Primary tabs

Hrvatski
Odgojno-obrazovni nivo i razred
  • Osnovno
  • I
Godine učenja i podučavanja predmeta: 1
A Kineziološka znanja - biotička motorička znanja
A.I.1
A.I.2
A.I.3
A.I.4
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.I.1
B.I.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.I.1
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.I.1
D.I.2
D.I.3
A
Kineziološka znanja - biotička motorička znanja

A.I.1

Učenik izvodi zadane pokrete pri svladavanju prostora.

A.I.2

Učenik izvodi zadane pokrete pri svladavanju prepreka.

A.I.3

Učenik svladava otpor.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.1 TZP-1.2.1
  • hoda po različitim podlogama
  • hoda na različite načine po zadanim linijama
  • hoda i trči u različitim smjerovima
  • izvodi ciklična kretanja različitim tempom do jedne minute
  • hoda i trči oponašajući životinje
  • trči brzo do 20 m iz visokog starta
  • puže ležeći na trbuhu ispod prepreka
  • koluta se u različitim smjerovima
  • izvodi povaljke u ležanju
  • izvodi kolut naprijed niz kosinu.
  • skače sunožno i jednonožno u različitim smjerovima i označenim prostorima
  • izvodi jednostavne pokrete uz glazbu
  • izvodi saskoke, naskoke i poskoke s manjih povišenja
  • preskače kratku vijaču u mjestu
  • preskače niske prepreke do 20 cm visine na različite načine
  • provlači se ispod različitih prepreka
  • penje se i silazi po švedskim ljestvama
  • penje se i silazi po švedskom sanduku.
  • diže i nosi različite laganije predmete
  • kreće se u uporu na rukama
  • vuče strunjaču u skupini
  • izvodi višenje na švedskim ljestvama
  • povlači konop u skupini
  • gura i potiskuje sportske rekvizite različitim dijelovima tijela.
  • hodanja - trčanja
  • puzanja
  • kolutanja
  • valjanja
  • premetanja
  • skakanja
  • padanja.
  • poskoci
  • skokovi
  • preskoci
  • naskoci
  • saskoci
  • penjanja
  • spuštanja (silaženja)
  • provlačenja.
  • dizanja 
  • nošenja
  • guranja 
  • vučenja 
  • upiranja 
  • višenja.

Kroz provođenje raznovrsnih prirodnih oblika kretanja, potrebno je primjenjivati što raznovrsnije zadatke kako bi učenici usvojili složenije motoričke vještine korisne za daljnji napredak.

Igra kombiniranog trčanja, hodanja i zaustavljanja odlična je za koordinaciju pokreta kod djeteta. Npr. recite djetetu neka slobodno trči po prostoru u smjeru kojem njemu odgovara. Na vaš znak neka zauzme stav mirno, opusti ruke niz tijelo i ispruži laktove. Na novi znak neka krene hodati, a na sljedeći ponovno trčati. 

U radu s djecom najprimjerenija je sintetička metoda učenja. Ona se smatra najprirodnijom, jer se pokret uči u cijelosti, tj. onako kako se vidi i kako će se primjenjivati.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Ravne, zakrivljene i izlomljene crte), Likovna kultura (Točka i crta) i Priroda i društvo (Snalaženje u prostoru i Životinje).

Prije izvođenja vježbi provjeriti ispravnost i valjanost sprava za vježbanje.

Objasniti učenicima način silaženja kako ne bi došlo do ozljeđivanja.

Poligon prepreka se može koristiti u svim dijelovima sata s različitim namjenama.

U radu je najprimjerenija sintetička metoda učenja. Ona se smatra najprirodnijom, jer se pokret uči u cijelosti, tj. onako kako se vidi i kako će se primjenjivati.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Odnosi među predmetima, Ravne i zakrivljene plohe), Priroda i društvo (Snalaženje u prostoru), Likovna kultura (Ploha) i Glazbena kultura.

Učenici ne bi smjeli dizati i nositi teške predmete pa je optimalna težina od jednog do dva kilograma.

Poticati učenike na ispravno dizanje predmeta iz čučnja. 

U radu je najprimjerenija sintetička metoda učenja. Ona se smatra najprirodnijom, jer se pokret uči u cijelosti, tj. onako kako se vidi i kako će se primjenjivati.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Geometrijska tijela) i Likovna kultura (Masa i prostor).


A.I.4

Učenik upravlja predmetima.

TZP-1.2.1
  • kotrlja loptu rukom
  • kotrlja loptu rukom oko čunjeva
  • vodi loptu nogom
  • vodi loptu nogom oko čunjeva
  • dodaje loptu u parovima na različite načine
  • udara loptu nogom
  • baca loptu rukama u označeni prostor
  • baca lakše lopte o tlo i uvis na različite načine i hvata ih
  • gađa statične mete lopticom
  • gađa lopticom u cilj s različitih udaljenosti.
  • kotrljanje lopte
  • vođenje lopte
  • dodavanje lopte
  • udarci lopte
  • bacanje i hvatanje lopte
  • ciljanje i gađanje mete.

Dodavati se može na razne načine: s dvije ruke, s jednom rukom, iz mjesta, u kretanju, u kretanju sa skokom.

Prilikom bacanja zadaci moraju biti primjereni dobi učenika te im treba omogućiti bacanje predmeta različitih veličina, težina i oblika.

U radu je najprimjerenija sintetička metoda učenja. Ona se smatra najprirodnijom, jer se pokret uči u cijelosti, tj. onako kako se vidi i kako će se primjenjivati.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Geometrijska tijela i likovi) i Likovna kultura (Masa i prostor).

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.I.1

Učenik slijedi upute za formacije u prostoru prema visini i sudjeluje u provjeri motoričkih sposobnosti.

B.I.2

Učenik razvija motoričke sposobnosti.

TZP-1.1.1 TZP-1.1.1
  • uočava razlike u visini
  • pronalazi svoje mjesto prema visini u formaciji vrste
  • zauzima stav u formaciji kolone.
  • poboljšava svoje motoričke sposobnosti (brzinu, koordinaciju, snagu, fleksibilnost, izdržljivost, ravnotežu i preciznost) u skladu s individualno postavljenim normama.
  • visina
  • formacije
  • vrsta
  • kolona
  • testovi za provjeru motoričkih sposobnosti.
  • vježbe i drugi kineziološki sadržaji primjereni za razvoj motoričkih sposobnosti učenika u ovoj dobi.

 

Važno je pratiti morfološki i motorički status učenika tijekom školske godine, kako bi na osnovu rezultata djelovali na razvoj motoričkih sposobnosti i poželjne morfološke promjene. 

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Uspoređivanje predmeta) i Priroda i društvo (Promet).

Pored kondicijskih vježbi primjerenih za razvoj pojedinih motoričkih sposobnosti u ovoj dobi, neophodno je i kroz primjenu (motorički aktivnih) igara te kroz proces učenja i usavršavanja motoričkih znanja djelovati i na razvoj motoričkih sposobnosti učenika. 

Npr. u štafetnim igrama moguće je razvijati aerobnu izdržljivost, brzinu, preciznost, a proces usvajanja i usavršavanja biotičkih motoričkih znanja moguće je provoditi u obliku koji će doprinositi ne samo razvoju koordinacije nego i jakosti, izdržljivosti, ravnoteže, brzine i drugih motoričkih sposobnosti.  

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih  predmeta Matematika (Uspoređivanje predmeta) i Priroda i društvo (Promet).

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.I.1

Učenik aktivno sudjeluje u različitim igrama.

TZP-1.2.1
  • izvodi elementarne igre bez pomagala
  • izvodi štafetne igre bez pomagala
  • izvodi elementarne igre za razvoj koordinacije (spretnost, okretnost)
  • izvodi elementarne igre za razvoj ravnoteže
  • izvodi elementarne igre za razvoj fleksibilnosti
  • izvodi slobodno poigravanje i vođenje lopte
  • igra slobodne igre.
  • elementarne igre bez pomagala
  • štafetne igre bez pomagala
  • igre za razvoj koordinacije
  • igre za razvoj ravnoteže
  • igre za razvoj fleksibilnosti
  • poigravanje loptom i vođenje lopte
  • slobodna igra.

 

Kako bi igra ispunila svoju funkciju potrebno je, kad god je to moguće, provoditi je na otvorenom ili u prirodi kako bi učenici bili što više na suncu i čistom zraku. Ako se igra provodi u prostoriji, trebalo bi je prethodno dobro prozračiti.

Igra bi trebala biti sadržaj u programu za svaki sat Tjelesne i zdravstvene kulture.

U izboru igre i njezinom prilagođavanju, učitelj ima potpunu slobodu, ali se za ovaj uzrast preporučuje jednostavnija igra s manjim brojem igrača, npr. (3:3, 4:4). 

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Priroda i društvo (Zaštita okoliša i ekološke aktivnosti).

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti

D.I.1

Učenik razlikuje osnovne položaje tijela.

 

 

 

D.I.2

Učenik vodi brigu o higijeni i prehrani.

D.I.3

Učenik slijedi upute za rad i pravila motoričke igre.

TZP-2.2.1 TZP-2.2.2 TZP-2.4.1
  • imenuje osnovne položaje tijela (uspravni stav, sjedeći i ležeći položaj, čučanj)
  • zauzima zadani stav
  • razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela
  • zauzima pravilan stav tijela u sjedećem i stojećem položaju.
  • održava osobnu higijenu
  • održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka)
  • opisuje pravilnu ishranu
  • nabraja zdravu hranu
  • donosi odgovarajuću odjeću i obuću.
  • opisuje prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja u igri
  • poštuje pravila igre
  • izbjegava situacije kojima može povrijediti sebe i druge
  • surađuje sa svim sudionicima u igri.
  • uspravni stav
  • sjedeći stav
  • ležeći položaj
  • čučanj 
  • pravilno i nepravilno držanje tijela.
  • osobna higijena
  • kolektivna higijena
  • pravilna ishrana
  • zdrava hrana
  • odjeća i obuća.
  • prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja
  • pravila igre
  • suradnja.

Pomoću slika i videozapisa učenike upoznati s posljedicama nepravilnog držanja tijela pri stajanju i sjedenju.

Ukazivati na nepravilno držanje i ispravljati ga.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Priroda i društvo (Naše tijelo).

Upotrebom videozapisa i slika te kroz primjere upoznati učenike o važnosti pravilne ishrane, osobne i kolektivne higijene, svakodnevne tjelesne aktivnosti i boravka na svježem zraku.

Uz higijenska pravila, učenicima treba pružiti i potrebna objašnjenja o važnosti pojedinih radnji i navika.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (Prehrana, Higijena i Zdravlje i sigurnost), Hrvatski jezik (Jezično izražavanje), Likovna kultura (Vizualna komunikacija) i Glazbena kultura.

Učenici se kroz igru  razvijaju i uče, igra ima i odgojnu funkciju. Igre s pravilima su vrlo važno odgojno sredstvo jer razvijaju samokontrolu, uče ih da su u životu potrebna i neka pravila, te ih uče poštivanju i odgovornosti. Stoga je vrlo važno nadgledati igru i ispravljati neprihvatljiva ponašanja.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik (Jezično izražavanje).

