski prostorni identitet), Strani jezici (jezik i komunikacija) te međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• slušanjem razlikuje vrste glasova, ansamble, zborove
• prepoznaje, opisuje i uspoređuje zvuk glazbala i glazbalo svrstava u pripadajuću skupinu.

• slušanjem prepoznaje, uspoređuje i opisuje rondo, temu s varijacijama, složenu trodijelnu pjesmu i glasovirsku minijaturu
• prepoznaje osnove složenijih višestavačnih glazbenih oblika (izvođače, broj stavaka, raspored stavaka po tempu i ugođaj stavaka).

• slušanjem analizira glazbene oblike, uočava dinamička nijansiranja unutar glazbenog djela, tempo, mjeru, tonski rod, glasove, glazbala i usvojene ritmičke figure
• jednostavnim rječnikom opisuje karakter slušanog djela.

• skladbe za slušanje primjerene sadržaju i uzrastu učenika (klasične, tradicijske i zabavne glazbe)
• glazbala – drveni/limeni puhači i udaraljke
• orkestar.

• rondo
• tema s varijacijama
• složena trodijelna pjesma
• glasovirska minijatura.

• pjesme po slobodnom izboru nastavnika
• glazbene sastavnice
• glazbala i njihove boje
• rondo
• tema s varijacijama
• složena trodijelna pjesma
• glasovirska minijatura.

Učenik prepoznaje do 15 skladbi.

Prilikom slušanja skladbi poželjno je koristiti audio i videozapis.

Preporučuje se poticanje učenika na višestruko slušanje skladbi koje će omogućiti pamćenje skladbi, imena skladatelja, naziv skladbe i na što višu razinu poznavanja glazbenih djela.

Poticati učenika na aktivno slušanje i razumijevanje glazbe, prepoznavanje boje glazbala, pjevačkog glasa, vrste ansambla i glazbene sastavnice.

Poželjno je da učenik posjeti najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (ljudsko tijelo). Geografija (geografski prostorni identitet) te međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Učenik uspoređuje i opisuje glazbene oblike - rondo, temu s varijacijama, složenu trodijelnu pjesmu i glasovirsku minijaturu.

Složeni višestavačni oblici (sonata, simfonija, koncert komorna glazba i suita) rade se samo informativno tj. izvođač, broj stavaka i kontrast stavaka po tempu i ugođaju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (strukturna obilježja književnog teksta).

Tijekom aktivnog slušanja učenici uočavaju sastavnice glazbenog djela s naglaskom na izvođače, vrstu i oblik.

Zadatci za analizu, koji se stavljaju pred učenika trebaju biti primjereni njihovom uzrastu i sposobnostima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu, metrika), Strani jezici (jezik i komunikacija) i Matematika (brojevi, dijeljenje, razlomci).

• razgovjetno pjeva po sluhu ili notnom zapisu određen broj pjesama pri tome pazeći (u skladu sa svojim individualnim sposobnostima) na intonaciju, precizan ritam i agogiku
• sudjeluje sukladno svojim mogućnostima i interesima u glazbenim nastupima u školi i izvan nje
• izvodi zavičajne tradicijske napjeve.

• interpretira naučenu skladbu po sluhu i notnom tekstu poštujući oznake za dinamiku, tempo i metar
• razvija osjećaj za visinu i trajanje tona
• razlikuje i objašnjava glazbene znakove u notnom tekstu (dinamika, tempo, taktica, teza, arza...)
• objašnjava pojmove ljestvica, stupanj, stepen, polustepen
• uočava i objašnjava povišene i snižene tonove (povisilice, snizilice, razrješilicu).

• kreativno izražava doživljaj glazbe pjevanjem, pokretom, mimikom i gestikulacijom
• osmišljava scenarij za glazbeni igrokaz na osnovi teksta i melodije naučenih pjesama
• sudjeluje u pripremi i realizaciji glazbeno-scenskih izvedbi za školske i druge manifestacije
• razvija glazbenu kreativnost i vještine koristeći instrumente i koreografiju plesa.

• tradicijska glazba
• umjetnička glazba
• duhovna glazba
• domoljubna glazba
• gregorijanski koral
• gospel
• spiritual.

• pjesme i skladbe prilagođene uzrastu, interesu i sposobnostima učenika.

• nastavnik slobodno oblikuje ove aktivnosti
• tema po slobodnom izboru.

Pjeva/izvodi do 15 pjesama.

Učenik se može stvaralački izražavati sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, pokreta i plesa, samostalno ili u skupini.

Sat podijeliti na različite kratke glazbene aktivnosti (pjevanje, sviranje, ples) što će smanjiti monotoniju u razredu i držati učenike aktivnim.

Poticati učenike na istraživanje i prikupljanje (audio zapisom) tradicijske glazbe svog užeg zavičaja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, dikcija, dijalekti), Tjelesna i zdravstvena kultura (ples, ritam, pokret, pravilno držanje tijela), Geografija (geografski prostorni identitet) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (suradnja, odgovornost i motivacija) i Građanski odgoj i obrazovanje (sposobnost, učenička angažiranost).

Učenike poticati na zajedničku izvedbu pjesama usklađujući vlastitu izvedbu s izvedbom drugih učenika.

