Biologija

Biologija

Biologija

hrvatski
Odgojno-obrazovni nivo i razred
  • Osnovno
  • VIII
Godine učenja i podučavanja predmeta: 1
A Organiziranost živog svijeta
A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3
B Procesi i međuovisnosti u živom svijetu
B.VIII.1
B.VIII.2
B.VIII.3
C Prirodoznanstveni pristup
C.VIII.1
C.VIII.2
C.VIII.3
A
Organiziranost živog svijeta

A.VIII.1

Učenik opisuje viruse.

A.VIII.2

Učenik razlikuje i uspoređuje tipove stanica i tkiva.

A.VIII.3

Učenik razvrstava živi svijet u skupine.

BIO-1.1.1 BIO-2.1.2 BIO-1.1.3
  • opisuje građu virusa
  • definira pojam stanični parazit
  • uspoređuje obilježja virusa s obilježjima žive i nežive prirode
  • navodi bolesti uzrokovane virusima i načine liječenja.
  • uspoređuje građu autotrofne i heterotrofne stanice
  • razlikuje vrste tkiva i stanica
  • povezuje građu s funkcijom stanice
  • navodi dijelove stanica
  • definira dijelove stanica
  • opisuje građu biljnih i životinjskih tkiva.
  • razlikuje osnovne predstavnike sistematskih kategorija
  • opisuje citološke, histološke i anatomske osobine živih bića prema stupnju složenosti
  • nabraja carstva i skupine živih bića
  • prepoznaje evolucijske napretke kod složenijih organizama.
  • građa virusa
  • stanični paraziti
  • viroze
  • kristalizacija
  • cijepljenje.
  • autotrofna stanica, heterotrofna stanica
  • sličnosti i razlike autotrofne stanice
  • tvorna tkiva, trajna tkiva
  • vrste i uloge trajnih i tvornih tkiva, epitelno tkivo, vezivno tkivo, mišićno tkivo, živčano tkivo.
  • raznovrsnost i razvrstavanje živoga svijeta u domene i carstva živoga svijeta
  • osnovne razlike između carstava živoga svijeta
  • Carstvo Arhebakterija, Eubakterija, Protoktista, Gljiva, Biljaka i Životinja
  • domene Arheja, Bakterija i Eukariota.

Za podučavanje ove lekcije bi bilo dobro pronaći ili izraditi animaciju prikaza različitih tipova zaraze virusima, npr. kapljična zaraza.

Za obradu ove lekcije bi bilo poželjno pored animacije koristiti i PowerPoint prezentaciju ili bilo kakav drugi prikaz virusa da bi učenicima približili i građu i djelovanje virusa.

Za razlikovanje viroza koje su česte kod ljudi bilo bi dobro pronaći fotografije različitih manifestacija tih viroza kako bi ih učenici mogli prepoznati na sebi, npr. vodene kozice, ospice, herpes, itd.

Za prikaz građe virusa moguće je izraditi model virusa od plastelina, stiropora ili iskorištenog materijala iz okruženja, npr. lopte, te povezati s recikliranjem i ekologijom.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (prikaz modela, grafički prikaz).

Budući da se nastavna cjelina Stanica obrađuje u prethodnim godinama učenja poželjno je ponoviti naučeno o stanici i definirati što se točno novo obrađuje u novim nastavnim jedinicama.

Različite stanice i tkiva bi bilo dobro mikroskopirati koristeći svježe uzorke biljnih i životinjskih stanice, kao i tkiva koje je moguće uzeti na satu (npr. epitelno tkivo sluznice usne šupljine) ili donijeti tkiva u školu (npr. hrskavica) ili iskoristiti trajna tkiva ukoliko ih škola posjeduje.

Prikaze stanica, dijelova stanica i tkiva bi bilo dobro prikazati PowerPoint prezentacijom i dati učenicima zadatak izrade modela dijelova stanica i tkiva s naznačenim ulogama, npr. izrada mitohondrija, jezgre ili kloroplasta od plastelina, gline, stiropora ili obnovljivih materijala.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Likovna kultura (metode crtanja), Fizika (tlak), Tehnička kultura (prostorna projekcija, poprečni presjek, trodimenzionalno modeliranje) i Informatika (prikaz 3D modela, grafički prikaz).

Ukoliko je to moguće, učenike se može izvesti u školsko dvorište i vrt u potragu za različitim vrstama, te ih razvrstati u carstva i skupine.

Bitno je povezati građu tijela s funkcijom kao i evolucijski napredak između skupina i navoditi učenike na razmišljanje, analiziranje i povezivanje skupina.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (carstva), Matematika (računske operacije), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (tablični i grafički prikaz).

B
Procesi i međuovisnosti u živom svijetu

B.VIII.1

Učenik povezuje građu i ulogu organa i organskih sustava kod različitih organizama.

B.VIII.2

Učenik objašnjava i primjenjuje mjere prevencije u cilju očuvanja vlastitog zdravlja.

B.VIII.3

Učenik objašnjava i povezuje procese u stanicama i tkivima.