  • Osnovno
  • II
Godine učenja i podučavanja predmeta: 2
A Kineziološka znanja (biotička motorička znanja)
A.II.1
A.II.2
A.II.3
A.II.4
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.II.1
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.II.1
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.II.1
D.II.2
D.II.3
A
Kineziološka znanja (biotička motorička znanja)

A.II.1

Učenik izvodi zadane pokrete pri svladavanju prostora.

A.II.2

Učenik izvodi zadane pokrete pri svladavanju prepreka.

A.II.3

Učenik svladava otpor.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.1 TZP-1.2.1
  • hoda po različitim podlogama
  • hoda na različite načine po zadanim linijama
  • hoda i trči u različitim smjerovima
  • izvodi ciklična kretanja različitim tempom do jedne minute
  • trči brzo do 20 m iz visokog starta
  • provlači se i puže na različite načine
  • koluta se u različitim smjerovima
  • izvodi povaljke u ležanju
  • izvodi kolut naprijed niz kosinu.
  • skače sunožno i jednonožno u različitim smjerovima i označenim prostorima
  • izvodi jednostavne pokrete uz glazbu
  • izvodi saskoke, naskoke i poskoke s manjih povišenja
  • preskače kratku vijaču sunožno u mjestu
  • preskače niske prepreke do 25 cm visine na različite načine
  • provlači se ispod različitih prepreka
  • penje se i silazi po švedskim ljestvama
  • penje se i silazi po švedskom sanduku.
  • diže i nosi različite laganije predmete
  • diže i nosi laganije predmete u skupini
  • kreće se u uporu na rukama
  • vuče strunjaču u skupini
  • izvodi višenje na švedskim ljestvama
  • povlači konop u skupini
  • gura i potiskuje sportske rekvizite različitim dijelovima tijela.
  • hodanja-trčanja
  • puzanja i provlačenja
  • kolutanja
  • valjanja
  • premetanja
  • skakanja
  • padanja.
  • poskoci
  • skokovi
  • preskoci
  • naskoci
  • saskoci
  • penjanja
  • spuštanja (silaženja)
  • provlačenja.

 

  • dizanja 
  • nošenja
  • guranja 
  • vučenja 
  • upiranja 
  • višenja.

Potrebno je primjenjivati što raznovrsnije zadatke, kroz provođenje raznovrsnih prirodnih oblika kretanja, kako bi učenici usvojili složenije motoričke vještine korisne za daljnji napredak.

Slijed kombiniranih vježbi provodi se na način da prvo izvodimo vježbe koje iziskuju manju količinu energije te postupno prelazimo na teže vježbe.

Demonstrirati učenicima pravilnu tehniku trčanja (uspravan položaj tijela, pogled usmjeren prema naprijed, a ne dolje, ramena opuštena, ruke savijene u laktovima pod 90°, nalaze se u visini struka i opušteno prate ritam trčanja).

Tijekom trčanja učenike ne bi trebalo redati jedno za drugim jer je individualni tempo trčanja za svakog učenika različit. Tada se počinju naguravati, staju jedni drugima na pete, zaostaju, a zatim žure sustići ostale što dovodi do nepravilnog i isprekidanog trčanja. 

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmet: Matematika (Dužina, Pravci i smjerovi kretanja), Likovna kultura (Crte po toku i karakteru) i Priroda i društvo (Ponašanje pješaka u prometu).

Raznovrsni sadržaji iz atletike osiguravaju osnovno motoričko obrazovanje i imaju raznovrstan utjecaj na dječji organizam pa ovi pokreti u odabranoj igri mogu poslužiti i za usvajanje nekih novih pokreta koje će učenici primijeniti u novim i različitim situacijama. 

Prije izvođenja vježbi provjeriti ispravnost i valjanost sprava za vježbanje.

Objasniti učenicima način silaženja kako ne bi došlo do ozljeđivanja.

Slijed kombiniranih vježbi provodi se na način da prvo izvodimo vježbe koje iziskuju manju količinu energije te postupno prelazimo na teže vježbe.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Pravci i smjerovi kretanja), Priroda i društvo (Snalaženje u prostoru), Likovna kultura (Ploha) i Glazbena kultura (Ritamske igre i kretanje uz glazbu).

Učenici ne bi smjeli dizati i nositi teške predmete te je optimalna težina do tri kilograma.

Poticati učenike na ispravno dizanje predmeta iz čučnja. 

Slijed kombiniranih vježbi provodi se na način da prvo izvodimo vježbe koje iziskuju manju količinu energije te postupno prelazimo na teže vježbe.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Geometrijska tijela) i Likovna kultura (Masa i prostor).


A.II.4

Učenik barata predmetima.

TZP-1.2.1
  • kotrlja loptu rukom
  • kotrlja loptu rukom oko čunjeva
  • vodi loptu nogom
  • vodi loptu nogom oko čunjeva
  • dodaje loptu u parovima na različite načine
  • udara loptu nogom
  • baca loptu rukama u označeni prostor
  • baca lakše lopte o tlo i uvis na različite načine i hvata ih
  • gađa statične mete lopticom
  • gađa pokretne mete loptom
  • gađa lopticom u cilj s različitih udaljenosti.
  • kotrljanje lopte
  • vođenje lopte
  • dodavanje lopte
  • udarci lopte
  • bacanje i hvatanje lopte
  • ciljanje i gađanje mete.

Dodavati se može na razne načine: s dvije ruke, s jednom rukom, iz mjesta, u kretanju, u kretanju sa skokom.

Prilikom bacanja zadaci moraju biti primjereni dobi učenika te im treba omogućiti bacanje predmeta različitih veličina, težina i oblika.

Slijed kombiniranih vježbi provodi se na način da prvo izvodimo vježbe koje iziskuju manju količinu energije te postupno prelazimo na teže vježbe.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Geometrijska tijela i likovi) i Likovna kultura (Masa i prostor).

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.II.1

Učenik slijedi upute za formacije u prostoru prema visini i sudjeluje u provjeri motoričkih sposobnosti.

TZP-1.1.1
  • razlikuje tjelesnu visinu od tjelesne mase
  • sudjeluje u praćenju svoje visine i tjelesne mase
  • pronalazi svoje mjesto prema visini u formaciji vrste
  • zauzima stav u formaciji kolone
  • unaprjeđuje motoričke sposobnosti (brzinu, koordinaciju, snagu, fleksibilnost, izdržljivost, ravnotežu i preciznost) u skladu s individualno postavljenim normama.
  • visina
  • težina
  • formacije
  • vrsta
  • kolona
  • motoričke sposobnosti.

Važno je pratiti antropometrijski status učenika tijekom cijele školske godine, kako bi na osnovu njega mogli utjecati na razvoj njegovih motoričkih sposobnosti.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Odnosi među predmetima, Položaj predmeta u prostoru, Redni brojevi) i Priroda i društvo (Snalaženje u prostoru).

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.II.1

Učenik sudjeluje u različitim igrama.

TZP-1.2.1
  • izvodi elementarne igre bez pomagala
  • izvodi štafetne igre bez pomagala
  • izvodi elementarne igre za razvoj koordinacije (spretnost, okretnost)
  • izvodi elementarne igre za razvoj ravnoteže
  • izvodi elementarne igre za razvoj fleksibilnosti
  • izvodi slobodno poigravanje i vođenje lopte
  • igra slobodne igre
  • pokazuje interes za osobna postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima.
  • elementarne igre bez pomagala
  • štafetne igre bez pomagala
  • igre za razvoj koordinacije
  • igre za razvoj ravnoteže
  • igre za razvoj fleksibilnosti
  • poigravanje loptom i vođenje lopte
  • slobodna igra.

Kako bi igra ispunila svoju funkciju potrebno je, kad god je to moguće, provoditi igru na otvorenom kako bi učenici bili što više na suncu i čistom zraku. Ako se igra provodi u prostoriji, trebalo bi je prethodno dobro prozračiti.

Igra bi trebala biti sadržaj u programu za svaki sat Tjelesne i zdravstvene kulture.

U izboru igre i njezinom prilagođavanju učitelj ima potpunu slobodu. 

Primjer: 

Napunite vreću s lopticama i krenite ih izbacivati, a učenici ih moraju pokupiti što više. Dobro bi bilo da u igri sudjeluje više učenika kako bi pobjednik bio onaj koji skupi najviše loptica. Na ovaj način razvija se brzina trčanja i snalaženje u prostoru.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (Čistoća okoliša i ekološke aktivnosti), Hrvatski jezik (Jezično izražavanje) i Matematika (Brojevi).

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti

D.II.1

Učenik razlikuje osnovne položaje tijela.

D.II.2

Učenik vodi brigu o higijeni.

D.II.3

Učenik slijedi upute za rad i pravila motoričke igre.

TZP-2.2.1 TZP-2.2.2 TZP-2.4.1
  • imenuje osnovne položaje tijela (uspravni stav, sjedeći i ležeći položaj, čučanj)
  • zauzima zadani stav
  • razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela
  • zauzima pravilan stav tijela u sjedećem i stojećem položaju.
  • održava osobnu higijenu
  • održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka)
  • opisuje pravilnu ishranu
  • nabraja zdravu hranu
  • donosi odgovarajuću odjeću i obuću.
  • opisuje prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja u igri
  • poštuje pravila igre
  • izbjegava situacije kojima može povrijediti sebe i druge
  • surađuje sa svim sudionicima u igri.
  • uspravni stav
  • sjedeći stav
  • ležeći položaj
  • čučanj 
  • pravilno i nepravilno držanje tijela.
  • sobna higijena
  • kolektivna higijena
  • pravilna ishrana
  • zdrava hrana
  • odjeća i obuća.
  • prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja
  • pravila igre
  • suradnja.

Pomoću slika i videozapisa učenike upoznati s posljedicama nepravilnog držanja tijela pri stajanju i sjedenju.

Ukazivati na nepravilno držanje i ispravljati ga.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Priroda i društvo (Naše tijelo).

Upotrebom videozapisa i slika, te kroz primjere, upoznati učenike o važnosti pravilne ishrane, osobne i kolektivne higijene, svakodnevne tjelesne aktivnosti i boravka na svježem zraku.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (Osobna čistoća i Zdravlje), Hrvatski jezik (Jezično izražavanje), Likovna kultura (Dizajn-ilustracija) i Glazbena kultura (Kruška, jabuka, šljiva - pjevanje).

Budući da se kroz igru učenici razvijaju i uče, igra ima i odgojnu funkciju. Igre s pravilima su vrlo važno odgojno sredstvo jer razvijaju samokontrolu, uče ih da su u životu potrebna i neka pravila, te ih uče poštivanju i odgovornosti. Stoga je vrlo važno nadgledati igru i ispravljati neprihvatljiva ponašanja.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Jezično izražavanje, Pisanje - poštivanje pravopisne norme), Priroda i društvo (Ja sam učenik, Ponašanje u prometu).

  • Osnovno
  • III
Godine učenja i podučavanja predmeta: 3
A Kineziološka znanja
A.III.1
A.III.2
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.III.1
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.III.1
D Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti
D.III.1
D.III.2
D.III.3
A
Kineziološka znanja
A.III.1

Učenik izvodi prirodne oblike kretanja za svladavanje prostora i prepreka.

A.III.2

 Učenik se služi različitim rekvizitima i pomagalima u igri.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.2 TZP-1.2.3 TZP-1.2.3
  • kreće se u prostoru uz promjenu položaja tijela
  • svladava prepreke
  • svladava otpor.
  • odabire i imenuje rekvizite za određenu igru
  • koristi rekvizite i pomagala na pravilan način.
  • hodanja i trčanja
  • skakanja
  • kolutanja
  • bacanja i hvatanja
  • penjanja i puzanja
  • provlačenja
  • dizanja i nošenja
  • višenja
  • upiranja.
  • rekviziti i pomagala u nastavi.

Vježbe prilagoditi dobi učenika i prostoru gdje se izvodi.

Demonstrirati pravilno držanje tijela pri izvođenju vježbi.

Prijedlog vježbi za usavršavanje biotičkih motoričkih znanja: hodanja i trčanja uz promjenu smjera kretanja, slobodno pretrčavanje prepreka do 25 cm visine, sunožni i jednonožni poskoci po označenim prostorima, povaljke u ležanju, bočno valjanje  u lijevo i desno, kolut naprijed, oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbenu pratnju, puzanja i provlačenja na različite načine, penjanje po švedskim ljestvama, dizanja i nošenja.

Usvajanja motoričkih znanja iz ovih cjelina potiču razvoj koordinacije pokreta koja je od velikog značaja i sa stajališta drugih nastavnih predmeta.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmetima: Priroda i društvo (snalaženje u prostoru, tijelo, utjecaj tjelesnih aktivnosti na zdravlje), Matematika (pravac, ravnina).

Potrebno je da učenici prepoznaju i imenuju rekvizite pri svakoj upotrebi. U dvorani se najčešće nalaze različiti sportski rekviziti (lopte i loptice, strunjače, obruči, švedske ljestve, klupa, gimnastički rekviziti, čunjevi, i sve drugo što se koristi za nastavu) i učenici ih trebaju prepoznati.

Sadržaje ove tematske cjeline potrebno je povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Likovna kultura: (volumen i masa u prostoru, omjeri veličine likova).

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.III.1

 Učenik sudjeluje u praćenju morfoloških obilježja i razvija motoričke sposobnosti.

TZP-1.1.1 TZP-1.1.2
  • prati i uspoređuje svoju visinu i tjelesnu masu
  • zauzima svoje mjesto u svrstavanju prema visini (vrsta, kolona)
  • razlikuje tjelesnu visinu od tjelesne mase
  • unaprjeđuje motoričke sposobnosti.
  • mjerni instrumenti za procjenu tjelesne visine i mase, motorički testovi
  • različiti sadržaji pogodni za razvoj svih motoričkih sposobnosti.

 Uključivati učenike u mjerenja i bilježenja njihove visine i mase, praćenje rezultata motoričkih testova. Sudjelovanjem u tim aktivnostima razvijat će se pozitivan stav prema svom tijelu, morfološkim obilježjima i motoričkim sposobnostima (kondiciji). Primjenjujući stečena znanja učenik će se snalaziti u prostoru.

Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmetima: Matematika (brojevi, mjerne jedinice) i Priroda i društvo (snalaženje u prostoru).

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.III.1

 Učenik primjenjuje stečena kineziološka znanja iz nastavnih sadržaja u igri.

TZP-1.2.2 TZP-1.2.3 TZP-2.1.1
  • primjenjuje motorička znanja za razvoj ravnoteže i koordinacije tijela
  • primjenjuje motorička znanja za razvoj ritma
  • predlaže igre i sudjeluje u različitim igrama                               
  • prati i prepoznaje osobna postignuća u svladanim nastavnim sadržajima.
  • motorička znanja
  • igre
  • koordinacija i ravnoteža
  • ritam.

Primjenjivati motorička znanja koja omogućavaju razvoj ravnoteže i koordinaciju tijela u vremenu i prostoru (različit položaj visova i hvatova, kolut naprijed i natrag, stoj na lopticama).

Za razvoj ritma: hodanje i trčanje uz glazbenu pratnju, dječji poskoci, dječji ples po izboru.

Preporučuju se kineziološki sadržaji koji imaju cilj pripremati učenike za složenija motorička postignuća: hodanje i trčanje do 20 m iz visokog starta, penjanje i silaženje po švedskim ljestvama, različiti naskoci i saskoci s povišenja do 60 cm.

Provoditi elementarne i štafetne igre kao čimbenik socijalizacije i homogenizacije učenika u razredu, pri čemu njihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijeg osmišljavanja slobodnog vremena.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena kultura (improvizacija ritma) i Priroda i društvo (Snalaženje u prostoru).

 

D
Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti

D.III.1

Učenik primjenjuje sigurnosne mjere za očuvanje zdravlja.

D.III.2

Učenik prihvaća i uvažava različitosti između učenika.

D.III.3

Učenik surađuje sa suigračima.

TZP-1.2.3 TZP-2.2.1 TZP-2.3.2 TZP-2.3.3 TZP-2.3.1 TZP-2.3.2 TZP-2.3.3 TZP-2.3.1
  • brine za osobnu higijenu
  • nosi odgovarajuću opremu za sat
  • razlikuje zdravu hranu od nezdrave
  • sudjeluje u akciji održavanja školskog dvorišta
  • prilagođava se uvjetima zatvorenog prostora
  • usvaja znanja o koristi i štetnosti djelovanja sunčevih zraka na otvorenom prostoru
  • razlikuje čisti i svježi zrak od nečistog u zatvorenom prostoru.
  • uvažava sebe i druge
  • uvažava i prihvaća učenike koji se razlikuju po izgledu, socijalnom statusu, kulturi
  • prihvaća učenike s poteškoćama u razvoju..
  • sudjeluje u igrama
  • prihvaća pravila igre
  • stvara pozitivno ozračje
  • razvija samopouzdanje.
  • higijena
  • sportska oprema
  • zdrava prehrana
  • štetnost sunčevih zraka.
  • razlike među učenicima.
  • poštivanje pravila igre
  • samopouzdanje učenika
  • suradnja.

Poticati učenike na nošenje odgovarajuće opreme za tjelesno vježbanje. Upućivati na važnost čistoće opreme i održavanje tjelesne higijene. Razgovarati o zdravoj i pravilnoj prehrani te poticati na konzumaciju zdrave prehrane.

Provoditi akcije čišćenja, obilježavati Dan zaštite okoliša.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (Moja prava i obaveze, Zdrava i pravilna prehrana, Osobna higijena, Zaštita okoliša, Čistoća i zdravlje), Hrvatski jezik (Jezično izražavanje) i Likovna kultura (Tople i hladne boje).

Primjenjivati elementarne i štafetne igre za poticanje socijalizacije i homogenizacije učenika u razredu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (Prava djeteta) i Hrvatski jezik (Jezično izražavanje).

 

Za ostvarivanje ovih ishoda potrebno je provoditi elementarne igre s više igrača u kojima pojedinac doprinosi uspjehu cijele ekipe.

Poticati i ohrabrivati učenike pri provođenju elementarnih igara te stvarati pozitivno ozračje. Učenicima prilagođavati pravila igre kako bi ih mogli poštivati.

 

  • Osnovno
  • IV
Godine učenja i podučavanja predmeta: 4
A Kineziološka znanja
A.IV.1
A.IV.2
A.IV.3
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.IV.1
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.IV.1
D Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti
D.IV.1
D.IV.2
D.IV.3
A
Kineziološka znanja

A.IV.1

Učenik usavršava osnovna biotička motorička znanja.

A.IV.2

Učenik izvodi prirodne oblike kretnja u elementarnim igrama.

A.IV.3

Učenik demonstrira ritmičke i plesne strukture.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.2 TZP-1.2.1 TZP-1.2.3 TZP-1.2.3 TZP-2.1.2
  • objašnjava i pokazuje temeljne vježbe
  • izvodi prilagođene biotičke kretnje
  • savladava prepreke i otpor
  • ovladava prostorom.
  • uočava razliku i uključuje se u sve elementarne igre
  • imenuje pomagala i rekvizite za igru
  • predlaže elementarne igre.
  • demonstrira i prepoznaje plesne strukture.
  • prirodni oblici kretanja (hodanje i trčanje, poskakivanje, penjanje, puzanje  provlačenje, bacanje, kolutanje, upiranja, vučenja, potiskivanja, ritmičke i plesne strukture).
  • elementarne igre
  • složena motorička gibanja: kolut naprijed, kolut natrag, premet strance, naskok čučeći na povišenje do 60 cm, saskok pruženi 
  • pomagala i rekviziti.
  • ritmičke strukture
  • narodni plesovi.

Poticati bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim klubovima.

Sadržaje odrediti u skladu s razvojnim obilježjima učenika i uvjetima rada.

Izvoditi raznovrsne promjene položaja i gibanja u prostoru.

Usavršavati temeljna motorička znanja kao što su hodanja i trčanja, preskakivanja, naskoci i saskoci iznimno je važno za živčano-mišićnu koordinaciju, kao i pripremu za određene kineziološke aktivnosti.

Hodanje po niskoj gredi učenici trebaju raditi uz asistenciju učitelja. 

Kod penjanja po kvadratnim ljestvama asistirati uz spravu (koristiti manje visine).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (Orijentacija u prostoru) i Glazbena  kultura (kretanje uz glazbu).

 

 

 

 

 

Koristiti raznolike elementarne igre ovisno o godišnjem dobu i mjestu gdje se izvodi.

Igre usavršavanja trčanja (hodanje u zadanom vremenu, u obruč, ledena kraljica, tko će prvi, štafeta s primopredajom,...).

Igre usavršavanja skokova (brze ljestve, tko će dalje, skok udalj, dotakni balon,...).

Igre usavršavanja bacanja (bacanje medicinke od dva kg, pogodi krug, baci koplje,... ).

Aktivnost usmjeriti na usvajanje temeljne jednostavne strukture plesa i jednostavne koreografije.

Demonstrirati pravilno držanje tijela tijekom plesnih pokreta.

Pokrete usvajati korak po korak, od jednostavnijih k složenijim.

Pokrete izvoditi samostalno, zatim u parovima ili u kolu uz glazbu u različitim smjerovima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Narječja hrvatskog jezika), Glazbena kultura (Narodni plesovi, Ritam i tempo) i Likovna kultura (Kulturna baština).

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.IV.1

Učenik prati i evidentira motorička postignuća i morfološka obilježja.

TZP-2.3.2
  • prati i evidentira osobna postignuća u predviđenim obrazovnim sadržajima
  • prati i evidentira tjelesnu visinu i tjelesnu masu
  • uspoređuje dobivene rezultate na inicijalnom i završnom mjerenju.
  • provjeravanje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
  • procjena pravilnog tjelesnog držanja.

Aktivnosti usmjeriti na praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i obilježja pravilnog tjelesnog držanja u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

Na početku školske godine zajedno s učenicima provjeriti i evidentirati morfološka obilježja (visinu, masu, dužinu ruku i nogu, opseg struka, opseg podlaktice) i motorička postignuća (snagu, izdržljivost).

Funkcionalne sposobnosti kroz F1 - start se izvodi iz visokog starta, važno je da učenici kontinuirano savladavaju prostor u minuti. Ako učenici dio staze savladavaju hodanjem to se smatra prekidom. Rezultat se mjeri prijeđenim metrima za svakog učenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Mjerne jedinice, Mjerenje) i Priroda i društvo (Moje tijelo, Zdravlje i tjelesne aktivnosti).

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.IV.1

Učenik odabire metode i taktiku u elementarnim igrama.

TZP-1.2.3 TZP-2.1.2
  •  odabire odgovarajuće metode i taktiku za postizanje boljih rezultata.
  • praćenje motoričkih postignuća: brzina, jakost, snaga, preciznost i koordinacija, uspjeh u natjecanjima i natjecateljskim igrama.

Usvajanje što pravilnijeg izvođenja zadanog motoričkog zadatka.

D
Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti

D.IV.1

Učenik primjenjuje sigurnosne mjere za očuvanje zdravlja.

D.IV.2

Učenik izvodi raznovrsne vježbe u svrhu poboljšanja sustava za kretanje.

D.IV.3

Učenik surađuje sa suigračima i poštuje pravila igre.

TZP-2.4.1 TZP-2.4.2 TZP-1.2.2 TZP-2.3.1
  • nosi odgovarajuću obuću i odjeću
  • pazi na pravilno držanje tijela
  • pazi na higijenu
  • prilagođava se vremenskim uvjetima.
  • usavršava jednostavne vježbe za poboljšanje sustava za kretanje.
  • surađuje tijekom igre i prihvaća pravila igre
  • razvija samokontrolu uvažavajući sličnosti i razlike među vršnjacima
  • poštuje osobni prostor i prostor drugog učenika.
  • pješačenje
  • orijetantacijsko hodanje i trčanje
  • tradicijske igre
  • aktivnosti u vodi, na snijegu.
  • jednostavne vježbe
  • sustav za kretanje.
  • elementarne igre
  • socijalne vještine.

Aktivnosti usmjeriti na kineziološke aktivnosti na otvorenom s naglaskom na podizanje ekološke svijesti učenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Priroda i društvo (Zdravlje i okoliš, Godišnja doba, Higijena).

 

Vježbe birati prema utjecaju na sustav za kretanje ovisno o uzrastu, izvoditi ciklična gibanja različitim tempom, izvoditi aktivnosti u prirodi.

Poticati na motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme (biciklizam, trčanje, sankanje, rolanje,...). 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Priroda i društvo (Moje tijelo).

Poticati na suradnju i pridržavanje pravila tijekom igre.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Hrvatski jezik (književni tekstovi).

  • Osnovno
  • V
Godine učenja i podučavanja predmeta: 5
A Kineziološka znanja
A.V.1
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.V.1
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.V.1
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.V.1
A
Kineziološka znanja
A.V.1

Učenik izvodi strukture gibanja povezane s temeljnim kineziološkim i motoričkim znanjima.

TZP-2.3.1 TZP-1.1.2 TZP-2.1.2
  • usvaja temeljna kineziološka teorijska i temeljna motorička znanja
  • povezuje strukture gibanja raznih sportova i elementarnih igara
  • osmišljava jednostavne koreografije iz ritmičke gimnastike
  • usavršava vožnju bicikla, rolanje, razne osnovne vježbe iz gimnastike
  • prepoznaje i izvodi razne plesne strukture (folklor, ritmička gimnastika, razni moderni plesovi).
  • izvodi složenije elementarne igre i osnovne elemente pojedinih sportova.
  • sportovi iz raznovrsnih grupacija u skladu s formalnim kompentencijama učitelja te složenije elementarne igre
  • vožnja biciklom
  • koturaljke
  • ritmička gimnastika
  • moderni plesovi
  • folklor (zavičajni).

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i klubovima.

Aktivnosti usmjeriti na usvajanje i usavršavanje početničkih elemenata sportova i složenijih elementarnih igara.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.V.1

Učenik sudjeluje u provjeravanju i transformaciji morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te obilježja pravilnog tjelesnog držanja.

 

TZP-2.3.1 TZP-1.2.3 TZP-2.1.1
  • izvodi vježbe za razvoj motoričkih sposobnosti
  • izvodi sadržaje za razvoj  funkcionalnih sposobnosti
  • izvodi vježbe za razvoj pokretljivosti zglobova
  • izvodi vježbe za razvoj stabilnosti trupa
  • procjenjuje pravilno držanje tijela.
  • jednostavne motoričke vježbe koje utječu na morfološke promjene, motoričke i funkcionalne sposobnosti.

Vježbe izabrati prema njihovu optimalnom utjecaju na morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti u ovoj dobi. Uzeti u obzir razlike u biološkoj starosti učenika. 

Na početku i kraju školske godine zajedno s učenicima odraditi mjerenja u testovima morfoloških obilježja i motoričkih sposobnosti. Analizirati rezultate i promjene. 

Poticati učenike na redovno vježbanje doma (npr. kao pranje zuba). 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija  i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.V.1

Učenik prati i uspoređuje osobna motorička postignuća i njihov napredak.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.2
  • prepoznaje osobna postignuća u sportskim i drugim igrama
  • prati osobna postignuća u odnosu na postignuća unutar razreda.
  • motorički zadaci s ciljem praćenja motoričkih postignuća
  • praćenje motoričkih postignuća koja zahtijevaju jakost, brzinu, snagu, preciznost, koordinaciju
  • motorička postignuća iz raznih sportova (rezultat ili drugi parametri uspješnosti pojedinog učenika u pojedinom sportu).

Posebno obraćati pažnju na usvajanje pravilnog obrasca izvođenja pojedinog motoričkog zadatka.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.V.1

Učenik izvodi složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela.

TZP-2.3.3 TZP-2.1.1
  • koristi vježbe za aktivaciju sustava kretanja i pravilnog držanja tijela
  • pazi i održava higijenu prostora za vježbanje
  • sudjeluje u igri poštujući fair play (školska natjecanja i izvanškolske aktivnosti).
  • vježbe za aktivaciju trupa
  • vježbe za pravilno kretanje (npr. atletska škola trčanja i hodanja)
  • vježbe abdominalnog disanja.

Vježbe birati prema njihovom utjecaju.

U zdravstvene svrhe koristiti često podražaje aerobnog karaktera kroz različite zadatke i igru s dužim intervalima trajanja i pauzama u skladu s potrebama učenika ove dobi. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

  • Osnovno
  • VI
Godine učenja i podučavanja predmeta: 6
A Kineziološka znanja
A.VI.1
A.VI.2
A.VI.3
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.VI.1
B.VI.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igra
C.VI.1
D Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti
D.VI.1
D.VI.2
D.VI.3
A
Kineziološka znanja

A.VI.1

Učenik demonstrira znanja vezana za sport, tjelesnu aktivnost i vježbanje.

 

A.VI.2

Učenik izvodi osnovne elemente sportova kroz igru.

A.VI.3

Učenik prepoznaje i izvodi ritmičke i plesne strukture u mini koreografijama.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.1 TZP-1.2.1
  • demonstrira znanja vezana za pojedini sport
  • demonstrira znanja vezana za vježbanje radi transformacija motorike i morfologije
  • demonstrira znanja vezana općenito za tjelesnu aktivnost. 

 

  • primjenjuje zadatke u parovima i skupinama koji podržavaju zajedništvo
  • prilikom vježbe i igre uzima u obzir druge sudionike pomažući im. 
  • izvodi ritmičke i plesne strukture mladih iz različitih kultura uz zadani ritam
  • uz poticajno okruženje sudjeluje u plesovima koji će podržati funkcionalni kapacitet i jamčiti dobrobit za učenika.
  • odabir sigurnih zadataka koji su primjereni uzrastu tako da učenici uvježbavaju svoje vještine promatranja i pronalaženja rješenja u situacijama vježbanja
  • sportovi iz raznovrsnih grupacija u skladu s formalnim kompetencijama učitelja te složenije elementarne igre.
  • sigurna vožnja biciklom i koturaljkama
  • svestrani oblici vježbanja kroz razne sportove
  • uključiti i zadatke koji učenicima pomažu u procjeni vlastite tjelesne sposobnosti.

 

  • osnovna tehnika sportova
  • zadaci u parovima i skupinama
  • pravila za podučavanje i učenje
  • razvijanje pozitivnih emocija i samokontrola
  • različiti zadaci za vježbanje preuzimanja odgovornosti.
  • raznovrsne ritmičke strukture, dječji folklorni plesovi, modni plesovi.

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim klubovima.

Aktivnosti usmjeriti na usvajanje jednostavnijih i osnovnih tehnika sportova, kondicijskih vježbi i bazičnih kretnih struktura (trčanje, brzo hodanje, plivanje, ali rolanje,...).  

Izvoditi vježbanje u različitim godišnjim dobima i okruženjima za učenje kroz svestrane oblike vježbanja.

U nastavi koristiti razne vježbe koje učenicima daju iskustvo sudjelovanja, samoučinkovitosti, samostalnosti, samoizražavanja i estetike.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

Aktivnosti usmjeriti na usvajanje i usavršavanje osnovnih elemenata tehnike iz raznovrsnih grupacija sportova.

Izvoditi vježbanje u poticajnom okruženju kao preduvjet za postizanje ciljeva tjelesnog odgoja.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivnosti usmjeriti na usvajanje i usavršavanje složenijih ritmičkih i plesnih struktura.

Stvarati atmosferu prihvaćanja.

Koristiti radne metode usmjerene na učenike i ohrabrujuće povratne informacije.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.VI.1

Učenik sudjeluje u provjeravanju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te obilježja pravilnog tjelesnog držanja.

 

B.VI.2

Učenik izvodi primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te izazivanje poželjnih morfoloških promjena. 

TZP-1.2.1 TZP-1.2.1
  • prepoznaje morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti i sudjeluje u provjeravanju obilježja pravilnog tjelesnog držanja
  • analizira rezultate svojih mjerenja u mjeri u kojoj je sposoban za svoj dob. 

 

  • izvodi vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, vježbe pokretljivosti zglobova i stabilnosti trupa
  • izvodi vježbe za izazivanje poželjnih promjena u građi i sastavu tijela (povećanje mišićne i smanjenje masne komponente sastava tijela)
  • prati razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te traži načine za dodatno poboljšanje.
  • provjeravanje i analiza morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te obilježja tjelesnog držanja.

 

  • jednostavne motoričke vježbe koje utječu na motoričke i funkcionalne sposobnosti, te izazivaju poželjnu morfološku transformaciju
  • provoditi i vrednovati osobni plan vježbanja (i na nastavi i kao domaći zadatak) utemeljen na osnovnim načelima razvojne kineziologije.

Aktivnosti usmjeriti na praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i obilježja tjelesnog držanja.

Na osnovu dobivenih rezultata i analize istih provoditi treninge i pratiti kineziološke transformacije kontinuiranim mjerenjima, inače će mjerenje i praćenje biti besmisleno. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Vježbe odabrati prema njihovu blagotvornom utjecaju na zdravlje, morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti.

Različitim ohrabrujućim i poučnim povratnim informacijama poticati na ustrajnost u radu.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igra
C.VI.1

Učenik poboljšava svoju uspješnost, tehniku, taktiku i sposobnost interakcije s drugima u timskim sportovima i igrama.

 

TZP-1.1.2
  • prakticira različite sadržaje za poboljšanje vještina i uspješnosti u odabranim timskim sportovima
  • demonstrira znanja i vještine u sportu kroz sudjelovanje u različitim kineziološkim aktivnostima i igri.
  • različite tjelesne aktivnosti i igre
  • tjelesno vježbanje u funkciji poboljšanja rezultata (motoričkih postignuća) u kineziološkim aktivnostima
  • kineziološke aktivnosti u funkciji i poboljšanja interakcije s drugim učenicima
  • regulacija vlastitih postupaka i emocionalnog izražavanja kroz tjelesnu aktivnost i igru u grupi. 

Paziti na usvajanje pravilnog izvođenja zadanog motoričkog zadatka u situacijskim i natjecateljskim uvjetima s ciljem poboljšanja kompetentnosti i rezultata u kineziološkim aktivnostima. 

Potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti u zadacima koji su postavljeni pred njih.

Osigurati da učenici imaju dovoljno pozitivnih iskustava o vlastitom tijelu.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

D
Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti

D.VI.1

Učenik izvodi složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela.

 

D.VI.2

Učenik održava vlastitu higijenu i higijenu prostoru za tjelesno vježbanje.

D.VI.3

Učenik primjenjuje pravila sportova i razvija suradnički odnos.

TZP-2.1.1 TZP-2.1.2 TZP-2.2.1 TZP-2.1.2 TZP-2.2.1
  • koristi vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela, vježbe aktivacije trupa, uspostave pravilnog obrasca abdominalnog disanja, te aktivacije mišića gornjih i donjih udova s upotrebom pomagala i vanjskog opterećenja
  • vježba na pravilan način kako bi se spriječile moguće ozljede.

 

 

  • aktivno vodi brigu o prostoru za vježbanje
  • redovito se drži higijenskih navika
  • poduzima aktivnosti koje promiču zdravlje.
  • razvija suradnički i timski odnos s drugim učenicima
  • primjenjuje i drži se pravila igre iz raznovrsnih grupacija sportova.
  • vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i kineziterapijskih vježbi za pravilno držanje tijela (vježbe aktivacije trupa, uspostave pravilnog obrasca abdominalnog dijafragmalnog disanja te aktivacije mišića gornjih i donjih udova). 

 

  • sudjeluje u uređenju i održavanju otvorenih i zatvorenih sportskih vježbališta
  • redovito nosi urednu sportsku odjeću i obuću.
  • kineziološke aktivnosti koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija (fair play, rješavanje situacijskih problema, kritičko i kreativno promišljanje, donošenje odluka, čuvanje i pomaganje, verbalna i neverbalna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba, pregovaranje, posredovanje,...).
  • školska i izvanškolska natjecanja.

Vježbe birati prema njihovom utjecaju na zdravlje, a u skladu s kronološkom ali i biološkom starošću pojedinog učenika. 

Izvoditi samo vježbe koje nisu kontraindicirane zdravlju učenika ove dobi i raspravljati o mogućim negativnim aspektima pojedine vježbe ili kineziološke aktivnosti. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

Organizirati uređenje prostora za vježbanje.

Organizirati aktivnosti koje promiču zdrav način života.

Pomoći učenicima razumjeti ideju idealnog tijela i zdrave tjelesne aktivnosti.

Uputiti ih zdravoj prehrani, treningu i načinu života.

Poticati i putem higijenskih navika cjeloživotno uživanje u tjelesnom vježbanju.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivno sudjelovati u raznovrsnim timskim igrama i kineziološkim aktivnostima koje zahtijevaju pridržavanje pravila igre, socijalnu interakciju i prilagodbu na raznovrsne situacije tijekom igre.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

  • Osnovno
  • VII
Godine učenja i podučavanja predmeta: 7
A Kineziološka znanja
A.VII.1
A.VII.2
A.VII.3
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.VII.1
B.VII.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.VII.1
C.VII.2
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.VII.1
D.VII.2
D.VII.3
A
Kineziološka znanja

A.VII.1

Učenik usvaja opća kineziološka teorijska znanja.

 

A.VII.2

Učenik izvodi stečena znanje u pojedinačnim i ekipnim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama.

A.VII.3

Učenik pokazuje i u kretanju povezuje strukture kretanja kroz ritam i ples

TZP-1.2.1 TZP-1.2.1 TZP-1.2.1
  • definira pojam zdravlja
  • opisuje razvoj osobina i sposobnosti
  • opaža vanjske i unutarnje čimbenike promjena tijekom procesa vježbanja
  • nabraja i opisuje načine očuvanja zdravlja tjelesnom aktivnošću
  • razvija i njeguje higijenske navike.
  • usvaja informacije o pravilima i tehnikama pojedinih sportova, natjecanjima, opremi, spravama, prostorima i sl.
  • pokazuje stečena znanja u pojedinačnim i ekipnim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama
  • razlikuje jednostavne elemente i tehnike te samostalno primjenjuje stečeno znanje u pojedinačnim i ekipnim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama.
  • slijedi i ponavlja strukture kretanja kroz ritam i ples
  • razlikuje i pokazuje strukture kretanja kroz ritam i ples.
  • atletika
  • timski sportovi s loptom
  • sportska i ritmička gimnastika
  • borilački sportovi
  • sportovi na vodi,
  • sportovi s reketom
  • zimski sportovi
  • ostali sportovi u skladu s uvjetima i formalnim kompetencijama učitelja.

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • obvezni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.
  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim klubovima.

 

  • ritmičke strukture, aerobika
  • folklorni, društveni i sportski ples.

 

Omogućiti sredstva i načine provođenja, usvajanja i poboljšavanja sastavnica tehnike različitih sportova i kinezioloških aktivnosti uz istovremeno učenje teoretskih znanja vezanih za ovaj ishod. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

Osigurati mogućnost izvođenja, usvajanje i usavršavanja elemenata tehnike raznovrsnih grupacija sportova i kinezioloških aktivnosti.

Prednost pri odabiru sadržaja za poduku dati onim kineziološkim znanjima koja imaju veću vjerojatnost cjeloživotne primjene. 

Podučavati široki spektar motoričkih znanja kako bi svaki učenik imao veću vjerojatnost da neka od tih znanja i sadržaja prihvati i prakticira u svom sadašnjem, ali i budućem životu. 

Aktivnosti usmjeriti prema usavršavanju tehnike sportova u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

Kroz vježbanje i ponavljanje koraka, iste usvajamo te onda nadograđujemo plesne elemente i povezujemo korake u koreografiju.

Plesne strukture utječu na učenike tako što kod njih razvijaju stvaralaštvo, ritmičnost, harmoničnost te stil i lijepo držanje.

Poticati njegovanje tradicijskog plesa, usaditi važnost i ljepotu narodnih običaja, kako bi znali cijeniti bogatstvo svojeg naroda, te ga spasiti od zaborava.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.VII.1

Učenik prati svoje morfološke karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti 

B.VII.2

Učenik razvija svoje motoričke sposobnosti i transformira morfološke karakteristike. 

TZP-2.1.1
  • interpretira rezultate svojih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
  • procjenjuje svoje motoričke i funkcionalne sposobnosti u odnosu na rezultate prijašnjih mjerenja i planira daljnji napredak - što i kako vježbati.
  •  poboljšava razinu motoričkih sposobnosti i funkcionalne sposobnosti u odnosu na prijašnje vrijednosti
  •  poboljšava ili zadržava na visokoj razini svoje morfološke karakteristike.
  • morfološka obilježja
  • motoričke sposobnosti
  • testiranja.
  • vježbe i drugi kineziološki sadržaji za transformaciju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te obilježja pravilnoga tjelesnog držanja.

Aktivnosti usmjeriti na praćenje morfoloških obilježja to podrazumijeva utjecaj tjelesnoga vježbanja na povećanje mišićne mase i regulaciju potkožnoga masnog tkiva i motoričkih sposobnosti.

Kod testiranja motoričkih funkcija ukazivati na veću važnost motoričkih sposobnosti koje imaju veći utjecaj na ljudsko zdravlje. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivnosti usmjeriti prvenstveno na razvoj onih morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti koja su važna za zdravlje (zdravstveni fitnes - aerobna izdržljivost, jakost, stabilizacija i kontrola, pokretljivost/fleksibilnost, koordinacija, sastav tijela/mišićna masa i masno tkivo). 

Skill fitnes (eksplozivnost, brzina, agilnost,...) razvijati više kod učenika koji pokazuju interes za pojedine natjecateljske sportove  koji zahtijevaju brzinsko snažne sposobnosti. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.VII.1

Učenik prati osobna motorička postignuća i njihov napredak.

C.VII.2

Učenik izvodi raznovrsne vježbe i igre za razvoj motoričkih postignuća.

TZP-2.3.2 TZP-1.2.1
  • prati i uspoređuje osobna postignuća u natjecanjima i igrama
  • prati i uspoređuje osobna postignuća u različitim sportskim disciplinama
  • prati i uspoređuje osobna postignuća u razvoju u različitim motoričkim zadacima i testovima 
  • uspoređuje svoja motorička postignuća s postignućima drugih učenika
  • prati svoja motorička postignuća foksirajući se na svoj napredak, a ne prvenstveno na cilj biti bolji od drugih.
  • teži biti bolji od samog sebe
  • participira u različitim sportskim aktivnostima trudeći se biti što bolji i dati sve od sebe. 
  • prepoznaje vježbe za razvoj motoričkih postignuća
  • bira vježbe za razvoj motoričkih postignuća
  • aktivno participita u sportskim igrama.
  • atletika
  • fitnes
  • sportovi s loptom
  • sportska i ritmička gimnastika
  • borilački sportovi
  • plivanje i sportovi na vodi
  • sportovi s reketom
  • zimski sportovi
  • ples
  • drugi kineziološki sadržaji za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i kompetencije učitelja za obučavanje. Ispod su navedeni mogući primjeri: rolanje, nordijsko hodanje, aerobik, samoobrana, sanjkanje, jahanje, biciklizam, plivanje, slobodno penjanje, kajakaštvo, osnove golfa, street workout,…

 

  • kineziološki sadržaji i igre u kojima je moguće razvijati motorička postignuća, a u skladu s razvojnim obilježjima učenika i materijalnim mogućnostima škole.

Aktivnosti usmjeriti na razvijanje motoričkih dostignuća (poboljšanje rezultata ili uspješnosti u kineziološkim aktivnostima) u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

Omogućiti sredstva i načine provođenja, usvajanje i usavršavanja  različitih sportova i kinezioloških aktivnosti.

Koristiti kineziološke sadržaje u kojima je moguće mjeriti postignuća u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

Težiti razvijanju stava kod učenika "želim biti bolji od samog sebe". 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

 

 

 

Aktivnosti usmjeriti na razvijanje motoričkih dostignuća (poboljšanje rezultata ili uspješnosti u kineziološkim aktivnostima) u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

Zadatak učenika je postizanje što boljeg rezultata u određenoj aktivnost te pokazivanje svog maksimuma.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti

D.VII.1

Učenik izvodi vježbe za pravilno tjelesno držanje s razumijevanjem njihova utjecaja.

D.VII.2

Učenik prepoznaje utjecaj i važnost prehrambenih navika uz tjelesno vježbanje na reguliranje i održavanje tjelesne mase

D.VII.3

Učenik sudjeluje u natjecanjima koja razvijaju sposobnost samoregulacije, suradničkog odnosa i nenasilnog rješavanja sukoba.
 

TZP-2.1.1 TZP-2.2.2 TZP-2.3.3
  • izvodi vježbe za simetriju tjelesnog držanja, vježbe pokretljivosti, vježbe aktivacije trupa, uspostave pravilnog abdominalnog obrasca disanja te aktivaciju mišića gornjih i donjih udova.
  •  istražuje, povezuje i objašnjava vezu vježbanja i prehrambenih navika na motoričke aktivnosti i regulaciju tjelesne mase
  • planira zdrave načine prehrane i predviđa njihov utjecaj na tjelesno vježbanje, uspješnost u sportskoj aktivnosti i regulaciji tjelesne mase.
  • razvija sposobnost samoregulacije 
  • razvija sposobnost suradničkoga odnosa 
  • razvija sposobnost nenasilnoga rješavanja sukoba.
  • vježbe za pokretljivost
  • vježbe aktivacije trupa
  • uspostave pravilnog obrasca disanja
  • simetrična aktivacija mišića gornjih i donjih udova.

 

  • ​​​​​​​ciklička gibanja raznovrsnim tempom
  • motoričke igre
  • izvođenje vježbi za jačanje primjerenog opterećenja
  • plan prehrane.
  • sportska natjecanja
  • socijalna interakcija kroz razne oblike tjelesnih aktivnosti.

Aktivnosti usmjeriti k realizaciji pravilne tehnike izvođenja vježbi s razumijevanjem njihova utjecaja na tijelo.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

 

Poticati učenike na redovito bavljenje nekom tjelesnom aktivnosti koja poboljšava zdravlje, jača mišiće i kosti, poboljšava metabolizam, uravnotežuje tjelesnu masu, utječe na bolji san te više samopouzdanja.

Upozoravati na važnost zdrave prehrane. Poticati ih da nose zdrave užine u školu i da idu pješke ili biciklom u školu i iz škole ako imaju uvjete za to.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

Poticati aktivno sudjelovanje u sportovima iz raznovrsnih grupacija. Pridržavanje sportskih pravila. Omogućiti učenicima bogatu socijalnu interakciju i time socijalnu prilagodbu na raznovrsne situacije tijekom igre i natjecanja.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

  • Osnovno
  • VIII
Godine učenja i podučavanja predmeta: 8
A Kineziološka znanja
A.VIII.1
A.VIII.2
B Motorička i morfološka dijagnostika i trasformacija
B.VIII.1
B.VIII.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.VIII.1
C.VIII.2
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.VIII.1
D.VIII.2
D.VIII.3
D.VIII.4
A
Kineziološka znanja
A.VIII.1

Učenik demonstrira kineziološka znanja.

A.VIII.2

Učenik povezuje u cjelinu elemente tehnike pojedinih sportova.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.1
  • demonstrira kineziološka motorička znanja 
  • obrazlaže stečena kineziološka teoretska znanja.
  •  povezuje osnovne elemente tehnike sportova u logičnu cjelinu tako da ih može učinkovito primjenjivati pri igranju tog sporta. 

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • obvezni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.
  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i fitnes klubovima.

  • atletika
  • timski sportovi (sportovi s loptom)
  • ritmička i sportska gimnastika
  • borilački sportovi
  • vodeni sportovi
  • zimski sportovi
  • svi drugi sportovi koji zahtijevaju povezivanje više elemenata tehnike. 

Prednost pri odabiru sadržaja za poduku dati onim kineziološkim znanjima koja imaju veću vjerojatnost cjeloživotne primjene. 

Podučavati široki spektar motoričkih znanja kako bi svaki učenik imao veću vjerojatnost da neka od tih znanja i sadržaja prihvati i prakticira u svom sadašnjem, ali i budućem životu. 

Aktivnosti usmjeriti prema usavršavanju tehnike sportova u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Prednost pri odabiru sadržaja za poduku dati onim kineziološkim znanjima koja imaju veću vjerojatnost cjeloživotne primjene. 

Podučavati široki spektar motoričkih znanja kako bi svaki učenik imao veću vjerojatnost da neka od tih znanja i sadržaja prihvati i prakticira u svom sadašnjem ali i budućem životu. 

Aktivnosti usmjeriti prema povezivanju tehnike pojedinog sporta u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i trasformacija
B.VIII.1

Učenik sudjeluje u provjeravanju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te obilježja pravilnoga tjelesnog držanja.

B.VIII.2

Učenik razvija svoje morfološke karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti.

TZP-1.2.2 TZP-1.2.3
  • prepoznaje i sudjeluje u provjeravanju morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti
  • sudjeluje u provjeravanju obilježja pravilnoga tjelesnog držanja
  • vrednuje važnost pojedinog morfološkog obilježja i motoričke funkcije za zdravlje čovjeka.
  •  poboljšava razinu motoričkih sposobnosti i funkcionalne sposobnosti u odnosu na prijašnje vrijednosti
  •  poboljšava ili zadržava na visokoj razini svoje morfološke karakteristike.
  • testovi za procjenu morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te obilježja pravilnoga tjelesnog držanja.
  • vježbe i drugi kineziološki sadržaji za transformaciju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te obilježja pravilnoga tjelesnog držanja.

Aktivnosti usmjeriti na učeničko vrednovanje, a ne samo na praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i obilježja pravilnoga tjelesnog držanja.

 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivnosti usmjeriti u prvom redu na razvoj onih morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti koja su važna za zdravlje (zdravstveni fitnes - aerobna izdržljivost, jakost, stabilizacija i kontrola, pokretljivost/fleksibilnost, sastav tijela/mišićna masa i masno tkivo). 

Skill fitnes (eksplozivnost, brzina, koordinacija, agilnost, ...) razvijati više kod učenika koji pokazuju interes za pojedine natjecateljske sportove i koji zahtijevaju brzinsko snažne sposobnosti. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.VIII.1

Učenik prati osobna motorička postignuća.

C.VIII.2

Učenik povezuje tjelesno vježbanje i tjelesnu spremnost.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.3
  • prati i uspoređuje svoja motorička postignuća s postignućima drugih učenika
  • prati i uspoređuje svoja motorička postignuća foksirajući se na svoj napredak, a ne prvenstveno na cilj biti bolji od drugih.
  • teži biti bolji od samog sebe.
  • participira u različitim sportskim aktivnostima trudeći se biti što bolji i dati sve od sebe. 
  • povezuje vježbe koje utječu na tjelesnu spremnost i postignuća u kineziološkim aktivnostima, a prema osobnim rezultatima i iskustvima.
  • kineziološki sadržaji u kojima je moguće mjeriti postignuća, a u skladu su s razvojnim obilježjima učenika.
  • vježbe i drugi kineziološki sadržaji za poboljšanje motoričkih postignuća u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

Aktivnosti usmjeriti na razvijanje motoričkih dostignuća (poboljšanje rezultata ili uspješnosti u kineziološkim aktivnostima) u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivnosti usmjeriti na poboljšanje uspješnosti u motoričkim zadacima i drugim kineztiološkim aktivnostima, a u skladu s razvojnim obilježjima učenika.

 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti

D.VIII.1

Učenik tehnički pravilno izvodi i razumije utjecaj vježbi za pravilno držanje tijela, pokretljivost zglobova i povećanje mišićne izdržljivosti.

D.VIII.2

Učenik usvaja potrebno znanje o zdravoj prehrani i njezinu utjecaju na zdravlje.

D.VIII.3

Učenik izvodi vježbe i sudjeluje u tjelesnom vježbanju u prirodi.

TZP-2.1.2 TZP-2.2.2 TZP-2.2.1
  •  izvodi vježbe za simetriju tjelesnog držanja, vježbe pokretljivosti, vježbe aktivacije trupa, uspostave pravilnog obrasca (abdominalnog) disanja te aktivacije mišića gornjih i donjih udova s primjerenim opterećenjem.
  • povezuje znanje o zdravoj prehrani s očuvanjem zdravlja
  • argumentira razloga za i protiv konzumacije zdrave hrane 
  • objašnjava djelovanje prehrane na zdravlje, morfologiju i motoriku čovjeka.
  • samostalno primjenjuje sadržaje tjelesnog vježbanja u prirodi i sudjeluje u njihovoj organizaciji.
  • vježbe za pokretljivost te poboljšanje mišićne funkcije (izdržljivost i jakost).
  • informacije o zdravoj prehrani i njenom djelovanju na čovjeka.
  • sve vrste tjelesnih aktivnosti koje se mogu provoditi u prirodi. 

Aktivnosti usmjeriti prema razumijevanju povezanosti tjelesnog vježbanja i zdravlja te sve povezati s prehrambenim navikama.

 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivnosti usmjeriti prema razumijevanju povezanosti tjelesnog vježbanja i važnosti zdravih prehrambenih navika.

 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivnosti usmjeriti prema razumijevanju povezanosti zdravlja i tjelesno aktivnog boravka u prirodi.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.


D.VIII.4

Učenik razmatra na koje načine se u sportskim natjecanjima potiče suradnički odnos, poštuje različitost i njeguje kulturni i nacionalni identitet.

TZP-2.3.1
  • potiče suradnički odnos, poštuje različitosti pri sudjelovanju u kineziološkim aktivnostima 
  • njeguje nacionalni identitet prateći nacionalne sportske uspjehe.
  • školska i izvanškolska sportska natjecanja iz sportova raznovrsnih grupacija koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija (fair play, rješavanje situacijskih problema, kritičko i kreativno promišljanje, donošenje odluka, čuvanje i pomaganje, verbalna i neverbalna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba, vođenje, pregovaranje, posredovanje,…).

Aktivno sudjelovanje u timskim igrama koje zahtijevaju pridržavanje pravila igre, socijalnu interakciju i prilagodbu na raznovrsne situacije tijekom igre i natjecanja.

Aktivno sudjelovanje u individualnim kineziološkim aktivnostima koje zahtijevaju promicanje vrijednosti poštenja, iskrenosti i samokontrole.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

  • Osnovno
  • IX
Godine učenja i podučavanja predmeta: 9
A Kineziološka znanja
A.IX.1
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.IX.1
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.IX.1
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.IX.1
A
Kineziološka znanja
A.IX.1

Učenik sam povezuje i primjenjuje stečena motorička znanja i strukture gibanja.

TZP-2.1.1
  • povezuje tehniku i taktiku u raznovrsnim sportovima.

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • obvezni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.
  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i fitnes klubovima.

Nastavnik odabire kineziološke sadržaje na osnovu materijalnih uvjeta, sklonosti/želja učenika, zadravstvene vrijednosti i, najvažnije, vjerojatnosti korištenja u svakodnevnom životu učenika.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.IX.1

Učenik razvija svoju motoriku i sudjeluje u organizaciji provjeravanja morfoloških obilježja i motoričkih sposobnosti, te pravilnog držanja tijela.

TZP-1.2.2
  • prepoznaje morfološka obilježja i aktivno sudjeluje u provjeravanju.
  • provjeravanje morfoloških obilježja i pravilnog držanja tijela.

Praćenje morfoloških obilježja.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.IX.1

Učenik prati osobna motorička postignuća i unapređuje ih kroz igru. 

TZP-1.2.3
  • prati i uspoređuje osobna motorička postignuća.
  • vježbe i igre za poboljšanje motoričkih postignuća u skladu s razvojem učenika.

Aktivnost usmjeriti na usvajanje  zadanog zadatka.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.IX.1

Učenik izvodi vježbe i razumije njihov utjecaj na zdravlje, kao i utjecaj zdrave prehrane na organizam.

TZP-1.1.2
  •  izvodi vježbe za pravilno držanje tijela, razvoj izdržljivosti i snage, pokretljivosti i stabilnosti.
  • sportska natjecanja na razini škole i izvan nje.

Razne aplikacije s raznim programima vježbanja i praćenje rezultata.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

  • Srednje
  • I
Godine učenja i podučavanja predmeta: 10
A Kineziološka znanja
A.I.1
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.I.1
B.I.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igra
C.I.1
D Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti
D.I.1
A
Kineziološka znanja
A.I.1

Učenik demonstrira razne kretne strukture i tehnike sportskih igara prilagođene njegovim preferencijama i razinama njegovih vještina.

 

TZP-1.2.1
  • napredno usavršava teorijska i motorička znanja iz izabrane motoričke aktivnosti
  • razlikuje i primjenjuje osnove tehnike i taktike raznih sportova.

 

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • preporučeni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.

 

  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

 

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i fitnes klubovima.

Nastavnik odabire kineziološke sadržaje na osnovu materijalnih uvjeta, sklonosti/želja učenika, zadravstvene vrijednosti i, najvažnije, vjerojatnosti korištenja u svakodnevnom životu učenika.

 

Poticati aktivno sudjelovanje u raznovrsnim svakodnevnim kineziološkim aktivnostima, u čistom i sigurnom prostoru.

Naglašavati važnost bavljenja izvannastavnim i izvanškolskim sportskim sadržajima te aktivnog vježbanja u sportskim klubovima.

Ohrabrivati učenike za organizirane aktivnosti, slobodne aktivnosti i eksperimentiranje.

Interakcija i zajednički rad ključni su za ovaj koncept.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.I.1

Učenik mjeri i vrednuje rezultate mjerenja morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

B.I.2

Učenik poboljšava svoje morfološke osobine i motoričke sposobnosti. 

TZP-1.2.1 TZP-1.1.2
  • samostalno mjeri
  • samostalno vrednuje rezultate mjerenja
  • definira poželjnu razinu razvijenosti svojih motoričkih sposobnosti i morfoloških obilježja.
  • reducira po potrebi potkožnu mast
  • povećava svoju mišićnu masu 
  • podiže razinu aerobne izdržljivosti 
  • povećava jakost i snagu 
  • poboljšava pokretljivost zglobova i fleksibilnost mekih tkiva
  • razvija preostale motoričke sposobnosti u skladu s njegovim potrebama za uspješnost u kineziološkim aktivnostima koje preferira.
  • testovi za procjenu morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti
  • inicijalno, tranzitivno i finalno praćenje kinezioloških transformacija.
  • vježbe za razvoj motoričkih sposobnosti 
  • trenažni programi za izazivanje morfoloških transformacija.

Aktivnosti usmjeriti na procjenu vrijednosti mjera i testova.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Prioritet staviti na sadržaje za poboljšanje zdravstvenog fitnesa (aerobni trening, trening jakosti i fleksibilnosti) s ciljem poboljšanja zdravlja, ali i oblikovanje tijela kroz redukciju potkožne masti i povećanje mišićne mase.   

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igra
C.I.1

Učenik aktivno participira u različitim vrstama sportova i drugim oblicima tjelesne aktivnosti.

TZP-1.1.2
  • prati, uspoređuje i poboljšava rezultate osobnih motoričkih postignuća u različitim sportovima i oblicima tjelesne aktivnosti.
  • sve vrste kinezioloških (motoričkih) aktivnosti, sportsko natjecateljskih i rekreacijskih 
  • manipulativne vještine (koordinacijski sadržaji).

Potaknuti i usmjeriti učenike na primjenu njihovih manipulativnih vještine na različite načine u različitim situacijama.

Usmjeriti učenike na zajednički rad i regulaciju svog emocionalnog izražavanja u situacijama vježbanja.

Osigurati da učenici imaju dovoljno pozitivnih iskustava o vlastitom tijelu, samoučinkovitosti i zajedništvu. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

D
Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti
D.I.1

Učenik primjenjuje higijenske, zdravstvene i ekološke navike u motoričkim aktivnostima.

 

TZP-2.1.1 TZP-2.1.2 TZP-2.2.1
  • razumije i primjenjuje higijenske, zdravstvene i ekološke navike u motoričkim aktivnostima
  • primjenjuje raznovrsne motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme
  • regulira svoje ponašanje i emocionalno izražavanje u situacijama vježbanja i natjecanja, uzimajući druge u obzir.
  • kineziološke motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme s naglaskom na poticanje zdravstvenog stanja i podizanja razine ekološke svijesti
  • različite sportske aktivnosti u slobodno vrijeme u svrhu zdravog načina življenja
  • raznovrsne kineziološke motoričke aktivnosti koje će utjecati na stvaranje pozitivnog stava prema tjelesnom vježbanju.

Planiranje dnevne i tjedne aktivnosti učenika, upotreba novih tehnologija radi samopraćenja i samovrednovanja, lista provjera,...

Poticanje samostalnog vježbanja, usvajanje znanja o očuvanju i promicanju zdravlja.

Aktivno sudjelovanje u raznovrsnim svakodnevnim kineziološkim aktivnostima primjenom standardizirane opreme za tjelesno vježbanje i sportska natjecanja.

Uključivanje u izvannastavne i izvanškolske kineziološke/sportske sadržaje te uključivanje u sportske klubove.

Uzimanje u obzir potencijalnih prijetnji i rizičnih situacija na nastavi.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

  • Srednje
  • II
Godine učenja i podučavanja predmeta: 11
A Kineziološka znanja
A.II.1
A.II.2
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.II.1
B.II.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.II.1
D Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti
D.II.1
D.II.2
D.II.3
A
Kineziološka znanja
A.II.1

Učenik demonstrira usvojena motorička znanja.

A.II.2

Učenik izvodi tehničko taktičke elemente sportova.

TZP-1.2.1 TZP-1.2.1
  • izvodi i usavršava motorička znanja iz raznih kinezioloških aktivnosti.
  • primjenjuje složene elemente tehnike i taktike u raznovrsnim sportovima na učinkovit način. 

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • obvezni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.

 

  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

 

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i fitnes klubovima.

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • preporučeni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.

 

  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

 

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i fitnes klubovima.

Nastavnik odabire kineziološke sadržaje na osnovu materijalnih uvjeta, sklonosti/želja učenika, zadravstvene vrijednosti i, najvažnije, vjerojatnosti korištenja u svakodnevnom životu učenika.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacije s drugim predmetima: 

Fizika: Vrste gibanja (pojava mirovanja, odnosno gibanjafizikalne veličine, kinematika, međudjelovanja tijela, ravnoteža i stabilnost tijela, Newtonov zakon).

 

 

 

Nastavnik odabire kineziološke sadržaje na osnovu materijalnih uvjeta, sklonosti/želja učenika, zadravstvene vrijednosti i, najvažnije, vjerojatnosti korištenja u svakodnevnom životu učenika.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima:

Fizika (Newtonovi zakoni).

 

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.II.1

Učenik odabire i pravilno izvodi odgovarajuće vježbe za transformaciju svojih kinantropoloških  obilježja.

B.II.2

Učenik dijagnosticira svoje kinatropološke karakteristike.
 

TZP-1.1.2 TZP-1.1.2
  • demonstrira vježbe i pokazuje interes za  poboljšanje svojih morfoloških i motoričkih kvaliteta.
  • mjeri i i vrednuje svoje antropometrijske karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti.
  • kineziološki operatori za transformaciju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

 

 

 

 

  • mjerni instrumenti za praćenje kinantropoloških obilježja (morfologija, motorika) po izboru nastavnika, a u skladu s materijalnim uvjetima. 

Aktivnosti usmjeriti na razvoj kondicijskih sposobnosti iz područja zdravstvenog fitnesa (aerobna izdržljivost, jakost, pokretljivost) te poboljšanje sastava tijela.

Odabrati kineziološke aktivnosti koje imaju veću zdravstvenu vrijednost i vjerojatnost korištenja u svakodnevnom životu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predemtima:

Biologija (iskorištavanje energije u održavanju homeostaze, fiziološka stanja organizma).

 

 

Aktivnosti usmjeriti na pravilnu procjenu vrijednosti testova iz područja zdravstvenog fitnesa (aerobna izdržljivost, jakost, pokretljivost) te poboljšanje sastava tijela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predemtima:

Biologija (iskorištavanje energije u održavanju homeostaze, fiziološka stanja organizma).

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.II.1

Učenik aktivno participira u kineziološkim aktivnostima i poboljšava svoja motorička postignuća.

TZP-1.2.1
  • aktivno se trudi poboljšati svoju uspješnost (rezultate) u raznim kineziološkim aktivnostima i time povećava svoja postignuća.
  • kineziološke aktivnosti u skladu sa zdravstvenim vrijednostima i preferencijama učenika. 

Odabrati kineziološke aktivnosti koje imaju veću zdravstvenu vrijednost i vjerojatnost korištenja u svakodnevnom životu.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima:

Fizika (međudjelovanja tijela, mjerne jedinice).

 

D
Zdrav životni stil i zdravstveno odgojni efekti kinezioloških aktivnosti

D.II.1

Učenik vrednuje djelovanje zdrave prehrane i kinezioloških aktivnosti na zdravlje.

D.II.2

Učenik provodi kineziološke aktivnosti u prirodi.

D.II.3

Učenik prihvaća potrebu cjeloživotnog tjelesnog vježbanja.

TZP-2.2.2 TZP-2.2.1 TZP-2.1.1
  • prepoznaje i objašnjava važnost  prehrane i kinezioloških aktivnosti na zdravlje te  izrađuje planove provedbe.
  • demonstrira odgovarajuće kineziološke aktivnosti i teži ih provoditi u prirodi.
  • prakticira navike zdrave tjelesne aktivnosti s cjeloživotnom intencijom.
  • kineziološka aktivnost u prirodi: trčanje, brzo (nordijsko) hodanje, vožnja biciklom, planinarenje, orijentacijsko hodanje ili trčanje, aktivnosti uz, na i u vodi, aktivnosti na snijegu, razne sportske igre na sportskim terenima u prirodi, vještine preživljavanja u prirodi, ...
  • kineziološka aktivnost u prirodi: trčanje, brzo (nordijsko) hodanje, vožnja biciklom, planinarenje, orijentacijsko hodanje ili trčanje, aktivnosti uz, na i u vodi, aktivnosti na snijegu, razne sportske igre na sportskim terenima u prirodi, vještine preživljavanja u prirodi, …
  • raznovrsne kineziološke aktivnosti u skladu s interesima i zdravstvenim potrebama  učenika te potencijalom za cjeloživotnu primjenu.

U skladu s interesima učenika birati kineziološke aktivnosti koje imaju potencijal cjeloživotnog korištenja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima:

Biologija (zdrava ishrana, iskoristivost hranjivih tvari u aerobnim i anaerobnim procesima, životne navike).

 

U skladu s interesima učenika birati kineziološke aktivnosti koje imaju potencijal cjeloživotnog korištenja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika, Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

 

 

Nastavnik treba bar jednom u svaka tri tjedna poticati učenike na svakodnevnu kineziološku ili drugu vrstu tjelesne aktivnosti te na aktivno članstvo u sportskim klubovima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima:

Biologija (značaj zdravih životnih navika u očuvanju zdravlja).

 

 

  • Srednje
  • III
Godine učenja i podučavanja predmeta: 12
A Kineziološka znanja
A.III.1
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.III.1
B.III.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igra
C.III.1
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.III.1
D.III.2
A
Kineziološka znanja
A.III.1

Učenik demonstrira motorička znanja.

