• objašnjava predmet, koncept, metode istraživanja, područja rada i važnost psihologije za pojedinca i zajednicu
• uspoređuje znanstvena i neznanstvena tumačenja ponašanja i doživljavanja
• uspoređuje pojedina psihologijska istraživanja te uspoređuje pojedine istraživačke metode
• osmišljava, provodi i izlaže rezultate jednostavnog psihologijskog istraživanja/projekta.

• psihologija kao istraživačka i primijenjena znanost; osnovne metode istraživanja psihologije i njihova temeljna obilježja
• koncept znanstvene interpretacije i razumijevanja ponašanja i doživljavanja; razlika između znanstvenog i neznanstvenog pristupa ponašanju i doživljavanju
• glavna područja psihologije te dobrobit u djelovanju psihologa.

Frontalnim oblikom rada, uz primjenu suvremenih didaktičkih materijala, nastavnik treba izložiti osnovna znanja o psihologiji kao teorijskoj i primijenjenoj znanosti.

Nastavnik prema vlastitoj procjeni, kombinacijom različitih odgojno-obrazovnih oblika i metoda rada (razgovorom, raspravama te individualnim i grupnim radovima učenika) osnažuje poveznicu iskustvenog učenja i učioničkog tipa usvajanja sadržaja s aktivnostima u kojima prepoznaju psihologiju kao znanost i njenu primjenu u različitim aspektima ljudskog života.

Nastavnik može, prema interesima učenika, pozvati goste predavače koji će prikazati svoj rad u različitim područjima: psiholog kao znanstvenik, školski psiholog, klinički psiholog, organizacijski psiholog, psiholog-psihoterapeut itd.

Za konačnu realizaciju ovog ishoda, učenik samostalno primjenjuje teorijske postavke psihologije kroz projektni zadatak (kreira plan, provedbu i izlaganje jednostavnog psihologijskog istraživanja).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (korelacija, hipoteza, varijabla, teorija, činjenica), Matematika i Logika (statistika: osnove vjerojatnosti, distribucija rezultata i prikaz, mjere centralne vrijednosti i raspršenja), Etika (etički kodeks odabranih profesija).

• povezuje i objašnjava međudjelovanje motivacije, emocija, kognitivnih procesa i ponašanja
• procjenjuje mogućnost primjene spomenutih koncepata u različitim životnim situacijama.

• analizira pojam inteligencije, ličnosti i tehnike njihovog ispitivanja
• procjenjuje važnost čimbenika koji doprinose očuvanju mentalnog zdravlja i načinima ostvarivanja psihičke dobrobiti.

• uspoređuje kognitivni, emocionalni, socijalni razvoj pojedinca na primjerima iz svakodnevnog života.

• osnovna načela percepcije; proces i vrste pamćenja; osnovne metode učenja
• vrste i sastavnice emocija; vrste motiva i motivacije, povezanost motivacije i ponašanja .

• pojam i faktori inteligencije, razvoj fluidne i kristalizirane inteligencije, mjerenje inteligencije, raspodjela u populaciji, razlike u inteligenciji
• glavne teorije ličnosti, tehnike ispitivanja ličnosti, osnovne kategorije psihičkih poremećaja (DSM-V ili MKB-10) i oblici tretmana i terapija
• čimbenici koji utječu na psihološku dobrobit i doprinose očuvanju mentalnog zdravlja.

• glavna obilježja kognitivnog, emocionalnog, socijalnog i moralnog razvoja pojedinca tijekom različitih faza životnog ciklusa
• uloga nasljednih i okolinskih čimbenika na razvoj pojedinca i njihova interakcija.

Frontalnim oblikom rada, uz primjenu suvremenih didaktičkih materijala, nastavnik treba prenijeti osnovna znanja o temeljnim konceptima iz ove domene: percepciji, pamćenju, emocijama i motivaciji, njihovu međuodnosu te složenosti ljudskog doživljavanja i ponašanja.

Nastavnik sintetizira znanja te ih primjenjuju na konkretne situacije, ako je moguće uz primjenu IKT-a. To može postići: osmišljavanjem aktivnosti (npr. prepoznavanje emocija, motiva, kreiranje strategija suočavanja sa stresom), demonstracijom (Stroop test, perceptivne varke, efikasnost pamćenja, obrambeni mehanizmi, vježbe disanja), ppt i video materijalima (prezentacije, film, Youtube, Ted-Ed).