Poticati učenike na međusobnu interakciju kroz skupno muziciranje, ples, razne projekte i zadatke.

Učenike poticati na javnu, samostalnu ili skupnu izvedbu u školi i lokalnoj zajednici.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, dikcija) i Likovna kultura (grafički dizajn).

Učenika poticati na samostalnu i javnu izvedbu, sudjelujući u aktivnostima pjevanja, sviranja, plesa i pokreta.

U školskim igrokazima i predstavama poticati učenika da samostalno odabiru primjerenu glazbenu podlogu.

Nastavnik odabire jednu ili više aktivnosti za realizaciju ishoda sukladno interesu i sposobnosti učenika te mogućnostima ostvarenja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija), Tjelesna i zdravstvena kultura (ples, pokret) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (suradnja, odgovornost i motivacija) i Građanski odgoj i obrazovanje (učenička angažiranost).

• istražuje utjecaj tradicijske glazbe na razvoj klasične i popularne glazbe
• posjećuje glazbene događaje u školi ili široj zajednici te o njima raspravlja i iznosi svoje stavove
• usvojeno znanje povezuje s drugim nastavnim predmetima.

• umjetnička glazba
• tradicijska glazba
• duhovna glazba.

Slušajući i izvodeći različite vrste glazbe, pronalazi mogućnost njihove primjene u svakodnevnom životu.

Preporuka je što je više moguće raditi poveznice s drugim nastavnim predmetima.

Posjećuje kulturne događaje (primjereni uzrastu), opisuje svoje mišljenje o njima, stvara naviku posjećivanja i ponašanja u istima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (geografski prostorni identiteti), Vjeronauk (liturgijsko pjevanje) te međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (društvena zajednica) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• slušno prepoznaje izražajna sredstva i uočava razlike u skladbama različitih glazbenih stilova
• uspoređuje scenske i koncertne glazbene vrste
• objašnjava različite vrste glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz-glazba)
• iznosi osobni doživljaj slušanog djela, s kritičkim osvrtom.

• navodi glavne karakteristike glazbenih stilova
• uspoređuje i prepoznaje razlike i sličnosti među stilovima
• izrađuje i demonstrira prezentacije na temu stilova u glazbi potičući timski rad.

• objašnjava i uspoređuje glazbeno-scenske vrste prema njihovim značajkama; opisuje organizaciju ovih djela, raspoznaje njihove elemente
• objašnjava ulogu vizualne komponente u scenskim djelima, te odnos teksta i glazbe
• navodi ulogu svih sudionika u stvaranju i izvođenju nekog scenskog djela
• posjećuje i prisustvuje bar jednom takvom događaju (posjet kazalištu, koncertnim izvedbama, dječjim predstavama, glazbenim igrokazima i sl.).

• opera
• opereta
• mjuzikl
• balet
• popularna glazba - jazz.

• srednji vijek
• renesansa
• barok
• bečka klasika
• romantizam
• glazba 20. stoljeća.

• uvertira
• arija
• recitativ
• zborski brojevi
• plesni brojevi.

Učenik prepoznaje do 15 skladbi.

Prilikom slušanja skladbi poželjno je koristiti audio i videozapis.

Preporučuje se poticanje učenika na višestruko slušanje skladbi koje će omogućiti pamćenje skladbi, imena skladatelja, naziv skladbe i na što višu razinu poznavanje glazbenih djela.

Poticati učenika na aktivno slušanje i razumijevanje glazbe, prepoznavanje stilskih obilježja i glazbeno-scenskih oblika.

Sve glazbeno-scenske vrste poželjno je upoznavati audiovizualno u cilju razlikovanja glazbenih brojeva (uvertira, arija, recitativ zborovi, plesni brojevi), opisivanja organizacije glazbeno-scenskih vrsta.

Objašnjava uloge svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste, te opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.

Poželjno je da učenik posjeti najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilska razdoblja, kazalište), Geografija (geografski prostorni identitet) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Upoznati učenike s osnovnim obilježjima stilskih razdoblja; vremensko trajanje, značajke, glazbene vrste, najznačajnije predstavnike i djela.

Upoznati učenike s pojedinim stilovima glazbe 20. i 21. stoljeća ne ulazeći detaljno u značajke.

Naglasak staviti na afro-američki folklor te popularnu i jazz-glazbu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilska razdoblja), Geografija (geografski prostorni identitet) i s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje (učenička angažiranost, društvena zajednica).

Tijekom aktivnog slušanja učenici uočavaju sastavnice glazbenog djela s naglaskom na izvođače, vrstu i oblik.

Zadatci za analizu, koji se stavljaju pred učenika trebaju biti primjereni njihovom uzrastu i sposobnostima.

Sve glazbeno-scenske vrste poželjno je upoznavati audiovizualno u cilju razlikovanja glazbenih brojeva (uvertira, arija, recitativ zborovi, plesni brojevi), opisivanja organizacije glazbeno-scenskih vrsta.

Usmjeriti pozornost učenika na povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost, kazalište, nacionalni identitet i kultura, libreto), Likovna kultura (kostimografija, scenografija) i s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje (osobna angažiranost).

• interpretira naučene skladbe po sluhu, proširujući vlastiti tonski opseg
• pokazuje veću izražajnost pri izvođenju poštujući već poznate elemente (tempo, mjera, dinamika).

