Ishodi u unutar ovog predmeta su organizirani u četiri domene:
A: Logika, filozofija, znanost i argumentacija
B: Oblici valjane misli
C: Običan jezik i jezici logike
D: Metodologija
Domene su odabrane na osnovi ključnih tematskih cjelina unutar predmeta, no valja imati na umu da se pri rješavanju logičkih problema isprepliću sadržaji svih domena, stoga njihov redoslijed nije nužno redoslijed učenja i podučavanja predmeta u konkretnoj nastavi.
Prva domena daje uvid u odnos logike s drugim znanostima i filozofijom te se bavi osnovnim kriterijima logički obrazloženog mišljenja.
Druga domena produbljuje poznavanje kriterija valjanog mišljenja i upoznaje učenika s najčešćim oblicima takvog mišljenja. Ovdje se ujedno obrađuju i najčešći oblici nevaljanih misli, tako da ih učenik lakše prepozna i izbjegne. Domena povezana s logičkim jezicima razdvaja strukturu logičkih jezika od prirodnih i izdvaja dijelove prirodnog jezika koji se mogu opisati elementarnom logikom, što je vrlo važno za razumijevanje simboličke logike i dijelova matematike i informatike.
Konačno, četvrta domena služi kao svojevrsna sinteza do tad obrađenog gradiva i najviše se bavi primjenom naučenog u praksi. Važno je napomenuti da dubina obrade pojedinih domena ovisi o nastavnikovoj procjeni, no preporuka je više se orijentirati na razvoj logičkih sposobnosti učenika i njihovo razumijevanje logičkih struktura koje se pojavljuju unutar znanosti i svakodnevnog života. U skladu s tim jasno je da se unutar obrade neke domene mogu pojavljivati i ishodi iz drugih domena, iako će prevladavati ishodi domene koja se obrađuje.
Unutar ove domene učenik će usvojiti temeljne pojmove logike, doznati nešto više o njenom povijesnom razvoju i uvidjeti zašto je logika važna za svaku znanost. Ovime se nastoji bolje povezati određene sadržaje društveno-humanističkog područja, napose sociologije koja se u uvodnom dijelu bavi sličnim razmatranjima iz sociološke perspektive. Upoznavanje osnovnih pravila argumentacije moguće je čak i prije detaljnog upoznavanja (ne)valjanih oblika misli jer mnoge od tih oblika učenici spontano koriste u svakodnevnom mišljenju i izražavanju. Korištenje tih sadržaja će olakšati usvajanje njihove forme kroz naredne domene. Logiku ne bi trebalo promatrati potpuno izdvojeno od filozofskih pitanja i problema jer se kroz povijest logika često smatrala pripremom i nužnim uvjetom za bavljenje filozofijom, a danas je poznavanje njenih osnovnih principa nužan uvjet sudjelovanja u znanstvenoj ili bilo kakvoj drugoj argumentiranoj raspravi. Sadržaji iz ove domene će učenicima pomoći da bolje razumiju odnos misli, svijesti, spoznaje i svijeta.
U okviru ove domene učenici će bolje razumjeti i biti sposobniji primijeniti različite oblike valjanih misli, počevši od onih najjednostavnijih (pojmova) pa sve do najsloženijih (dokaza). Različite vrste sudova su osnova naše komunikacije i za snalaženje u svakodnevnom životu je vrlo važno da učenik relativno brzo može procijeniti uvjete istinitosti nekog suda. Razlikovanjem formalne od materijalne istine učenici će bolje razumjeti principe dokazivanja u različitim znanostima i steći određena predznanja koja su nužna za savladavanje sadržaja povezanih s jezicima logike. Sintezom jednostavnijih oblika misli u one složenije i analizom složenijih oblika misli učenik će razviti sposobnost bržeg rješavanja problema i lakše pronalaziti različite načine rješavanja sličnih problema. Poznavanjem uvjeta konzistentnosti i izvođenja jednih tvrdnji iz drugih, učenik će nadograditi sadržaje iz prve domene i bolje povezati pojmove formalne i materijalne istine. Usvajanjem i primjenom osnovnih oblika valjanje misli učenici će u konačnici razviti i unaprijediti logička umijeća nužna za normalno funkcioniranje u suvremenim društvima.
Ova domena je iznimno važna za proširivanje znanja o oblicima valjane misli, ona će učenicima dati uvid u alate kojima puno preciznije mogu izraziti svoje misli.
Ovdje je osobito važno da učenici usvoje osnovnu sintaksu logičkih jezika jer ona je ujedno i nužan uvjet za dokazivanje valjanosti nekih oblika misli.
Učenici će razviti svijest o tome kako se jedni te isti logički oblici mogu izraziti na vrlo različite načine u prirodnom jeziku i kako su logički jezici samo jedan od alata logičke analize spomenutih oblika.
Tek usvajanjem sadržaja iz ove domene učenici će moći uspješno odvajati formu od sadržaja, odnosno oblike valjanih misli od samog mišljenja (formalnu od materijalne istine). Učenici će bolje razumjeti zašto se razvila potreba za logičkim jezicima, važnost tih jezika i njihovu povezanost s drugim znanostima.
Savladavanjem ovih jezika učenici će dodatno razviti jezično-komunikacijske, matematičke i digitalne kompetencije.
Metode spoznaje su dio logike koji je više povezan sa sadržajnom istinom i svakodnevnim životom, stoga će učeniku biti manje apstraktan od prethodnih dijelova, no nužno je učenike upoznati s valjanim oblicima misli da bi se moglo govoriti o metodama utemeljenja tih misli. Pored općih metoda spoznaje u znanosti, unutar ove domene učenici će bolje razumjeti metode formiranja i ekspliciranja pojma (definicija, divizija), te metode utemeljenja složenijih oblika valjanih misli (induktivna i deduktivna metoda).
Ova domena predstavlja svojevrsnu sintezu do tad usvojenog gradiva i ima za cilj povećati sposobnost i spremnost učenika da primjenjuju logička znanja i vještine u svakodnevnom životu. Savladavanjem gradiva unutar ove domene učenici će biti sposobniji kritički analizirati sadržaj različitih tekstova, od medijskog sadržaja i političkih rasprava do lekcija iz udžbenika i znanstvenih radova, što će bitno doprinijeti razvoju jezično-komunikacijskih kompetencija i kritičkog mišljenja kod učenika.