Ako uvjeti to dopuštaju, poželjno je organizirati terensku nastavu (odlazak u muzej ili kazalište kao korelacija s Likovnom umjetnošću te na koncert kao korelaciju s Glazbenom umjetnošću).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena  umjetnost (perceptivna organizacija, percepcija dubine, psihoterapija), Likovna umjetnost (perceptivna organizacija, percepcija dubine, psihoterapija), Fizika (psihofizika) i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Nastavnik sintetizira znanja te ih primjenjuju na konkretne situacije, ako je moguće uz primjenu IKT-a. To može postići: raspravom i diskusijom (značajke osobe prosječne inteligencije, osobe s intelektualnim poteškoćama; stigmatizacija i destigmatizacija psihički bolesnih osoba), osmišljavanjem aktivnosti (usporedba testa inteligencije i različitih testova na internetu; implicitne teorije inteligencije, razlike u inteligenciji s obzirom na spol), demonstracijom (tehnike ispitivanja ličnosti), ppt i video materijalima (prezentacije, film npr. Forrest Gump, Youtube, Ted-Ed).

Moguće je organizirati predavanje stručnjaka za mentalno zdravlje ili slične tematike koja se odnosi na sadržaj ove domene.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (samoubojstva, devijantnost), Etika (ljudska priroda, etička pitanja u vezi s pravima pacijenata), Vjeronauk, Hrvatski jezik i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Nastavnik sintetizira znanja te ih primjenjuju na konkretne situacije, ako je moguće uz primjenu IKT-a. To može postići: raspravom i diskusijom (utjecaj nasljeđa i okoline u razvoju, formiranje identiteta, rizična ponašanja), osmišljavanjem aktivnosti (primjeri stilova roditeljstva te usporedba na razvoj likova, utjecaj samopoštovanja i  samopouzdanja na rizična ponašanja), demonstracijom (analiza primjera likova iz književnih djela o krizi identiteta, intervju sa osobama iz svoje okoline u različitim razvojnim razdobljima, izrada vlastite razvojne mape), ppt i video materijalima (prezentacije, Youtube, Ted-Ed).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (identitet, brak i obitelj, obrazovanje), Etika (identitet, osobni i kolektivni identitet, svjetonazor i identitet),Vjeronauk, Hrvatski jezik i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

• objašnjava ključne čimbenike kao što su: socijalna percepcija, stavovi, predrasude, sukobi i emocionalna inteligencija
• objašnjava kako navedeni ključni čimbenici utječu na razvoj pojedinca i njegov odnos prema drugima.

• analizira učinke različitih socijalnih utjecaja (konformizam, pokoravanje, uloge i norme, mediji) na ponašanje pojedinca na primjerima iz svakodnevnog života
• procjenjuje važnost prosocijalnog ponašanja za usvajanje i razvoj temeljnih ljudskih vrijednosti.

• čimbenici socijalne percepcije; proces stvaranja dojmova na temelju implicitnih teorija ličnosti, halo-efekta, samoispunjavajućeg proročanstva i procesa atribucije
• formiranje i održavanje stavova, predrasuda, diskriminacije
• nastanak sukoba između pojedinaca i grupa, objašnjenja sukoba
• uloga emocionalne i socijalne inteligencije u nenasilnoj i asertivnoj komunikaciji s drugima.

• utjecaj različitih vrsta socijalnog utjecaja (konformizam, efekt promatrača, poslušnost i pokoravanje, uloge i norme) na ponašanje pojedinca ili grupe
• utjecaj masovnih medija na formiranje interesa, navika, stavova, ponašanja
• prosocijalno ponašanje, empatija.

Nastavnik sintetizira znanja te ih primjenjuju na konkretne situacije, ako je moguće uz primjenu IKT-a. To može postići: raspravom i diskusijom (stereotipi, predrasude, nastanak i uzrok sukoba), osmišljavanjem aktivnosti (primjeri stilova roditeljstva te usporedba na razvoj likova, utjecaj samopoštovanja i samopouzdanja na rizična ponašanja), demonstracijom (primjeri stereotipa i predrasuda u svakodnevnom okružju, utjecaj neverbalne komunikacije na socijalnu percepciju, predrasude – igranje uloga, miroljubiv ishod potencijalnog sukoba – igranje uloga), ppt i video materijalima (prezentacije, Youtube, Ted-Ed).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (religija i ideologija), Etika (identitet, raznolikost kultura, međuljudski odnosi, etički problemi suvremenog društva), Vjeronauk, Povijest i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje.

Nastavnik sintetizira znanja te ih primjenjuju na konkretne situacije, ako je moguće uz primjenu IKT-a. To može postići: raspravom i diskusijom (socijalni utjecaj: prikaz Milgramovog, Zimbardovog, Scherifovog, Aschovog eksperimenta, osobna odgovornost prema društvu, volontiranje), osmišljavanjem aktivnosti (različite vrste socijalnog utjecaja), demonstracijom (primjeri osoba koje su pomagale ili pomažu drugima, čimbenici poslušnosti), ppt i video materijalima (prezentacije, Youtube, Ted-Ed).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (socijalizacija, modernost i postmodernost), Etika (identitet, raznolikost kultura, ljudska priroda, međuljudski odnosi, etički problemi suvremenog društva), Vjeronauk, Povijest i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje.