- Osnovno
- VI
Godine učenja i podučavanja predmeta: 1 A Geografski prostorni identitet A.VI.1
A.VI.2
A.VI.3B Prostorne pojave, procesi i promjene B.VI.1
B.VI.2
B.VI.3
B.VI.4
B.VI.5
B.VI.6
B.VI.7
B.VI.8C Održivi razvoj C.VI.1
C.VI.2
C.VI.3
C.VI.4
C.VI.5
C.VI.6A
Geografski prostorni identitetA.VI.1 Učenik objašnjava važnost geografije u svakodnevnom životu.
A.VI.2 Učenik opisuje osnovna obilježja Zemlje koristeći se globusom.
A.VI.3 Učenik analizira raspodjelu kopna i mora, te uspoređuje prostorne identitete na kontinentalnoj razini.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-1.1.1 GEO-1.1.3 GEO-1.1.1 GEO-1.1.3 definira geografiju kao znanost
opisuje geografske sadržaje koji se proučavaju u nastavnom predmetu
objašnjava važnost učenja geografije
opisuje Zemlju kao kuglu i navodi dokaze o njezinu obliku
opisuje važnost znanosti i tehnologije u objašnjavanju oblika Zemlje
koristi globus kao model Zemlje
pokazuje ekvator i polove na globusu i uspoređuje ih s prikazom na geografskoj karti
opisuje i demonstrira rotaciju Zemlje uz pomoć globusa, navodi trajanje rotacije i posljedice iste
imenuje, te na geografskoj karti i globusu pokazuje kontinente i oceane
obrazlaže pojam Staroga i Novoga svijeta, te pokazuje na karti i atlasu
imenuje i pokazuje kontinent na kojemu je Bosna i Hercegovina
pokazuje i opisuje kopnenu i vodenu polutku
Definicija i svrha učenja Geografije
Sadržaj koji proučava predmet Geografija
Prirodne osnove i društvena nadogradnja
Podjela geografije
Oblik i veličina Zemlje
Prividno dnevno kretanje Sunca
Globus - model Zemlje i njegovo korištenje
Zemljina veličina
Sila teže
Raspodjela kopna i mora
Značenje kopna i mora
Kontinenti Starog i Novog svijeta
BiH europska država
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Geografija znanost još od starih Grka).
Kroz ovaj ishod učenik se upoznaje sa predmetom Geografija. Obratiti pozornost na kompleksnost definicije (pojednostaviti definiciju geografije).
Važno je da učenik razumije da je to prirodna i društvena nauka i da kao takva povezuje prirodne i društvene nauke.
Geografija se bavi proučavanjem pojava, procesa i promjena koje se razlikuje unutar i između mjesta, zbog čega je geografsko obrazovanje važno za razumijevanje Svijeta u kojemu živimo.
Ostvariti međupredmetnu povezanost sa predmetom kroz koji je učenik stekao početna geografska znanja o prostoru kao što je Priroda i društvo.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se ostvaruje u povezanosti s nastavnim predmetima Povijest (izazov dokazivanja oblika Zemlje pratio je čovjeka od najranijih dana) i Matematika (pojašnjenje oblika Zemlje elipsa, kugla; Zemljina os (promjer); polovi (krajnje točke promjera); ekvator (obim); površina Zemlje (ploština), rotacija (mjerenje kutova u matematici) i Informatikom (učenik prikuplja i analizira podatke).
Navedeni ishod se ostvaruje putem interaktivne metode uz uporabu modela, grafičkih prikaza, pokuse sa globusom.
Koristiti interaktivnu metodu kako bi učenici mogli postavljati pitanja, davati odgovor i aktivno sudjelovati.
Poticati aktivno učenje i istraživački rad, poticati učenike da samostalno razmišljaju.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (kontinenti Starog svijeta - najstarije civilizacije, Velika geografska otkrića).
Za ostvarivanje ishoda učenici mogu izraditi praktičan rad na temu Magellanovo putovanje oko svijeta (učenici mogu izraditi zidne novine ucrtati kontinente i pravac Magellanova putovanja).
Važno je kod učenika poticati naučni pogled na Svijet, poticati učenike da traži dokaze i obrazlaže iste.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
B
Prostorne pojave, procesi i promjeneB.VI.1 Učenik analizira prostorne organizacije i procese istraživačkim radom.
B.VI.2 Učenik razlikuje osnovne odlike svemira i Sunčeva sustava.
B.VI.3 Učenik objašnjava položaj, gibanja i međudjelovanje Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru i njihov utjecaj na život na Zemlji.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-3.2.1 GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.3 GEO-1.1.1 GEO-1.1.3 GEO-1.1.4 postavlja jednostavno istraživačko pitanje i hipotezu
prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora
obrađuje podatke, prikazuje ih tablično i/ili grafički te donosi zaključak – pravilno navodi popis literature i izvora
predstavlja rezultate istraživačkoga rada
obrazlaže važnost Sunca za život na Zemlji
opisuje Sunčev sustav i nabraja nazive planeta
razlikuje svemir od galaksije, te planet od zvijezde
razlikuje prirodne satelite od umjetnih
nabraja Mjesečeve mijene i prepoznaje ih na nebu.
opisuje revoluciju Zemlje i posljedice revolucije i nagnutosti Zemljine osi te njihov utjecaj na klimu
opisuje obilježja godišnjih doba prostora u kojem žive
pokazuje na geografskoj karti obratnice i polarnice
razlikuje mjesno i pojasno vrijeme
imenuje i određuje na geografskoj karti toplinske pojase, te navodi njihove specifičnosti i povezuje ih s klimatskim obilježjima
Geografsko istraživanje
Hipoteza
Grafički prikaz
Geografski informacijski sustavi
Zemlja u Svemiru, njezin međuodnos s drugim nebeskim tijelima (Mjesec, Sunce, Planete)
Sunčev sustav- razlika između planeta i zvijezda
Mjesec - gibanja
Zemljina revolucija i posljedice Zemljine revolucija i nagnutost Zemljine osi (spljoštenost Zemlje, izmjena godišnjih doba, razlika u trajanju dana i noći, polarni dan i polarna noć)
Kalendar - solarni i lunarni
Toplinski pojasevi (obratnice i polarnice)
Mjesno i pojasno vrijeme
Datumska granica
Ostvaruje se očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (ovladavanje rada na multimediji), Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj.
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetima Priroda, Informatika, Matematika, Povijest te Hrvatski jezik (komunikacijske vještine kod prezentacija).
Tema istraživačkog rada treba biti u skladu sa uzrastom učenika VI. razreda.
Učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora.
Zadatak učitelja je da poduči učenika, da kroz samostalan rad, nauči da izrađuje i koristi geografske karte, globus, modele prostora...
Prezentacije mogu biti u obliku referata, ppt prezentacija, praktično ili usmeno u dogovoru sa učiteljem.
Kontinuirano pratiti tijek istraživačkog rada, vrednovati pojedine etape rada i konačnu izradu prema unaprijed zadanim kriterijima.
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetima Likovna kultura (nacrtati planete Sunčeva sustava), Tehnička kultura (izrada modela Sunčeva sustava), Matematika (u svemiru ne postoji dole i gore, lijevo niti desno (dole je ono što je usmjereno prema središtu Zemlje), Informatika (prikuplja, analizira i obrađuje podatke).
Kroz ovaj ishod važno je postaviti temelje za usvajanje koncepta prostora, udaljenost, veličina odnos između objekata u prostoru, te zakonitosti koje ih uspostavljaju.
Preporuka je da učenici izrade modele planeta u Sunčevu sustavu. Uz svaki model opisati što prikazuje, te objasniti prividno kretanje Sunca i Mjeseca. Izrađene modele izložiti u holu škole.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Matematika (vrtnja kugle i kružnice, mjerenje uglova za određivanje mjesnog i pojasnog vremena i revoluciju Zemlje).
Kod učenika razvijati naučni pogled na Svijet, geografski način razmišljanja, koji će pomoći da učenik nauči kritički razmišljati i logički zaključivati.
Promovirati aktivno učenje i istraživački rad kroz koje će učenici razvijati vještine IKT-e (odgovorno, razumno i sigurno).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
B.VI.4 Učenik razlikuje elemente geografske mreže i koristi se njima u određivanju geografskog smještaja.
B.VI.5 Učenik razlikuje vrste geografskih karata prema mjerilu i sadržaju, te s pomoću tumača interpretira elemente karte na različitim prostornim razinama.
B.VI.6 Učenik se orijentira u zavičaju koristeći različite načine snalaženja i orijentacije na Zemlji pomoću topografske karte, plana grada (naselja) i kompasa.
GEO-1.3.3 GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 GEO-1.3.3 GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 GEO-1.3.3 razlikuje paralele (usporednice) od meridijana (podnevnika) i zna ih pokazati na globusu, geografskoj karti i geografskom atlasu
određuje udaljenost od ekvatora i početnog meridijana zadanih mjesta na geografskoj karti odnosno u geografskoj mreži
navodi primjer važnosti točnoga određivanja geografskog smještaja
razlikuje grafičko od brojčanog mjerila te prepoznaje na geografskoj karti grafičko i brojčano mjerilo
određuje na primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema sadržaju
prepoznaje na crtežu topografske znakove i njima se služi
odabire odgovarajuću tematsku kartu u konkretnoj situaciji
orijentira se u prostoru
orijentira kartu ili plan
izvodi uspješno kretanje uz pomoć kompasa, skice ili plana
obrazlaže važnost orijentacije u svakodnevnom životu
Geografska mreža -paralele (usporednice), meridijani (podnevci), ekvator, početni meridijan, određivanje geografskog smještaja
Atlas- zbirka geografskih karata, služenje atlasom
Geografska karta - vrsta geografskih karata prema mjerilu i sadržaju, način izrade geografske karte, elementi geografske karte, korištenje geografske karte
Korištenje mjerila
Topografski znakovi
Pojam orijentacija
Glavne i sporedne strane svijeta
Tradicionalni i suvremeni načini orijentacije
Orijentacija pomoću topografske karte, plana grada i kompasa
Elementi prirodne i društvene osnove na topografskoj karti, planu grada ili naselja
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Matematika (geografska mreža).
Za bolje razumijevanje sadržaja i ostvarivanje ishoda moguće koristiti metodu igre u nastavi geografije.
Učenik određuje geografski smještaj na geografskoj karti tako što određuje nalazi li se što sjeverno ili južno od ekvatora, odnosno zapadno ili istočno od početnog merdijana, te strani svijeta pridružuje brojku u stupnjevima.
Snalaženje s atlasom podrazumijeva pronalaženje odgovarajuće geografske karte pomoću sadržaja i čitanje tumača (legende) na geografskoj karti.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetima Matematika (udaljenost geografskih objekata, površina, mjerilo (umanjenje), Informatika (digitalne karte) i Likovna kultura (crtanje topografskih znakova), Tehnička kultura (kad se govori o razmjeri na karti zapravo se govori o umanjenju udaljenosti, dok se u predmetu Tehnička kultura govori o umanjenju udaljenosti).
Ostvarenjem ishoda učenik usvaja koncepte smjera, odnosa veličina i visina pri čemu je neophodno vježbanje rada s kartom.
Za ostvarivanje ishoda predlaže se praktičan rad, učenik će biti osposobljen izraditi svoju geografsku kartu.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Matematika (krug, kružnica); položaj mjesta na Zemlji (koordinatni sustav); prividno dnevno kretanje Sunca (pravac).
Za orijentaciju pomoću kompasa mora se ukazati na razliku između magnetskih i geografskih polova (magnetno polje u Fizici, povezati u kasnijim razredima).
Kroz ovaj ishod preporuča se korištenje demonstrativne metode podučavanja koja omogućava učenicima da ovlada vještinom orijentacije pomoću nebeskih tijela, predmeta i instrumenata.
Neophodno je koristiti različita nastavna sredstva, kao i izlazak u školsko dvorište koji će učenicima omogućiti usvajanje ovih vještina.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
B.VI.7 Učenik objašnjava građu i starost Zemlje, mehanizme nastanka i oblikovanja reljefa na Zemlji, raščlanjuje oblike reljefa na Zemlji, objašnjava uzroke i posljedice pokreta litosfernih ploča.
B.VI.8 Učenik objašnjava složene utjecaje na obilježja klime, klasificira klimatske tipove, uspoređuje klimatske dijagrame te čita kartu klasifikacija klima.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4 GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4 opisuje građu Zemlje, razlikuje magmu i lavu
opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore
objašnjava promjenjivost reljefa pod utjecajem unutrašnjih i vanjskih procesa
razlikuje relativnu od apsolutne nadmorske visine
navodi i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja, te razlikuje njihova obilježja uz pomoć fotografija
razlikuje vrijeme i klimu
objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika na obilježja klima
klasificira klimatske tipove
razlikuje klimatske razrede i na klimatskoj karti analizira njihov prostorni raspored
analizira i uspoređuje tipove klima pomoću klimatskih dijagrama
Reljef i građa Zemlje - unutrašnje i vanjske sile
Ravnine i neravnine na Zemljinoj površini
Mlado i staro gorje
Pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore
Nadmorska i relativna visina
Građa Zemlje
Mijenjanje reljefa pod utjecajem unutrašnjih sila i vanjskih procesa
Vulkani i potresi
Postupci i ponašanje pri potresu
Vrijeme
Klima
Klimatski faktori i elementi
Köppenova klasifikacija
Klimatska karta
Klimatski dijagram
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Priroda (osobine stijena i razumijevanje nastanka krškog reljefa, što se naravno povezuje i sa Geografijom, ono što su učenici ranije učili); Povijesti (erupcija Vezuva 79. godine kao primjer erupcije, opis erupcije - povijesni izvor).
Važnost ovog ishoda je da učenik shvati da današnji izgled Zemlje vremenski i prostorno promjenjiv, kako unutrašnje i vanjske sile utječu na stalne promjene.
Za uspješnije ostvarenje ishoda moguće korištenje pokusa u nastavi geografije, te podučavati uz pomoć animacija, praktičnih radova ili slikovnih prikaza.
Pri tome učitelj može na platnu projicirati fotografiju Pompeja i prisjetiti učenike na taj povijesni događaj. Taj povijesni izvor u nastavi Geografije može se iskoristiti kako bi učenici čitajući ga izdvojili pojave koje se vežu uz erupciju vulkana (potres koji prethodi, izbacivanje dima, plinova, prašine, lave ...).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod se povezuje sa ranije stečenim znanjima iz predmeta Priroda i društvo (nastanak padalina, Celzijusova skala). Isto kasnije povezati sa predmetom Fizika.
Očekuje se povezanost sa nastavnim predmetom Matematika (rezultati mjerenja kroz dugo vremensko razdoblje (geometrija); crtanje i čitanje klimatskog dijagrama, os x, os y; računanje prosječne godišnje temperature i godišnje količine padalina, usporedba količine padalina u ljetnom i zimskom periodu).
Važno je da učenik spozna promjenjivost klime i utjecaja čovjeka na promjenu klime.
Neophodno je korištenje općih tematskih karata za razumijevanje razmještaja tipova klima, planetarnog razmještaja vjetrova, klimatskih faktora.
Animacije su korisne za razumijevanje atmosferskih pojava i procesa.
Kroz prezentaciju stečenog znanja neophodna je korelacija s Hrvatskim jezikom.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
C
Održivi razvojC.VI.1 Učenik obrazlaže glavna obilježja mora i podmorja i mogućnosti iskorištavanja mora.
C.VI.2 Učenik opisuje osnovna obilježja i važnost kopnenih voda na Zemlji, te podržava njihovo održivo iskorištavanje.
