• ​​​​​​spontano komunicira u cilju sporazumijevanja s različitim sugovornicima
• imenuje bića, stvari/predmete iz neposrednog okružja
• opisuje osobe, situacije i događaje iz svog okružja
• izražava vlastite potrebe, misli i osjećaje jasnim izrazima i rečenicama
• odgovara na pitanja kratkim odgovorima ili potpunim rečenicama prema uputama
• razgovara i prati razgovor u paru/skupini uvažavajući sugovornika (naizmjenično pričanje)
• koristi riječi: molim, izvoli, hvala, oprosti.

• sluša kraće tekstove primjerene uzrastu
• postavlja pitanja o slušanome tekstu
• odgovara na postavljena pitanja o slušanome tekstu
• postupa prema jednostavnoj govornoj uputi pokazujući njezino razumijevanje
• točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

• razlikuje slova od drugih znakova
• globalno čita (spaja sliku riječi, izgovara njezina značenja)
• čita rečenicu složenu od sličica i riječi koje se javljaju u istom ili sličnom obliku
• povezuje slovo i glas
• povezuje glasove i slova u slogove, slogove u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu
• čita riječi, rečenice i kratke tekstove primjereno početnom opismenjavanju
• postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u svezi s pročitanim tekstom.

• pričanje
• razgovor
• opis
• pitanja i odgovori - cjelovite rečenice
• pozdravljanje.

• kratki tekstovi (prozni, poetski) primjereni jezičnom razvoju i uzrastu, zvučni zapisi književnih tekstova
• reklame, radijske emisije, govorni tekst
• slušanje, pitanja i odgovori
• izgovor - glas, riječ, rečenica.

• globalno čitanje - riječ, slika
• globalno čitanje - smisao pročitanih skupova riječi i rečenica
• slovo, glas, slog, riječ, rečenica, čitanje.

Organizirati različite jezične aktivnosti kroz igru kojima se učenik potiče na komunikaciju.

U pripremnom razdoblju posebnu pažnju obratiti na uočavanje govornih sposobnosti i razvijenost govora radi utvrđivanja predznanja svakog učenika s ciljem individualiziranog pristupa.

Poticati učenike na izražavanje misli i osjećaja, iskazivanje potreba. 

Provoditi vježbe promatranja, slušanja i govorenja (imenovanja bića, pojava, predmeta u okruženju te njihov opis u skladu s jezičnim mogućnostima učenika).

Poticati učenike na primjenu komunikacijskog bontona. 

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih nastavnih predmeta i međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

Odabrati jednostavne tekstove s obzirom na rječnik, sadržaj i ustroj teksta koji će se usložnjavati u skladu s napretkom učenika.

U pripremnom razdoblju, nastava se temelji na slušanju i govorenju, djelatnostima koje su temelj za učenje čitanja i pisanja. 

Potrebno je kod učenika razvijati različite oblike slušanja - slušanje u cilju primanja i razumijevanja poruke, razvoj kulture slušanja sugovornika, razvoj slušanja radi usvajanja rječnika.

Poticati učenike na postavljanje pitanja i odgovaranje na postavljena pitanja nakon slušanja te poticati na govor o slušanom sadržaju.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Moja okolina, Matematika i Glazbena kultura.

Provoditi vježbe za razvoj vještina čitanja u pripremnom razdoblju za početno čitanje i pisanje. 

Utvrditi predznanje učenika u cilju individualiziranog pristupa u podučavanju početnog čitanja i pisanja.

U početnom čitanju i pisanju globalno čitanje je primarna metoda koja se postupno zamjenjuje analitičko-sintetičkom metodom za razvijanje vještine čitanja. 

Razvijati vještinu abecednoga načela (pamćenje oblika slova, povezanost glasa i pripadajućeg slova) te naglašavati smisao napisane riječi.

Podučiti učenike tehnikama čitanja (dekodiranje velikih i malih tiskanih slova, cjelovito čitanje riječi uz pravilan izgovor glasova, čitanje rečenica i razumijevanje pročitanog).

Usmjeravati pozornost učenika na otkrivanje smisla pročitane rečenice i kratkog teksta.

U procesu početnog opismenjavanja usmjeriti pozornost na tečno čitanje, ne na brzinu čitanja.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Moja okolina, Matematika i Glazbena kultura.

• povezuje izgovoreni glas s napisanim slovom
• piše velika tiskana slova abecede
• prepisuje/piše riječi i kratke rečenice
• piše rečenični znak na kraju rečenice
• pravi razmak između riječi u prepisivanju/pisanju.

• otkriva značenje novih riječi kroz igru
• upotrebljava riječi poznatoga značenja u stvaranju sintagmi i rečenica
• koristi kontekst rečenice za prepoznavanje riječi ili izraza
• traži objašnjenje za značenje nepoznatih, manje poznatih ili višeznačnih riječi i izraza
• koristi riječi i izraze usvojene kroz razgovor, slušanje ili čitanje teksta.

• upotrebljava riječi primjereno komunikacijskoj situaciji
• zamjenjuje riječi mjesnoga govora s riječima hrvatskog standardnog jezika i obrnuto.

• glas, slovo,
• slovarica, slika - riječ
• velika tiskana slova
• riječ, rečenica
• rečenični znak (točka, upitnik, uskličnik)
• pisanje
• kratki tekst.

• književni tekstovi (prozni, poetski)
• slikovnica
• kratki igrokaz
• priča u nizu slika
• kratki informativni tekst, 
• riječi (značenje, preneseno značenje), sintagme, rečenice
• slušanje, čitanje, razgovor.

• riječi
• mjesni/zavičajni govor
• hrvatski standardni jezik
• čitanje, slušanje
• pitanja i odgovori.

Preduvjet za podučavanje i učenje pisanja je prepoznavanje glasova i njihovo povezivanje u riječ kao i primjena abecednog načela (zamjena glasa slovom).

Učitelj najprije provodi grafomotoričke vježbe bez pisanja teksta u pripremnom razdoblju (organizirati aktivnosti i igre kojima učenici razvijaju finu motoriku).

Preporučuje se izrada metodičkih artefakata (oblikovanje slova različitim materijalima).

Učenici vježbaju povlačenje crta pisaljkom u slobodnom prostoru, a zatim u crtovlju (u pripremnom razdoblju povlačenje crta prema uzorku; u razdoblju početnog pisanja do uzorka slova).

Učitelj upućuje učenike na pravilno držanje tijela, položaj ruke i smještaj pisaljke među prstima radi čvrstoće i sigurnosti u pisanju, slobodnog kretanja ruke po papiru i vidljivosti napisanoga.

Posebnu pozornost obratiti na učenike kojima ne odgovara propisani način držanja pisaljke zbog anatomskih posebnosti.

Učenici pišu riječi i rečenice velikim tiskanim slovima (školsko formalno pismo).

Mala slova služe za čitanje te se ne preporučuje pisanje i prepisivanje rečenica ili tekstova (malim slovima može se zapisati rečenica ili dvije koje se sastoje od dvije ili tri riječi).

U vježbama pisanja i prepisivanja posebno obratiti pažnju na broj riječi u rečenici i broj rečenica; u razdoblju početnog čitanja i pisanja najprije se pišu slova, skupine obrađenih slova, riječi, a zatim jednostavne rečenice od dvije ili tri riječi; u završnom razdoblju pisanja učenici mogu pisati/prepisivati do pet rečenica. 

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura i Likovna kultura (vježbe rukama i prstima potrebne za razvoj od grube do fine motorike, grafomotorike; oblikovanje slova različitim materijalima - plastelin, glinamol, karton).

Razvijati aktivan rječnik učenika i obogaćivati ga u skladu s jezičnim razvojem i uzrastom.

Poticati učenike na aktivno sudjelovanje nakon slušanja ili čitanja teksta (postavljanje pitanja, traženje pojašnjenja).

Vođenim razgovorom poticati učenika na oblikovanje smisla/ značenja riječi.

U izboru tekstova poštivati princip primjerenosti.

Ovaj ishod se odnosi najprije na usvajanje rječnika nakon slušanja čitanog teksta i govornu komunikaciju, a tijekom završne faze čitanja i pisanja prenosi se na učenikovo samostalno čitanje te primjenu riječi u sklopu aktivnog rječnika učenika u govoru).

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima ostalih nastavnih predmeta. 

Postupno uvoditi učenike u primjenu hrvatskog standardnog jezika; učenici slušaju govor učitelja, čitanje književnih tekstova i postupno uočavaju razlike u izgovoru nekih riječi (poznate, često rabljene riječi iz mjesnoga govora - more/može, htjeo/htio,…).

U pripremnom razdoblju, učenik se izražava mjesnim/zavičajnim govorom u kojem se osjeća sigurno i slobodno (načelo zavičajnosti).

Treba njegovati mjesni/zavičajni govor učenika usporedno s razvojem jezično-komunikacijskih sposobnosti u cilju postupnog ovladavanja hrvatskim standardnim jezikom.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

• prepoznaje glasovnu konstrukciju riječi
• prepoznaje poziciju glasa (inicijalna, medijalna i finalna pozicija) 
• pravilno izgovara glasove i riječi primjereno početnom opismenjavanju.

• kratki tekstovi: pjesmice, brojalice, brzalice
• glas, slovo, slika - riječ.

U pripremnom razdoblju učitelj utvrđuje glasovnu osjetljivost kod učenika na jednostavnim primjerima riječi bliskih učeniku (mama, tata, učenikovo ime).

Glasovne vježbe provoditi postupno, od lakših zahtjeva ka težim (učenik imenuje prvi glas u riječi, zatim uočava zadnji glas pa tek onda središnji glasovi u riječi; igre rime; igre aliteracije).

Vježbe glasovne analize i sinteze provoditi najprije na jednosložnim, a zatim na dvosložnim, trosložnim i višesložnim riječima, ovisno o mogućnostima učenika.

Provoditi glasovne vježbe (glasovnu analizu i sintezu, dodavanje i oduzimanje glasova, umetanje glasova) i vježbe primjene abecednog načela (šifriranje, dešifriranje) do automatizacije.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

• izražava misli i osjećaje nakon slušanog/pročitanog teksta
• izražava vlastiti stav o ponašanju i postupcima likova
• uspoređuje događaje i postupke likova iz teksta s primjerima iz svog okružja
• izražava doživljaj situacije, postupka/ponašanja lika pokretom i riječima
• crtežom predstavlja glavni lik/likove, događaje, mjesta radnje.

• sluša/čita književni tekst
• postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u svezi s tekstom
• povezuje dio/dijelove priče i sliku/slike koje ilustriraju segmente priče
• prepričava priču svojim riječima uz poticaj i bez poticaja
• navodi i opisuje događaje i likove iz teksta
• koristi riječi i izraze koji označuju prostorne i vremenske odnose
• razlikuje izmišljene likove i događaje u pričama, bajkama i pjesmama od stvarno mogućih.