TZP-1.2.1
  • demonstrira različita motorička znanja iz odabrane kineziološke aktivnosti u situacijskim uvjetima i na razini stabilizacije.

​​​​​​

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • preporučeni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.

 

  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

 

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i fitnes klubovima.

Nastavnik odabire kineziološke sadržaje na osnovu materijalnih uvjeta, sklonosti/želja učenika, zadravstvene vrijednosti i, najvažnije, vjerojatnosti korištenja u svakodnevnom životu učenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Fizika 8. osnovne: Učenik prepoznaje vrste gibanja.

Fizika 1. razred srednje škole: Učenik povezuje primjere gibanja s Newtonovim zakonima.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.III.1

Učenik provjerava svoja kinantropološka obilježja.

B.III.2

Učenik vrednuje  i koristi odgovarajuće kineziološke sadržaje za svoju morfološku i motoričku transformaciju.

TZP-1.1.1 TZP-1.1.2 TZP-1.2.2
  • utvrđuje razinu i vrši analizu stanja svoje tjelesne spremnosti u motoričkim i funkcionalnim sposobnostima te stanje morfoloških karakteristika. 
  • bira odgovarajuće kineziološke sadržaje za njemu potrebne morfološke i motoričke transformacije
  • analizira vrijednost odgovarajućih kinezioloških sadržaja za njemu potrebne morfološke i motoričke transformacije
  • izvodi odgovarajuće kineziološke sadržaje za njemu potrebne morfološke i motoričke transformacije.
  • testiranja morfoloških obilježja i motoričkih sposobnosti u skladu s odabirom nastavnika i materijalnim mogućnostima. 
  • razni kineziološki sadržaji za morfološke i motoričke transformacije po izboru učeniku i sugestije nastavnika.  

Težište treba biti na dijagnostici motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika vezanih za zdravstveni fitnes (aerobna izdržljivost, jakost, pokretljivost, sastav tijela).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima:

Biologija 2. razred: Učenici razlikuju različita fiziološka stanja organizma.

Naglasak treba biti na razvoju motoričkih sposobnosti i morfoloških karakteristika vezanih uz zdravstveni fitnes (aerobna izdržljivost, jakost, pokretljivost, sastav tijela). 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predemtima:

Biologija  2. razred:Učenik analizira iskorištavanje energije u održavanju homeostaze.

Razrada: povezuje iskorištavanje energije u održavanju homeostaze i fizioloških stanja organizma.

 

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igra
C.III.1

Učenik aktivno participira u raznim kineziološkim aktivnostima i igrama.

TZP-1.2.1
  • poboljšava svoje rezultate u izabranim kineziološkim aktivnostima tako što sudjeluje, vrednuje i uspoređuje svoje rezultate sa svojim prethodnim rezultatima i rezultatima drugih učenika. 
  • razne kineziološke aktivnosti koje imaju potencijal cjeloživotnog korištenja od strane učenika.
  • mogući sadržaji nogomet, atletika, rukomet, fitnes, sportska i ritmička gimnastika, košarka, odbojka, sportovi s reketom (tenis, stolni tenis, badminton), skijanje, plivanje, plesovi, futsal, mini košarka, vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, slobodno penjanje, ronjenje na dah, skijaško trčanje, sinkronizirano plivanje, streljaštvo, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajakaštvo, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi, jedrenje, osnove golfa, parkour, street workout,…

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, ali i interesima pojedinog učenika. 

Poticati bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje u sportskim i fitnes klubovima.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima:

Fizika 8. razred: Učenik koristi međudjelovanja tijela.

Definira silu navodeći oznaku za silu i mjernu jedinicu za silu, koristi silu kao vektorsku fizikalnu veličinu.

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.III.1

Učenik konzumira zdravu hranu. 

D.III.2

Učenik primjenjuje kineziološke i druge tjelesne aktivnosti u prirodi.

TZP-2.2.2
  • predlaže i vrednuje odgovarajuću prehranu u skladu s vrstom i razinom svoje tjelesne aktivnosti
  • bira biološki vrijednu i energetski, svojoj tjelesnoj aktivnosti, primjerenu hranu 
  • odabire raznovrsnu, umjerenu i zdravu hranu.
  • provodi sadržaje za motoričke i morfološke transformacije
  • bavi se sportom natjecateljskih motiva ili motiva igre i zabave
  • rekreativno je tjelesno aktivan u prirodnom okruženju.
  • razne kineziološke aktivnosti u učenikovom slobodnom vremenu podržane s raznovrsnom, umjerenom i zdravom prehranom.
  • razne kineziološke aktivnosti u učenikovom slobodnom vremenu koje su u skladu s preferencijama učenika i mogućnostima koje pruža okruženje. 

Potaknuti učenike kreiranje navika zdrave prehrane i osobnim primjerom nastavnika. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kultura življenja i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima

Predmet Kultura življenja (5. osnovne) u sebi ima domenu kultura ishrane

Planira zdravu ishranu za svoju obitelj i razred.

Potaknuti učenike na samostalno vježbanje u prirodi kad god je to moguće.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Korelacija s drugim predmetima:

Biologija – prvi srednje: Učenik analizira mehanizme održavanja homeostaze.

Razrada: povezuje značaj zdravih životnih navika s očuvanjem zdravlja.

  • Srednje
  • IV
Godine učenja i podučavanja predmeta: 13
A Kineziološka znanja
A.IV.1
B Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.IV.1
B.IV.2
C Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.IV.1
D Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.IV.1
D.IV.2
A
Kineziološka znanja
A.IV.1

Učenik samostalno, tehnički ispravno primjenjuje kineziološka teorijska i motorička znanja iz odabranih aktivnosti. 

TZP-1.2.1
  • učenik samostalno primjenjuje motorička znanja iz sportskih igara
  • učenik samostalno primjenjuje teorijska i motorička znanja iz područja fitnesa
  • učenik samostalno primjenjuje teorijska i motorička znanja iz područja kineziterapije u svrhu prevencije i rehabilitacije povreda.

Odabrati raznovrsne kineziološke aktivnosti vodeći se zdravstvenom korisnošću, potencijalom za cjeloživotnog korištenja i interesima pojedinog učenika. 

  • preporučeni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti i motoričke mogućnosti učitelja): plivanje, atletika, fitnes, gimnastika (sportska i ritmička), nogomet, rukomet, plesovi, košarka, odbojka, tenis, stolni tenis, badminton, skijanje.
  • izborni kineziološki sadržaji (za koje postoje materijalni uvjeti, interes učenika i motoričke mogućnosti učitelja) npr.: vaterpolo, rolanje, hrvanje, judo, nordijsko hodanje, karate, aerobika, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, samoobrana, taekwondo, penjanje na umjetnu stijenu, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi (jedrenje ronjenje na dah, sinkronizirano plivanje …), skijaško trčanje, sanjkanje, jahanje, biciklizam, hokej na travi, triatlon, kajak, golf, parkour, street workout,…

Zbog smislenosti učenja motoričkih znanja, najvažnije je osigurati i njihovu primjenu u slobodnom vremenu kroz sudjelovanje u raznovrsnim kineziološkim aktivnostima. Poticati o bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim sadržajima te aktivno vježbanje doma i u sportskim i fitnes klubovima.

Prema uvjetima, u skladu s preferencijama učenika i preporuci nastavnika odabrati prikladne sadržaje.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

B
Motorička i morfološka dijagnostika i transformacija
B.IV.1

Učenik izvodi i vrednuje provjeravanje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.

B.IV.2

Učenik planira i provodi kondicijske treninge na osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja i tranzitivnih provjeravanja.

TZP-1.2.1 TZP-1.1.2
  •  samostalno vrednuje i analizira morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti te planira i izvodi vježbe za poboljšanje stanja.
  • samostalno planira i programira svoj godišnji program kondicijskog treninga
  • samostalno planira i programira svoje pojedinačne kondicijske treninge
  • samostalno provodi godišnji program svog kondicijskog treninga uz nadzor profesora.
  • testovi za procjenu morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.
  • vježbe i sadržaji za razvoj kondicijskih sposobnosti 
  • vježbe i sadržaji za morfološku transformaciju.

Aktivnosti usmjeriti na procjenu vrijednosti mjera i testova, prilagođavanje opterećenja s obzirom na subjektivne pokazatelje umora.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Pri odabiru kondicijskih (motoričkih) sposobnosti koje će se poboljšavati, voditi se interesima i potrebama učenika, a naglasak je na zdravstvenom fitnesu (kardio trening i jakost) i morfološkim transformacijama (potkožna mast i oblikovanje mišićne mase). 

U slučaju da je učenik aktivan u sportskim klubovima ili rekreativno se bavi natjecateljskim sportovima, razvijati kondicijske sposobnosti bitne za uspješnost u tom sportu ali i prevenciju povreda. 

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

C
Primjena kinezioloških sadržaja i igara
C.IV.1

Učenik poboljšava osobna motorička postignuća.

TZP-1.2.1
  • prati i vrednuje osobna postignuća u izabranim kineziološkim aktivnostima
  • poboljšava rezultate u izabranim kineziološkim aktivnostima.
  • kineziološke aktivnosti u kojima se ispoljavaju motorička dostignuća (uspješnost u sportskim igrama, rezultati u pojedinačnim sportovima, rezultati u motoričkim i morfološkim transformacijama).

Odabir kinezioloških aktivnosti prema uvjetima rada prepustiti pojedinom učeniku radi kreiranja samostalnosti u planiranju i provedbi kinezioloških sadržaja u nastavku učenikova života.

Pri izradi kriterija za praćenje motoričkih postignuća osvijestiti kod učenika veću važnost natjecanja sa samim sobom u odnosu na natjecanje s drugima. Važnije je biti bolji od samog sebe nego od drugih. Odnosno, bez obzira na trenutno stanje u odnosu na druge, uvijek težiti još boljem i višem.  

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

D
Zdrav životni stil i zdravstveni efekti kinezioloških aktivnosti
D.IV.1

Učenik samostalno planira vježbanje u prirodi.

D.IV.2

Učenik provodi i podupire aktivnosti koje doprinose samopoštovanju i samopouzdanju.

TZP-2.1.1 TZP-2.1.2
  • planira i provodi vježbanje u prirodi
  • kroz tjelesnu aktivnost prepoznaje važnost brige o očuvanju prirode
  • sudjeluje u ekološkim akcijama povezanim s javnim kineziološkim događanjima u prirodi
  • predlaže mjere zaštite prirode.
  •  podiže vlastitu razinu samopoštovanja i samopouzdanja tijekom vježbanja.
  • raznovrsne kineziološke/sportske aktivnosti u prirodi u skladu s uvjetima i formalnim kompetencijama učitelja
  • projektna ili terenska nastava ovisno o obilježjima zavičaja: orijentacijsko hodanje, trčanje, pješačke ture, orijentacijsko trčanje, život u prirodi i vještina preživljavanja, vožnja biciklom, aktivnosti u vodi, na vodi i uz vodu, aktivnosti na snijegu,…
  • raznovrsni kineziološki sadržaji i aktivnosti koji su u funkciji razvoja samopoštovanja i samopouzdanja.

Preferirati raznovrsne kineziološke aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja, a zdravi su i općenito vrijedni sportsko-rekreacijski sadržaji.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.

Aktivno sudjelovanje u raznovrsnim svakodnevnim kineziološkim/sportskim aktivnostima koje doprinose samopoštovanju i samopouzdanju.

 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Zdravlje.