C.VI.3 Učenik objašnjava međuovisnost klime i biljnog i životinjskog svijeta.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4 GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 navodi važnost mora (na primjeru Jadranskog mora)
opisuje svojstva mora (slanost, temperaturu, boju i prozirnost)
nabraja gibanja mora: valove, morske struje i morske mijene te razlikuje plimu i oseku, a na karti pokazuje tople i hladne morske struje razlikuje i na karti uspoređuje razvedenu od nerazvedene obale
nabraja najveće onečišćivače mora i predlaže mjere za njegovu zaštitu
navodi osnovne oblike vode na Zemlji
opisuje kruženja vode u prirodi
objašnjava važnost vode za život
opisuje vodu temeljnicu promatrajući crtež ili fotografiju te navodi primjer kakva se voda u zavičaju rabi za vodoopskrbu
prosuđuje, na osnovi analiziranja fotografija, kako neravnomjeran razmještaj vode u prirodi utječe na živi svijet
opisuje međusobnu povezanost klime, tla, biljnog životinjskog svijeta
nabraja tipične životinje pojedinih biljnih područja
navodi načine očuvanja bioraznolikosti
More- gibanja i svojstva mora, morske struje
Razvedene i nerazvedene obale
Mogućnost iskorištavanja mora ( na primjeru Jadranskog mora)
Obilježja i važnost kopnenih voda te njihovo održivo iskorištavanje
Elementi tekućica i porječje
Kruženje vode, voda temeljnica, razmještaj vode
Međuovisnost u prirodnoj sredini,
Biljni i životinjski svijet
Bioraznolikost
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Priroda (svojstva mora).
Kako bi se ostvario ishod u procesu poučavanja preporuča se koristiti slikovne materijale, video materijale, kako bi se objasnila vrsta obala, svojstva morske vode i oblici kretanja morske vode. Uz pomoć tematskih karata objasniti morske struje, kao i to da je porast i pad razine mora s promjenom klime - ledeno doba, snažni uzročnik erozija tijekom miliona godina.
Važno je učenike osposobiti da ovladaju kartografskom pismenošću (vrste mora, obala, morski prolazi, morski kanali, morske struje).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih temama Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Priroda (kruženje vode u prirodi) i Povijest (prve civilizacije).
Cilj ishoda je da učenik shvati da se voda nalazi svuda oko nas, da energija Sunca i sila gravitacije pokreće kruženje vode u prirodi. Da energija Sunca pokreće isparavanje, a gravitacija uzrokuje padaline iz oblaka.
Preporuka za ostvarenje ishoda - izrada maketa -kruženje vode u prirodi.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i C (Održivi razvoj).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Priroda (biljni i životinjski svijet; kako na pojavu nekih bolesti čovjeka utječu prirodni i društveni faktori). Važna je i povezanost s ranije stečenim geografskim sadržajima iz nastavnog predmeta Geografije (geološka prošlost Zemlje; odlike prostora u kojima se javlja malarija).
Za ostvarivanje ovog ishoda važno je isticati međudjelovanje pojava i procesa u geografskom prostoru, što vodi ka razumijevanju geoprostorne stvarnosti.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
C.VI.4 Učenik navodi i opisuje prirodna bogatstva, razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava utjecaj njihova korištenja na okoliš.
C.VI.5 Učenik prosuđuje stupanj gospodarskog razvoja po sektorima s aspekta regija.
C.VI.6 Učenik uspoređuje ekološku opterećenost prostora i funkcionalno korištenje prostora za život ljudi.
GEO-1.1.1 GEO-3.1.2 GEO-1.2.1 GEO-2.2.4 GEO-2.3.2 GEO-1.1.3 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 obrazlaže važnost sirovina i energije za život i rad čovjeka
razlikuje na fotografijama ili crtežima obnovljive i neobnovljive izvore energije
navodi načine održivog korištenja prirodnih resursa
analizira pokazatelje gospodarske razvijenosti
objašnjava BNP te razlikuje sektore djelatnosti i njihov udio u BNP-u
objašnjava važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja u okviru održivog gospodarskog razvoja
uočava povezanost između prirode i zdravog života
prepoznaje važnost zdrave okoline i nabraja prednosti zdravog života koje primjenjuje
razlikuje dobar od lošega odnosa prema prirodi
procjenjuje važnost pravilnoga odlaganja otpada
Prirodni resursi, sirovine, energija,
Obnovljivi izvori energije, neobnovljivi izvori energije
Odlaganje otpada
gospodarstvo - sektori djelatnosti
BNP
održivi gospodarski razvoj
Održivi resursi
Zdrava okolina, zdrav život
Odnos prema prirodi
Ishod ostvariti povezivanjem sa svim prirodnim i društvenim naukama (multidisciplinaran pristup). Kroz predmet Priroda povezati (zaštita i očuvanje bioraznolikosti, krčenje i uništavanje šuma, izgradnja jezera, prometnica, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije).
Cilj poučavanja u ovom ishodu jeste da učenik razumije pitanje zaštite okoliša, mjere zaštite i sanaciju eventualnih šteta, te važnost zaštite okoliša.
Učenike poticati na aktivno istraživanje i predlaganje rješenja po pitanju zaštite okoliša.
Preporuka za ostvarenje ishoda izrada predmeta od recikliranog materijala kojeg učenici mogu izložiti u školskom holu (geografski kutak).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (kretanje broja stanovnika kroz povijest, kolonijalna osvajanja, kulturna baština, razvoj industrije, industrijska revolucija, naseljavanje kontinenata, gospodarske krize) i Matematika ( korištenje osnovnih matematičkih radnji pri obradi statističkih podataka, izračun BDP-a).
Preporuka za ostvarivanje ovog ishoda je ukazati da za razvoj ljudskih djelatnosti osim prirodnih veliki značaj imaju i društveni faktori, što treba promatrati u svjetlu globalizacijskih odnosa.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Priroda (očuvanje bioraznolikosti, krčenje i uništavanje šuma, regulacija tekućica).
Cilj ovog ishoda je da učenik razumije da ljudi ovise od brojnih resursa, uključujući zrak, vodu, tlo, energiju, biljke i životinje. Neki od resursa se mogu obnoviti a neki ne.
Odgovorno življenje podrazumijeva promjenu potrošačkih navika, korištenje obnovljivih izvora energije , štednju energije i odgovorno upravljanje otpadom.
Ostvaruje se očekivanje međupredme teme Osobni i socijalni razvoj.
- Osnovno
- VII
Godine učenja i podučavanja predmeta: 2 A Geografski prostorni identitet A.VII.1
A.VII.2
A.VII.3B Prostorne pojave, procesi i promjene B.VII.1
B.VII.2
B.VII.3
B.VII.4D Regionalni prostorni obuhvat D.VII.1
D.VII.2
D.VII.3
D.VII.4
D.VII.5
D.VII.6A
Geografski prostorni identitetA.VII.1 Učenik obrazlaže geografski smještaj i položaj Europe, te opisuje utjecaj Europljana na ostale kontinente.
A.VII.2 Učenik opisuje nastanak i razvoj Europske unije te utjecaj EU institucija na države.
A.VII.3 Učenik analizira prirodno-geografska obilježja Europe.
GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-4.1.1 GEO-2.3.1 GEO-2.3.2 GEO-4.1.4 GEO-1.1.2 GEO-1.2.1 GEO-4.1.2 objašnjava geografski smještaj i položaj Europe
navodi dogovorenu granicu Europe i Azije, te pokazuje na geografskoj karti
uspoređuje veličinu Europe s drugim kontinentima
opisuje prometno značenje Europe i važnost prometnih koridora
obrazlaže nastanak i značenje, te pokazujući na karti opisuje proces širenja Europske unije
navodi najvažnije institucije Europske unije i njihova sjedišta
objašnjava utjecaj institucija na države u Europi
prepoznaje položaj Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Europi i europskim integracijama
objašnjava utjecaj unutarnjih sila i vanjskih procesa na oblikovanje reljefa Europe
opisuje osnovna reljefna obilježja Europe i pokazuje primjere reljefnih cjelina
razlikuje reljefne cjeline obzirom na starost i pokazuje ih na geografskoj karti
Pojam, veličina i smještaj Europe
Granice Europe
Geografski i prometni položaj Europe
Europska unija nastanak
Institucije Europske unije
Europske integracije (EU,EFTA, CEFTA), važnost i područje djelovanja
Ujedinjavanje Europe
Reljef Europe
Mlada, stara i prastara Europa
Geološka razdoblja
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (geografska mreža, geografski smještaj u Matematici koordinativni sustav, pojam veličine tj. površina), Povijest (porijeklo imena Europa, kolonijalna osvajanja, nastanak i raspadanje država).
Ostvarenjem ovog ishoda učenik će biti osposobljen razlikovati geografski položaj od geografskog smještaja, koristiti geografsku terminologiju pri istraživanju različitih geografskih tema i pojmova.
Razvija se osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici, državi, Europi, Svijetu samim tim sposobnost razumijevanja prostora.
Istraživački rad zahtjeva kompetencije informatičke i digitalne pismenosti, čime će učenik biti osposobljen koristiti komunikacijske tehnologije odgovorno i sigurno.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Matematika (prikupljanje podataka i njihova analiza, korištenje osnovnih matematičkih radnji).
Preporuka da se koriste različite metode podučavanja kako bi učenici što kvalitetnije savladali geografske činjenice, pojmove i vještine i tako oblikovali ispravne vrijednosti i stavove.
Upotrebom IKT-e u prikupljanju podataka ostvaruje se međupredmetna povezanost s nastavnim predmetom Informatika.
Istražiti mogućnosti koje nudi EU, te utjecaj EU-a na pojedinca i državu kroz istraživački rad.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se ostvaruje s nastavnim predmetom Priroda (geološka razdoblja).
Preporuka je da učenik kroz projektni rad istražuje izazove i mogućnosti koje prirodni elementi pružaju (nap. nizine, obalna područja, regije sa hladnom klimom, područja koja plave...).
Ishod se povezuje u intenzivnoj korelaciji sa IKT-om (prikupljanje, obrada i analiza podataka) sa nastavnim predmetom Informatika.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
B
Prostorne pojave, procesi i promjeneB.VII.1 Učenik objašnjava raznolikost svjetskoga stanovništva, analizira sastavnice općeg kretanja stanovništva Svijeta i Europe.
B.VII.2 Učenik analizira sastavnice i obilježja gospodarstva navodeći primjere iz Svijeta i Europe.
B.VII.3 Učenik obrazlaže značenje i važnost europskih mora i voda na kopnu.
GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-4.1.2 GEO-2.2.1 GEO-2.2.2 GEO-4.1.2 GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 objašnjava, s pomoću dijagrama i tematskih karata, jezičnu, vjersku, narodnosnu i biološku strukturu stanovništva na primjeru iz Svijeta i Europe
objašnjava prirodnu promjenu broja stanovnika Europe kroz povijest
razlikuje prirodno i prostorno kretanje stanovništva
objašnjava i navodi probleme europskog i svjetskog stanovništva
interpretira podatke o broju i prosječnoj gustoći stanovništva
identificira demografske probleme na temelju biološke i gospodarske strukture
objašnjava raznolikost svjetskog i europskog gospodarstva koristeći tematski zemljovid
navodi razvijena i nerazvijena područja u Svijetu i Europi
razlikuje gospodarske sektore i opisuje njihova obilježja
povezuje gospodarske djelatnosti s gospodarskim sektorima
navodi mora Europe i opisuje njihova obilježja
objašnjava gospodarsku važnost mora
navodi i pokazuje na geografskoj karti važnije europske rijeke i kojim sljevovima pripadaju
razlikuje vrste prirodnih jezera i objašnjava gospodarski značaj umjetnih jezera
uočava utjecaj mora na naseljenost i gospodarske aktivnosti
Prirodno i prostorno kretanje stanovništva (prirodni prirast, migracije)
Strukture stanovništva (rasna, religijska, jezična)
Prosječna i apsolutna gustoća naseljenosti
Demografska tranzicija
Demografski problemi
Populacijske politike
Gospodarstvo Europe, preduvjeti razvoja (BNP, BDP)
Sektori djelatnosti (Plava banana)
G7, G8
Industrijska revolucija
Polarizacija
Morska pročelja, slijev, razvodnica
Razvedena i nerazvedena obala
Vrste jezera
Maritimnost, kontinentalnost
Ishod povezati s oblasti/domenom a (Geografski prostorni identitet).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (kretanje stanovništva, političke karte kontinenta, kolonizacija vaneuropskih kontinenata, industrijalizacija ) i Informatikom ( korištenjem IKT-e u analizi podatka, prostornih organizacija..).
Za ostvarenje ishoda nužno je naglasiti prostorne razlike i prostorne veze između demografskih faktora kako bi se sagledali problemi iz različitih perspektiva.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (osnovne matematičke radnje, izračunavanje BDP-a i BNP-a) i Povijest (industrijske revolucije, naseljavanje kontinenata).
Preporuka za razumijevanje ishoda je da učenici razumiju da za razvoj gospodarstva, osim prirodnih ogroman značaj imaju i društveni faktori.
Ishod se povezuje s međupredmetnom temom Poduzetništvo.
Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Priroda (svojstva morske vode).
Preporuka je da učitelj u procesu podučavanja koristi slikovne materijale, video materijale kako bi objasnili vrste obale, karakteristike morske vode, gibanja mora. Uz pomoć tematskih karata Europe objasniti morske struje i distribuciju morske vode.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
B.VII.4 Učenik objašnjava klimatska obilježja Europe.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4 objašnjava utjecaj klimatskih čimbenika na klimu Europe
opisuje tipove klima u Europi i pokazuje na geografskoj karti
razlikuje tipove klima na osnovu klimatskog dijagrama
prepoznaje koji biljni pokrov i tlo pripada određenom klimatskom području
Klimatska klasifikacija i regionalizacija
Klimatski čimbenici
Klimatsko-vegetacijska područja
Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Priroda (biljni pokrov i tlo povezano sa klimatskim pojasom), a kasnije proširit sa nastavnim predmetom Fizika, Matematika (klimatski dijagrami, osa x i y na dijagramu).
Za razumijevanje ovog ishoda nužno je koristiti tematske karte Europe. Korisne su i razne animacije za razumijevanje nastanka atmosferskih pojava i procesa.
Za analizu i obradu podataka neophodna je korelacija sa Informatikom.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
D
Regionalni prostorni obuhvatD.VII.1 Učenik analizira regiju Zapadne Europe s obzirom na njezinu posebnost.
D.VII.2 Učenik objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Sjeverne Europe.
D.VII.3 Učenik analizira posebnosti regije Srednja Europa s obzirom na njenu gospodarsku ulogu i značaj u Europi.
GEO-4.1.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 imenuje države Zapadne Europe pokazujući ih na geografskoj karti i opisuje prirodno-geografska obilježja
obrazlaže važnost Sjevernog mora i Atlantskog oceana
objašnjava utjecaj industrijalizacije i kolonizacije na područje Zapadne Europe.
imenuje i pokazuje na geografskoj karti najveća urbana središta
opisuje geografske posebnosti Francuske i Ujedinjenoga Kraljevstva
imenuje države Sjeverne Europe, pokazuje ih na geografskoj karti i navodi njihova prirodno-geografska obilježja
opisuje utjecaj glacijacije na oblikovanje reljefa
obrazlaže utjecaj prirodno-geografskih obilježja na život stanovništva
uočava razlike između pojmova nordijski i skandinavski
razlikuje razinu gospodarske razvijenosti država Sjeverne Europe
imenuje države Srednje Europe i navodi prirodne regije pokazujući ih na geografskoj karti
opisuje alpski prostor i njegovu gospodarsku važnost
objašnjava posebnosti Njemačke i njezinu ulogu u Europi
objašnjava pojam gospodarske tranzicije u bivšim socijalističkim zemljama
opisuje obilježja i utjecaj srednjoeuropskog kulturnog kruga
prepoznaje područja Hrvatske kao dio Srednje Europe
Zapadna Europa
Ujedinjeno Kraljevstvo
Francuska
BENELUX
Monako
Sjeverno more
Sjeverna Europa
Skandinavske zemlje
Nordijske zemlje
Pribaltičke zemlje
Glacijacija, fjord, fjeld
Srednja Europa
Njemačka
Alpske zemlje
Tranzicijske zemlje
Gospodarska tranzicija
Srednjoeuropski kulturni krug
Ishod povezati sa oblastima A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (Francuska revolucija, britansko kraljevstvo, kolonizacija, nastanak novih država krajem XX. i početkom XXI. st.)