• sluša/čita preporučene književne tekstove
• sluša/čita tekstove prema vlastitom izboru
• objašnjava svoj izbor slikovnice/priče pjesme
• predlaže slikovnice, sadržaje za čitanje
• otkriva nove naslove/sadržaje za čitanje.

• priča
• pjesma
• priča u nizu slika
• bajka
• basna
• slikovnica
• kratki igrokaz.

• priča
• pjesma
• priča u nizu slika
• bajka, basna
• slikovnica
• kratki igrokaz
• stvarni i nestvarni događaji
• likovi
• slušanje, čitanje, razgovor.

• slikovnica
• priča
• pjesma
• kratki igrokaz
• slušanje, čitanje, razgovor.

Potrebno je planirati vrijeme za svakodnevno čitanje tekstova; čitati tekstove naglas svim učenicima; učenici slušaju čitanje tekstova ili samostalno čitaju (ovisno o razdoblju učenja i podučavanja čitanja i pisanja - pripremno, početno ili završno).

Organizirati aktivnosti čitanja u manjim skupinama, u paru ili samostalno, naglas, u sebi, zborno.

Tekstovi moraju biti primjereni učenikovim spoznajnim mogućnostima.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena kultura, Likovna kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura, te s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

Pri izboru tekstova za slušanje/čitanje obratiti pozornost na recepcijske i spoznajne mogućnosti učenika i razdoblje podučavanja/učenja (pripremno, početno ili završno), raznolika žanrovska i tematska zastupljenost tekstova.

Primjenjivati funkcionalne strategije za poticanje čitalačke motivacije kod učenika i razvijati navike čitanja; učenici trebaju postupno ovladati strategijom čitanja u cilju razumijevanja pročitanog teksta (radnja, likovi, odnosi likova i njihovi postupci koji se mogu povezati i usporediti s događajima u stvarnom životu). 

Preporučeno je provođenje svakodnevnih vježbi čitanja u skladu s razdobljem početnog opismenjavanja.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C)

Razrade ishoda ostvaruju se tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Tekstovi trebaju biti žanrovski i tematski različiti, pažljivo odabrani s obzirom na uzrast učenika i u skladu s jezičnim razvojem; učitelj preporučuje književne tekstove za čitanje primjerene uzrastu učenika.

Poticati čitateljske navike kod učenika koje su temelj razvoja kritičkog mišljenja.

Učeniku je važno dopustiti mogućnost vlastitog izbora tekstova za čitanje radi razvoja unutarnje motivacije. 

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

• stvara vlastite uratke (ilustracija stihova, kitica, prikaz događaja i likova samostalnim izborom likovno-tehničkih sredstava)
• recitira, izvodi pjesmicu (izmišljanje melodije, improvizacija)
• odabire vlastiti pristup temi koja ga interesira
• osmišljava, mijenja sadržaj priče originalnim/maštovitim rješenjima.

• književni tekst
• stvaralačko izražavanje.

Potrebno je omogućiti učenicima različite načine stvaralačkog izražavanja te uočavati i pratiti potencijalnu darovitost kod učenika.

Učitelj treba podržavati i cijeniti samostalnost i mogućnosti svakog učenika.

Omogućiti organizacijski oblik rada koji najbolje odgovara učenicima kako bi izrazili svoju kreativnost.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura, Glazbena kultura i Tjelesna i zdravstvena kultura, te s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

• razlikuje naslovnu stranicu udžbenika, slikovnice ili dječjeg časopisa od zadnje stranice
• koristi riječi i izraze usvojene kroz razgovor nakon slušanja/čitanja teksta
• izražava osobni stav o primljenoj informaciji iz slušanog/čitanog teksta
• izdvaja informacije iz teksta prema zadanim uputama
• sudjeluje u tumačenju nepoznatih ili manje poznatih riječi
• koristi nove riječi u točnom značenju i odgovarajućem kontekstu
• crtežom i riječima izražava o čemu tekst govori.

• sluša i gleda zabavne i poučne medijske sadržaje za djecu (zabavne, obrazovne radijske i televizijske emisije, kazališne predstave)
• sluša čitanje/čita kraće tekstove iz dječjih časopisa
• razgovara o slušanim/pročitanim/gledanim medijskim sadržajima za djecu.

• upoznaje se s prostorom knjižnice (školske, gradske)
• posjećuje i prati kulturne događaje primjerene uzrastu
• razgovara s vršnjacima i odraslima o kulturnom događaju
• izražava vlastiti doživljaj kulturnog događaja crtežom, govorom, pokretom i pjevanjem.

• tiskani mediji
• udžbenik
• slikovnica
• dječji časopis. 

• elektronički mediji
• tiskani mediji, 
• animirani film
• predstava.

• knjižnica
• lutkarska predstava
• kazališna predstava
• susreti s književnicima (u školi, knjižnici).

Postupno upoznavati učenike s različitim kratkim tekstovima koji su zanimljivi i poticajni, jednostavnog tematskog sadržaja; pri izboru tekstova treba poštivati načelo primjerenosti.

U pripremnom razdoblju i tijekom procesa podučavanja čitanja i pisanja, učitelj čita tekst učenicima, potiče ih na aktivno sudjelovanje nakon čitanja (izražavanje doživljaja, razgovor, otkrivanje značenja nepoznatih riječi, stvaralački oblici izražavanja primjereni uzrastu i jezičnom razvoju).     

U završnom ciklusu početnog čitanja i pisanja učenik može samostalno čitati kratke književne i zabavno-poučne tekstove te prema smjernicama pronalaziti podatke u tekstu.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih ostalih nastavnih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

Ovaj ishod upućuje na izvedive aktivnosti s obzirom na dostupnost digitalnih sadržaja učenicima.

Osposobiti učenike za recepciju kazališne predstave, animiranog filma te ostalih zabavnih i obrazovnih medijskih sadržaja namijenjenih djeci u skladu s uzrastom.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima ostalih nastavnih predmeta i međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

Važno je poticati osobni razvoj učenika i njihovo uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.

Treba uzeti u obzir specifičnosti, posebnosti učenikovog okružja - fizičkog i socijalnog (mjesto školovanja, mjesto stanovanja, organizacijske mogućnosti lokalne zajednice, ponuda društveno-kulturnih sadržaja).

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

• izražava vlastite misli, potrebe i osjećaje razumljivim riječima i rečenicama
• sudjeluje u razgovoru s različitim osobama poštujući pravila lijepog ponašanja
• razgovara i prati razgovor uvažavajući sugovornika
• opisuje situacije i osobe iz vlastitog okružja
• prepoznaje i imenuje bića, stvari i pojave.

• sluša kratki tekst primjeren uzrastu i interesima
• postavlja pitanja i odgovara na pitanja u svezi s tekstom
• usvaja nove riječi šireći svoj rječnik, koristi pravilno nove riječi iz odslušanog teksta
• razlikuje glas, slovo, slog i riječ.

• određuje mjesto glasa u riječima (na početku, u sredini, na kraju)
• razlikuje slova od drugih znakova, razlikuje tiskana mala i velika slova i pisana mala i velika slova
• razumije smisao pročitanih riječi i rečenica ili kraćeg teksta
• postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u svezi s pročitanim tekstom
• čita kratke tekstove prilagođene početnom opismenjavanju
• razumije ulogu rečeničnih i pravopisnih znakova
• usavršava tehniku izražajnog čitanja poštujući rečenične i pravopisne znakove
• iskazuje abecedu pravilnim redoslijedom i koristi redoslijed abecede u raznim zadatcima. 

• slušanje i govorenje
• razgovor
• postavljanje pitanja i davanje odgovora
• kratki književni tekst.

• razvijanje kulture slušanja
• kratki poetski i prozni književni tekst
• zvučni zapisi književnih tekstova
• bogaćenje rječnika
• glas, slovo, slog, riječ, jezične igre.

• glasovna analiza i sinteza riječi
• velika i mala tiskana slova
• velika i mala pisana slova
• globalno čitanje
• glas, slovo, slog, riječ, rečenica
• čitanje, razumijevanje pročitanog
• rečenični i pravopisni znakovi
• izražajno čitanje
• abeceda.

U pripremnom razdoblju posebnu pozornost obratiti na učeničke sposobnosti izgovora glasova, riječi i intonaciju rečenica.

Svakodnevno organizirati različite aktivnosti i igre koje potiču učenika na razgovor u skladu s određenom temom.

Uputiti učenika na izražavanje vlastitog stava i na argumentiranje stava u skladu s njegovim razvojem i sposobnostima.

Poticati učenika na slušanje drugih i uvažavanje mišljenja drugih učenika. Uputiti učenika na poštivanje sugovornika i pravila komunikacije.

Poticati učenike da govore o sebi izražavajući vlastite misli, potrebe i osjećaje.

Poticati učenika na korištenje cjelovitih rečenica u postavljanju pitanja i davanju odgovora.

Organizirati aktivnosti i igre u kojima će učenik prepoznati i imenovati bića, stvari i pojave.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih nastavnih predmeta i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije. 

U početnom dijelu drugog razreda učenik treba moći zamijetiti glas na početku, u sredini i na kraju riječi; rastavljati riječi na glasove. Obratiti pozornost na to i utvrditi predznanje svakog učenika radi individualiziranog pristupa.

Tekst primjeren početnom opismenjavanju je kratak, pisan razumljivim jezikom i stilom i vizualno poticajan za učenje čitanja i pisanja. U skladu s napretkom učenika tekst se postupno usložnjava.

Organizirati aktivnosti u kojima učenik otkriva smisao pročitanoga teksta ili riječi u tekstu i to prema kontekstu, provjeravanjem u rječnicima ili u razgovoru s učiteljem. Usmjeravati učenika na korištenje novih riječi, kako bi time obogatio svoj rječnik.

Učenike treba kontinuirano poticati i osposobljavati na samostalno postavljanje pitanja u svezi s tekstom te na donošenje logičkih zaključaka u svezi s tekstom.

Jezične igre su sve aktivnosti i igre kojima je glavno izražajno sredstvo jezik, koje služe kao poticaj dječjem razvoju govora, a dijele se na igre slušanja i govorenja i igre čitanja i pisanja.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura, Glazbena kultura, Priroda i društvo i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje te Osobni i socijalni razvoj.

U početnom dijelu drugog razreda učenik određuje mjesto glasa u riječima. Utvrditi predznanje svakog učenika radi individualiziranoga pristupa.

Učenik treba razlikovati velika i mala tiskana slova i velika i mala pisana slova. Provjeriti predznanje svakog učenika. Kako bi učenik razvio vještinu čitanja, preduvjet je poznavanje slova. Vještina čitanja se može razvijati paralelno s učenjem pojedinih slova ili nakon završetka tog procesa. Prije učenja i čitanja pisanih slova potrebno je provjeriti poznavanje tiskanih slova i čitanje tiskanih slova, što je dio sadržaja iz prvog razreda.

Mala tiskana slova služe za čitanje i ne preporučuje se pisanje i prepisivanje riječi i rečenica malim tiskanim slovima.

Prilikom učenja pisanih slova, paralelno s pisanjem, učenik će naučiti i čitati tekst napisan pisanim slovima.

Tekst primjeren početnom opismenjavanju je kratak, pisan razumljivim jezikom i stilom i vizualno poticajan za učenje čitanja i pisanja. U skladu s napretkom učenika tekst se postupno usložnjava.

Organizirati aktivnosti u kojima učenik čita i otkriva smisao pročitanoga i to prema kontekstu, provjeravanjem u rječnicima ili u razgovoru s učiteljem.

Učitelj se koristi raznim tehnikama za tečno i točno čitanje. Potrebno je voditi računa kod izgovora pojedinih glasova i rečeničnoj intonaciji.

Svaki učenik razvija vještinu čitanja postupno, svojim tempom i u skladu sa svojim mogućnostima.

Omogućiti učeniku da kroz razne aktivnosti i igre shvati da se treba poštovati red riječi u rečenici. Organizirati aktivnosti sastavljanja i čitanja slikovne rečenice zatim zamijeniti mjesta sličicama u rečenici i otkriti nelogičnosti.

Učitelj treba organizirati svakodnevno vrijeme za čitanje u učionici naglas, pojedinačno, u paru ili grupi ili u sebi.

Poticati učenika na razgovor o pročitanom tekstu.

Kroz obradu ovog ishoda učenici se upoznaju s abecedom. Organizirati aktivnosti u kojima će učenik koristiti abecedu i redoslijed abecede kako bi završio zadatak.

Na kraju ostvarenja ovog ishoda učenik čita riječi, rečenice i kraće tekstove poštujući rečenične i pravopisne znakove.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih nastavnih predmeta i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje te Osobni i socijalni razvoj.                    

• povezuje izgovoreni glas s napisanim slovom
• zaključuje da izgovoreni glas ima dva napisana znaka (grafema) - veliko i malo slovo
• zaključuje da se pojedini glasovi pišu s dva grafema – dž, lj, nj
• uočava, razlikuje i piše pojedine vrste linija i broj poteza potrebnih za grafičko predstavljanje velikih i malih pisanih slova
• pravilno piše pojedinačna velika i mala pisana slova
• pravilno povezuje naučena pisana slova u riječi usavršavajući estetski element rukopisa
• prepisuje i piše riječi i rečenice
• pravi razmak između riječi u pisanju ili prepisivanju
• piše ogledne riječi u kojima su glasovi č,ć,dž,đ i glasovni skupovi ije/je
• razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu i pravilno koristi rečenične znakove
• primjenjuje pravopisna pravila pisanja velikog početnog slova (početna riječ rečenice, imena i prezimena ljudi, imena životinja, nazivi mjesta u kojima učenici žive)
• primjenjuje pravila pisanja i izgovora čestica li i ne

• usvaja nove riječi i razumije značenje tih riječi
• traži objašnjenje nepoznatih riječi, manje poznatih riječi i izraza
• prepoznaje nepoznate riječi i izraze kroz kontekst rečenice i koristi rječnik primjeren uzrastu
• stvara rečenice od niza riječi
• dopunjava rečenice, izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju rečenica.

• uočava razlike između mjesnoga govora i hrvatskog standardnog jezika u tekstu koji sluša ili čita
• sluša i razumije tekst primjeren dobi na mjesnom govoru
• čita i piše rečenice i tekst na mjesnom govoru
• upotrebljava riječi iz standardnog jezika prilikom objašnjavanja značenja riječi mjesnoga govora.

• mala i velika pisana slova
• pisanje
• pravopisni i rečenični znakovi 
• pravilno pisanje velikog početnog slova na početku rečenice, u imenima i prezimenima ljudi, imenima životinja, nazivima mjesta u kojima učenici žive
• pisanje i izgovor čestice li i ne.

• slušanje
• čitanje
• razgovor
• nizovi riječi, stvaranje rečenica, dopunjavanje rečenica
• kratki književni i informativni tekst
• slikovnica
• igrokaz.

• mjesni/zavičajni govor
• hrvatski standardni jezik
• razumijevanje mjesnoga govora
• čitanje, slušanje, pisanje i odgovori na pitanja.

Pisana slova su u skladu s najnovijim standardom rukopisnog pisma objavljenom u Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Prije obrade pisanih slova uraditi inicijalnu provjeru usvojenosti sadržaja iz prvog razreda i stupanj razvijenosti čitanja i pisanja tiskanih slova.

Prije pisanja pisanih riječi izvoditi grafomotoričke vježbe s ključnim pokretima potrebnim za pisanje pisanih slova. Obratiti pažnju na pravilno držanje olovke, odgovarajući pritisak ruke/olovke na papir. Predvježbe za pisanje pisanih slova se mogu izvoditi u zraku, na pijesku ili drugom materijalu zrnate strukture. Vježbati pisanje krugova, valovitih linija i drugih zakrivljenih linija.

Potaknuti učenike na uočavanje smjera pisanja pisanih slova, broj i vrstu crta potrebnih za pisanje pojedinog slova, broj poteza potrebnih za pojedino pisano slovo. Uočiti sličnosti i razlike u odnosu na tiskana slova.

Mogu se organizirati aktivnosti izrade slova od različitih materijala, izrada razredne slovarice, povezivanje slika s određenim pojmovima s početnim slovom pojma.

Učitelj treba pripremiti primjerene motivacijske tekstove obogaćene pojedinim slovom koje se uči.

U početnom učenju pisanih slova učenici najprije pišu slova pojedinačno, a zatim se uči pravilno povezivanje/spajanje slova u riječima.

Učenik sluša i piše riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi zbog pravilnoga spajanja rukopisnih slova.

Uputiti učenike na razmak između riječi.

Uputiti učenike na prepoznavanje rečenica prema intonaciji i označivanje kraja rečenice odgovarajućim rečeničnim i pravopisnim znakovima.

Učitelj treba uputiti učenika na pravilno pisanje čestica ne i li, odnosno da se čestice ne i li pišu odvojeno od glagola. Učenik treba sastavljati niječne i upitne rečenice i vježbati pravilno pisanje.

Rečenični i pravopisni znakovi, čestice li i ne se mogu učiti paralelno s učenjem pisanja pisanih slova.

Učenici usvajaju i vježbaju gramatička pravila kroz svakodnevno pisanje i govorenje.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje te Osobni i socijalni razvoj.

Poticati učenika na aktivno slušanje i razmišljanje nakon poslušanog ili pročitanog teksta. Tekst može biti književni ili informativni.

Poticati učenika na obogaćivanje vlastitog rječnika novim riječima u skladu s jezičnim razvojem i dobi učenika.

Poticati učenika na otkrivanje smisla značenja riječi kroz kontekst razgovora ili kroz razgovor vođen pitanjima.

Organizirati različite aktivnosti i igre: stvaranja nizova riječi, dopunjavanja rečenica i sastavljanja rečenica od zadanih nizova riječi, osmišljavanja novih riječi, riječi istog značenja, riječi suprotnog značenja.

Organizirati aktivnosti čitanja sa zadatkom uočavanja nepoznatih riječi, riječi koje se isto pišu, a imaju različito značenje, stvaranja novih riječi, pronalaska značenja riječi u rječnicima.

Na početku drugog razreda ovaj ishod se više odnosi na slušanje teksta, a kasnije na samostalno čitanje učenika i primjenu novih riječi u govoru učenika.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

U početku školovanja učenik se izražava mjesnim/zavičajnim govorom zato što mu se tako najlakše i najsigurnije izražavati.

Učiteljev govor je također bitan za učenje hrvatskog standardnog jezika. Učenik sluša govor učitelja. Čitanjem književnih tekstova učenik uočava razliku između zavičajnog i standardnog jezika.

Organizirati aktivnosti koje potiču njegovanje mjesnoga/zavičajnoga govora, ali i aktivnosti koje potiču usvajanje hrvatskog standardnog jezika.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj.

• navodi događaje i likove iz teksta
• objašnjava postupke likova iz teksta i uzročno-posljedičnu vezu između događaja i likova u tekstu
• iznosi svoj stav, misli i osjećaje nakon poslušanog ili pročitanog teksta
• uspoređuje događaje i likove s vlastitim iskustvom
• pripovijeda o događajima iz svakodnevnoga života koji su u vezi s događajima iz teksta
• iskazuje svoje mišljenje zašto su mu se neki postupci likova svidjeli ili nisu.

• razlikuje priču, pjesmu, bajku, slikovnicu i igrokaz po obliku i sadržaju
• razlikuje dijelove pjesme, stih i strofu
• uočava rimu u pjesmi
• razlikuje priču i igrokaz kao tekst namijenjen izvođenju na pozornici.

• čita ili sluša preporučene tekstove primjerene dobi učenika
• izabire tekst prema vlastitom izboru i objašnjava vlastiti izbor
• preporučuje pročitane slikovnice ili tekstove za djecu drugim učenicima.

• priča
• pjesma
• slikovnica
• igrokaz
• slušanje, čitanje, razgovor.

• priča
• pjesma
• slikovnica
• igrokaz
• stih, strofa, rima.

• priča
• pjesma
• slikovnica
• igrokaz
• čitanje, slušanje, razgovor.

Učitelj treba isplanirati vrijeme za svakodnevno čitanje tekstova.

U ovom uzrastu je poželjno da se ponude i tekstovi i u obliku zvučnog zapisa.

Tekstovi trebaju biti primjereni učenikovim spoznajnim mogućnostima.

Na početku drugog razreda učitelj čita tekstove, a kasnije učenici čitaju samostalno, mada je uvijek dobro čitati učenicima tekst kako bi oni imali više vremena za promišljanja.

Poticati učenike da iskazuju svoje misli i osjećaje nakon poslušanog ili pročitanog teksta je poželjno i potrebno.

Preporuka je poticati učenike da izražavaju svoj doživljaj riječima, tekstom, crtežom ili pokretom.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura i Glazbena kultura. 

Učitelj treba birati raznolike vrste tekstova primjerene učeničkom interesu, dobi i spoznajnim mogućnostima.

Kroz svakodnevno čitanje učenici će uočiti elemente slikovnice, igrokaza, pjesme, priče te im treba na to skretati pozornost.

Poticati učenika da razlikuje igrokaz kao tekst namijenjen izvođenju na pozornici od ostalih tekstova; učenik će razlikovati slikovnicu od drugih knjiga, uočiti povezanosti slike i teksta.

Poželjno je organizirati aktivnosti u kojima učenici trebaju čitati igrokaze po ulogama kao i aktivnosti i igre u kojima će stvarati rime i stihove.

Poticati učenika da iskaže osobni doživljaj teksta vlastitom interpretacijom uloge.

Preporuka je da učitelj organizira različite kreativne aktivnosti u kojima će učenik stvaralački odgovoriti na književni tekst.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Likovna kultura, Glazbena kultura i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

Učenicima treba ponuditi na izbor više raznih tekstova primjerenih djeci i poticati ih na čitanje, upoznati ih s različitim vrstama slikovnica, zbirki priča i pjesama za djecu.  