• izvodi jednostavne melodije na dostupnim glazbalima
• sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva
• izražava se pokretom uz glazbu prateći glazbeno-izražajne sastavnice prilagođavajući se stilskim obilježjima pjesme/plesa.

• pjesme i skladbe prilagođene uzrastu, interesu i sposobnostima učenika.

• pjesme i skladbe prilagođene uzrastu, interesu i sposobnostima učenika.

Pjeva/izvodi do 10 pjesama.

Kod učenika razvijati tehniku lijepog pjevanja, artikulaciju, fraziranje i dikciju.

Usmjeravati učenika na pravilno disanje i držanje tijela prilikom pjevanja.

Učenike poticati na zajedničku izvedbu pjesama usklađujući vlastitu izvedbu s izvedbom drugih učenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, dikcija, artikulacija), Tjelesna i zdravstvena kultura (pravilan položaj tijela) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (suradnja, odgovornost, motivacija).

Usmjeravati učenike na međusobnu interakciju kroz skupno muziciranje, ples, razne projekte i zadatke.

Učenike poticati na javnu, samostalnu ili skupnu izvedbu u školi i lokalnoj zajednici.

Motivirati učenike na samostalno izvođenje jednostavnih notnih zapisa na dostupnom instrumentariju uz primjenu svih ranije usvojenih znanja o glazbi.

Učenika potaknuti na korištenje računalnih programa za notografiju i audio zapise.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam, ples, motorika, pravilno držanje tijela), Likovna kultura (grafički dizajn), Matematika (brojevi, dijeljenje, razlomci) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (odgovornost i osobna angažiranost), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (suradnja, odgovornost, motivacija).

• povezuje značaj i primjenu glazbe u različitim prigodama (koncerti, svečanosti, običaji, tradicija)
• uspoređuje tekstove i glazbu različitih žanrova iznoseći svoj stav o njenom utjecaju na društvo u cjelini
• daje kritički osvrt na klasičnu i suvremenu glazbu
• usvojeno znanje povezuje s drugim nastavnim predmetima.

• uočava vezu i opisuje razvoj glazbe i ostalih umjetnosti kroz povijest
• pronalazi sličnosti u razvoju različitih umjetnosti i znanosti.

• opisuje i vrednuje skladbe na osnovi slušanja i pjevanja
• razlikuje vrijednu umjetničku glazbu od one koja tu vrijednost nema.

• cjelovite skladbe, stavci ili ulomci kojima je izraženo prožimanje elemenata različitih vrsta glazbe.

• umjetnička stilska razdoblja.

• cjelovite skladbe, stavci ili ulomci kojima je izraženo prožimanje elemenata različitih vrsta glazbe.

Isticati važnost utjecaja glazbe na formiranje moralnih i estetskih osobina čovjeka.

Slušajući i izvodeći različite vrste glazbe, pronalazi mogućnost njihove primjene u svakodnevnom životu.

Preporučuje se što je više moguće raditi poveznice s drugim nastavnim predmetima.

Posjećuje kulturne događaje (primjerene uzrastu), opisuje svoje mišljenje o njima, stvara naviku posjećivanja i ponašanja u istima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilovi, kazalište, književnost), Likovna kultura (scena), Vjeronauk (liturgijsko pjevanje) i Povijest (društvo kroz povijest).

Za ostvarivanje ovog ishoda neophodna su audiovizualna sredstva.

Usmjeravati učenika za pronalaženja veze između glazbe i drugih umjetnosti.

Poticati učenike na uporabu IKT-a u svrhu razvoja kritičkog načina razmišljanja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilovi), Povijest (društvo kroz povijest) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Poticati učenike na iznošenja osobnog doživljaja slušanih skladbi, prepoznavanje umjetničkih vrijednih elemenata i iznošenje kritičkog stava.

Preporuka je da nastavnik organizira kvizove, debate, asocijacije itd.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (jezik i komunikacija) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• slušanjem učenik razlikuje obilježja klasične, tradicijske i zabavne glazbe
• objašnjava obilježja užeg i šireg zavičajnog područja, tradicijska glazbala i načine pjevanja
• slušno razlikuje duhovnu i svjetovnu glazbu srednjeg vijeka i renesanse
• prepoznaje glazbala i izvođačke sastave u klasičnoj glazbi
• razlikuje psalmodijsko, antifonalno i responzorijalno pjevanje
• razlikuje silabički i melizmatički način uglazbljivanja

• razlikuje glazbeni slog (polifoni, homofoni i monofoni); tempo i dinamiku; tonsku građu, razlikuje ritamske figure i obilježja ritma
• opisuje polifonu tehniku skladanja
• slušno razlikuje različite skupine vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih sastava te jednostavnije oblike glazbenog djela.

• skladbe za slušanje iz razdoblja starog vijeka, srednjeg vijeka i renesanse
• tradicijska glazba
• klasična i zabavna glazba
• duhovna i svjetovna glazba srednjeg vijeka i renesanse
• glazbala i izvođački sastavi.