Kroz proces podučavanja neophodno je naglasiti prostorne razlike i prostorne veze, sveobuhvatni utjecaj prirodnih i društvenih faktora, te usmjeravati učenike da sagledavaju probleme i iznose vlastite stavove.
Preporuča se istraživački rad koji će učenici samostalno ili u grupi prezentirati.
Ostvaruje se povezanost međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest(politika država Sjeverne Europe tijekom dva svjetska rata i hladnog rata).
Kroz ovaj ishod razvija se sposobnost razumijevanja sličnosti i razlika u razvoju država.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (ljudskih prava i sloboda).
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se ostvaruje s nastavnim predmetom Povijest (povijesna zbivanja, međudržavne veze, njemačko carstvo, Francuska revolucija, blokovska podjela, Holokaust...).
Kroz ovaj ishod razvijaju se sposobnosti za razumijevanje sličnosti i razlike u razvoju država regije.
Ostvarivanjem ishoda učenik će biti osposobljen da prepozna probleme i utvrde uzroke različitog gospodarskog razvoja država regije.
Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja, kako bi učenik oblikovao ispravne stavove i vrijednosti.
Korištenjem IKT-e ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetom Informatika.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
D.VII.4 Učenik uočava posebnosti Sredozemlja i mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga te njegov utjecaj na stanovništvo.
D.VII.5 Učenik uočava i analizira posebnosti uvjeta života u državama Jugoistočne Europe.
D.VII.6 Učenik objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Istočne Europe.
GEO-1.2.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 GEO-1.2.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 GEO-1.2.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 imenuje države Južne Europe pokazujući ih na geografskoj karti
opisuje osnovna prirodno-geografska obilježja Sredozemlja te mediteranskoga kulturno-civilizacijskog kruga.
analizira gospodarsku važnost turizma i njegov utjecaj na države Južne Europe
razlikuje razinu gospodarske razvijenosti država Južne Europe
opisuje posebnosti pojedinih zemalja Južne Europe i njihovu ulogu u Europi
prepoznaje područje Hrvatske kao dio europskog Sredozemlja i utjecaj mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga na prostor Hrvatske
imenuje države Jugoistočne Europe pokazujući ih na geografskoj karti, te opisuje važnost prometnoga položaja regije
navodi i objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti država Jugoistočne Europe
obrazlaže kulturnu i vjersku različitost s naglaskom na povijesni osvrt
objašnjava utjecaj jugoistočnoga kulturno-civilizacijskog kruga na područje Bosne i Hercegovine
imenuje države Istočne Europe pokazujući ih na geografskoj karti
opisuje veličinu i značenje regije te navodi prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja
obrazlaže ulogu Ruske Federacije u Europi i svijetu, te njezin utjecaj na države Istočne Europe kao vojne i gospodarske sile
Europsko sredozemlje
Južna Europa
Gospodarski značaj turizma
Mediteranski kulturno-civilizacijski krug
Jugoistočna Europa
Balkanski poluotok
Etnički, kulturni i vjerski mozaik
Nacionalne manjine i nizak stupanj urbanizacije
Crno more
Istočna Europa
Ruska ploča, tajge
Prirodni resursi
Ruska Federacija
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (značaj turizma u razvoju gospodarstva s osvrtom na Sredozemlje), Informatikom (analiza i prikupljanje podataka- korištenje informacija i komunikacijskih tehnologija).
Za ostvarenje ishoda važno je objasniti kakvu je ulogu u povijesti imalo područje Sredozemlje kao mjesto gdje su se miješali utjecaji različitih kultura, civilizacija, regija, naroda i država.
Preporuča se istraživački rad koje će učenici prezentirati izradom multimedijalnim sadržajem.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme s Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (kulturni civilzacijski krug, etnički i vjerski mozaik, nacionalne manjine).
Preporuka za ostvarenje ishoda da učenici uz upute učitelja istraže Vojno - političke saveze Jugoistočne Europe, izrade prezentacije. Prezentiranjem radova ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Hrvatski jezik (usmeno i pismeno izražavanje), Informatika (istraživanje i analiza podataka na odabranim internetskim stranicama).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Sovjetska Rusija, totalitarni režimi, nastanak novih država krajem XX. i početkom XXI. stoljeća).
Preporuka za ostvarenje ishoda, da učenici uz pomoć učitelja istraže i naprave prezentaciju na temu Tranzicija u Istočnoj Europi.
Ostvaruje se povezanost sa nastavnim predmetom Informatika (prikupljanje i analiza podataka korištenje informacijske telekomunikacijske tehnologije).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje
- Osnovno
- VIII
Godine učenja i podučavanja predmeta: 3 A Geografski prostorni identitet A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3
A.VIII.4
A.VIII.5
A.VIII.6
A.VIII.7
A.VIII.8B Prostorne pojave, procesi i promjene B.VIII.1
B.VIII.2D Regionalni prostorni obuhvat D.VIII.1
D.VIII.2
D.VIII.3C Održivi razvoj C.VIII.1 A
Geografski prostorni identitetA.VIII.1 Učenik analizira prirodno-geografske posebnosti Azije koristeći se geografskom kartom.
A.VIII.2 Učenik analizira društveno-geografske posebnosti Azije.
A.VIII.3 Učenik obrazlaže probleme afričkog stanovništva i suvremenog afričkog gospodarskog razvoja.
GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-4.2.1 GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-4.2.3 GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-4.2.3 uspoređuje geografski smještaj i položaj Azije s drugim kontinentima
navodi granice između Azije i drugih kontinenata pokazujući ih na geografskoj karti
objašnjava specifičnosti reljefa, klime i voda Azije
navodi regije Azije pomoću geografske karte
objašnjava specifičnosti stanovništva Azije i objašnjava prostorni raspored koristeći se geografskom kartom
uočava različitost azijskog stanovništva i probleme određenih regija, te uspoređuje obilježja stanovništva
navodi najveće gradove Azije i opisuje njihova obilježja.
navodi gospodarska obilježja Azije, gospodarski razvijena područja i važnije gospodarske djelatnosti, te uočava važnost azijske nafte u svijetu
razlikuje ljetne i zimske monsune i navodi njihovu važnost za gospodarstvo monsunske Azije
obrazlaže koji su čimbenici utjecali na razvoj turizma u Aziji i navodi istaknuta turistička područja i njihova obilježja
opisuje razmještaj i navodi osnovne strukture stanovništva
objašnjava uzroke i posljedice siromaštva afričkog stanovništva i nagli porast stanovništva
opisuje strukturu gospodarstva i važnije gospodarske djelatnosti
Geografski položaj i smještaj Azije
Prirodno - geografska obilježja Azije
Društveno - geografska obilježja Azije - stanovništvo, naselja, gospodarstvo
Gradovi Azije
Azijska nafta pokreće svijet
Regije Azije i gospodarska uloga u današnjem svijetu
Specifični problemi Monsunske Azije - nastanak i posljedice
Stanovništvo Afrike- suvremena Afrika i problemi razvoja
Gospodarstvo Afrike - breme nerazvijenosti
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (porijeklo imena kontinenta, osvajanja Aleksandra Velikog - uočiti i obrazložiti posljedice velikih osvajanja, Seoba naroda - pratiti ih na povijesnoj karti i na crti vremena); Matematika(računanje vremenske razlike, korištenjem osnovnih matematičkih radnji).
Korelacija s Matematikom može se ostvariti na način, da svaki učenik samostalno izračuna vremensku razliku dva grada u Aziji koja su smještena u različitim vremenskim zonama (na krajnjem istoku i krajnjem zapadu azijskog kontinenta), kako bi se dobio dojam veličine azijskog kontinenta s obzirom na rasprostiranje u vremenskim zonama.
Korelacija s Povijesti može se ostvariti tijekom objašnjavanja granice Europe i Azije i osvrtom na Aleksandra Velikog i Veliku seobu naroda, dva povijesna događaja koja su podrazumijevala prelazak granice ta dva kontinenta te prodiranje istočno odnosno zapadno od nje.
Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja kako bi učenik što kvalitetnije savladao geografske činjenice, pojmove i vještine a time i oblikovao ispravne stavove i vrijednosti.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod povezati s nastavnim predmetima: Povijest (velike promjene u geografskom prostoru izazvane su djelovanjem čovjeka - broj stanovnika i razmještaj, prirodno kretanje, migracije i način života); Biologijom (rasa, razmještaj rasnih skupina i problem rasne diskriminacije), Matematika (decimalni razlomci, dijeljenje prirodnih brojeva osnovne matematičke radnje kod dijeljenja broja stanovnika sa površinom).
Preporuka je da učitelj podučavanjem poveže uvjete života sa prirodnim karakteristikama prostora, da objasni posljedice prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. Da potiče pozitivne univerzalne vrijednosti, bori se protiv predrasuda, uvažava druge narode i kulture, te njihov način života.
Ostvarivanje ovog ishoda ima osim obrazovnog značenja i veliku odgojnu ulogu jer se učenik upoznaje sa demografskim različitostima.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Arapi i širenje islama, kolonijalizam i njegove posljedice u afričkim državama, nastanak novih država tijekom XX. i XXI. stoljeća i promjena političke karte kontinenta); Matematika (osnovne matematičke radnje - broj stanovnika i gustoća naseljenosti, izračun BDP-a); Biologija (rase i rasne skupine).
Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja koristeći fotografije i druge ilustracije, dokumentarne filmove, da kroz usporednu analizu učenici donose zaključke. Poticati geografski istraživački rad kroz teme prilagođene uzrastu učenika (istraživati probleme afričkog stanovništva, probleme nerazvijenih država Afrike, ovisnost o jednoj rudi, prezaduženost).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
A.VIII.4 Učenik objašnjava otkriće i podjelu Amerike na kontinente i podjelu s obzirom na obilježja stanovništva te ih pokazuje na geografskoj karti.
A.VIII.5 Učenik objašnjava posebnosti prirodnih i društvenih obilježja Amerike, te analizira društveno-geografska obilježja Angloamerike i Latinske Amerike.
A.VIII.6 Učenik analizira prirodno-geografska i društveno geografska obilježja Australije i Oceanije.
GEO-2.2.2 GEO-4.2.4 GEO-2.1.1 GEO-2.1.2 GEO-4.2.2 GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-4.2.2 navodi povijesne osobe važne za otkriće i razvoj Amerike
određuje na geografskoj karti smještaj i položaj Amerike
objašnjava kriterije regionalizacije Amerike, razlikuje Sjevernu i Južnu Ameriku od Angloamerike i Latinske Amerike koristeći se geografskom kartom
objašnjava prometnu važnost Panamskog kanala
navodi i pokazuje na geografskoj karti reljefne cjeline Sjeverne i Južne Amerike te razlikuje reljefne cjeline prema starosti
prepoznaje klimatska područja Sjeverne i Južne Amerike i navodi njihova obilježja
pokazuje na geografskoj karti važnije rijeke i jezera
opisuje razmještaj i navodi osnovne strukture stanovništva, te objašnjava posebnosti stanovništva Angloamerike i Latinske Amerike i navodi suvremene probleme s kojima se susreću
uspoređuje geografski položaj Australije i Oceanije s drugim kontinentima
opisuje značajke reljefa i klime te objašnjava posebnosti stanovništva i naselja Australije
prepoznaje obilježja i važnost australskog gospodarstva te obrazlaže važnost Australije kao države i kontinenta
uočava turističko značenje Oceanije
Otkriće i podjela Amerike
Geografski smještaj i položaj Amerike
Prirodna i društvena obilježja Amerike
Razmještaj i strukture stanovništva
Prirodno - geografska obilježja Australije i Oceanije - reljef, klima, vode, živi svijet
Društveno - gospodarska obilježja Australije i Oceanije - stanovništvo, naselja, gospodarstvo
Hrvatsko iseljeništvo u Australiji i na Novom Zelandu - broj, struktura i uzroci iseljavanja Hrvata
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (Velika geografska otkrića, koloniziranje američkih područja, istraživanje i naseljavanje kontinenta) i Matematika (prikupljanje, obrada i analiza podataka korištenjem osnovnih računskih radnji).
Za ostvarivanje ishoda potrebno je koristiti različite izvore da bi učenici shvatili nepoznate i udaljene krajeve, koji su aktualni i privlačni uzrastu učenika. Poticati radoznalost i potrebu za samostalnim istraživanjima. Usmjeravati učenike ka geografskom istraživačkom radu, koji će doprinijeti razvoju cjeloživotnog učenja - uče se kako učiti.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima: Povijest (Velika geografska otkrića - tko je i kada otkrio Ameriku, utjecaj kolonijalizma na stanovništvo i gospodarski razvoj, odnosi starosjedioca doseljenika), Matematika (osnovne matematičke radnje - korištenjem mjerila na geografskoj karti izračunati zračnu udaljenost od španjolske obale do San Salvadora, kojeg je Kolumbo prešao na svom putovanju).
Preporuka za ostvarenje ovog ishoda je da učitelj koristi metodu razgovora, te ponovi spoznaje iz povijesti koje učenici imaju o Velikim geografskim otkrićima, zašto je došlo do otkrića te koje su njihove posljedice za američki kontinent.
Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod povezati s oblastima/domenama B (Prostorne pojave, procesi i promjene) i C (Održivi razvoj).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (otkriće Australije, odnosi starosjedilačkog stanovništva i doseljenika, posljedice kolonijalne uprave na području Australije i Oceanije, pojava i uloga hrvatskog iseljeništva), Matematikom (mjerilo karte, izračunavanje zračne udaljenosti, određivanje vremenske zone, što se povezuje sa osnovnim matematičkim radnjama).
Kod ostvarivanje ishoda insistirati na geografskom istraživačkom radu kao odgovor na pitanja postoje li aspekti okruženja koji se ne mogu kontrolirati, koji su pozitivni aspekti života u ovim sredinama. Istražiti zašto su se ljudi krajem 18. stoljeća odlučili na tako daleka putovanja, kao i odnos prema starosjediocima.
Za prezentaciju stečenih znanja neophodna je povezanost s Hrvatskim jezikom (pismeno i usmeno izražavanje te korištenje geografske terminologije).
Neophodno je korištenje IKT-e, pri čemu se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika.
Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje.
A.VIII.7 Učenik analizira geografski položaj i smještaj te prirodno-geografska obilježja Afrike uz pomoć geografske karte.
A.VIII.8 Učenik analizira i objašnjava suvremene regionalne tendencije u Africi.
GEO-1.3.1 GEO-1.3.3 GEO-4.2.1 GEO-2.2.1 GEO-4.2.3 uspoređuje geografski položaj i smještaj Afrike s drugim kontinentima
objašnjava specifičnosti reljefa Afrike
na geografskoj karti pokazuje reljefne cjeline Afrike
objašnjava klimatske specifičnosti Afrike
na geografskoj karti pokazuje i imenuje regije Afrike
analizira preduvjete razvoja i razvijenost turizma u Africi
imenuje i na geografskoj karti pokazuje turističke regije (tri turističke regije)
izdvaja i na geografskoj karti pokazuje turistički najrazvijenije države Afrike
izdvaja oblike turizma i imenuje najvažnije turističke destinacije
Prirodno - geografska obilježja Afrike - reljef i klima
Posebnosti regija Afrike
Obilježja afričkog turizma
Važnost turizma za Afriku
Mogućnosti i problemi turizma
Turističke zemlje i zaštićena priroda
Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Povijest (Kontinent Starog svijeta, Kontinent novog svijeta), Matematika: računske operacije (računanje vremenske razlike, određivanje geografske širine i dužine).
Neophodno je koristiti audio video snimke, filmove, karte, kako bi pomogli učeniku da razumije specifičnosti reljefa.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod povezati s oblastima/domenama B (Prostorne pojave, procesi i promjene), C (Održivi razvoj).
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Povijest (kolonijalizam, neokolonijalizam, politička nesigurnost, ratovi, migracije), Matematikom, osnovne matematičke radnje (vremenske zone).