Poticati učenike da izraze svoje mišljenje o pročitanome, što im se svidjelo, a što nije i da daju preporuku drugoj djeci.

Potrebno je omogućiti učenicima da usporede vlastita mišljenja o pročitanome tekstu s mišljenjima drugih učenika.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Likovna kultura, Glazbena kultura i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

• prepoznaje glavne i sporedne likove u tekstu
• opisuje likove i navodi kako njihovi postupci doprinose radnji
• određuje mjesto i vrijeme radnje.

• stvara uratke na temelju pročitanog ili poslušanog teksta
• izabire način izražavanja (tekst, ilustracije, crtež, sliku) potaknut pročitanim tekstom
• stvara melodije, improvizacije na temelju pjesmice
• osmišljava ili mijenja sadržaj priče ili pjesme u odnosu na originalni tekst kreirajući nova maštovita rješenja
• stvara svoje rime prema poticaju
• pripovijeda prema poticaju
• usmeno i pisano prepričava zadane tekstove primjerene dobi učenika uz poticaj i bez poticaja.

• priča
• pjesma
• slikovnica
• igrokaz
• mjesto i vrijeme radnje
• likovi i osobine likova.

• književni tekst
• stvaralaštvo.

Učenik treba prepoznati glavne i sporedne likove u tekstu i odrediti njihove osobine (osjećaje likova, vanjski izgled i osobine očite i razumljive s obzirom na dob učenika).

Preporučuje se organizirati aktivnosti koristeći različite strategije za razumijevanje pročitanog teksta. 

Kroz raznolike strategije učenici mogu izdvojiti određene podatke iz teksta (mjesto i vrijeme radnje, opisi likova, najljepši, najuzbudljiviji ili najsmješniji dio u tekstu i slično).

Učenike treba poticati i usmjeravati na uočavanje određenih pojedinosti iz teksta kroz razgovor, osobito na početku drugog razreda. Kasnije će učenici biti samostalniji u radu i određivanju zadanih pojedinosti iz teksta.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Likovna kultura, Glazbena kultura i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

Potrebno je omogućiti učenicima različite načine stvaranja i izražavanja.

Učitelj treba podržavati svakog učenika i poticati ga na izražavanje u skladu s njegovim mogućnostima i interesima.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura i Glazbena kultura i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

• pronalazi nepoznate riječi iz teksta u rječniku i daje objašnjenja novih izraza
• izdvaja podatke iz teksta prema zadanim uputama
• koristi riječi i izraze usvojene čitanjem ili slušanjem određenog teksta ili medijskog sadržaja
• prepričava sadržaj teksta ili medijskog sadržaja
• iznosi mišljenje ili stav o pročitanom ili poslušanom tekstu.

• izdvaja primjerene sadržaje i razgovara o njima
• sluša i gleda animirane, dokumentarne ili igrane filmove i druge medijske sadržaje
• čita kraće tekstove iz dječjih časopisa.

• razgovara s vršnjacima i odraslima o kulturnom događaju
• izražava vlastiti doživljaj kulturnog događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem
• razlikuje knjižnicu od knjižare
• samostalno bira i posuđuje knjige iz knjižnice
• upoznaje se s dječjim odjelom gradske knjižnice u mjestu ili blizu mjesta u kojem živi.

• udžbenik
• slikovnica
• dječji časopis
• informativni tekst.

• animirani, dokumentarni ili igrani film
• elektronički mediji
• tiskani mediji
• dječji časopis.

• lutkarska predstava
• školska knjižnica.

Preporučuje se osmisliti aktivnosti primjerene učeniku u kojima će učenik prema uputi pronaći određene podatke iz teksta, a upute moraju biti jasne i nedvosmislene.

Tekstove na početku drugog razreda čita učitelj, a kasnije učenici češće vježbaju samostalno čitanje.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Priroda i društvo i s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Razgovarati s učenicima o sadržaju, potaknuti ih da komentiraju i izraze svoje mišljenje.

Omogućiti učenicima da usporede poznati tekst koji je predstavljen u nekom drugom medijskom obliku (tekst iz slikovnice s animiranim ili igranim filmom).

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih nastavnih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni rast i razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Posjetiti s učenicima školsku knjižnicu.

Ukoliko u mjestu u kojem učenik živi postoji gradska knjižnica, posjetiti dječji odjel.

Omogućiti učenicima posjet lutkarskoj predstavi ili predstavi za djecu.

Potaknuti učenika na izražavanje vlastitog doživljaja kulturnog događaja stvaralaštvom.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih nastavnih predmeta i s međupredmetnim temama Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni rast i razvoj te Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

• priča/govori sadržaj jednostavne strukture - uvod, glavni dio, završetak
• priča o događajima nižući ih prema vremenskom slijedu
• opisuje predmet, lik prema zadanom planu opisa
• koristi nove riječi usvojene slušanjem ili čitanjem
• prilagođava govor različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama
• postavlja pitanja i razgovara o temama koje ga interesiraju slijedeći dogovorena pravila dijaloga i rasprave
• iskazuje riječima misli i osjećaje (doživljaj) vezane za osobni događaj
• priča na zadani poticaj (prema nizu slika, riječi, slici…)
• izgovara intonacijski upitnu, uskličnu i izjavnu rečenicu
• odgovara na pitanja jasnom i smislenom rečenicom.

• izdvaja detalje prema uputama nakon slušanja teksta
• postavlja pitanja nakon slušanja teksta
• odgovara na pitanja o slušanom tekstu
• prepričava sadržaj nakon slušanja teksta
• otkriva značenje nepoznatih i manje poznatih riječi i izraza koristeći kontekst slušanog sadržaja
• upotrebljava nove riječi usvojene kroz slušanje teksta
• izražava mišljenje o slušanom tekstu.

• čita tekst sadržajem i duljinom primjeren uzrastu
• pronalazi i izdvaja podatke u tekstu prema zadanim uputama
• postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja o pročitanom tekstu
• čita podatke u grafičkim prikazima
• izdvaja nepoznate riječi otkrivajući njihovo značenje prema kontekstu čitanog teksta, u rječniku ili u razgovoru s učiteljem
• prepričava tekst nakon čitanja ističući važne detalje
• razlikuje tekstove prema grafičkom izgledu.

• kratka priča
• slušanje
• čitanje
• spontani razgovor
• telefonski razgovor
• monolog, dijalog
• kratki opis
• obavijest, izvješće.

• priča, bajka, basna
• informativni tekst
• radijske i televizijske dječje emisije
• zvučni zapisi književnih i informativnih tekstova.

• priča, pjesma, basna, bajka, igrokaz
• obavijest, izvješće
• informativni i obrazovni tekstovi.

Učitelj organizira razgovorne igre u kojima učenik sudjeluje prema osmišljenoj komunikacijskoj situaciji (vježbe uljudnog ophođenja i sudjelovanja u različitim dijaloškim komunikacijskim situacijama); primjenjivati dramsko metodičke postupke -  igre, vježbe, tehnike.

Upućivati učenike u samostalnom pripovijedanju na jednostavnu kompoziciju/strukturu (uvod, glavni dio, završetak); istaknuti potrebu za pravilnim oblikovanjem poruke.

Zadane teme moraju biti u skladu s konkretnim sadržajem učenja; teme za poticaj i razvoj govornog izražavanja, kulture govora trebaju biti bliske učeniku s obzirom na uzrast, njegovo iskustvo te jezični razvoj.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

Učitelj treba poticati i ohrabriti učenike na razgovor o slušanom tekstu, postavljanje pitanja i davanje odgovora; koristiti različite organizacijske oblike rada (u paru ili u skupini) u kojima će učenici razgovarati o slušanom tekstu u cilju poboljšanja ili provjere vlastitog razumijevanja teksta.

Upućivati učenike na jednostavnu strukturu u prepričavanju - uvod, glavni dio i završetak.

Poticati učenike na izražavanje vlastitog mišljenja o slušanom tekstu crtežom, pismom, govorom, pokretom.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost i Građanski odgoj i obrazovanje.

Učitelj treba obratiti pozornost na izbor tekstova prema njihovoj složenosti tijekom školske godine; tekstovi se trebaju postupno usložnjavati s obzirom na količinu teksta i njegov sadržaj (tekstovi moraju biti jezično i sadržajno primjereni uzrastu).

Poticati kod učenika razvoj logičkog čitanja kojemu je cilj razumijevanje pročitanog (usmjereno čitanje); učenik izdvaja važne podatke iz teksta prema uputama ili pitanjima i može prepričati tekst na temelju izdvojenih podataka.

Učitelj mora prilagoditi težinu zadataka jezičnom razvoju i mogućnostima učenika.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetnost.

• piše rečenice i kratki tekst prema uputama
• piše kratki vezani tekst prema zadanom poticaju
• piše kratki sastavak jednostavne strukture prema uputama (uvod, glavni dio, završetak)
• rastavlja riječi na slogove na kraju retka koristeći spojnicu
• piše veliko početno slovo (naziv mjesta, ulica i trgova, škole, ustanova i poduzeća)
• piše češće rabljene riječi u kojima su č, ć, dž, đ i glasovne skupine ije/je/e/i
• piše pisanu poruku - čestitku, razglednicu namijenjenu primatelju.

• piše rečenicu povezujući riječi u smislenu cjelinu (redoslijed riječi)
• oblikuje kratki tekst primjenjujući gramatička i pravopisna pravila
• razlikuje imenice među drugim riječima
• prepoznaje glagole kao riječi kojima izriče radnju, stanje i zbivanje
• prepoznaje pomoćne glagole biti i htjeti
• razlikuje jesnu i niječnu rečenicu
• preoblikuje jesnu rečenicu u niječnu i obratno
• prepoznaje razlike između govornog i pisanog jezika.

• prepoznaje razliku između zavičajnog govora i hrvatskog standardnog jezika
• koristi zavičajni govor i hrvatski standardni jezik primjereno komunikacijskoj situaciji.

• kratki opis lika ili predmeta
• obavijest, izvješće
• pisani sastavak - kratki vezani tekst
• čestitka, razglednica.

• redoslijed riječi u rečenici, imenice, glagoli (radnja, stanje, zbivanje)
• pomoćni glagoli biti i htjeti
• jesna i niječna rečenica
• govorni i pisani jezik.

• riječi
• zavičajni govor
• hrvatski standardni jezik.

Učitelj treba osmisliti aktivnosti i stvoriti poticajno okružje za pisanje; učenici trebaju uočiti važnost potrebe pisanja.

Teme za pisanje trebaju biti bliske učeniku s obzirom na uzrast, njegovo iskustvo te jezični razvoj.

Posebnu pozornost obratiti na to da je sastavak tekst koji predstavlja rezultat govorne djelatnosti učenika, odnosno, komunikacijska aktivnost u pisanom obliku sa svrhom prenošenja poruke.