• glazbeni slog
• tempo
• dinamika
• ritam i njegova obilježja
• vrste glasova.
• harmonija (intervali)
• melodija
• osnovna obilježja vokalne polifonije
• jednostavni oblici glazbenog djela
• vokalni, instrumentalni i vokalno-instrumentalni sastavi.

Učenik poznaje najmanje 15 skladbi iz razdoblja starog i srednjeg vijeka te renesanse.

Prilikom slušanja skladbi poželjno je koristiti audio ili videozapis.

Preporučuje se aktivno slušanje što podrazumijeva prepoznavanje stila, skladatelja, razliku vokalne i instrumentalne glazbe, duhovne i svjetovne glazbe.

Slušanje skladbi iz različitih regija (tradicijske skladbe okolnih regija).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (geografski prostorni identitet), Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, antika, srednji vijek), Povijest (antika, srednji vijek), Latinski jezik (jezik i komunikacija), Biologija (ljudsko tijelo) i Vjeronauk (liturgijsko pjevanje). 

Za upoznavanje osnovnih sastavnica glazbe kao i prepoznavanje oblika glazbenog djela, potrebno je skladbu poslušati u cijelosti, nekoliko puta.

Preporučuje se otići na koncerte s različitim izvođačima, koji će pomoći učeniku pri prepoznavanju i uočavanju razlika u različitim skupinama vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih izvođača.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (brojevi, razlomci, dijeljenje), Fizika (akustika), Biologija (ljudsko tijelo), Hrvatski jezik (rad na tekstu), Latinski jezik (rad na tekstu) i Vjeronauk (liturgijsko pjevanje). 

• primjenjuje glazbeno znanje stečeno u osnovnoj školi za sudjelovanje u svim školskim glazbenim aktivnostima, priredbama i koncertima
• istražuje različite vrste glazbe
• u sklopu nastave upoznaje i istražuje tradicijsku glazbu (vokalnu i instrumentalnu), glazbala i nošnje
• sudjeluje na glazbenim događajima te opisuje svoj doživljaj
• stvara glazbu ovisno o interesu i mogućnostima
• izvodi osnovne elemente tjeloglazbe
• stvara osobnu playlistu glazbe za različite namjene

• tradicijska glazbala i nošnje
• improvizacija
• glazbeno stvaralaštvo
• reprodukcija glazbe.

Učenicima ponuditi glazbene aktivnosti u kojima će on moći iskoristiti svoje bogato iskustvo pjevanja u osnovnoj školi, te aktivnosti u kojima će moći iskoristiti sve što su naučili o glazbi u osnovnoj školi, te dalje raditi na razvoju tih sposobnosti (preko aktivnosti u zboru, školskom orkestru ili različitim glazbenim priredbama).

Poticati učenike na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.

Učenik može aktivno sudjelovati u glazbi, kao sudionik, ali i kao slušatelj koji će poslije pisanim putem iznositi svoje komentare i dojmove o glazbi.

Preporučuje se posjet probama raznih kulturno-umjetničkih društava radi što boljeg upoznavanja i zbližavanja s tradicijskom glazbom užeg zavičaja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu, dikcija, artikulacija), Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam, pokret, motorika, pravilno držanje tijela) te međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (odgovornost, sposobnost, učenička angažiranost), Poduzetnost (suradnja, odgovornost, motivacija) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• upoznaje i povezuje tradicijsku glazbu svojeg zavičaja s tradicijskom glazbom drugih naroda
• razlikuje klasičnu, tradicijsku i zabavnu glazbu
• različite vrste glazbe stavlja u kontekst vremena i društvenih zbivanja
• opisuje vlastiti susret s glazbom
• koristi se temeljnom glazbenom terminologijom

• opisuje  glazbena djela antike, srednjeg vijeka i renesanse
• stilska razdoblja povezuje s društvenim okruženjem, stupnjem razvijenosti i stilom tadašnjeg života kako bi dobio potpun uvid u umjetnički izraz i značajke pojedinog stila
• usvojeno znanje povezuje s drugim predmetima i društvenim prilikama koje su utjecale na razvoj kulture i umjetnosti.

• vrste glazbe
• tradicijska glazba u domovini i svijetu
• antika, srednji vijek i renesansa

• uloga glazbe u društvu
• stilska razdoblja: stari vijek (grčka i rimska glazba), srednji vijek (crkvena i svjetovna glazba, jednoglasna i višeglasna), renesansa (vokalna polifonija).

Temeljem slušanja i izvođenja učenik prepoznaje sličnosti i razlike pojedinih vrsta glazbe kao i različite uloge koje glazba može imati u svakodnevnom životu.

Učenik posjećuje kulturne događaje, opisuje svoje mišljenje o njima, stvara naviku posjećivanja i ponašanja u istim.

Poželjno je posjetiti festival tradicijske glazbe, obići muzeje koji čuvaju elemente iz glazbene tradicije ili obići mjesna kulturno-umjetnička društva, pratiti njihove probe, naučiti tradicijske pjesme ili plesove, ili raditi na zajedničkim projektnim aktivnostima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (geografski prostorni identitet), Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, narječje, dijalekt) i Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam, metar, ples).

Kronološki poredati stilska razdoblja od nastanka glazbe do kraja renesanse te društveno-političke prilike koje su utjecale na razvoj glazbe (preporučuje se posjetiti muzej ili izložbu s eksponatima iz perioda antike, srednjeg vijeka ili renesanse).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (antika, srednji vijek), Latinski jezik (jezik i komunikacija) i Vjeronauk (liturgijsko pjevanje). 

• razlikuje najmanje 15 skladbi i njihove skladatelje iz razdoblja baroka i klasicizma
• slušno prepoznaje i razlikuje glazbala i izvođačke sastave baroka i klasicizma.

• slušanjem glazbe prepoznaje i imenuje sastavnice glazbenog djela (izvođače, agogiku, glazbeni slog, basso continuo, monotematiku/bitematiku, tonsku građu)
• slušno razlikuje instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene oblike 17. i 18. stoljeća.

• skladbe baroka i klasicizma
• crkvena i dvorska glazba
• vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna glazba
• glazbala i izvođački sastavi baroka i klasicizma (do L. van Beethovena).

• sastavnice glazbenog djela
• instrumentalna polifonija
• glazbeni oblici baroka i klasicizma

Učenik poznaje 15 skladbi iz razdoblja baroka i klasicizma.

Preporučuje se upotreba raznih video i audio pomagala u učionici, kao i odlazak na koncerte i ostala glazbena događanja, da bi učenik što bolje mogao savladati poznavanje glazbenih djela.

Preporučuje se aktivno i višestruko slušanje, što će rezultirati prepoznavanjem stila, skladatelja, te razliku između vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe.

Za upoznavanje instrumenata koristiti sav instrumentarij koji škola posjeduje, a ako je moguće, ostvariti suradnju i posjetiti glazbene škole te uživo poslušati i vidjeti instrumente.

Pri slušanju obratiti pažnju na instrumentalne sastave u različitim skladbama i uočiti specifičnosti koje ima barokni ili klasicistički instrumentalni sastav.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (barok, klasicizam), Latinski jezik (jezik i komunikacija), Strani jezici (jezik i komunikacija) te međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Preporučuje se poticati aktivno slušanje glazbe kod učenika, skladbe slušati višekratno.

Pri svakom slušanju od učenika tražiti da uočavaju, imenuju i opisuju neke od sastavnica glazbenog djela, kao npr. monotematičnost, imitaciju, homofoniju, polifoniju, monodiju i sl.

Poticati učenike na prepoznavanje dijelova vokalno-instrumentalnih vrsta: arija, recitativa, uvertira, zborova, plesnih brojeva.

Nakon slušanja skladbi s učenicima uvijek prokomentirati odslušano, te ih razgovorom poticati da samostalno donose zaključke.

Pratiti koncertni program koji se održava u gradu te svakako posjetiti koncerte na kojima se izvodi glazba majstora baroka i klasicizma.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, književnost, kazalište, libreto) i Likovna umjetnost (kostimografija i scenografija).

• ovisno o mogućnostima i interesu sudjeluje u glazbenim aktivnostima škole, u vidu pjevanja i sviranja na raznim školskim glazbenim aktivnostima, ali i izvan nje
• naučeno gradivo pokazuje kroz prezentacije i seminare
• pronalazi emisije, reklame, animirane filmove i filmove u kojima se pojavljuje glazba baroka i klasicizma (Bach, Vivaldi, Händel, Mozart, Haydn)
• aktivira vlastitu kreativnost putem različitih glazbenih računalnih programa, istražujući i kombinirajući različite zvukovne, ritamske i instrumentalne kombinacije.

• školske glazbene aktivnosti, priredbe i koncerti
• glazba baroka i klasicizma u svijetu filma i televizije
• stvaranje i reprodukcija glazbe.

Učenik se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.

Učenje o povijesti glazbe i skladateljima koji su živjeli u tom razdoblju može se učiniti zanimljivijim tako što će se učenike poticati na istraživanje uloge glazbe u filmovima ili na televiziji. 

Prikazati im nekoliko primjera u kojima je glazba skladatelja baroka i klasicizma iskorištena za potrebe filmova ili TV emisija (film Amadeus, emisija TV Kalendar i sl.).

Iskoristiti njihovu zainteresiranost i znanje o tehnologiji te im pomoći da svladaju osnove u nekim
glazbenim programima koji omogućavaju stvaranje vlastitih glazbenih ritamskih i melodijskih kombinacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu, dikcija, artikulacija), Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam ,motorika, pravilno držanje tijela) i s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje (osobna angažiranost), Poduzetnost (suradnja, odgovornost, motivacija) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

• objašnjava povijesne događaje, društveno okruženje i način života 17. i  18. stoljeća koji su utjecali na glazbu
• povezuje glazbene oblike 17. i 18. stoljeća
• analizira izvođačke sastave baroka i klasicizma.

• kronološki određuje trajanje stilskih razdoblja baroka i klasicizma, njihove predstavnike i glazbeno-stilske značajke
• usvojeno znanje povezuje s drugim predmetima i društvenim prilikama koje su utjecale na razvoj kulture i umjetnosti.

• povijesne činjenice o glazbi baroka i klasicizma 
• glazbeni oblici 17. i 18. stoljeća (koncert, suita, fuga, sonata, opera, oratorij, simfonija)
• glazbala i izvođački sastavi baroka i klasicizma.

• povijesne činjenice o razvoju glazbe baroka i klasicizma
• glavni predstavnici barokne i klasicističke glazbe
• glazbeno-stilske značajke baroknog/ klasicističkog razdoblja.

Zajedno s učenicima analizirati i uočiti razlike između glazbenih razdoblja baroka i klasicizma.

Klasicizam raditi do L. van Beethovena (koji se obrađuje kao nastavna cjelina na početku 3.razreda, kao spona između bečke klasike i romantizma).

Učenicima preporučiti knjige koje mogu pročitati o tom razdoblju ili zajedno pogledati filmove i/ili dokumentarce koji govore o različitim umjetnicima iz tog razdoblja.

Barem jednom godišnje otići s učenicima na koncert klasične glazbe, te stečeno znanje o tim stilskim razdobljima primijeniti analizirajući poslušana glazbena djela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost, kazalište, libreto), Vjeronauk (liturgijsko pjevanje) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Znanje o razvoju glazbe tog razdoblja iskoristiti za proučavanje njezinog utjecaja na suvremenu kulturu.

Preporučuje se istražiti povijesni kontekst koji je utjecao na razvoj glazbe – društveno okruženje, događanja u ostalim umjetnostima, način života umjetnika, ali i ostalih društvenih slojeva.

Analizirati i istražiti s učenicima tzv. Mozart efekt. Ukazati učenicima na primjenu glazbe u liječenju – muzikoterapiju.

Istražiti koliko su povijesne prilike utjecale na život tadašnjih glazbenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (barok, klasicizam, književnost) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• razlikuje najmanje 15 skladbi i njihove skladatelje iz razdoblja romantizma i najznačajnija djela L. van Beethovena kao spone između bečke klasike i romantizma
• slušanjem učenik prepoznaje obilježja klasične, nacionalne, programne i zabavne glazbe 19. stoljeća
• uspoređuje glazbala i izvođačke sastave romantizma.

• slušanjem glazbe prepoznaje i imenuje sastavnice glazbenog djela u romantizmu te promjene koje su nastale u odnosu na prethodna razdoblja
• uspoređuje značajke različitih nacionalnih glazbenih stilova
• objašnjava razliku između apsolutne i programne glazbe, te svoje zaključke potkrepljuje glazbenim primjerima.

• skladbe i skladatelji romantizma
• umjetnička, nacionalna (nacionalne škole), programna i zabavna glazba romantizma
• obilježja glazbe 19. stoljeća
• glazbala i izvođački sastavi romantizma.

• glazbeni oblici romantizma
• sastavnice glazbenog djela u romantizmu
• obilježja nacionalne glazbe.
• apsolutna i programna glazba.

Učenik poznaje 15 skladbi iz razdoblja romantizma.

Preporučuje se upotreba raznih video i audio pomagala u učionici, kao i odlazak na koncerte i ostala glazbena događanja, da bi učenik što bolje mogao savladati poznavanje glazbenih djela.

Preporučuje se aktivno i višestruko slušanje, što će rezultirati prepoznavanjem stila, skladatelja, te razliku između vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe.

Za upoznavanje instrumenata koristiti sav instrumentarij koji škola posjeduje, a ako je moguće, ostvariti suradnju i posjetiti glazbene škole te uživo poslušati i vidjeti instrumente.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (romantizam, književnost, nacionalni stil), Likovna umjetnost (tradicijski ukrasi naroda, umjetnik, umjetnička djela i arhitektura 19. st.), Psihologija (emocije, percepcija) te s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Preporučuje se poticati aktivno slušanje glazbe kod učenika, skladbe slušati višestruko.

Pri svakom slušanju od učenika tražiti da uočavaju, imenuju i opisuju neke od karakteristika programne i zabavne glazbe, kao i obilježja glazbe nacionalnih škola u romantizmu.

Nakon slušanja skladbi s učenicima uvijek prokomentirati odslušano, te ih razgovorom poticati da samostalno donose zaključke.

Pratiti koncertni program koji se održava u gradu te svakako posjetiti koncerte na kojima se izvodi glazba romantizma.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost, nacionalni stil, romantizam), Likovna umjetnost (romantizam, umjetnička djela i arhitektura, tradicijski ukrasi narodne umjetnosti), Logika (argumentacija) i Geografija (geografski prostorni identitet).

• ovisno o mogućnostima i interesu sudjeluje u glazbenim aktivnostima škole, u vidu pjevanja i sviranja na raznim školskim glazbenim aktivnostima, ali i izvan nje
• naučeno gradivo pokazuje kroz prezentacije i seminare
• istražuje računalne programe za stvaranje i produkciju glazbe
• istražuje korištenje i pojavljivanje umjetničkih djela u filmskoj umjetnosti, u kazalištu ili na televizijskim ekranima.

• školske i izvanškolske glazbene aktivnosti
• prezentacije i seminari o glazbi  
• računalni programi za stvaranje i produkciju glazbe.

Učenik se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.

Učenje o povijesti glazbe i skladateljima koji su živjeli u tom periodu može se učiniti zanimljivijim tako što će se učenike poticati na istraživanje uloge glazbe u filmovima i na televiziji.

Prikazati im nekoliko primjera u kojima je glazba skladatelja romantizma iskorištena za potrebe filmova ili TV emisija (film Sumrak saga, Novogodišnji bečki koncert i sl.).

Iskoristiti njihovu zainteresiranost i znanje o tehnologiji te im pomoći da savladaju osnove u nekim glazbenim programima koji omogućavaju stvaranje vlastitih glazbenih ritamskih i melodijskih kombinacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (kazalište), Likovna umjetnost (film), te međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (učenička angažiranost, sposobnost), Poduzetnost (suradnja, motivacija) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• analizira glazbene oblike 19. stoljeća i uspoređuje s istim iz prethodnih stilskih razdoblja
• objašnjava povijesne događaje, društveno okruženje i način života 19. stoljeća koji su utjecali na glazbu.

• opisuje i povezuje razdoblje 19. stoljeća s društvenim okruženjem i stilom tadašnjeg života kako bi dobio potpun uvid u umjetnički izraz i značajke umjetnosti tog vremena
• istražuje položaj i ulogu glazbenika u društvu 19. stoljeću
• raspravlja o vrijednosti hrvatske i bosanskohercegovačke glazbene tradicije 19. stoljeća
• usvojeno znanje povezuje s drugim predmetima i društvenim prilikama koje su utjecale na razvoj kulture i umjetnosti.

• glazbeni oblici 19. stoljeća
• povijesne prilike i događaji u društvu koji su utjecali na glazbu.

• osnovne značajke glazbene umjetnosti 19. stoljeća
• položaj i uloga glazbenika u društvu
• tradicijska glazba 19. stoljeća.

Analizirati najznačajnija djela  L. van Beethovena kao sponu između bečke klasike i romantizma.

Zajedno s učenicima analizirati glazbene oblike 19. stoljeća (jednostavačne: glasovirska minijatura, solo pjesma, simfonijska pjesma i koncertna uvertira; višestavačne: romantička suita, simfonija, koncert; vokalno-instrumentalne: opera, oratorij i balet) te uočiti uvjete i okolnosti nastanka pojedinih glazbenih vrsta.

Učenicima preporučiti knjige koje mogu pročitati o tom razdoblju ili zajedno pogledati filmove i/ili dokumentarce koji govore o različitim umjetnicima iz tog razdoblja. 

Barem jednom godišnje otići s učenicima na koncert romantičke glazbe, te stečeno znanje o tom stilskom razdoblju primijeniti analizirajući poslušana glazbena djela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Logika (argumentacija), Psihologija (percepcija), Sociologija (pojedinac i društvo) i Povijest (Francuska revolucija, društvena događanja 19. st.).

Znanje o razvoju glazbe tog razdoblja iskoristiti za proučavanje njezinog utjecaja na suvremenu kulturu.

Preporučuje se istražiti povijesni kontekst koji je utjecao na razvoj glazbe – društveno okruženje, događanja u ostalim umjetnostima, način života umjetnika, ali i ostalih društvenih slojeva.

Istražiti koliko su povijesne prilike utjecale na život tadašnjih glazbenika.

Analizirati i istražiti s učenicima na koji način su etnomuzikolozi - sakupljači narodnih napjeva, istraživali i zapisivali tradicijsku glazbu koja će utjecati na nastanak nacionalnog stila.

Skrenuti pozornost učenicima kako su književnost, likovna umjetnost, priroda često skladateljima bili inspiracija za stvaranje novih glazbenih djela iz čega je nastala nova vrsta glazbe - programna glazba.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (romantizam, književnost, bosanskohercegovačka književnost), Sociologija (pojedinac i društvo) i Likovna umjetnost (umjetnost 19. st.).

• razlikuje najmanje 15 skladbi i njihove skladatelje iz razdoblja impresionizma i 20. stoljeća
• slušanjem učenik prepoznaje obilježja klasične, avangardne i popularne glazbe 20. stoljeća
• slušno prepoznaje i razlikuje glazbala i izvođačke sastave 20. stoljeća te promjene u načinu sviranja.

• uspoređuje značajke impresionizma i različitih stilskih pravaca 20. stoljeća
• slušanjem glazbe prepoznaje atonalitetnu i tonalitetnu glazbu 20. stoljeća te promjene koje su nastale u odnosu na prethodna razdoblja
• uočava specifičnost zvuka glazbe, jedinstvenu građu, kao i načine stvaranja glazbe u impresionizmu i različitim glazbenim stilovima u 20. stoljeću.

• skladatelji i glazbena djela impresionizma i 20. stoljeća
• osnovna glazbeno-stilska obilježja 20.stoljeća
• glazbala i izvođački sastavi.

• impresionizam
• glazbeni oblici 20. stoljeća
• sastavnice glazbenog djela u glazbi s kraja 19. i početka 20. stoljeća 
• glavni stilski pravci 20. stoljeća te njihove osnovne glazbeno-stilske značajke
• glazba u tonalitetu - atonalitetna glazba
• zabavna glazba 20. stoljeća 
• zvukovna specifičnost i jedinstvena građa glazbenih djela unutar pojedinih glazbenih stilova 20. stoljeća.

Učenik poznaje 15 skladbi iz razdoblja impresionizma i 20. stoljeća.

Preporučuje se upotreba raznih video i audio pomagala u učionici, kao i odlazak na koncerte i ostala glazbena događanja, da bi učenik što bolje mogao savladati poznavanje glazbenih djela.