Poticati učenike na samostalne ili grupne istraživačke radove uz uporabu IKT. Time se ostvaruje međupredmetna povezanost s predmetom Informatika.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
B
Prostorne pojave, procesi i promjeneB.VIII.1 Učenik analizira prostorne pojave, procese i promjene kroz istraživački rad.
B.VIII.2 Učenik objašnjava posebnosti rijeka i jezera u Africi.
GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-1.2.4 GEO-2.2.1 GEO-4.2.2 postavlja istraživačka pitanja i hipoteze
prikuplja podatke na terenu ili iz drugih izvora
obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički, kartografski te donosi zaključke
predstavlja rezultate istraživačkog rada
navodi i pokazuje na geografskoj karti važnije afričke rijeke i kojim slijevu pripadaju, te razlikuje vrste prirodnih jezera i objašnjava gospodarsku važnost umjetnih jezera
prepoznaje važnost vode i vodnog bogatstva za stanovništvo pojedinih područja Afrike
uočava nejednaku raspodjelu vodnog bogatstva
- Geografsko istraživanje
Grafički prikaz
Tema istraživanja povezana sa sadržajem ishoda iz 8. razreda
Vode i život Afrike
Afričke velerijeke
Nedostatak i preobilje vode
Istraživačko pitanje, tema istraživačkog rada treba biti usklađena sa dobi učenika i odgojno -obrazovnim ishodima učenika osmog razreda.
Učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, provjerenih internetskih izvora, terenskim radom i sl.
Rezultate učenik može prezentirati usmeno ili pisano u raznim oblicima (poster, digitalne prezentacije), ovisno o dogovoru učitelja i učenika.
Ostvaruje se očekivanje mđupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i upotreba Informacijsko komunikacijske tehnologije.
Ishod povezati sa oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Biologija (biljni pokrov) i Matematika (dužina rijeke, dubine jezera, depresija, povezati sa osnovnim matematičkim radnjama).
Za ostvarivanje ovog ishoda koristiti tematske karte, slijepe karte na kojima učenici mogu pratiti tokove rijeka, odrediti slijev i vrste riječnih ušća.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
D
Regionalni prostorni obuhvatD.VIII.1 Učenik analizira izdvojene regije Azije i obrazlaže gospodarsku ulogu u današnjem svijetu.
D.VIII.2 Učenik objašnjava prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja odabranih američkih država.
D.VIII.3 Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojem živi.
GEO-1.1.1 GEO-2.2.1 GEO-4.2.3 GEO-1.1.1 GEO-1.2.1 GEO-4.2.3 GEO-2.3.1 GEO-2.3.2 GEO-4.2.4 razlikuje i pokazuje na geografskoj karti regije Azije i njihovu gospodarsku ulogu
objašnjava prirodna obilježja Kine, Indije i Japana služeći se geografskom kartom
analizira i uspoređuje obilježja stanovništva Kine, Indije i Japana
analizira i uspoređuje ulogu Kine, Indije i Japana u svjetskom gospodarstvu
navodi najveće gradove Kine, Indije i Japana, te obrazlaže njihovu ulogu u svijetu
navodi prirodna obilježja SAD-a i Kanade služeći se geografskom kartom, te uspoređuje obilježja stanovništva i naseljenosti.
uočava razlike između regija SAD-a i Kanade i obrazlaže njihovu gospodarsku ulogu u svijetu
opisuje prirodna obilježja Meksika i Brazila i uspoređuje njihov geografski smještaj i položaj, te objašnjava obilježja stanovništva i uočava probleme s kojima se susreće stanovništvo Latinske Amerike u današnje vrijeme
uspoređuje strukturu latinoameričkih i angloameričkih gradova
objašnjava prirodna obilježja Argentine i Čilea i uspoređuje geografski položaj, te uočava razlike u naseljenosti i gospodarskim djelatnostima država
opisuje prostorni raspored hrvatskog iseljeništva u Argentini i Čilu, te njihovu ulogu u gospodarstvu
navodi primjere svjetskog povezivanja (prometnog, trgovačkog, kulturnog, informacijskog, financijskog)
navodi primjere pozitivnih i negativnih aspekta globalizacije
objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti
opisuje ulogu multinacionalnih kompanija u svjetskom gospodarstvu i životu pojedinca
objašnjava ulogu i važnost bitnih svjetskih organizacija (UN, UNICEF, UNESCO, WHO, WTO, FAO, NATO, OPEC, CEFTA, EFTA, NAFTA)
Regije Južne i Istočne Azije i gospodarska uloga u današnjem svijetu
Uloga Kine, Indije i Japana u svjetskom gospodarstvu
Populacijski izazovi Kina, Indije i Japan
Gospodarstvo i naselja Amerike
SAD, Kanada
Brazil, Argentina, Čile
Globalizacija - pozitivni i negativni aspekti, međunarodne organizacije i integracije
Uloga multinacionalnih kompanija u životu pojedinca i svjetskom gospodarstvu
Uloga i značenje važnih svjetskih organizacija.
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet), B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Drevna indijska i kineska civilizacija i njihova uloga u povijesti, posljedice kolonizacije u Aziji, napose na području Indije), Matematika (računanje vremenske razlike, zbrajanje i oduzimanje u matematici).
Preporuka za ostvarenje ishoda: koristiti razne metode, izrade prezentacija, grupni ili pojedinačni istraživački radovi.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (posljedice kolonizacije, odnosi starosjedilačkog stanovništva i doseljenika, postanak i osamostaljenje američkih država, uloga i položaj hrvatskog iseljeništva u Americi).
Učenike poticati na istraživanje - Kakve su bile posljedice Velikih geografskih otkrića za Europu i za nove kontinente?
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se ostvaruje povezivanjem sa nastavnim predmetima Povijest (procesi povezivanja) i Matematika (prikupljanje podataka i analiza istih).
Potrebno je potaknuti učenike u istraživanju globalizacije sa više aspekata (glazba, sport, moda) sukladno interesima i uzrastu učenika.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.
C
Održivi razvojC.VIII.1 Učenik analizira prirodno-geografska obilježja polarnih prostora, izdvaja specifične uvjete života i prilagodbe živih bića te objašnjava mogućnost i ograničenja iskorištavanja njihovih prirodnih resursa.
GEO-3.1.1 GEO-4.2.1 razlikuje Arktik od Antarktike i pokazuje ih na geografskoj karti i globusu
navodi specifične klimatske uvjete polarnih područja i njihov utjecaj na tlo i živi svijet
navodi primjere i objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja prirodnih resursa polarnih područja
Prirodno - geografska obilježja polarnih krajeva
Pojavni oblici leda - ledeni pokrov, ledenjaci, ledene sante
Mogućnosti i ograničenja iskorištavanja prirodnih resursa polarnih područja
Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet), B (Prirodne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem sa predmetima Biologija (životinjski svijet polarnih područja, globalne promjene klime), Matematika (polarni krajevi u matematičkom smislu su krajevi na sjevernoj i južnoj polutki, sjeverno i južno od polarnice - stupanjska mreža u matematici), Povijest (istraživanje polarnih prostora).
Za bolje ostvarivanje ishoda učenici mogu istražiti kako je Antarktika od kraja XX. stoljeća postala odredište sve većeg broja turista.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
- Osnovno
- IX
Godine učenja i podučavanja predmeta: 4 B Prostorne pojave, procesi i promjene B.IX.1
B.IX.2
B.IX.3
B.IX.4C Održivi razvoj C.IX.1 D Regionalni prostorni obuhvat D.IX.1
D.IX.2
D.IX.3
D.IX.4
D.IX.5
D.IX.6B
Prostorne pojave, procesi i promjeneB.IX.1 Učenik analizira prostorne pojave, procese i promjene kroz istraživački rad.
B.IX.2 Učenik razlikuje ruralna i urbana naselja, prepoznaje funkcije i njihov prostorni raspored i hijerarhiju te argumentirano procjenjuje društveno-geografske učinke različitih kulturno-civilizacijskih krugova na našim prostorima.
B.IX.3 Učenik analizira prostorni raspored hrvatskog iseljeništva, razloge i mjesta iseljavanja s prostora Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-1.2.3 GEO-2.2.1 GEO-2.2.2 GEO-2.1.3 GEO-2.2.2 GEO-2.2.3 postavlja istraživačka pitanja
prikuplja podatke na terenu ili iz izvora
obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički ili kartografski te donosi zaključke
pravilno navodi popis korištene literature
predstavlja rezultate istraživačkog rada
prepoznaje, navodi i uspoređuje elemente kulturno-civilizacijskih utjecaja na prostorima Europe, ali i Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te objašnjava utjecaje susjednih prostora na oblikovanje nacionalnog identiteta
razlikuje urbana i ruralna naselja te način života u njima, identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije i objašnjava hijerarhiju gradskih naselja uspoređujući primjere iz Europe, Svijeta, BiH i Hrvatske
na geografskoj karti pronalazi i pokazuje makroregionalne i regionalne centre u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
nabraja i opisuje gradske funkcije te objašnjava njihov utjecaj na prostor (rad, stanovanje, školovanje, turizam, trgovina, kultura…) i s njima povezane migracije
analizira opće sastavnice prirodnog imehaničkog kretanja stanovnika
prepoznaje osnovne uzroke iseljavanja stanovništva kao i autohtone hrvatske zajednice izvan Hrvatske kroz strukturiranje migracijskih valova, te naposljetku izrađuje vlastitu percepciju budućih migracijskih tokova
istražuje brojnost, strukturu i prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva u Europi i izvaneuropskim prostorima
analizira etničku i vjersku heterogenost država u kojima žive Hrvati
Geografsko istraživanje
Grafički prikaz
Tema istraživanja povezana sa sadržajem ishoda iz 9. razreda
Kulturno-civilizacijski krugovi
Urbana i ruralna naselja
Sustav naselja
Funkcije grada
Makroregionalni i regionalni centri
Prostorni raspored hrvatskog iseljeništva
Migracijski valovi
Autohtone hrvatske zajednice izvan Hrvatske
Etnička i vjerska heterogenost država u kojima žive Hrvati
Istraživačko pitanje treba biti usklađeno sa dobi učenika i odgojno obrazovnim ishodima učenika devetih razreda.
Učenik će koristiti podatke iz dostupne literature, provjerenih internetskih izvora, terenskim radom i dr.
Rezultate će učenik prezentirati usmeno ili pismeno u raznim oblicima (poster, digitalne prezentacije) u dogovoru učitelja i učenika.
Ostvaruje se povezanost s Hrvatskim jezikom (usmena i pismena komunikacija).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj te korištenje Informacijsko komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje s oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i D (Regionalni prostorni obuhvat).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Povijest (uzroci seobe stanovništva kroz povijest, kulturno-civilizacijski utjecaji, ekonomski i politički pravci razvoja, materijalna i kulturna baština), Matematika ( korištenje osnovnih matematičkih radnji pri obradi podataka - kriteriji, grafikoni, tablice, dijagrami).
Kroz ovaj ishod razvija se sposobnost za razumijevanje koncepta ruralne i urbane geografije, tumačenja teritorijalne raznolikosti (usporedna analiza). Ovaj ishod će osposobiti učenika da povezuje i sažima različite prostorne informacije, da ih izražava kartografskim putem i prezentira ili drugim vrstama prezentacija pri čemu treba da koristi različite vrste geografskih informacija. Preporučuje se poticanje učenika na istraživački rad kroz izradu prezentacija o različitim primjerima urbanih i ruralnih naselja iz šireg i užeg okruženja.
Kroz istraživački rad razvija se kompetencija iz informatičke i digitalne pismenosti te svijest o korištenju informacijsko - komunikacijske tehnologije odgovorno i sigurno, čime se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se povezuje s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (povijesni pregled četiri vala iseljavanja, važne povijesne osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske).
Preporučuje se izrada samostalnih istraživačkih radova na temu suvremenih migracija stanovništva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Učenik može istražiti tendencije iseljavanja iz vlastite mjesne zajednice, ulice ili zgrade povezujući razloge iseljavanja s mjestima selidbe. Rezultate učenik prikazuje, uz pomoć IKT-a, na tematskim geografskim kartama i/ili izrađuje jasno strukturirane tabele koristeći se analizom i sintezom prikupljenih podataka (povezivanje s Matematikom i Informatikom)
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
B.IX.4 Učenik određuje geografske koordinate zadanog mjesta na općim geografskim kartama, služi se digitalnim kartama, te koristi digitalne programe za izradu tematskih geografskih karata.
GEO-1.1.3 GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 objašnjava elemente topografske karte
analizira na topografskoj karti elemente prirodne i društvene osnove
služi se digitalnim kartama za potrebe planiranja putovanja
određuje geografsku širinu i dužinu zadanoga mjesta na općim geografskim kartama
koristi suvremene digitalne alate za izradu jednostavnih tematskih karata
Elementi topografske karte
Digitalne karte
Mjerilo i njegovo korištenje
Određivanja geografskog smještaja
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Matematika (geografska ili stupanjska mreža - krug, kružnica, središte kružnice u matematici; mjerilo - umanjenje u matematici), Informatika ( geografski informacijski sustav GIS, Google Earth...) Fizika (ukazati na razlika između magnetnih i geografskih polova).
Kroz ovaj ishod, kod planiranja putovanja poticati učenike da koriste digitalne karte dostupne na Internetu na primjer Google karte(Google Maps u planiranju putovanja), interaktivne karte na portalima kao npr. HAC, Geoportal i sl.
Za izradu tematskih karata koristiti online programe poput Google tablice ili druge besplatne online digitalne programe.
Ovaj ishod razvija matematičke kompetencije kao i kompetencije iz informatičke i digitalne pismenosti korištenje informacija i komunikacijskih tehnologija.
C
Održivi razvojC.IX.1 Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode te navodi primjere, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima očuvanja baštine.
GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-3.3.4 obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Svijeta te uočava važnost zaštite prirode i njezinog utjecaja na kvalitetu života
razlikuje oblike zaštite prirode – objašnjava pojam i važnost baštine – navodi primjere prirodne, ali i kulturne materijalne i nematerijalne baštine Europi i Svijetu koje pokazuje na geografskoj karti i prepoznaje na karakterističnim fotografijama
analizira uzroke i posljedice ugrožavanja i onečišćenja okoliša od lokalne do globalne razine te opisuje i uspoređuje oblike zaštite prirode s primjerima u Svijetu, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj koristeći se geografskim kartama i IKT-om
predlaže načine sprječavanja uništavanja prirodnih resursa te se, po mogućnosti, uključuje u aktivnosti vezane za zaštitu na lokalnoj razini
predlaže načine zaštite i turističke valorizacije nezaštićene kulturne baštine Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a uz istraživački rad prepoznaje turističke potencijale svoje lokalne zajednice
Uloga okoliša i njegov utjecaj na kvalitetu života
Primjeri zaštite prirodne i kulturne baštine
Turistička valorizacija prostora
Problemi svjetskih razmjera u zaštiti prirode i glavni uzroci zagađenja
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Biologija (onečišćenje i zaštita okoliša), Povijest (kulturna i povijesna baština) i Informatika (korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije na različitim razinama).
Ostvarenje ishoda pomogla bi posjeta lokalnom zavičajnom/prirodoslovnom muzeju ili sličnoj baštinskoj instituciji ili udruzi. Izradom terenskih zadataka učenik prepoznaje značajne turističke potencijale prostora koji je obuhvaćen zaštitom.
Učenik može izraditi vlastiti istraživački rad u okviru prepoznavanja i valorizacije dobara kulturne i prirodne baštine u svojoj, užoj i široj, lokalnoj zajednici. Istraživački rad može obuhvatiti i konačnu izradu različitih oblika turističkih razglednica, geografskih tematskih karata (povezivanje s Informatikom), turističkih prezentacija i slično.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.
D
Regionalni prostorni obuhvatD.IX.1 Učenik analizira geografski položaj i smještaj Bosne i Hercegovine i valorizira njegov značaj u regiji, Europi i Svijetu.