Učenike treba sustavno podučavati strategijama i tehnikama za pisanje teksta (priprema za pisanje, plan pisanja, provedba plana u vezani tekst, uređivanje sastavka, predstavljanje sastavka; tehnike - oluja ideja, fokusirano slobodno pisanje, čitanje i istraživanje teme, komunikacija s drugima).

Za podučavanje i učenje pisanja sastavka ključna je rečenica, zatim postupno nadovezivanje rečenica u povezanu jezičnu strukturu.

Postupno upoznati učenike s različitim tipovima sastavaka, kratkih vezanih tekstova (opis, pripovijedanje, prepričavanje, pričanje, izvješćivanje).

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

Potrebno je naglasiti učenicima da je govor dinamičniji od pisanja te da u pisanju moraju obratiti pažnju i provjeriti jesu li riječi pravilno odvojene ili pak sastavljene u ovisnosti o prethodno usvojenim jezičnim pojavama (riječi, izgovorna cjelina, razlike u izgovoru i pisanju), pokazati na oglednim primjerima. 

Podučiti učenike kako se redigira vlastiti pisani tekst (učitelj može s učenicima napraviti inicijalni popis za ispravljanje gramatičkih i pravopisnih grešaka te ga dopunjavati s obzirom na postupno usložnjavanje i usvajanje jezičnog gradiva).

Pomoćne glagole biti i htjeti učenici svladavaju samo na razini prepoznavanja na oglednim primjerima. 

Obratiti pažnju na to da se norme i pravila hrvatskog standardnog jezika usvajaju postupno te organizirati različite igrolike aktivnosti za usvajanje i uvježbavanje pravopisnih i gramatičkih sadržaja.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

Osposobiti učenike za služenje standardnim govorom, a ujedno njegovati i zavičajni govor; sustavno promicati vrijednost zavičajnih idioma i razvijati svijest o važnosti njihovog očuvanja.

Riječi zavičajnog govora koje učenici upotrebljavaju postupno se preoblikuju s mjesnoga/zavičajnoga govora na standardni jezik; učitelj služi kao primjer koristeći hrvatski standardni jezik u govorenju, čitanju i pisanju.  

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost i Građanski odgoj i obrazovanje.

• vezuje slovo i glas; glas i slovo
• razlikuje ćirilična slova od drugih znakova
• čita riječi, rečenice i kratki tekst primjereno početnom opismenjavanju (drugo pismo).

• slovo, glas
• velika i mala tiskana slova ćirilice
• azbuka, abeceda
• čitanje, kratki tekstovi.

Ishod i razrade unutar ishoda se ostvaruju postupno tijekom nastavne godine.

Učitelj organizira različite igrolike aktivnosti u kojima će učenici učiti, vježbati i primjenjivati stečeno znanje.

U razdoblju početnog čitanja i pisanja se primjenjuju različite koncepcijske strategije (metodički sustavi: analitičko-sintetički, globalni) te izvedbene strategije za usvajanje velikih i malih tiskanih slova ćirilice.

Slova ćirilice mogu se obrađivati pojedinačno ili skupno. Preporučuje se izrada metodičkih artefakata (oblikovanje slova različitim materijalima - plastelin, glinamol, karton...).

Čitanje tekstova napisanih ćirilicom podrazumijeva sustavno podučavanje i uvježbavanje tehnike čitanja.

U završnom razdoblju početnog čitanja i pisanja učenici će razlikovati pisma kojima je tekst napisan te čitati tekstove napisane velikim i malim tiskanim slovima latinice i ćirilice.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost i Građanski odgoj i obrazovanje.

• izražava vlastiti doživljaj nakon slušanog/čitanog teksta
• uočava i objašnjava pouku/poruku teksta (povezujući sadržaj poruke s moralnim i etičkim vrijednostima iz svog okružja)
• iskazuje osobno stajalište o događajima i postupcima likova iz teksta ističući etičke osobine likova
• razgovara o događajima iz neposrednog okružja uspoređujući ih s događajima u književnom tekstu
• izražava doživljaj lika i događaja iz teksta crtežom, riječima, pokretom
• uspoređuje vlastiti doživljaj teksta s doživljajem ostalih učenika uvažavajući različite stavove
• obrazlaže izbor teksta koji mu se sviđa ili ne sviđa.

• razlikuje priču, bajku, basnu, igrokaz i pjesmu prema obliku i sadržaju
• čita priče s jasnim fabulativnim tijekom 
• razgovara o pročitanoj priči
• izdvaja i navodi događaje prema redoslijedu
• razlikuje glavne i sporedne likove 
• zamjećuje uzročno-posljedičnu i vremensku povezanost događaja s mjestom, vremenom i likovima
• razlikuje dijelove pjesme - kitica, stih
• prepoznaje pjesničku sliku, riječima iskazuje što zamišlja
• čita po ulogama primjerene igrokaze.

• sluša/čita različite vrste tekstova izabrane prema preporuci učitelja
• sluša/čita različite vrste tekstova izabrane prema vlastitom interesu obrazlažući svoj izbor 
• razlikuje zbirku priča, zbirku pjesama, bajku, basnu
• preporučuje pročitane sadržaje drugim učenicima navodeći razloge zbog kojih mu se sadržaj sviđa
• redovito čita različite vrste tekstova za djecu razvijajući čitateljske navike.

• čitanje
• slušanje
• doživljaj
• književni tekst.

• priča
• bajka
• basna
• pjesma
• priča u nizu slika
• kratki igrokaz.

• priča, pjesma, basna, bajka, igrokaz
• zbirke priča i pjesama.

Ishod i njegova razrada odnosi se na recepciju književnog teksta koji je poticaj za učenikovo izražavanje doživljaja nakon slušanja ili čitanja; potaknuti učenike na sudjelovanje i uspostavljanje komunikacije koristeći različite vrste motivacije (motivacijske tehnike) s obzirom na mogućnosti učenika i obilježja književnog teksta.

Poticati učenika na izražavanje doživljaja (govorom, pisanjem, crtežom, pokretom), vlastitih stavova o tekstu, postupcima likova ili događajima.

Posebnu pozornost obratiti na stvaranje poticajnog okružja za slušanje/čitanje i izbor književnih tekstova kako bi se učenici što bolje uživjeli i doživjeli poslušano/pročitano.

Razvijati učenikov interes za slušanje/čitanje književnih tekstova s posebnim naglaskom na primjeni različitih strategija za poticanje aktivnog slušanja i logičkog čitanja u cilju što boljeg razumijevanja.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A., B., C.).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.

Učenike treba postupno upoznavati s unutrašnjim i vanjskim obilježjima teksta; važno je poticati učenike na promatranje i uočavanje razlika u vanjskom izgledu teksta (grafički izgled), podjela teksta na vidljive dijelove (strofe, stihovi, dijelovi priče, slikovnice, organizacija poglavlja, priča u nizu slika).

Učenici će uz pomoć učitelja otkrivati sadržaj slušanog ili čitanog teksta u cilju što boljeg razumijevanja teksta (redoslijed događaja, glavni i sporedni likovi, uzročno-posljedične povezanosti) te prepoznavati tekstove na razini oblika (priča, bajka, basna, pjesma, igrokaz); tekstovi moraju biti tematski bliski uzrastu učenika i prilagođeni recepcijskim mogućnostima učenika.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A., B., C.).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.

Učitelj pažljivo odabire tekstove koje preporučuje učenicima za čitanje pazeći na njihov interes, jezični razvoj i uzrast.

Učenicima treba dati mogućnost vlastitog izbora tekstova za čitanje; čitanje prema vlastitom interesu i izboru stvara put od učenika do čitatelja koji čita s razumijevanjem i radi užitka.

Upućivati učenike na spontano čitanje kao posebnu vrstu čitanja jer omogućuje učenicima razvoj vlastite percepcije teksta i imaginacije.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.

• stvara različite uratke motiviran doživljajem književnog teksta: crta priču u nizu slika, ilustrira naslovnu stranicu knjige, tematski plakat, crta i piše kratki strip
• stvara dramske improvizacije po sjećanju na slušani/čitani tekst
• istražuje i samostalno bira način rada na temi koja ga motivira. 

• književni tekst
• stvaralačko izražavanje (likovna interpretacija, glazbena improvizacija/interpretacija, kreativna dramatizacija, stvaralačko pripovijedanje - govorenje i pisanje, krasnoslov).

Omogućiti učeniku stvaralački način izražavanja prema njegovim interesima i mogućnostima; aktivnosti stvaralačkog izražavanja mogu se provoditi individualno, u paru i skupini.

Učitelj može odabrati ili kombinirati oblike stvaralačkog izražavanja koje će zadati učenicima (pisanje sastavka, izražajno/interpretativno čitanje, dramatizacija…).

Posebnu pozornost obratiti na sklonosti učenika, jake i slabe strane (npr. učenik koji nije verbalno artikuliran i ostaje pasivan u radu može se kreativno izraziti npr. u likovnom ili glazbenom području).

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A., B., C.).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove nastavne cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.

• prepoznaje različite izvore informacija (dječji časopisi - zabavni, obrazovni, strip, obrazovne internetske stranice za djecu)
• sluša/čita kraći tekst prezentiran u različitim medijima
• pronalazi i objašnjava informacije u različitim medijima i formatima
• izdvaja bitne detalje, ideje ili informacije nakon slušanja/čitanja teksta prema zadanim uputama
• prepričava slušani/čitani sadržaj.

• razlikuje tiskane i elektroničke medije
• bira različite medijske sadržaje primjerene uzrastu i interesu
• gleda i sluša primjerene dječje filmove (animirane, dječje, igrane), televizijske i radijske emisije (obrazovne, zabavne, dokumentarne)
• prepoznaje razlike između dječjih časopisa, stripova i ostalog tiska
• samoinicijativno čita tekstove u dječjim časopisima (zabavne, obrazovne, stripove)
• izdvaja iz televizijskog programa dječju emisiju i razgovara o njoj
• razlikuje kazališnu predstavu od filma.

• razgovara o kulturnom događaju iznoseći vlastito mišljenje
• izražava vlastiti doživljaj kulturnog događaja crtežom, govorom, pokretom, kratkim tekstom
• posjećuje školsku/gradsku knjižnicu posuđujući sadržaje (priče, basne,...) prema preporuci učitelja ili prema vlastitom izboru.

• književni tekstovi
• neknjiževni tekstovi (informativni)
• dječji časopis, strip.

• elektronički mediji - televizija, radio; emisije za djecu, obrazovne, zabavne, dječji film (animirani, igrani)
• tiskani mediji - dječji časopis, strip
• knjižnica, virtualna knjižnica, knjige / zvučne knjige.

• kulturni događaj
• kazalište - kazališna / lutkarska predstava, pozornica, gledalište; kino
• knjižnica.

Osposobiti učenike za prepoznavanje različitih grafičkih oblika tekstova (vanjski izgled teksta); izdvajanje podataka iz tekstova (glavni detalji, ideje ili informacije) dajući im jasne nedvosmislene upute.