Preporučuje se aktivno i višestruko slušanje, što će rezultirati prepoznavanjem osnovnih stilskih pravaca 20. stoljeća – impresionizam, ekspresionizam (atonalitet), neoromantizam, neoklasicizam, zabavna glazba (jazz-glazba, mjuzikl, rock-glazba, filmska glazba).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, impresionizam, stilovi 20. st., književnost), Likovna umjetnost (impresionizam, stilovi 20. st.), Psihologija (emocije, percepcija), Fizika (akustika) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Preporučuje se poticati aktivno slušanje glazbe kod učenika, skladbe slušati višestruko.

Pri svakom slušanju od učenika tražiti da uočavaju, imenuju i opisuju neke od karakteristika impresionizma glazbenih pravaca 20. stoljeća.

Nakon slušanja skladbi s učenicima uvijek prokomentirati odslušano, te ih razgovorom poticati da samostalno donose zaključke.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (rad na tekstu, impresionizam, stilovi 20. st.), Likovna umjetnost (impresionizam, stilovi 20. st., tehnike 20. st., film), Filozofija (pojam lijepoga i ljepote, estetika, umjetnik i stvaranje umjetničkog djela, teorija umjetnosti), Logika (argumentacija) i Psihologija (percepcija).

• ovisno o mogućnostima i interesu sudjeluje u glazbenim aktivnostima škole, u vidu pjevanja i sviranja na raznim školskim glazbenim aktivnostima, ali i izvan nje
• naučeno gradivo pokazuje kroz prezentacije i seminare
• samostalno bira glazbenu podlogu za glazbene igrokaze ili predstave u kojima sudjeluje sam ili kao dio skupine
• istražuje korištenje i pojavljivanje umjetničkih djela u filmskoj umjetnosti, u kazalištu ili na televizijskim ekranima.

• glazba impresionizma
• glazba 20. stoljeća.

Učenik se potiče na javnu samostalnu ili skupnu izvedbu u razredu, školi, lokalnoj zajednici.

Učenje o povijesti glazbe i skladateljima koji su živjeli u tom razdoblju može se učiniti zanimljivijim tako što će se učenike poticati na istraživanje uloge glazbe u filmovima i na televiziji.

Prikazati im nekoliko primjera u kojima je klasična i zabavna glazba 20. stoljeća iskorištena za potrebe filmova ili TV emisija.

Iskoristiti njihovu zainteresiranost i znanje o tehnologiji te im pomoći da savladaju osnove u nekim glazbenim programima koji omogućavaju stvaranje vlastitih glazbenih ritamskih i melodijskih kombinacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija, kazalište), Strani jezici (jezik i komunikacija), Likovna umjetnost (film) te međupredmetnim temama: Poduzetnost (suradnja, motivacija), Građanski odgoj i obrazovanje (odgovornost, učenička angažiranost) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

• analizira izvođačke sastave impresionizma i 20. stoljeća, te utvrđuje osnovne razlike između klasičnih i popularnih izvođačkih sastava
• uspoređuje glazbene oblike impresionizma i 20. stoljeća s istim iz prethodnih stilskih razdoblja
• objašnjava kako je nastala podjela na zabavnu i ozbiljnu glazbu te koje su vrste ozbiljne i zabavne glazbe 20. stoljeća.

• stilska razdoblja povezuje s društvenim okruženjem, razvojem tehnologije i stilom života kako bi dobio potpun uvid u umjetnički izraz i značajke pojedinog stila
• raspravlja o vrijednosti hrvatske i bosanskohercegovačke glazbene umjetničke, tradicije i zabavne glazbe 20. stoljeća.

• izvođački sastavi 20. stoljeća (popularni i klasični)
• glazbeni oblici u impresionizmu i 20. stoljeću
• vrste ozbiljne i zabavne glazbe.

• tehnologija i glazba 
• umjetnički izraz i značajke pojedinih glazbenih stilova
• umjetnička, tradicijska i zabavna glazba
• 20. stoljeće u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Zajedno s učenicima analizirati glazbene oblike impresionizma i 20. stoljeća te uočiti uvjete i okolnosti nastanka pojedinih glazbenih vrsta.

Učenicima preporučiti gledanje filmova u kojima mogu primijetiti raznovrsnost filmske glazbe i njezinu važnost u postizanju i oblikovanju dramaturgije filma.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezik i komunikacija), Logika (argumentacija), Sociologija (pojedinac i društvo) i Politika i gospodarstvo (globalizacija, multikulturalnost).

Znanje o razvoju glazbe tog razdoblja iskoristiti za proučavanje njezinog utjecaja na suvremenu kulturu.

Preporučuje se istražiti povijesni kontekst koji je utjecao na razvoj glazbe – društveno okruženje, događanja u ostalim umjetnostima, način života umjetnika.

Istražiti koliko su povijesne prilike, razvoj tehnologije i znanosti utjecale na život glazbenika 20. st.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (impresionizam, stilovi 20. st.), Likovna umjetnost (impresionizam, stilovi 20. st.), Sociologija (pojedinac i društvo), Povijest (društvena događanja 20. st.), Politika i gospodarstvo (posvećenost kulturnim razlikama) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).