D.IX.2 Učenik prepoznaje i analizira uzročno-posljedične odnose prirodno-geografskih obilježja te procjenjuje važnost zaštite prirodne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.
D.IX.3 Učenik prepoznaje i analizira uzročno-posljedične odnose društveno-geografskih obilježja Bosne i Hercegovine
GEO-4.3.1 GEO-4.3.3 GEO-3.3.1 GEO-4.3.2 GEO-4.3.2 opisuje državnu granicu, oblik teritorija i državne simbole Bosne i Hercegovine te analizira kronologiju povijesnih događanja vezanih za državnost Bosne i Hercegovine u njezinom europskom okruženju
opisuje posebnosti položaja na prirodno geografske i društveno geografske odlike
analizira političko uređenje i navodi i uspoređuje upravno-teritorijalne jedinice Bosne i Hercegovine.
analizira mogućnosti priključivanja Bosne i Hercegovine euro-atlantskim integracijama te njezinu prisutnost u drugim međunarodnim organizacijama u Europi i Svijetu
uočava i analizira prostorno međudjelovanje prirodno-geografskih pojava i procesa u Bosni i Hercegovini koristeći geografsku terminologiju i različite geografske metode i vještine
izdvaja i objašnjava geološke i reljefne odlike prostora Bosne i Hercegovine referirajući se na vlastiti zavičaj
analizira klimatske tipove i biogeografske areale Bosne i Hercegovine te izrađuje klimatski dijagram vlastitog mjesta i navodi biljne i životinjske zajednice koje stanuju u njegovom zavičaju
navodi najznačajnije riječne tokove, jezera i močvare Bosne i Hercegovine analizirajući njihov značaj i hidroenergetski potencijal
uočava važnost međudjelovanja klimatskih tipova i vegetacijskog pokrova na obrazovanje tala u Bosni i Hercegovini
razlikuje i imenuje nacionalne parkove, parkove prirode i druga zaštićena područja u Bosni i Hercegovini te analizira i navodi primjere materijalne i nematerijalne baštine UNESCO-a u Bosni i Hercegovini
analizira demogeografske odlike prostora Bosne i Hercegovine korištenjem različitih geografskih tematskih karata i grafičkih prikaza rezultata popisa stanovništva
navodi razloge nepovoljnih demografskih pokazatelja i predlaže načine povećanja prirodnog prirasta u Bosni i Hercegovini
koristi ranije stečena znanja o ruralnim i urbanim naseljima u Bosni i Hercegovini te prepoznaje iste na primjerima iz užeg i šireg okruženja
prepoznaje i navodi gospodarske djelatnosti i njihov razmještaj te analizira i obrađuje statističke podatke o zaposlenosti u Bosni i Hercegovini
prepoznaje i analizira gospodarske, turističke i prometne veze Bosne i Hercegovine i zemalja Jugoistočne i Srednje Europe, ali i Svijeta
prepoznaje i izdvaja makroregionalne i mikroregionalne centre prirodno-geografskih regija Bosne i Hercegovine
Ime, veličina, oblik i granice Bosne i Hercegovine
Postanak i razvoj u europskom okruženju
Geografski smještaj i položaj Bosne i Hercegovine
Administrativno-teritorijalna podjela i političko uređenje Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina kao dio velikih međunarodnih organizacija
Reljef i geološka građa Bosne i Hercegovine
Klimatska obilježja i klimatska regionalizacija Bosne i Hercegovine
Tekućice i stajaćice Bosne i Hercegovine
Tla, biljni i životinjski svijet Bosne i Hercegovine
Zaštita prirodne i kulturne baštine
Baština pod zaštitom UNESCO-a
prirodno i mehaničko kretanje broja stanovništva Bosne i Hercegovine
razmještaj i prosječna naseljenost stanovništva Bosne i Hercegovine
strukture stanovništva Bosne i Hercegovine
gospodarstvo i gospodarske djelatnosti Bosne i Hercegovine
obilježja suvremenog turističkog i prometnog razvoja Bosne i Hercegovine
makroregionalni i mikroregionalni centri u Bosni i Hercegovini
Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identiteta).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (postanak i oblikovanje granica kroz povijest, povijesni pregled državnosti BiH), Matematikom (za analizu i prikupljanje podataka korištenje osnovnih matematičkih radnji).
Ostvarenje ovoga ishoda ima veliki značaj za razvoj osobnog, prostornog i društvenog identiteta svakog pojedinca, kao i razvijanje stavova i vrijednosti koji se temelje na poštivanju svakoga pojedinca, bez obzira na različitost.
Preporuka za bolje ostvarenje ishoda, učenik može kroz istraživački rad navesti konkretne primjere i ideje za priključenje euroatlantskim i drugim međunarodnim udruženjima Bosne i Hercegovine u Europi i Svijetu.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod povezati s domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Biologija (zaštićeni prostori u BiH, geološka građa i geološka razdoblja), Kemija (krški proces), Informatika i Matematika (prikupljanje i informatička obrada podataka za izradu klimatskih dijagrama).
Kao poticaj znanstveno-istraživačkom radu, učenik može izraditi klimatske dijagrame za pojedine tipove klime u Bosni i Hercegovini. Osim toga, preporučuje se i posjeta nekom lokalnom prirodno-geografskom lokalitetu (rijeci, jezeru, vodopadu, planini...), a učenik kroz izradu terenskih zadataka razvija zanimanje za istraživački rad i produbljuje ljubav prema lokalnoj sredini.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod povezati s domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene) i domenom A (Geografski prostorni identitet)
Očekuje se ostvarivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (kronološki pregled naseljenosti Bosne i Hercegovine), Matematika (korištenje osnovnih matematičkih radnji kod analize i prikazivanja različitih tabličnih podataka popisa stanovništva na geografskoj karti, dijagramima, grafikonima...), Informatika (korištenje IKT-e za analizu podataka).
Za ostvarenje ishoda preporučuje se poticanje kartografske i informatičke pismenosti kod učenika kroz korištenje slijepih karata, izradu tematskih karata i različitih prezentacija uz pomoć IKT-a.
Poticati kreativnost i kritičko promišljanje kroz različite oblike zadataka poput izrade plana putovanja na maturalnu ekskurziju u BiH, ukoliko je ekskurzija na kraju devetog razreda. Ukoliko je maturalna ekskurzija predviđena na početku devetog razreda, učenik svakako može izraditi plan obilaska najznačajnijih destinacija kao turističku ponudu za inozemne turiste.
D.IX.4 Učenik analizira specifičnosti i odlike regija te navodi teritorijalnu regionalizaciju Bosne i Hercegovine.
D.IX.5 Učenik analizira i opisuje geografski položaj i smještaj Republike Hrvatske te prepoznaje i navodi njena osnovna prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja.
D.IX.6 Učenik analizira i opisuje geografski položaj i smještaj Republike Srbije i Republike Crne Gore, prepoznaje prirodno-geografsku osnovu i društveno-geografska obilježja istih.
GEO-4.3.3 GEO-4.1.4 GEO-4.3.4 GEO-4.1.4 GEO-4.3.4 objašnjava prostorni obuhvat i teritorijalnu regionalizaciju Bosne i Hercegovine
uspoređuje prirodno-geografske i društveno-političke odlike regija (regionalne identitete)
izdvaja regionalne granice uz pomoć geografske karte
procjenjuje prirodne i društvene preduvjete za razvoj gospodarskih djelatnosti pojedinih regija
opisuje oblik, granicu i državne simbole Republike Hrvatske
analizira prirodno - geografska i društveno geografska obilježja Hrvatske kroz međusobnu interakciju i utjecaj na stanovništvo
objašnjava aspekte položaja i izdvaja prirodno - geografske i administrativno - geografske regije Hrvatske
analizira podatke o gospodarskoj razvijenosti, procjenjuje stupanj razvijenosti te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskog napretka i održivog razvoja Hrvatske u europskim okvirima
navodi i analizira zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu zemlje
opisuje oblik, granice i državne simbole Republike Srbije i Republike Crne Gore
opisuje geografski položaj i smještaj pomoću geografske karte
opisuje prirodno - geografske osobnosti prostora
analizira gospodarska obilježja
analizira dijagram nacionalne strukture
imenuje najvažnije gradove i pokazuje ih na geografskoj karti
navodi zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu zemalja
Regije: Sjeverna Bosna, Regija Srednja Bosna, Regija Visoki krš, Mediteranska regija
Geografski položaj
Prostorni obuhvat
Prirodno - geografske i društveno - gospodarske karakteristike regija
Prirodna i društvena obilježja Hrvatske u europskim okvirima
Političko uređenje, regije i teritorijalni ustroj Republike Hrvatske
Prirodna i kulturna baština
Gospodarstvo i održivi razvoj
Prirodna i društvena obilježja Republike Srbije i Crne Gore
Političko uređenje, regije i teritorijalni ustroj zemalja
Stanovništvo i gospodarstvo Republike Srbije i Crne Gore
Ishod povezati s oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet), B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ovaj ishod omogućuje učenicima da povezuju prirodno - geografske i društveno - geografske odlike prostora, da razumije sličnost i razlike u razvoju država i regije, da prepozna probleme i utvrdi stepen gospodarskog razvoja regije.
Preporuke za ostvarenje ishoda učenik može u dogovoru sa učiteljem u obliku prezentacija istražiti gospodarske mogućnost pojedinih regija, koju bi regiju mogao istaknuti za razvoj turizma, koja su najvažnija prirodna obilježja neke regije i sl.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (zajednička povijest zemalja u okruženju - Osmanlijsko Carstvo, Austro - Ugarska, Država i Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, FNRJ, SFRJ, kulturni civilizacijski krug).
Preporuka za ostvarivanje ishoda učenik može istražiti ulogu Hrvatske u Europskoj uniji i drugim Međunarodnim organizacijama koristeći različitu vrstu dostupnih izvora u obliku plakata, prezentacija.
Koristeći se Informacijsko komunikacijskom tehnologijom učenik ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Povijest (utjecaj kulturnih civilizacijskih krugova, zajednička povijest zemalja u okruženju - Osmansko Carstvo, Austro - Ugarska, Država i Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, FNRJ, SFRJ- administrativne granice tadašnjih Republika prihvaćene kao državne granice ).
Za bolje razumijevanje ishoda učenik može samostalno ili u grupi istražiti kako državne granice nisu etničke, što znači da u susjednim državama, sa kojima Srbija graniči žive i Srbi dok u Srbiji žive pripadnici iz zemalja u okruženju. Također, učitelj učenicima može dati zadatak da istrže značenje simbola dvoglavi orao. U istraživanju i analizi podataka učenici se služe informacijskom komunikacijskom tehnologijom čime se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
- Srednje
- I
Godine učenja i podučavanja predmeta: 5 A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET A.I.1
A.I.2
A.I.3
A.I.4B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE B.I.1
B.I.2
B.I.3
B.I.4
B.I.5
B.I.6A
GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITETA.I.1 Učenik procjenjuje važnost proučavanja geografije u razumijevanju svih pojava i procesa u prirodi i društvu.
A.I.2 Učenik istražuje najnovije spoznaje o svemiru i Sunčevom sustavu.
A.I.3 Učenik procjenjuje značaj različitih načina orijentacije u prostoru.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-1.2.1 GEO-1.1.1 GEO-1.2.3 GEO-1.3.2 GEO-1.1.3 GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 definira predmet proučavanja geografije
uspoređuje razvoj geografije kroz povijest i uočava porast važnosti njenog proučavanja
uočava važnost međupredmetnog povezivanja
ističe važnost holističkog pristupa u geografiji
navodi primjere tehnoloških dostignuća koja su doprinijela istraživanju i poznavanju svemira
opisuje nastanak svemira, njegovu starost, veličinu i strukturu (na osnovu znanstvenih spoznaja)
analizira obilježja Zemlje u Sunčevom sustavu i svemiru kao i njezina gibanja (oblik, veličinu, dimenzije Zemlje, revoluciju, rotaciju)
uspoređuje sličnosti i razlike između ostalih nebeskih tijela i Zemlje, te ističe njezinu univerzalnost u svemiru
navodi kako posljedice Zemljinih gibanja utječu na život na Zemlji
razlikuje različite načine orijentacije u prostoru
objašnjava načine orijentacije u prostoru i na geografskoj mreži
zapaža važnost određivanja azimuta i kursa u određenim životnim aktivnostima (npr. u pomorstvu)
primjenjuje suvremene načine orijentacije i pronalaženja geografskog položaja (GPS, Google Earth...)
Definicija geografije.
Predmet proučavanja geografije.
Geografske discipline.
Razvoj geografije.
Geografija kao mosna znanost.
Holistički pristup u geografiji.
Istraživanje, nastanak i obilježja svemira.
Sunčev sustav.
Zemlja u Sunčevom sustavu.
Gibanja Zemlje - posljedice i dokazi, vrijeme i računanje vremena.
Orijentacija u prostoru, suvremena sredstva za orijentaciju.
Geografski koordinatni sustav.
Geografska širina i dužina.
Određivanje azimuta.
Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Govoreći o razvoju geografije, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Povijest i Filozofija.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Nastavnik treba isticanjem važnosti i kompleksnosti geografije pobuditi kod učenika želju za izučavanjem predmeta. Moguće je navesti razne primjere međuovisnog djelovanja svih prirodnih i društvenih čimbenika na oblikovanje prostorne stvarnosti.
Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Fizika (nastanak svemira, udaljenosti u svemiru i Sunčevom sustavu...) i Matematika (nagnutost Zemljine osi, kut upada Sunčevih zraka, računanje vremena).
Mogućnost korištenja audio-vizualnih snimaka (npr. animacija Zemljinih gibanja; dokumentarac o planetima, Mjesecu, Suncu).
Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (geografski koordinatni sustav, azimut, deklinacija), Fizika (Zemljini magnetni polovi), Informatika (Google Earth...), Tjelesna i zdravstvena kultura (kretanje u prostoru, npr. orijentacijsko trčanje).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učenik može demonstrirati orijentaciju u prostoru pomoću Sunca i sata. Može u prirodi odrediti svoju geografsku širinu i dužinu mjerenjem visine Sunca u kulminaciji i izračunavanjem deklinacije, te korištenjem kronometra. Točnost dobivenog rezultata može provjeriti pomoću GPS-a, zatim, koristeći Google Earth, pronaći dobivene koordinate.
A.I.4 Učenik analizira mogućnost prikazivanja Zemljine površine na globus i na ravan.
GEO-1.3.2 GEO-1.3.3 uspoređuje točnost prikaza Zemljine površine na globusu i na ravni
razlikuje geografske elemente karte i koristi mjerilo za izračunavanje udaljenosti dviju točaka na Zemlji
klasificira kartografske projekcije prema položaju pola kartografske mreže, prema obliku kartografske mreže i prema očuvanim elementima vjernosti
razlikuje vrste karata prema točnosti prikaza, prema sadržaju i prema načinu uporabe
Globus i geografska karta.
Elementi vjernosti kod prikazivanja Zemlje.
Elementi geografske karte (mjerilo i dr.).
Kartografske projekcije.
Podjela geografskih karata.
Primjena kartografije u svakodnevnom životu (GIS).
Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (prikazivanje Zemlje, mjerilo geografske karte, kartografske projekcije) i Informatika (primjena kartografije u svakodnevnom životu - GIS).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
U ostvarenju ishoda, učenik može izračunati udaljenost između dva zadana mjesta; može nacrtati plan puta prema zadanom azimutu, udaljenostima u prirodi i mjerilu.
B
PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENEB.I.1 Učenik povezuje rezulatate svoga istraživačkog rada sa sadržajima odabranoga ishoda.
B.I.2 Učenik opisuje pojedina geološka razdoblja Zemlje, razlikuje vrste stijena i osnovne strukturne elemente litosfere, objašnjava postanak reljefa i analizira endogene i egzogene procese koji utječu na oblikovanje reljefa služeći se geografskom kartom i IKT-om.
B.I.3 Učenik analizira i objašnjava klimatske pojave i procese na Zemljinoj površini, koristeći geografsku kartu i IKT.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-1.2.1 GEO-1.2.4 GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.2.4 primjenjuje geografski istraživački rad (postavlja istraživačko pitanje, prikuplja podatke na terenu ili na drugi način, analizira podatke i prezentira rezultate svoga istaživačkoga rada)
koristi fotografije, grafove, geografske karte, instrumente, IKT... u svom istraživačkom radu
izrađuje grafičke prikaze, tematske karte, multimedijalne sadržaje, modele...
navodi pojedina geološka razdoblja Zemlje i opisuje njihova obilježja
razlikuje vrste stijena po nastanku i navodi njihove primjere i mogućnost iskorištavanja
razlikuje glavne strukturne elemente litosfere
objašnjava granice dodira tektonskih ploča i procese koji se dešavaju na njima
objašnjava geografsku raspodjelu potresnih zona i vulkanske aktivnosti povezanih s granicama tektonskih ploča
objašnjava egzogene procese i reljefne oblike
navodi osnovne oblike reljefa i dimenzije reljefnih oblika
opisuje strukturu i sastav atmosfere, te razlikuje visinske slojeve atmosfere
razlikuje klimatske elemente i klimatske modifikatore
obrazlaže utjecaj klimatskih modifikatora na temperaturu, tlak zraka, vlagu i padaline
objašnjava geografsku raspodjelu pojedinih klimatskih elemenata na Zemlji
objašnjava uzroke i postanak planetarne, sekundarne i tercijarne cirkulacije zraka, ističući njihove posljedice
razlikuje ciklonu i anticiklonu i prikazuje ih pomoću izobara
koristi podatke iz tablica i grafičkih prikaza
opisuje obilježja vremenskih nepogoda
razlikuje zonalnu raspodjelu klima na Zemlji, te opisuje karakteristike pojedinog klimatskog razreda
grafički prikazuje obilježja pojedinih tipova klime pomoću klimatskih dijagrama
razlikuje elemente sinoptičke karte te ih koristi u cilju razumijevanja vremenske prognoze
Metode geografskih istraživanja.
Postavljanje istraživačkog pitanja.
Prikupljanje podataka.
Obrada podataka.
Donošenje zaključka.
Predstavljanje istraživačkoga rada.
Geološka prošlost Zemlje.
Fosili.
Vrste stijena.
Strukturni elementi litosfere - sloj, bora, rasjed, navlaka; epirogeneza.
Građa Zemlje i endogeni procesi (tektonika ploča).
Vulkanizam i potresi.
Egzogeni procesi i reljefni oblici - trošenje, padinski, fluvijalni, marinski, glacijalni, eolski, krški, antropogeni procesi.
Glavni tipovi reljefa.
Atmosfera - sastav, visinski slojevi, zagađivači atmosfere i posljedice zagađenja.
Klimatski modifikatori i elementi.
Utjecaj klimatskih modifikatora na pojedine klimatske elemente (temperaturu zraka, tlak, vjetar, vlagu, naoblaku, padaline).
Mjerne jedinice, način mjerenja i uređaji za mjerenje klimatskih elemenata.
Tablični, grafički i kartografski prikazi.
Planetarna cirkulacija i njeni uzroci.
Nastanak monsuna.
Zračne mase i fronte.
Sekundarna cirkulacija.
Sinoptička karta i sinoptička meteorologija.
Tropski cikloni.
Vremenske nepogode.
Tercijarna cirkulacija.
Klimatska regionalizacija.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje u 1. i(li) 2. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika.
Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 1. razred.
Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem.
Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom.
Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću.
Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Kemija (minerali i stijene), zatim s Biologijom (geološka prošlost Zemlje, nastanak ugljena, razvoj biljnog i životinjskog svijeta...).
Korištenjem IKT-a (upotreba softvera, izrada raznih animacija - npr. kretanje tektonskih ploča, seizmička aktivnost...) ostvaruje se povezanost s Informatikom.
Preporuča se korištenje audio-vizualnih snimaka, npr. potresi, vulkanska aktivnost, tsunami i sl.
Moguće je, u suradnji učenika i nastavnika, npr. izrađivanje vremenske lente, modeliranje rada vulkana, određivanje veličine sljevova rijeka prema satelitskim snimkama...
Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj).
Koristeći razne tablične, grafičke i kartografske prikaze, mjerne jedinice i uređaje za mjerenje klimatskih elemenata, izradom dnevnika vremena, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Matematika i Informatika.
Analizirajući atmosferu i sve klimatske procese u njoj, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Fizika i Kemija.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Učenici mogu, po mogućnosti, posjetiti najbližu meteorološku postaju. Tijekom razdoblja od mjesec dana mogu svakodnevno bilježiti podatke o dnevnoj količini padalina služeći se podacima s najbliže službene meteorološke postaje, organizirati podatke u tablicu i na taj način izračunati mjesečnu količinu padalina; rezultate usporediti s podacima odabrane meteorološke postaje i analizirati uočene razlike ili sličnosti. Za mjerenje tlaka zraka i analiziranje podataka, moguće je da učenici, uz pomoć dobivenih uputa, samostalno izrade barometar kod kuće ili timski u školi. Na taj način učenici razvijaju metakognitivne vještine.
B.I.4 Učenik analizira podjelu, svojstva, gibanja i gospodarski značaj Svjetskog mora, koristeći geografsku kartu i IKT.
B.I.5 Učenik razlikuje i uspoređuje obilježja kopnenih voda na Zemlji, njihov utjecaj na naseljenost, te njihovo gospodarsko i ekološko značenje.
B.I.6 Učenik analizira razmještaj i značaj tla, biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji, te utjecaj čovjeka na pedosferu i biosferu.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.2.4 GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.2.4 GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-1.2.1 razlikuje oceane, otvorena i zatvorena mora, zaljeve i morske prolaze
objašnjava svojstva (boja, temperatura, slanoća i prozirnost) i gibanja mora
opisuje uzroke nastanka morskih gibanja (valovi, morske struje, morske mijene)
opisuje pojam i proces litoralizacije i analizira gospodarski značaj mora
objašnjava tipove protočnih režima (fluvijalni, nivalni, glacijalni i kombinirani)
razlikuje egzoreička, endoreička i areička područja i navodi primjere takvih područja
opisuje osnovna obilježja tekućica u svijetu, izdvaja najveće tekućice i pokazuje ih na geografskoj karti
razlikuje jezera prema postanku, stalnosti, slanoći i organskoj produkciji, navodeći primjere istih
objašnjava ekološku važnost močvara
objašnjava ulogu kopnenih voda za naseljenost i gospodarstvo
objašnjava uzroke i posljedice poplava te različite načine obrane od poplava, navodeći primjere iz svijeta i okruženja
opisuje glavne čimbenike nastanka tla i objašnjava njegovu važnost
tumači geografski razmještaj osnovnih vrsta tala u svijetu, koristeći geografsku kartu
naglašava problem degradacije tla i navodi primjere njenog sprječavanja
povezuje međuovisnost tla i biljnog svijeta
analizira uzroke i posljedice smanjenja bioraznolikosti na Zemlji i ukazuje na potrebu njenog očuvanja
Podjela Svjetskog mora, oceanski bazeni.
Svojstva i gibanja mora.
Gospodarsko značenje mora i litoralizacija.
Vode na kopnu i u podzemlju - pojava i značenje.
Egzoreička, endoreička i areička područja.
Jezera - vrste prema položaju, postanku, stalnosti, slanoći, organskoj produkciji.
Ekološka važnost močvara.
Značenje tekućica za naseljenost i gospodarstvo.
Poplave - uzroci i posljedice.
Voda u kršu.
Gospodarenje vodom (vodni resursi, dostupnost vode, ugroženost vode).
Tlo - nastanak, vrste, vrijednost i geografska rasprostranjenost.
Utjecaj čovjeka na tlo - degradacija.
Biljni pokrivač i bioraznolikost.
Ishod se ostvaruje povezivanjem sa sadržajima nastavnih predmeta Kemija (svojstva mora), Biologija (biljni i životinjski svijet) i Fizika (gibanja mora).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Preporuča se korištenje audio-vizualnih snimaka pri objašnjavanju i analizi sadržaja (npr. dinamika mora).
Poticati kontinuirani geografski istraživački rad, koristeći IKT, što je svakako poveznica s nastavnim predmetom Informatika.
Učenik može npr. odabrati jedno more tropskih područja i jedno more hladnih područja, te istražiti i usporediti njihova obilježja kroz sva svojstva i gibanja morske vode, te gospodarski značaj.
Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija (sastav vode) i Biologija (živi svijet voda na kopnu).
Moguća npr. izrada hidrograma: pronaći podatke o mjesečnoj količini vode koja protječe odabranom rijekom i na osnovu podataka izraditi hidrogram; moguća je i izrada kompjutorske interaktivne karte s podacima koje je učenik prikupio i analizirao - ostvarivanje povezanosti s nastavnim predmetima Matematika i Informatika.
Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Biologija, Fizika i Kemija (izučavanje osobina tvari i razmještaja biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji).
Preporuča se da učenici kroz samostalni ili timski rad, raspravom ili debatom iznose argumentirano stavove i mišljenja, npr. o utjecaju čovjeka na promjenu tla i živoga svijeta na Zemlji.
* U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda, ukoliko to i nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om i geografskim grafičkim metodama te se služi geografskom kartom za sadržaje koji se mogu prikazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, kao i s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
- Srednje
- II
Godine učenja i podučavanja predmeta: 6 B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE B.II.1
B.II.2
B.II.3
B.II.4
B.II.5
B.II.6
B.II.7
B.II.8C ODRŽIVI RAZVOJ C.II.1
C.II.2B
PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENEB.II.1 Učenik povezuje rezultate svoga istraživačkoga rada sa sadržajima odabranoga ishoda.
B.II.2 Učenik analizira razmještaj, kretanje i gustoću naseljenosti stanovništva na Zemlji, prirodno i prostorno kretanje stanovništva, te demografske strukture.
B.II.3 Učenik opisuje i uspoređuje suvremene demografske procese u svijetu koristeći tablice, grafove i kartografske prikaze.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-2.1.1 GEO-2.1.2 GEO-2.2.2 GEO-2.1.3 GEO-2.2.3 GEO-2.3.1 primjenjuje geografski istraživački rad (postavlja istraživačko pitanje, prikuplja podatke na terenu ili na drugi način, analizira podatke i prezentira rezultate rada)
koristi fotografije, grafove, geografske karte, instrumente, IKT... u svom istraživačkom radu
izrađuje grafičke prikaze, tematske karte, multimedijalne sadržaje, modele...
uspoređuje razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti pojedinih dijelova Zemlje
analizira prirodno kretanje (natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj/pad) i prostorno kretanje stanovništva (migracije)
analizira utjecaj gospodarskog razvoja na stope nataliteta, fertiliteta i mortaliteta
objašnjava tipove općeg kretanja stanovništva
analizira demografski sastav stanovništva (biološki, rasni, gospodarski, jezični, religijski, nacionalni)
uspoređuje i analizira očekivano trajanje života u različitim dijelovima svijeta
navodi tipove populacijskih politika i analizira njihove mjere koje kritički prosuđuje
analizira uzroke i posljedice suvremenih migracija radne snage
Metode izučavanja prostora - geografski istraživački i terenski rad.
Postavljanje istraživačkog pitanja.
Prikupljanje podataka.
Obrada podataka.
Donošenje zaključka.
Predstavljanje istraživačkoga rada.
Razmještaj, kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti.
Prirodno kretanje stanovništva (natalitet, fertilitet, mortalitet, prirodna promjena).
Demografska tranzicija, etape razvoja.
Prostorno kretanje stanovništva.
Migracije u prošlosti i sadašnjosti.
Opće kretanje stanovništva.
Demografske strukture (biološka, obrazovna, gospodarska, nacionalna, jezična, vjerska)
Očekivano trajanje života.
Populacijske politike - tipovi i mjere.
Uzroci i posljedice suvremenih migracija radne snage.
Analiza tabličnih, grafičkih i kartografskih prikaza.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje u 1. i(li) 2. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika.
Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 2. razred.
Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem.
Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom.
Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću.
Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
Tumačeći razvoj naseljenosti na Zemlji, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Povijest.
U ovom ishodu je jasno povezivanje s nastavnim predmetom Sociologija (društveni procesi).
Uočava se i povezivanje s Psihologijom (planiranje obitelji i psihološki čimbenici koji na to utječu - analiza etapa demografske tranzicije, te stopa nataliteta u pojedinim dijelovima svijeta).
Analizirajući elemente nataliteta, planiranje obitelji - kulturološke zajednice i religijski stavovi, te religijske strukture, ostvaruje se povezivanje i s nastavnim predmetom Vjeronauk.
Poticati samostalni i grupni rad učenika, moguće je npr. izraditi popis stanovništva svoje zgrade ili mjesne zajednice prema strukturama stanovništva, te prikupljene podatke obraditi pomoću IKT-a (povezivanje s Informatikom).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Sociologija (uzroci različitog trajanja života u svijetu, mjere populacijskih politika, suvremene migracije radne snage).
Analizirajući tablice, grafove i kartografske prikaze, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Matematika i Informatika.
Potrebno je kod učenika poticati samostalno i timsko istraživanje suvremenih demografskih procesa, npr. emigraciju, provođenje populacijskih politika u zemljama različitog stupnja razvoja i sl. Na taj način učenik razvija opće komunikacijke sposobnosti, sposobnosti prezentiranja, sposobnost timskog rada i suradničku kompetenciju.
Moguće je organizirati terenski rad, npr. posjet općinskom uredu, religijskom objektu i sl.
B.II.4 Učenik razlikuje kriterije određivanja gradskih naselja, analizira procese urbanizacije te uspoređuje strukture naselja.
B.II.5 Učenik istražuje i analizira utjecaj prirodnih i društvenih čimbenika na razvoj gospodarskih djelatnosti, analizira različite pokazatelje gospodarske razvijenosti, te prepoznaje važnost mineralnih sirovina i energetskih izvora za razvoj gospodarstva.
B.II.6 Učenik analizira obilježja i prostorni raspored industrije, te uspoređuje razvoj i značenje industrije kroz vrijeme u različitom prostoru.
GEO-2.2.1 GEO-3.1.1 GEO-3.1.2 GEO-3.1.3 GEO-2.3.1 GEO-3.3.2 GEO-3.3.3 navodi različite kriterije za određivanje gradskih naselja i analizira njihovu primjenu
analizira morfološku, funkcionalnu i socio-ekonomsku strukturu grada
objašnjava etape urbanizacije i proces metropolitanizacije
uspoređuje razlike u stupnju urbanizacije u svijetu
analizira promjenu važnosti pojedinih čimbenika lokacije
uspoređuje važnost pojedinih sektora djelatnosti
kritički raspravlja o gospodarskim i socioekonomskim pokazateljima razvijenosti
analizira prostorni razmještaj i rezerve mineralnih sirovina i energetskih izvora
analizira prostorni raspored obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, te raspravlja o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije
uspoređuje proizvodnju i potrošnju energije u svijetu
objašnjava razvoj industrije kroz industrijske revolucije
opisuje prostore stare i nove industrijalizacije i pokazuje ih na geografskoj karti
analizira obilježja i navodi primjere industrije visoke tehnologije u svijetu
naglašava značenje industrije za gospodarski razvoj svijeta i pojedinih regija
analizira prostorni raspored tehnoloških parkova i tehnopolisa u svijetu
istražuje pozitivne i negativne učinke primjene visoke tehnologije na stanovništvo
Seoska naselja i seoski pejzaž.
Kriteriji za određivanje gradskih naselja.
Funkcionalna i morfološka struktura naselja.
Demografska i socioekonomska struktura naselja.
Urbanizacija - etape urbanizacije i njihova obilježja.
Obilježja kulturno-genetskih tipova gradova.
Čimbenici lokacije gospodarskih djelatnosti i promjena važnosti njihove lokacije.
Struktura svjetskog gospodarstva.
Usporedba važnosti pojedinih sektora djelatnosti.
Gospodarski i socioekonomski pokazatelji razvijenoti.
Važnost energetskih izvora i mineralnih sirovina.
Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije.
Industrijalizacija, deindustrijalizacija i reindustrijalizacija - pojam i primjeri; industrijske revolucije.
Razlike između starih i novih industrija.
Stari i novi industrijski prostori - prostorni raspored i značenje.
Industrija visokih tehnologija u svijetu.
Tehnološki parkovi i tehnopolisi u svijetu.
Značenje industrije u gospodarstvu.
Učinci primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest, Likovna umjetnost i Sociologija (etape urbanizacije, kulturno-genetski tipovi gradova, morfološka i socio-ekonomska struktura grada).
Preporuča se korištenje audio-vizualnih sredstava (npr. dokumentarni film o različitim kulturno-genetskim tipovima gradova), nakon čega će učenici analizirati i razlikovati tipove gradova i na taj način poboljšati sposobnost geografskog učenja.
Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Analizirajući gospodarske i socio-ekonomske pokazatelje razvijenosti, te posljedice nejednakog razvoja svijeta, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Sociologija.
Izučavanjem obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Fizika i Biologija, a korištenjem IKT-a povezivanje s Informatikom.
Prijedlog: učenik istražuje utjecaj hidroelektrana na okolni prostor nakon njihove izgradnje na nekom primjeru, npr. HE Grabovica na Neretvi; ili utjecaj učeniku najbliže hidroelektrane na okolni prostor.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (razvoj industrije kroz industrijske revolucije).
Poticati razvoj istraživačkih vještina i kompetencija kod učenika, moguće je, npr., istraživanje organizacije industrije na razini županije, pripada li po obilježjima u stare ili nove industrijske prostore.
Moguće je postaviti neko hipotetičko pitanje kako bi učenike potaknuli na raspravu i kritičko razmišljanje, npr. "Da imate mogućnost, koje mjere biste poduzeli za razvoj vašega zavičaja?"
B.II.7 Učenik istražuje i analizira pojavu, razvoj i čimbenike razvoja turizma.
B.II.8 Učenik istražuje utjecaj prometa, interneta i svjetskih trgovinskih i financijskih tokova na povezivanje svijeta.
GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-2.2.4 uspoređuje trajanje radnog i slobodnog vremena kroz različite periode, te trajanje radnog vijeka na odabranim primjerima
objašnjava pojavu i razvoj turizma
razlikuje osnovne od selektivnih oblika turizma
istražuje čimbenike razvoja turizma u turistički najrazvijenijim područjima
razlikuje pozitivne i negativne učinke pojedinih oblika turizma na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš
uspoređuje funkciju i važnost prometa danas i u prošlosti
istražuje utjecaj interneta na povezivanje svijeta
istražuje primjere djelovanja organizacija i institucija važnih u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima i njihov utjecaj na povezivanje svijeta
analizira prometnu, trgovinsku i financijsku povezanost svijeta
Radno i slobodno vrijeme u svijetu.
Pojava, razvoj i oblici turizma.
Čimbenici razvoja turizma.
Najrazvijenija turistička područja.
Analiza podataka o turističkim dolascima, noćenjima i prihodima uz izradu tematskih karata.
Funkcija i važnost prometa danas i u prošlosti.
Povezanost prometa i trgovine.
Utjecaj suvremenih tehnologija i interneta na povezivanje svijeta.
Važnije organizacije i institucije u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima.
Prometna, financijska i trgovinska povezanost svijeta.
Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Analizirajući razvoj turizma, ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest.
Analizom podataka i izradom tematskih karata (IKT), ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Matematika i Informatika.
Korištenjem geografskih imena (turističke destinacije), ostvaruje se povezivanje s jezično-komunikacijskim područjem.
Odabrati neku turističku destinaciju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj ili svijetu i analizirati utjecaj turizma na odabrani prostor (pozitivne i negativne učinke).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Etika i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava.
Analizirajući važnost prometa u prošlosti ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Povijest.
Korištenjem IKT-a u istraživanju ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Informatika.
Poticati istraživački rad kod učenika: npr. učenici mogu istražiti kako putem interneta obavljati poslove/transakcije diljem svijeta; mogu provesti anketno istraživanje u svom razredu o tome imaju li drugi učenici poznanike iz inozemstva s kojim komuniciraju putem društvenih mreža, istražiti u kojim državama njihovi poznanici žive te izraditi tematsku kartu i protumačiti rezultate.
C
ODRŽIVI RAZVOJC.II.1 Učenik navodi osnovnu ulogu poljoprivrede i prepoznaje neravnomjernu dostupnost hrane u svijetu.
C.II.2 Učenik objašnjava vrijednost georaznolikosti i važnost zaštite geobaštine, kroz primjere iz svijeta i BiH, koristeći geografsku kartu; analizira uzroke i posljedice onečišćenja i degradacije okoliša, te navodi oblike zaštite okoliša, koristeći IKT.
GEO-2.2.1 GEO-3.3.3 GEO-3.3.4 GEO-3.3.1 GEO-3.3.4 analizira prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike poljoprivredne proizvodnje
uspoređuje najveće proizvođače, izvoznike i uvoznike osnovnih prehrambenih poljoprivrednih proizvoda, prema podacima FAO-a
analizira načine rješavanja problema pothranjenosti i gladi u svijetu
raspravlja o održivoj poljoprivredi
objašnjava što je georaznolikost i naglašava važnost očuvanja geobaštine
navodi primjere zaštićene geobaštine u svijetu i obrazlaže načine njezine zaštite
opisuje i objašnjava glavne uzroke, izvore, oblike i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla
analizira podatke o globalnom zatopljenju i navodi moguće uzroke i posljedice
argumentira potrebu očuvanja okoliša i uključuje se u aktivnosti povezane sa zaštitom okoliša
Čimbenici razvoja poljoprivrede.
Mogućnosti različitih oblika poljoprivredne proizvodnje.
Svjetska poljoprivredna proizvodnja hrane.
Globalna dostupnost hrane.
Problem gladi i pothranjenosti u svijetu te načini njihova rješavanja.
Održiva poljoprivreda.
Georaznolikost (geološka, geomorfološka i pedološka) i geobaština - njihovo vrednovanje i zaštita.
Ugrožavanje i onečišćenje okoliša - uzroci i posljedice.
Globalno zatopljenje - analiza podataka, mogući uzroci i posljedice; okvirna konvencija UN-a o promjeni klime.
Zaštita prirode u svijetu; svjetska baština - UNESCO.
Potreba očuvanja i zaštite okoliša.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Biologija (struktura poljoprivredne proizvodnje, obilježja biljaka i životinja u određenom prostoru i sl.) i Kemija (sastav, kiselost tla).
Analizirajući društvene čimbenike poljoprivredne proizvodnje, te probleme gladi i pothranjenosti u svijetu, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Sociologija i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava.
Prezentiranjem rezultata rada pismenim i usmenim izražavanjem ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću. Npr. učenik može napisati sastavak na temu: Je li poljoprivreda "zelena" ili je ozbiljna prijetnja okolišu?
Poticati kod učenika doprinos održivosti promjenom navika, npr. racionalna kupnja i potrošnja hrane.
Ostvaruje su očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje, prije svega, povezivanjem s nastavnim predmetom Biologija (georaznolikost).
Moguće je povezivanje s nastavnim predmetima Kemija i Fizika (svaka na svoj način promatraju materiju i tvar koje se mogu razlagati).
Poticati učenike na aktivnosti vezane sa zaštitom okoliša; učenici mogu pokrenuti ekološku akciju (organiziranje akcije čišćenja okoliša, npr. oko škole).
Prijedlog za istraživački zadatak: istraživanje stanja okoliša u naselju. Ukoliko je u mogućnosti, učenik može prikupiti podatke iz dostupnih izvora o stanju zraka u svome naselju (ili o stanju voda i tla), te istražiti navedeni problem oslanjajući se na ishod B1.
* U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, kada to i nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, kao i povezivanje s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
- Srednje
- III
Godine učenja i podučavanja predmeta: 7 A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET A.III.1 B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE B.III.1
B.III.2
B.III.3C ODRŽIVI RAZVOJ C.III.1
C.III.2D REGIONALNI PROSTORNI OBUHVAT D.III.1
D.III.2A
GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITETA.III.1 Učenik analizira obilježja i pokazatelje globalizacije u svijetu i njezin utjecaj na gospodarstvo. +
GEO-2.1.3 GEO-2.3.1 GEO-4.1.4 objašnjava utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti i ekonomiju znanja
istražuje ulogu multinacionalnih kompanija u gospodarstvu svijeta
analizira i utvrđuje značaj ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svijetu (EU, NAFTA, UN, NATO, OPEC...)
Globalizacija i njezin utjecaj na gospodarstvo.
Multinacionalne kompanije.
Ekonomske integracije i međunarodne organizacije u svijetu.
Ishod povezati s oblsti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Oznaka + u odgojno-obrazovnom ishodu znači da su sadržaji i ishodi obvezni za program u kojem je geografija 35 sati godišnje (npr. 3. razred jezične gimnazije).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (nastanak regionalnih integracija - npr. Europske unije i međunarodnih organizacija), Sociologija (polarizacija svijeta) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (ekonomske integracije i međunarodne organizacije).
Učenici mogu samostalno istražiti utjecaj i djelovanje pojedinih integracija/organizacija u svijetu i na našim područjima (npr. NATO, EU).
B
PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENEB.III.1 Učenik povezuje rezultate svoga istraživačkog rada sa sadržajima odabranoga ishoda. +
B.III.2 Učenik objašnjava utjecaj čovjeka na globalno zatopljenje, te analizira posljedice globalnog zatopljenja na život na Zemlji. +
B.III.3 Učenik analizira utjecaj prirodnih i društvenih čimbenika na pojavu i rasprostranjenost pojedinih bolesti, te na kvalitetu zdravlja i života u svijetu.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-3.3.2 GEO-3.3.3 GEO-3.3.4 GEO-3.3.3 postavlja složenije istraživačko pitanje, te prikuplja podatke na teretnu i/ili iz drugih izvora
obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički ili kartografski te donosi zaključak
pravilno navodi popis literature i ostalih izvora
predstavlja rezultat svoga istraživačkoga rada
objašnjava efekt staklenika i utjecaj čovjeka na emisiju stakleničkih plinova
objašnjava prirodne i društvene čimbenike promjene klime
analizira moguće posljedice globalnog zatopljenja
navodi moguće aktivnosti za smanjenje utjecaja čovjeka na klimu
analizira prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike koji imaju utjecaj na zdravlje ljudi
uspoređuje brzinu širenja određenih bolesti u prošlosti i danas (u doba globalizacije)
razlikuje pojmove endemija, epidemija i pandemija, te navodi primjere za njih
uspoređuje podatke o indikatorima zdravlja stanovništva na globalnoj i regionalnoj razini
opisuje značaj Svjetske zdravstvene organizacije i Liječnika bez granica
Postavljanje istraživačkog pitanja.
Prikupljanje podataka.
Obrada podataka.
Donošenje zaključka.
Predstavljanje istraživačkoga rada.
Utjecaj čovjeka na globalno zatopljenje.
Prirodni uzroci klimatskih promjena.
Utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji.
Aktivnosti za smanjenje utjecaja čovjeka na klimatske promjene.
Utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika na zdravlje ljudi.
Prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije.
Endemije, epidemije i pandemije - prostorni aspekt.
Svjetska zdravstvena organizacija
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje u 3. i(li) 4. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika.
Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 3. razred.
Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem.
Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom.
Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću.
Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.
Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija (emisija stakleničkih plinova), Fizika (astronomski uzroci promjene klime - Milankovićevi ciklusi) i Biologija (klimatske promjene i živi svijet).
Učenik može napraviti plan svojih tjednih aktivnosti (npr. tablicu) koje bi doprinijele smanjenju negativnog utjecaja čovjeka na klimu i pridržavati se istih.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Biologija (virusi, bakterije), Povijest (širenje određenih bolesti u prošlosti), Sociologija (socijalni čimbenici zdravlja populacije).
Kroz istraživanje i koristeći IKT, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetom Informatika.
Učenik može istražiti kako pojedini prirodno-geografski i društveno-geografski čimbenici utječu na zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Može, uz pomoć karte, objasniti prostorni raspored malarije u svijetu i istražiti suzbijanje malarije na Brijunima.
C
ODRŽIVI RAZVOJC.III.1 Učenik uspoređuje različite načine korištenja i zbrinjavanja otpada, te u njima aktivno sudjeluje.
C.III.2 Učenik koristeći stečena geografska znanja i vještine rješava pitanja iz svakodnevnog života vezana za prostorno uređenje kroz istraživački rad. +
GEO-3.3.4 GEO-3.2.2 GEO-3.3.4 navodi važnost ponovnog korištenja otpada (reciklaža)
opisuje važnost i načine pročišćavanja otpadnih voda
obrazlaže važnost energetske održivosti
uključuje se u akciju zbrinjavanja otpada u školi/zavičaju
opisuje primjere velikih intervencija u prostoru i njihov utjecaj na okoliš
navodi ciljeve i načela prostornog uređenja
opisuje osnovnu funkciju gruntovnice i katastra
razlikuje katastarsku općinu od katastarske čestice
koristi informacijski sustav prostornog uređenja
Gospodarenje otpadom i njegovi problemi.
Otpadne vode.
Energetska održivost
Akcija zbrinjavanja otpada.
Megaprojekti i velike intervencije u prostoru.
Gruntovnica i katastar - funkcije i razlike.
Informacijski sustav prostornog uređenja.
Preglednik katastarskih podataka.
E-zemljišne knjige.
Primjena geoinformacijskih sustava, IKT.
Otvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija i Biologija (kategorije otpada, recikliranje, odnos prema okolišu, otpadne vode i njihovo pročišćavanje).
Poticati kod učenika razvijanje ekološke svijesti, npr. racionalno korištenje energije, smanjenje uporabe plastike, šetnja i vožnja biciklom itd.
Učenici mogu: izraditi plakate s ekološkim porukama/savjetima, istražiti koje države svijeta uvoze otpad i zašto, istražiti na koji način npr. modni brend H&M pomaže u recikliranju odjeće; organizirati akciju pravilnog zbrinjavanja otpada na razini razreda i svoj prijedlog uputiti vodstvu škole; mogu istražiti značenje pojma energetsko siromaštvo i na koji način se može utjecati na njegovo smanjenje itd.
Ishod povezati s oblastima A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Informatika (korištenje informacijskih sustava, katastarskih podataka i E-zemljišnih knjiga) i Matematika (katastarski podatci).
Učenik može provesti terensko istraživanje u zavičaju, npr. uz pomoć preglednika katastarskih podataka pronaći katastarsku česticu na prostoru zavičaja pogodnu za gradnju zamišljenoga objekta; istražiti kome katastarska čestica pripada te može li se kupiti i nad njom ostvariti vlasništvo; istražiti što je sve potrebno učiniti da bi se ostvarilo pravo gradnje zamišljenog objekta u skladu s važećim zakonskim odredbama.
D
REGIONALNI PROSTORNI OBUHVATD.III.1 Učenik uočava i analizira značenje najrazvijenijih svjetskih gospodarstava.
D.III.2 Učenik analizira značenje slabije razvijenih dijelova svijeta, koristeći geografsku kartu i atlas.
GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 GEO-4.2.2 GEO-4.2.2 GEO-4.2.3 GEO-4.2.4 prepoznaje najrazvijenije dijelove (države) Europe i uspoređuje njihov značaj +
prepoznaje najrazvijenije izvaneuropske prostore (države) i uspoređuje njihov značaj
naglašava dominaciju i značenje najrazvijenijih regija u gospodarstvu svijeta i objašnjava posljedice istoga +
analizira obilježja Latinske Amerike, Azije i Afrike, s naglaskom na gospodarski razvoj +
izdvaja najrazvijenije regije (države) pojedinih kontinenata i naglašava njihova (gospodarska) obilježja +
uočava različit stupanj gospodarskog razvoja pojedinih prostora
Razvijene europske države - Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Irska.
Razvijene izvaneuropske države - SAD, Kanada, Australija, Japan, Ruska Federacija, Kina.
Latinska Amerika - zemlje u snažnim promjenama.
Brazil, Argentina, Čile.
Azija - kontinent velikih regija i država.
Korejski poluotok.
Indija.
Jugozapadna Azija.
Afrika - najsiromašniji kontinent.
Najrazvijenije afričke države.
Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (regionalna razvijenost u prošlosti).
Upotrebom geografskih nazivlja ostvaruje se povezanost s jezično-komunikacijskim područjem.
Kod učenika poticati samostalnost i kritičko razmišljanje na način da navode konkretne primjere europskih i izvaneuropskih regija i uspoređuju njihova gospodarska obilježja. Mogu izraditi interaktivnu kartu europskih država prema stupnju gospodarske razvijenosti. Na taj način se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika i međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (naseljenost i regionalna razvijenost u prošlosti, podjela Korejskog poluotoka, (de)kolonizacija Afrike).
Upotrebom geografskih nazivlja ostvaruje se povezanost s jezično-komunikacijskim područjem.
Korištenjem multimedijalnih sadržaja, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Informatika.
Preporuča se korištenje audio-vizualnih snimaka, npr. kratki dokumentarni film o gospodarstvu Afrike, Indiji kao brzorastućem gospodarstvu i sl.
* U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda (ako i nije navedeno u svakom pojedinom ishodu), učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, te s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
- Srednje
- IV
Godine učenja i podučavanja predmeta: 8 A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET A.IV.1 B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE B.IV.1
B.IV.2D REGIONALNI PROSTORNI OBUHVAT D.IV.1
D.IV.2
D.IV.3
D.IV.4
D.IV.5
D.IV.6
D.IV.7A
GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITETA.IV.1 Učenik opisuje i analizira utjecaj globalizacije na nacionalni identitet i suverenitet.
GEO-2.1.3 GEO-2.3.1 razlikuje naciju od naroda
analizira utjecaj globalizacije na očuvanje nacionalnog identiteta i na suverenitet država
analizira uzroke jačanja/slabljenja nacionalizma
objašnjava nastanak antiglobalizacijskih pokreta
opisuje multikulturalnost i uspoređuje ostvarivanje ljudskih prava u svijetu i BiH, te aktivno sudjeluje u promicanju ljudskih prava
raspravlja o vlastitom identitetu kao građanin BiH, Europe i svijeta
Narod, nacija i nacionalni identitet i suverenitet u globalizacijskim procesima.
Globalizacija i suverenitet.
Antiglobalizacijski pokreti.
Multikulturalnost i ljudska prava u svijetu.
Vlastiti identitet (kao građanin BiH, Europe i svijeta).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (razvoj naroda, stvaranje nacije), Sociologija (društveni odnosi) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (antiglobalizacijski pokreti, multikulturalnost).
Poticati kod učenika osjećaj empatije i tolerancije prema etničkim manjinama. Učenici mogu istražiti razliku pojmova multikulturne i multikulturalističke države i, po vlastitom mišljenju, navesti i argumentirati primjere takvih država.
Mogućnost istraživanja regionalnog i nacionalnog identiteta (osjećaj pripadnosti mjestu, regiji, državi) - učenici navode elemente regionalnog i nacionalnog identiteta.
B
PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENEB.IV.1 Učenik povezuje rezultate svoga istraživačkog rada sa sadržajima odabranoga ishoda.
B.IV.2 Učenik istražuje značenje državnih granica u suvremenom svijetu, te analizira uzroke nastanka kriznih žarišta u svijetu.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2 GEO-2.3.2 GEO-2.3.3 postavlja složenije istraživačko pitanje i hipotezu
prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora
obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički ili kartografski te donosi zaključak
pravilno navodi popis literature i ostalih izvora
predstavlja rezultat svoga istraživačkoga rada
definira državu kao osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora
navodi i obrazlaže primjere međunarodno priznatih, djelomično priznatih i nepriznatih država Europe i svijeta
navodi primjere neriješenih graničnih pitanja iz svijeta, te istražuje načela njihova rješavanja
analizira uzroke nastanka suvremenih kriznih žarišta u svijetu i njihove posljedice uz navođenje primjera
obrazlaže nužnost suradnje u rješavanju sukoba u svijetu
Postavljanje istraživačkoga pitanja i hipoteze.
Prikupljanje podataka.
Obrada podataka.
Donošenje zaključka.
Predstavljanje istraživačkoga rada.
Države - osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora.
Neriješena granična pitanja s primjerima i načela njihova rješavanja.
Primjeri međunarodno priznatih, djelomično priznatih i nepriznatih država u Europi i svijetu.
Suvremena krizna žarišta i rješavanje sukoba u svijetu.
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje u 3. i(li) 4. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika.
Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 4. razred.
Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem.
Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom.
Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću.
Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.
Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (nastanak država i neriješena granična pitanja) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (krizna žarišta u svijetu).
Ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Informatika.
Koristeći multimedijalne sadržaje, učenici mogu timski odigrati odabrani kviz (npr. zastave država, obrisi država, glavni gradovi i sl.).
Moguće je istraživanje (koristeći barometar konflikta - HIIK): odabrati suvremeno krizno žarište, npr. rusko-ukrajinski sukob, DNR Koreja - nuklearna prijetnja i sl., - istražiti i opisati uzroke sukoba, sukobljene strane, trajanje i posljedice sukoba itd.
D
REGIONALNI PROSTORNI OBUHVATD.IV.1 Učenik analizira geografski položaj Bosne i Hercegovine u JI Europi, Europi i svijetu, te ističe važnost multikulturalnosti u Bosni i Hercegovini.
D.IV.2 Učenik istražuje i analizira prirodno-geografska obilježja Bosne i Hercegovine.
D.IV.3 Učenik istražuje i analizira društveno-geografska obilježja Bosne i Hercegovine.
GEO-4.3.1 GEO-4.3.2 GEO-4.3.2 opisuje geografski položaj i granice Bosne i Hercegovine
prosuđuje važnost geopolitičkog položaja Bosne i Hercegovine
analizira važnost očuvanja državnih granica radi zaštite prostornog identiteta i pripadnosti državi
iznosi ideje rješenja koja vode poboljšanju multikulturalnosti na prostoru Bosne i Hercegovine
izdvaja reljefne oblike u Bosni i Hercegovini prema njihovom geografskom položaju i strukturi
analizira klimatske tipove i klimatsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine
izrađuje klimatske karte koristeći klimatsko-statističke podatke i IKT (npr. razmještaj klimatskih tipova...)
analizira važnost hidrografskog bogatstva Bosne i Hercegovine
uspoređuje međudjelovanje klimatskih i vegetacijskih čimbenika na razmještaj tala u Bosni i Hercegovini
analizira demografske strukture Bosne i Hercegovine na osnovu grafičkih i kartografskih prikaza
naglašava demografske probleme Bosne i Hercegovine, te predlaže politike i mjere za njihovo rješavanje
analizira važnost procesa urbanizacije u Bosni i Hercegovini
naglašava značaj pojedinih gospodarskih djelatnosti u Bosni i Hercegovini i analizira njihov razmještaj
istražuje turističke, prometne i trgovačke veze Bosne i Hercegovine na regionalnoj i globalnoj razini
Geografski smještaj i položaj Bosne i Hercegovine.
Teritorijalni razvoj Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina u mreži multikulturalnosti - razvoj identiteta i domoljublja.
Geološki sastav i tipovi reljefa u Bosni i Hercegovini.
Klimatska obilježja Bosne i Hercegovine.
Klimatska regionalizacija Bosne i Hercegovine.
Tekućice Bosne i Hercegovine.
Jezera i močvare u Bosni i Hercegovini.
Tlo, biljni i životinjski svijet.
Broj, razmještaj i gustoća naseljenosti stanovništva Bosne i Hercegovine.
Kretanje i strukture stanovništva Bosne i Hercegovine.
Suvremena obilježja naselja u Bosni i Hercegovini.
Suvremena obilježja gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine.
Sektori gospodarskih djelatnosti i njihov značaj.
Važnost poljoprivrede, prometa i turizma u Bosni i Hercegovini.
Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (teritorijalni razvoj BiH, oblikovanje granica) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (multikulturalnost, svijest o jednakim pravima i mogućnostima svih građana).
Ostvarenje ovoga ishoda ima veliki značaj za razvoj osobnog, prostornog i društvenog identiteta, kao i stavova i vrijednosti koji su temeljeni na poštivanju svakoga pojedinca, bez obzira na različitost. Učenik može navesti konkretne primjere i ideje za poboljšanje multikulturalnosti u Bosni i Hercegovini.
Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija (geološki sastav), Biologija (povezanost reljefa, klime, biljnog i životinjskog svijeta) i Informatika (prikupljanje i informatička obrada podataka za izradu klimatskih dijagrama i klimatskih karata).
Na temelju ranije stečenih znanja, učenik može izraditi klimatske dijagrame za pojedine tipove klime u Bosni i Hercegovini ili, koristeći IKT, izraditi kartu klimatske regionalizacije Bosne i Hercegovine.
Razvijati kod učenika interes za terenska istraživanja lokalne sredine, npr. istraživanje i prepoznavanje riječnih reljefnih oblika u zavičaju.
Moguće je istražiti npr. najbliže poznato jezero: kako je nastalo, je li mu stanje vode zadovoljavajuće, kakav značaj ima za život ljudi?
Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (početak i uzroci migracija, posebice iseljavanja), Politika i gospodarstvo (kako vladajući sustavi utječu na demografske procese i gospodarstvo), Informatika (prikupljanje i obrada podataka o demografskim procesima u zajednici), Matematika (analiza podataka) i Hrvatski jezik i književnost (usmeno i pismeno izražavanje).
Učenici mogu izvršiti "popis stanovništva" svoje ulice, analizirati sastav stanovništva (dobni, spolni, obrazovni), te uočiti demografske probleme i dati svoj prijedlog za rješavanje istih. Na taj način se potiče istraživački rad, slobodno razmišljanje, objašnjavanje činjenica, kritičko mišljenje.
Preporuča se istraživački rad o turističkim mogućnostima u zavičaju.
D.IV.4 Učenik predlaže rješenja za održivo korištenje prirodnih resursa, sirovina i energije i procjenjuje njihov utjecaj na kvalitetu života u Bosni i Hercegovini.
D.IV.5 Učenik analizira teritorijalnu regionalizaciju Bosne i Hercegovine, njezine gospodarske mogućnosti te status Bosne i Hercegovine u europskim i svjetskim geopolitičkim integracijama.
D.IV.6 Učenik istražuje značenje državnih granica Hrvatske te analizira odabrana prirodno-geografska obilježja Hrvatske.
GEO-3.3.1 GEO-3.3.4 GEO-4.3.3 GEO-4.3.4 istražuje geografski razmještaj prirodnih resursa
analizira razmještaj i dostupnost obnovljivih i neobnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini
navodi mogućnosti iskorištavanja prirodnih resursa za razvoj gospodarstva u Bosni i Hercegovini
predlaže načine sprječavanja degradacije prirodnih resursa te se, po mogućnosti, uključuje u aktivnosti vezane za zaštitu na lokalnoj razini
uspoređuje prirodno-geografske i nodalno-funkcionalne regije Bosne i Hercegovine
analizira nodalno-funkcionalna središta i mogućnosti razvoja svih regija
predlaže modele za valorizaciju regija Bosne i Hercegovine, koristeći IKT
istražuje pravne okvire i korake koji su preduvjet pristupanju Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama
obrazlaže nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru
analizira rasprostranjenost glavnih tipova reljefa i klime u Hrvatskoj
uspoređuje reljefna i klimatska obilježja Hrvatske i Bosne i Hercegovine i donosi određene zaključke
opisuje osnovna obilježja i važnost Jadranskog mora
objašnjava značaj tekućica i jezera u Hrvatskoj
razlikuje osnovna obilježja nacionalnih parkova Hrvatske
Resursi, njihova valorizacija i održivo korištenje.
Zaštićena područja Bosne i Hercegovine.
Provođenje aktivnosti na lokalnoj razini zaštite.
Terenska nastava.
Regionalizacija Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina na putu ka euroatlantskim integracijama.
Nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru
Reljefna obilježja Hrvatske.
Klimatska obilježja Hrvatske.
Obilježja i gospodarsko značenje Jadranskog mora.
Obilježja hrvatskih rijeka i jezera.
Obilježja nacionalnih parkova Hrvatske.
Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija i Biologija (prirodni resursi).
Istaknuti važnost resursa i njihovog održivog korištenja kao preduvjeta za gospodarski razvoj. Naglasiti svrhu i važnost zaštićenih područja. Kroz terensku nastavu provoditi aktivnosti na lokalnoj razini zaštite, npr. ispitivanje ispravnosti pitke vode.
Moguća je izrada seminarskog rada na temu korištenja obnovljivih i neobnovljivih izvora energije u Bosni i Hergovini (razvoj pismenih sposobnosti - povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnosti).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (postanak i razvoj Europske unije), Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (politički preduvjeti za euroatlantske integracije) i Informatika (korištenje IKT-a).
Poželjno je sadržaje obogatiti ilustrativnim materijalima i video snimkama.
Poticati učenike na istraživanje uz stalno praćenje aktualnih tema, te praktični samostalni rad. Npr. učenik samostalno istražuje i prezentira gospodarske mogućnosti pojedinih regija Bosne i Hercegovine; učenik istražuje kriterije pristupanja Europskoj uniji i kritički prosuđuje bosansko-hercegovačke mogućnosti njihovog ispunjenja.
Ishod povezati s oblastima A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (nastanak hrvatskih državnih granica kroz povijest s naglaskom na procese koji su bili uzrokom promjene i oblikovanja granica), Informatika (prikupljanje podataka i izrada klima dijagrama), Matematika (analiza grafova i tablica), Kemija (svojstva Jadranskog mora) i Fizika (tlak zraka i gibanja Jadranskog mora).
Učenik može izraditi tematsku kartu zaštićenih područja u Hrvatskoj; može za svaku klimatsku regiju odabrati jedno mjesto i pratiti temperaturu tjedan dana (koristeći podatke DHMZ-a) i na taj način analizirati dnevne temperaturne amplitude između pojedinih tipova klime u Hrvatskoj.
D.IV.7 Učenik istražuje demografsku sliku i gospodarska obilježja Hrvatske.
GEO-4.3.4 uspoređuje promjenu broja stanovnika po popisnim godinama
objašnjava specifičnost demografske tranzicije Hrvatske, te njezine posljedice i posljedice migracija za demografsku održivost
uspoređuje hijerarhijsku strukturu naselja Hrvatske (subregionalne, regionalne, makroregionalne i mikroregionalne centre)
analizira gospodarsku strukturu Hrvatske (prema udjelu zaposlenih i dohotku prema sektorima djelatnosti)
naglašava važnost prometa za razvoj hrvatskog gospodarstva
razlikuje turističke regije Hrvatske, te opisuje njihova specifična obilježja, izdvaja važnija turistička mjesta i njihove atrakcije
Kretanje broja stanovnika Hrvatske.
Demografska tranzicija Hrvatske.
Demografska održivost Hrvatske.
Hijerarhijska struktura naselja u Hrvatskoj.
Struktura gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj.
Važnost prometa u Hrvatskoj.
Obilježja hrvatskih turističkih regija.
Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene).
Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.
Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (uzroci demografskih promjena), Informatika (prikaz demografskih promjena - grafički prikaz, prezentacija, prikaz važnih prometnih pravaca) i Matematika (udio zaposlenih po gospodarskim djelatnostima, prihod turističkih regija).
Na web-stranici Hrvatske turističke zajednice, učenik može pronaći podatke o broju turističkih dolazaka i noćenja u posljednjih 12 mjeseci. Odabrati županije s najvećim i najmanjim turističkim prometom i analizirati uzroke dobivenih rezultata.
* U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda (ako i nije navedeno u svakom pojedinom ishodu), učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, kao i s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.