Ishodom se potiče kultura čitanja i razumijevanja sadržaja iz književnih, ali i neknjiževnih (informativnih) tekstova upotrebom različitih medija (u medije spadaju i udžbenici svih nastavnih predmeta). 

Poželjno je uputiti učenike na usmjereno čitanje (svjesno i vođeno čitanje s jasno postavljenim zadatcima koji vode učenika kroz tekst).

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost i Građanski odgoj i obrazovanje.

Postupno uvoditi učenike u obrazovne sadržaje medijske kulture upoznavanjem s dječjim filmovima, televizijskim i radijskim emisijama, lutkarskim predstavama; osposobiti učenike za komunikaciju s različitim medijima - kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom; primanje kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije.

U televizijskom programu ili na mrežnim (internetskim) stranicama namijenjenim djeci pronaći prikladnu emisiju za djecu obrazovnog ili zabavnog sadržaja/karaktera, pogledati je i razgovarati o njoj (učitelj također može preporučiti učenicima određenu emisiju za djecu; učenik može samostalnim odabirom pratiti emisije za djecu obrazovnog ili zabavnog karaktera).

Predstaviti učenicima dječje časopise i stripove.

U trećem razredu film primarno analizirati na razini filmske priče - karakterizacija likova, mjesto i vrijeme radnje, redoslijed događaja (u višim razredima film se analizira iz perspektive filmskih izražajnih sredstava).

Koristiti internet za pristup slikovnici, književnom ili informativnom tekstu, lutkarskoj ili kazališnoj predstavi, filmu ili nekom drugom fizički nedostupnom dijelu izvorne stvarnosti pogodnom za podučavanje, učenje ili vježbanje.

Učitelj će pažljivo birati vrstu medija i medijski sadržaj za učenike; upozoriti učenike na negativnu i na pozitivnu stranu u korištenju interneta i upućivati na roditeljski nadzor u pristupanju internetu.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama:  Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Građanski odgoj i obrazovanje. 

Tijekom školske godine posjetiti s učenicima knjižnicu, kazalište, kino (prema organizacijskim mogućnostima u školi te fizičkoj dostupnosti kulturnih ustanova u mjestu življenja i školovanja).

Podsjetiti učenike na važnost i potrebu redovitog odlaska u knjižnicu, posuđivanje, čuvanje  i vraćanje knjiga na vrijeme; važnost razgovora s knjižničarom/knjižničarkom i njihovih preporuka sadržaja za čitanje (uvjet je fizička dostupnost učeniku s obzirom na mjesto življenja, školovanja).

Koristiti internet za pristup slikovnici, književnom ili informativnom tekstu, lutkarskoj ili kazališnoj predstavi, filmu ili nekom drugom fizički nedostupnom dijelu izvorne stvarnosti pogodnom za podučavanje, učenje ili vježbanje.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Građanski odgoj i obrazovanje.

• razgovara u skladu sa zadanom ili slobodnom temom
• prilagođava sadržaj i formu razgovora komunikacijskoj situaciji
• sudjeluje u razgovoru poštujući pravila dijaloške komunikacije
• prilagođava govor različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama
• prepoznaje neverbalnu poruku
• koristi nove riječi kao dio aktivnog rječnika prilagođavajući ih komunikacijskoj situaciji.

• prepoznaje povezanost grafičkog izgleda teksta i njegovog sadržaja
• izdvaja podatke iz teksta pišući bilješke, natuknice, plan teksta
• prepričava tekst ističući važne detalje pomoću napisanih bilježaka
• tumači podatke u različitim grafičkim prikazima
• objašnjava nepoznate riječi otkrivajući njihovo značenje na temelju konteksta čitanog/slušanog teksta, u rječniku ili vođenim razgovorom
• opširno ili sažeto prepričava tekst.

• piše tekst prema zadanoj ili slobodno izabranoj temi
• piše sastavak jednostavne strukture (uvod, glavni dio, završetak/zaključak) vođenim pisanjem
• piše tekst jednostavne strukture prema poticaju 
• piše različite tekstove prema odgovarajućem planu pisanja
• koristi kontrolni popis za uređivanje pisanoga teksta (sastavka).

• pripovijedanje
• dijalog, monolog 
• jednostavni tekstovi (dijaloški, monološki, pripovjedni)
• opis
• obavijest 
• izvješće 
• rasprava (organizirana, spontana).

• tekstovi: informativni, obrazovni, književni
• opširno i sažeto prepričavanje.

• opisi (predmeta, lika, fotografije, prostora)
• sastavak
• izvješće
• obavijest
• čestitka
• e-poruka.

Poticati i razvijati učenikove sposobnosti jezičnog izražavanja, ostvarivanja različitih oblika komunikacije.

Nastavu usmjeriti na potrebe učenika (načelo individualizacije).

Primjenjivati tehnike aktivnog slušanja i osvješćivati kod učenika važnost slušanja za jezičnu komunikaciju.

Odabrati teme primjerene uzrastu, omogućiti učenicima slobodan izbor teme u cilju motivacije učenika prema razvoju vlastitog govora.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

Ishod i njegova razrada ostvaruje se najprije usmenim oblikom izražavanja.

Učenicima se može pustiti zvučni zapis književnog i neknjiževnog teksta u cilju uočavanja razlike/njihovih obilježja (vrsta/oblik teksta, sadržaj).

Pustiti zapis jednoga teksta (književnog ili neknjiževnog) radi uočavanja vrste/oblika teksta, njegovog sadržaja i izdvajanja podataka.

Podučiti učenike tehnikama aktivnog slušanja u cilju razumijevanja slušanoga sadržaja, zapažanja i bilježenja podataka prema unaprijed zadanim pitanjima i uputama.

Poticati razvoj vještine pisanja natuknica ili bilježaka tijekom slušanja ili čitanja teksta.

Upućivati učenike na usmjereno čitanje radi što boljeg razumijevanja sadržaja i izdvajanja podataka prema zadanim pitanjima i uputama.

Koristiti i ostale vrste čitanja: čitanje naglas (rečenica, kraći odjeljak) i čitanje u sebi; učitelj bira tekstove primjerene uzrastu i jezičnom razvoju učenika.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta (u godini podučavanja i učenja koji sadržavaju različite grafičke prikaze, crteže i tekstove).

Koristiti različite jezičnometodičke predloške kao uzorak za podučavanje pisanja u cilju razvoja i usvajanja različitih shema prema obilježju pojedinog oblika pisanoga teksta (opisa, obavijesti, izvješća, sastavka).

Primjenjivati različite oblike pismenih radova prema obliku i namjeni; pismene vježbe i zadatci prethode stvaranju/oblikovanju pisanih sastavaka.

Postupno povećavati/usložnjavati sadržaj pisanoga teksta proširivanjem gramatičko-pravopisnih spoznaja i rječnika učenika.

Učitelj treba provoditi s učenicima govorne vježbe na temelju prikupljenih podataka o temi; učenici moraju imati dovoljno vremena za neprekinuti rad na vlastitom pisanom tekstu. 

Osposobljavati učenike za uočavanje, objašnjavanje i otklanjanje grešaka u govoru i pisanju provođenjem ispravljačkih vježbi; osposobljavati učenike za korištenje kontrolnog popisa za redigiranje (uređivanje) pisanog teksta (sastavka).

Povratna informacija o napisanom tekstu treba biti usmjerena na sadržaj, a manje na pravopisne i gramatičke greške.

Prilagođavati vježbe pisanja prema uzrastu i jezičnom razvoju učenika; poštivati princip primjerenosti, postupnosti, interesa te princip individualnog postupka.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Poduzetnost i Osobni i socijalni razvoj.

• razlikuje vrste riječi - imenice, glagole i pridjeve
• razlikuje imenice - opće, vlastite i zbirne
• prepoznaje rod i broj imenice
• prepoznaje prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju na oglednim primjerima
• dodaje pridjev imenici da bi upotpunio izraz (življe, jasnije, potpunije ilustrirao riječima sliku)
• prepoznaje osobne i posvojne zamjenice
• pravilno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u skladu s jezičnim razvojem
• oblikuje rečenice poštujući pravila sročnosti
• razlikuje subjekt i predikat u rečenici.

• primjenjuje pravopisna pravila u pisanju velikog početnog slova 
• koristi u pisanju dvotočku, trotočku i zarez u nabrajanju
• piše riječi u kojima su glasovne skupine ije/je/e/i
• piše opće kratice i češće oznake za mjere
• provjerava pravopisnu točnost i čitkost u pisanju.

• služi se hrvatskim standardnim jezikom primjereno komunikacijskoj situaciji
• razlikuje zavičajni govor i hrvatski standardni jezik navodeći ogledne primjere
• prepoznaje važnost zavičajnoga govora koristeći ga primjereno komunikacijskoj situaciji
• čita i sluša ogledne primjere tekstova na kajkavskom, čakavskom i štokavskom narječju prepoznajući kojem narječju pripada
• imenuje narječje kojem pripada njegov govor.

• imenice (opće, vlastite, zbirne; rod i broj imenice)
• glagoli (radnja, stanje, zbivanje; prošlo, sadašnje i buduće glagolsko vrijeme)
• pridjevi (opisni, posvojni, gradivni)
• subjekt, predikat.

• veliko početno slovo u nazivima (vode, uzvisine, nebeska tijela, višerječna imena ulica, trgova, naseljenih mjesta, poduzeća)
• kratice, glasovni skupoviije/je.

• riječi
• zavičajni govor
• narječja
• hrvatski standardni jezik.

Provoditi sustavno vježbe pisanja i prilagođavati ih na temelju stanja komunikacijske kompetencije učenika.

Učitelj planira i provodi pismene vježbe i zadatke koji prethode samostalnim sastavcima u kojima učenik primjenjuje znanje i navike koje je stekao kroz gramatičko-pravopisne vježbe i zadatke.

Imenice koje imaju samo jedninu i samo množinu; prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju raditi s učenicima samo na razini prepoznavanja – kroz ogledni primjer.

Razvijati kod učenika kritički odnos prema vlastitim radovima, u govoru i pisanju, uočavati nedostatke i usmjeravati ih na ispravljanje (ispravljačke vježbe, samoispravljanje).  

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta.

Provoditi pismene vježbe i zadatke za razvijanje tehnike pisanja, pravopisnih navika, gramatičke pravilnosti izraza, za bogaćenje leksika, za razvijanje stila i smisla za komponiranje (prepisivanje teksta sa zadatkom, odgovori na pitanja, dopunjavanje i proširivanje rečenica), diktati (udžbenički, istraživački, nadzorni, izborni, samodiktat, stvaralački diktat…).

Obratiti pozornost na izgovor i pisanje č, ć, dž i đ,obuhvatiti ih u obradi, govornim i pismenim vježbama ukoliko je potrebno. 

Osposobljavati učenike za uočavanje, objašnjavanje i otklanjanje grešaka u govoru i pisanju provođenjem ispravljačkih vježbi.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta.

Promicati načelo zavičajnosti, osvješćivati razlike između zavičajnoga govora učenika i hrvatskog standardnog jezika u cilju bogaćenja rječnika i motiviranja učenika za vlastiti razvoj govora.

Tijekom učenja i podučavanja hrvatskog standardnog jezika posebno obratiti pozornost na činjenicu da učenikov zavičajni govor nije pogrešan i neprihvatljiv, nego tek kad ga primjenjuje u govoru ili pisanju standardnim jezikom.

Osposobljavati učenike za uočavanje, objašnjavanje i otklanjanje grešaka u govoru i pisanju provođenjem ispravljačkih vježbi.

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnom temamom Osobni i socijalni razvoj.

• izražava doživljaj i razumijevanje teksta povezujući ga s vlastitim iskustvom
• određuje temu i poruku teksta
• povezuje sadržaj i temu teksta s vlastitim iskustvom
• razgovara s drugim učenicima o vlastitom doživljaju teksta
• uspoređuje književni tekst s njegovom adaptacijom u različitim medijima
• prepoznaje općeljudske vrijednosti književnog teksta povezujući ih s vlastitim iskustvom.

• izdvaja temu u proznom i poetskom tekstu
• uočava ponavljanja i rimu u pjesmi radi ostvarivanja zvučnog doživljaja pjesme
• prepoznaje stilske figure u pjesmi
• prepoznaje lirsku, domoljubnu, šaljivu pjesmu
• povezuje događaje i likove proznoga teksta s vremenom i mjestom radnje
• prepoznaje elemente fabule
• određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru
• prepoznaje pripovijetku, dječji roman i igrokaz razlikujući ih od drugih tekstova (bajke, basne).

• čita različite vrste tekstova / književnih djela prema preporuci učitelja
• razgovara o pročitanim tekstovima / književnim djelima
• čita različite vrste tekstova za djecu prema vlastitom izboru razvijajući čitateljske navike
• obrazlaže svoj izbor pročitanih tekstova preporučujući ih drugim učenicima.

• priča
• bajka
• basna
• pjesma
• igrokaz
• legenda
• pripovijetka 
• dječji roman
• tema
• čitanje, slušanje, doživljaj.

• priča, pripovijetka, bajka, basna, pjesma (lirska, lirska pejzažna, šaljiva, domoljubna), legenda, igrokaz, dječji roman
• tema, fabula
• usporedba, personifikacija, epitet.

• književni tekst (poetski, prozni)
• neknjiževni tekstovi
• latinica, ćirilica.

Koristiti različite vrste motivacije kojima se potiče učenikovo izražavanje doživljaja nakon čitanja ili slušanja književnog teksta.

Sustavno provoditi vježbe čitanja (zborno, naizmjence, poluglasno, naglas, u sebi) kako bi se produbio doživljaj teksta.

Stvoriti poticajno okružje za čitanje i odabrati tematski primjerene tekstove s obzirom na uzrast i jezični razvoj učenika.

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Stvoriti poticajno okružje za čitanje i odabrati tematski primjerene tekstove s obzirom na uzrast i jezični razvoj učenika.

Koristiti logičko čitanje, čitanje u sebi (neglasno čitanje); spontano čitanje, glasno i interpretativno čitanje te čitanje naizmjence u cilju produbljivanja doživljaja književnog teksta i boljeg razumijevanja teksta.

Organizirati igrolike i poticajne aktivnosti za uvježbavanje tehnike čitanja proznih i poetskih tekstova (čitanje šaljive pjesme uz odgovarajuću glazbenu podlogu, dramatizaciju šaljivih tekstova, igrokaza, …).

Važno je poticati razvoj mašte (imaginacije) učenika kao primatelja u cilju oblikovanja estetskog doživljaja koristeći interpretativno čitanje.

Poticati učenike na uočavanje i objašnjavanje obilježja književnog teksta.

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Poticati učenike na čitanje s ciljem razvijanja čitateljskih navika i čitanja radi užitka.

Koristiti nastavne strategije za poticanje čitanja usmjerene na unutarnju motivaciju kod učenika, pobuđivanje želje za čitanjem (u školi, izvanškolsko čitanje); organizirati kutke za čitanje, motivirati učenike na prepričavanje tekstova prema njihovom izboru, zainteresirati učenika čitanjem zanimljivog dijela priče / književnog djela.

Izbor tekstova prilagoditi interesima, uzrastu i recepcijskim mogućnostima učenika.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

• stvara različite uratke motiviran doživljajem književnog teksta
• koristi se jezičnim vještinama kako bi se izrazio na kreativan i originalan način.

• stvaralačko izražavanje (likovna interpretacija, glazbena improvizacija, kreativna dramatizacija, stvaralačko pripovijedanje - govorenje i pisanje, krasnoslov).

Poticati učenike na pripovijedanje motivirajućeg sadržaja uživljavanjem u ulogu, izražajno čitanje, recitiranje, likovne interpretacije i kreativne dramatizacije.

Učenici se mogu kreativno izraziti potaknuti književnim tekstom snimajući kratki audio ili videouradak.

Pratiti napredak učenika prikupljanjem radova u učeničku mapu (portfolio); učenik pregledava uratke s ciljem poboljšavanja i stvaranja novih.

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

• prepoznaje različite izvore podataka 
• prikuplja podatke koristeći različite izvore primjerene uzrastu
• koristi podatke u svrhu pripreme za učenje i proširivanje znanja o različitim temama prenoseći tekst u druge oblike ili medije.

• razlikuje elektroničke medije - televiziju, radio, internet uočavajući njihova izražajna sredstva
• koristi internet uz vođenje i usmjeravanje
• gleda filmove za djecu nastale prema književnom djelu
• sluša radijsku emisiju za djecu
• izdvaja traženi podatak u dječjoj enciklopediji koristeći se kazalom i abecednim redom
• razlikuje crno-bijeli i film u boji s obzirom na vrijeme u kojem su nastali (zamjećuje razlike).

• razlikuje kulturne događaje (kazališna predstava, izložba, glazbeni događaj,…)
• razgovara s učenicima i odraslima o kulturnom događaju izražavajući svoja zapažanja
• izražava doživljaj kulturnog događaja govorom, kratkim pisanim tekstom, pokretom, crtežom, fotografijom, pjevanjem ili sviranjem.

• mediji (tiskani, auditivni, vizualni)
• susreti i razgovori s knjižničarom/knjižničarkom, književnicima i drugim sudionicima kulturnih događaja namijenjenih djeci.

• dječji film, radijska emisija, animirani, igrani film
• knjižnica, virtualna knjižnica, knjige / zvučne knjige
• obrazovne i zabavne mrežne stranice.

• kulturni događaj
• knjižnica (susreti s piscima/književnicima, ilustratorima)
• muzej, izložba
• kazalište (kazališna predstava)
• kino (film - animirani, dječji igrani).

Koristiti sve vrste dostupnih medija (vizualnih, auditivnih i pisanih); razgovor s osobama (knjižničarom/knjižničarkom, piscem, ilustratorom, glumcem…).

Upućivati učenike na korištenje različitih medijskih izvora za pronalaženje podataka prema zadanim uputama radi pripreme za učenje ili proširivanja postojećeg znanja.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Poduzetnost i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Osposobiti učenike za komunikaciju s različitim medijima - kazalištem, filmom, radijem, televizijom, internetom, tiskom; primanje kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije, zabavnih i obrazovnih sadržaja na mrežnim stranicama; poticati učenike na uočavanje izražajnih sredstava (zvuk, glazba, govor, slika i njihove kombinacije) kojima se šalje poruka i pojačava doživljaj primljene poruke.

Upućivati učenike u svijet vlastitih otkrića usmjerenim djelovanjem, pažljivim izborom i preporukom medijskih sadržaja i vrste medija.

Upozoriti učenike na negativnu i na pozitivnu stranu u korištenju interneta i upućivati na roditeljski nadzor u pristupanju internetu.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Osobni i socijalni razvoj.

Tijekom školske godine posjetiti s učenicima  knjižnicu, kazalište, kino, muzej (prema organizacijskim mogućnostima u školi te fizičkoj dostupnosti kulturnih ustanova u mjestu življenja i školovanja).

Razgovarati s učenicima o posjećenom kulturnom događaju na kojem su nazočili ili sudjelovali (susret s piscima/književnicima, ilustratorima, glumcima, izložbe u muzejima primjerene uzrastu učenika, književni, glazbeni, filmski, tradicijski festivali, kulturni, obrazovni projekti/programi za djecu).  

Koristiti internet za pristup slikovnici, književnom ili informativnom tekstu, lutkarskoj ili kazališnoj predstavi, filmu ili nekom drugom fizički nedostupnom dijelu izvorne stvarnosti pogodnom za podučavanje, učenje ili vježbanje; aktivno uključivanje u kulturni i društveni život zajednice.

Korelacija unutar predmeta:

Krovne ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu; moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Razrade ishoda se ostvaruju tijekom školske godine do realizacije kompletnog krovnog ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih nastavnih predmeta: Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

• razgovara pridržavajući se teme
• razlikuje verbalnu i neverbalnu komunikaciju
• kombinira verbalne i neverbalne poruke u skladu sa zadatkom ili komunikacijskom situacijom
• poštuje pravila komunikacije u raspravi
• izriče svoje mišljenje
• donosi zaključke na temelju argumentirane rasprave.

• izdvaja važne podatke iz teksta u različite vrste bilježaka
• sažeto prepričava tekst na temelju bilježaka
• tečno, izražajno i odgovarajućim tempom čita tekst napisan latinicom ili ćirilicom
• objašnjava nepoznate riječi i izraze.

• piše tekstove primjenjujući jednostavnu strukturu
• piše o doživljajima i događajima međusobno ih razlikujući
• opisuje lik pazeći na detalje
• opisuje krajolik pazeći na detalje
• piše pismo poštujući strukturu.

• verbalna i neverbalna komunikacija
• rasprava
• bogaćenje rječnika.

• sažimanje pripovjednog teksta
• bilješka
• čitanje
• rečenična intonacija i rečenični naglasak.

• opisivanje lika, krajolika
• pripovijedanje, samostalno stvaranje priče
• pismo, struktura pisma
• sastavak – doživljaj, događaj.

Poticati učenika na korištenje novih riječi u komunikaciji.

Organizirati raznolike komunikacijske situacije u kojima će učenik sudjelovati i izražavati svoje osjećaje, stavove i reakcije.

Organizirati razrednu raspravu s temama koje su zanimljive učenicima. Uputiti učenike na pravila komunikacije u raspravi. Poticati svakog učenika na ravnopravno sudjelovanje u raspravi. Iznositi vlastito mišljenje, a poštovati tuđe. Pažljivo slušati sugovornika u raspravi i govoriti kada učenik dobije riječ. Omogućiti učeniku priliku za donošenje zaključaka na temelju argumentirane rasprave.

Usmjeriti učenika na važnost neverbalne komunikacije. Potaknuti aktivnosti u kojima učenici mogu uvježbavati verbalne, ali i neverbalne poruke. Na primjer ispričati anegdote ili viceve koristeći se neverbalnom komunikacijom i prilagođavajući govor, pokret, mimiku i geste.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost.

Tekst može biti pročitani ili slušani u obliku zvučnog zapisa.

Tekst može biti pisan ćirilicom.

Uputiti učenika na izražajno čitanje i poštivanje rečenične intonacije i rečeničnog naglaska.

Usmjeriti učenika na samostalno objašnjavanje nepoznatih riječi uz korištenje dječjeg rječnika ili na temelju zaključivanja iz konteksta.  

Potaknuti učenika na čitanje usmjereno na sadržaj i na izdvajanje važnih događaja iz teksta kako bi mogao stvarati natuknice i bilješke.

Uputiti učenika na sažeto prepričavanje teksta koji se temelji na bilješkama.

Prepričavanje može biti usmeno i pismeno. Usmeno prepričavanje prethodi pisanom prepričavanju.

Posebnu pozornost treba posvetiti pojedinačnim sposobnostima pojedinog učenika.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Matematika i Glazbena kultura i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Poduzetnost.

Ishod se odnosi na usmeno i pismeno izražavanje učenika.

Uputiti učenika na razlike između subjektivnog i objektivnog opisa. Uočiti da se isti prostor/predmet/osoba može opisati na različit način. Kod opisivanja lika podrazumijeva se vanjska i unutarnja karakterizacija lika. Organizirati vježbe i zadatke na kojima će učenici vježbati stvarno i slikovito opisivanje. 

Struktura teksta je jednostavna: uvod, razrada i zaključak. Uputiti učenika na stvaranje kompozicije i usmjeriti na pridržavanje kompozicije prilikom pripovijedanja.

Vježbati s učenicima pisanje pisma poštujući strukturu pisma – mjesto i datum, uvodni dio, glavni dio, završetak i pozdravljanje, adresa primatelja i pošiljatelja.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Likovna kultura i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Poduzetnost.

• pravilno upotrebljava rod i broj imenica
• izriče prošlo, sadašnje i buduće vrijeme
• razlikuje pomoćne glagole biti i htjeti
• razlikuje osobne zamjenice
• prepoznaje stupnjevanje pridjeva
• određuje subjekt i predikat u rečenici
• razlikuje subjektni i predikatni skup riječi
• prepoznaje glagolski i imenski predikat
• razlikuje jednostavnu proširenu i neproširenu rečenicu.

• primjenjuje pravopisna pravila u pisanju velikog početnog slova
• piše veliko početno slovo u nazivima stanovnika i pripadnika naroda
• piše posvojne pridjeve izvedene od vlastitih imena
• piše rečenice koristeći pravopisne znakove za označavanje upravnog i neupravnog govora
• piše kratice višerječnih naziva
• piše pridjeve pri stupnjevanju
• piše riječi u kojima su glasovne skupine ije/je/e/i
• piše glasove č i ć u poznatim i novim kategorijama
• piše e-poruke.

• uspoređuje zavičajni govor i hrvatski standardni jezik
• koristi zavičajni govor u usmenoj i pisanoj komunikaciji
• sluša i čita tekstove na kajkavskom, čakavskom i štokavskom narječju prepoznajući kojem narječju pripadaju
• prepoznaje različite zavičajne govore u BiH
• prepoznaje komunikacijske situacije u kojima koristi hrvatski standardni jezik.

• rod i broj imenice
• prošlo, sadašnje, buduće vrijeme i preoblika
• pomoćni glagoli biti i htjeti
• osobne zamjenice
• stupnjevanje pridjeva
• umanjenice i uvećanice
• subjekt i predikat
• subjektni i predikatni skup
• glagolski i imenski predikat, jednostavna, proširena i neproširena rečenica
• upravni i neupravni govor.

• veliko početno slovo u višerječnim imenima država županija i zemljopisnih cjelina, u nazivima stanovnika i pripadnika naroda
• kratice
• pisanje riječi s glasovnim skupinama ije/je/e/i u glasovima č i ć
• navodnici, crtica, dvotočje, zarez.

• zavičajni govor, narječje
• usmena i pisana komunikacija na zavičajnom jeziku.

Na oglednim primjerima ukazati učeniku na pravilnu upotrebu roda i broja imenica i pridjeva koji se s njom slažu.

Organizirati vježbe i aktivnosti gdje će učenici iskazivati prošlost, sadašnjost i budućnost.

U tekstu usmjeriti pozornost na razlike u izgovoru i pisanju glagola biti (bit ću, ću biti).

Koristiti tekstove zasićene zamjenicama da bi učenik uočio riječi za zamjenjivanje govornika, sugovornika ili negovorno lice. Organizirati komunikacijske situacije u kojima će učenici prepoznavati i koristiti zamjenice u govoru ili pisanju.

Stupnjevanje pridjeva se radi na razini prepoznavanja; uočiti da se radi o istom pridjevu, istoj osobini, ali da je ta osobina iskazana u tri stupnja.

Kod umanjenica i uvećanica posebno obratiti pozornost na izgovor i pisanje glasova č i ć, te glasovnog skupa ije/je/e/i.

Subjektni i predikatni skup se radi na razini prepoznavanja.

Upravni i neupravni govor se radi i usmeno i pismeno. Organizirati ili isticati situacije u kojima se u svakodnevnoj komunikaciji koristimo upravnim ili neupravnim govorom i vježbati preobliku upravnog u neupravni govor i obrnuto.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Često i sustavno provoditi vježbe u kojima će učenici vježbati određena pravopisna pravila. Vježbe prilagođavati i mijenjati po potrebi.

Pripremiti za učenike poticajne tekstove zasićene primjerima određenog sadržaja koji se vježba.

Procijeniti znanje učenika i prema potrebi vježbati riječi s glasovima č,ć,dž i đ te glasovnim skupinama ije/je/e/i.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Organizirati situacije ili zadatke u kojima se potiče učenika na korištenje zavičajnoga govora u usmenoj i pisanoj komunikaciji.

Poticati kod učenika njegovanje identiteta i isticati važnosti zavičajnoga govora i raznolikosti i bogatstva hrvatskog jezika.

Organizirati učenicima zanimljive aktivnosti i odrediti porijeklo riječi koje se često koriste u zavičajnom govoru ili pojedinim narječjima hrvatskoga jezika (germanizmi, turcizmi, latinizmi,…).

Uočiti prostorne i jezične raznolikost BiH i RH.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura i Likovne kulture i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Poduzetnost.

• povezuje sadržaj, temu i motive s vlastitim iskustvom
• razgovara o književnom tekstu
• iskazuje doživljaj književnog teksta povezujući ga s vlastitim iskustvom
• pronalazi vrijedne poruke i mudre izreke u tekstu i potkrepljuje ih citiranjem dijelova teksta
• izražava stav u odnosu na temu i ideju književnog teksta.

• razlikuje osnovna obilježja pripovijetke, bajke, basne, igrokaza i dječjeg romana
• određuje motiv i ideju u poeziji i prozi
• povezuje temu i motiv i ideju
• objašnjava osnovna obilježja lirske pjesme
• prepoznaje obilježja stihova
• razlikuje pjesničke slike
• određuje stilske figure
• prepoznaje i imenuje oblike pripovijedanja
• određuje elemente fabule.

• izražajno čita i recitira
• izvodi glazbene i scenske improvizacije 
• odabire vlastiti pristup temi koja ga interesira
• osmišljava novi element priče ili mijenja sadržaj priče originalnim i maštovitim rješenjima
• pripovijeda sadržaj priče iz perspektive drugog lika, vremena ili mjesta.

• tema, motiv, ideja.

• pjesma, bajka, basna, pripovijetka, igrokaz, dječji roman
• obilježja lirske pjesme, ritam i dužina stiha, slog, rima, usporedba
• personifikacija, epitet.

• izražajno čitanje
• stvaralaštvo.

Motivirati učenike za recepciju književnog teksta.

Poticati razgovor o književnom tekstu kako bi učenik pokazao razumijevanje teksta.

Uputiti učenika na izdvajanje teme, motiva i ideje iz teksta.

Tekst može biti slušani ili pročitani.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Glazbena kultura i Likovna kultura i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj.

Motivirati učenike za recepciju primjerenih tekstova.

Ukazati učeniku na slikovitost i osjećajnost u književnom tekstu. Poticati učenika na zamjećivanje obilježja književnog teksta, na razlikovanje pjesničkih slika, izdvajanje vidnih i slušnih pjesničkih slika, određivanje duljine stiha.

Pokazati učenicima na primjerenom tekstu razliku između opisivanja, pripovijedanja, monologa i dijaloga i njihovu ulogu u proznom tekstu.

Potaknuti učenika na uočavanje redoslijeda događaja; uvod, zaplet i rasplet.

Organizirati aktivnosti u kojima će učenik stvarati usporedbe i personifikacije na zadani poticaj ili primjenjivati epitete u stvaranju rečenica i  teksta.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj.

Potaknuti učenika na izvođenje glazbene i scenske improvizacije na temelju doživljaja književnog teksta.

Omogućiti učenicima kreativno izražavanje recitiranjem, izražajnim čitanjem, uživljavanjem u ulogu, dramatizacijom, stvaranjem likovnih radova i poticati učenike u njihovom odabiru. Omogućiti učeniku da odabere vlastiti pristup temi koja ga interesira i stvaralački oblikuje svoje mišljenje koje može javno iznositi u obliku govorenog teksta.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni  i socijalni razvoj.

• odabire i čita tekstove sa šireg popisa predloženih književnih tekstova razvijajući čitateljsku naviku
• razgovara o izabranom i pročitanom književnom tekstu
• argumentira svoj izbor književnog teksta i izbor drugih učenika.

• knjižnica
• književni tekstovi.

Dati učeniku izbor različitih tekstova. Potaknuti učenika na objašnjenje svog izbora književnog teksta.

Organizirati razgovor među učenicima o izabranim i pročitanim književnim tekstovima.

Korelacija unutar predmeta:

Ishode i njihove razrade učitelj kombinira prema svom tematskom planu. Moguća je kombinacija ishoda i razrada unutar predmetnih područja (A, B, C).

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima svih drugih predmeta i međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

• razlikuje različite izvore podataka
• prikuplja podatke koristeći različite medijske sadržaje
• piše natuknice i bilješke na temelju prikupljenih podataka iz različitih medija u svrhu prepričavanja određenog sadržaja
• koristi podatke u svrhu pripreme za učenje i proširivanje znanja o različitim temama.

• uspoređuje iste sadržaje u različitim vrstama medija 
• pronalazi sadržaje za djecu pretražujući mrežne stranice prema zadanim smjernicama (uz vođenje i usmjeravanje)
• razlikuje dokumentarni film od ostalih vrsta filmova
• uspoređuje književni tekst s njegovim medijskim adaptacijama.