BIO-3.1.3 BIO-4.3.1 BIO-2.1.2
  • povezuje funkciju organa i organskih sustava 
  • nabraja funkcije vezane za određene organe i organske sustave
  • definira procese u organima i organskim sustavima
  • razlikuje procese u tijelu organizama na osnovi morfologije, anatomije i fiziologije kod pojedinih grupa živih bića
  • objašnjava evolucijski napredak kod pojedinih skupina živih bića.
  • navodi patogene predstavnike različitih sistematskih skupina
  • opisuje patogene predstavnike različitih sistematskih skupina
  • nabraja mjere zaštite od patogenih predstavnika 
  • prepoznaje važnost odgovornog ponašanja čovjeka prema drugim živim bićima.
  • navodi uloge organela u stanici
  • povezuje građu i funkciju stanice
  • povezuje građu tkiva s funkcijom tkiva
  • opisuje procese u različitim tkivima
  • opisuje procese gibanja tvari kroz stanicu.
  • razlike među predstavnicima svih skupina živih bića
  • razvoj od jednostavnih organizama prema složenijima - jednostaničnih do mnogostaničnih
  • razvoj organa i organskih sustava
  • evolucijski napredak.
  • imenovati organizme koji uzrokuju bolesti - bakterije, praživotinje, plošnjaci, oblići, itd.
  • načini prevencije i očuvanja od patogena.
  • uloge organela
  • stanično disanje
  • sinteza bjelančevina
  • upravljanje stanicom
  • fotosinteza
  • difuzija
  • osmoza
  • razmnožavanje
  • oprašivanje
  • oplodnja.

Za obradu ovih nastavnih sadržaja bilo bi poželjno imati živi uzorak i na njemu odraditi prikaze i sekcije svih bitnih karakteristika. Ukoliko to nije moguće, može se iskoristiti prezentacija, animacija ili film.

Za racionaliziranje anatomije, morfologije i fiziologije bilo bi dobro izraditi modele ili plakate s označenim dijelovima i procesima u tijelu.

Također se može tabelarno pratiti evolucijski razvoj između skupina.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (Ustroj živog svijeta, jednostanični i višestanični životni oblici, Biljne i životinjske stanice, tkiva i organi, Osnovno strukturalno i funkcionalno ustrojstvo biljnog i životinjskog organizma), Matematika (računske operacije), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (grafički i tablični prikaz, prikaz 3D modela).

Audio-vizualni prikaz npr. film, projekcija, animacija bi najbolje mogli približiti djelovanje patogena na organizam.

Također bi bilo poželjno i čitanje članaka iz novina i iz drugih medija, ili navođenje primjera iz vlastitog iskustva da bi se učenicima ukazalo na učestalost zaraza ukoliko se ne pridržavaju mjera opreza (veterinarska kontrola mesa, pranje ruku, briga o ljubimcima i domaćim životinjama).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (virusi, bakterije, bolesti čovjeka, čovjek i zdravlje, utjecaj čovjeka na okoliš, pravilna prehrana, zdrave životne navike) i Informatika (tablični prikaz).

Audio-vizualni prikaz npr. film, projekcija i animacija omogućuju lakše uočavanje procesa u tijelu.

Te procese moguće je prikazati i crtežom ili plakatom, ili učiniti vježbu za prikaz difuzije i osmoze.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (ustroj živog svijeta, protok energije u biljnoj i životinjskoj stanici, ), Fizika (Energija i njezini oblici), Kemija (Kemijske reakcije), Matematika (računske operacije), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (tablični i grafički prikaz).

C
Prirodoznanstveni pristup

C.VIII.1

Učenik istražuje biosistematiku.

C.VIII.2

Učenik procjenjuje važnost endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta s naših područja.

C.VIII.3

Učenik izvodi vježbe iz citologije i histologije.

BIO-1.4.3 BIO-1.3.2 BIO-3.4.4
  • definira pojmove i pojave vezane za biosistematiku
  • prikuplja podatke iz pouzdanih izvora vezanih za biosistematiku
  • prikazuje grafički, shematski ili crtežom prikupljene podatke
  • izvještava pisanim radom ili usmeno o svom istraživanju.
  • uspoređuje endemske, ugrožene i zaštićene organizme s naših prostora
  • objašnjava važnost endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta za bioraznolikost
  • uspoređuje bioraznolikost naših područja s područjima drugih dijelova Zemlje.
  • izvodi mikroskopiranje autotrofnih i heterotrofnih stanica
  • prepoznaje na mikroskopskom prikazu ili crtežu autotrofnu i heterotrofnu stanicu
  • izvodi mikroskopiranje različitih tkiva
  • prepoznaje tkivo na prikazu ili crtežu.
  • istraživanje bliske okoline u cilju prikupljanja podataka vezano za biosistematiku
  • predstavljanje podataka (grafovi, crteži, tablice, izračuni).
  • endemske, ugrožene i zaštićene vrste
  • bioraznolikost naših područja
  • Crvena knjiga zaštićenih vrsta.
  • mikroskopiranje svježih i trajnih preparata
  • pripravljanje svježeg preparata.

U sklopu ovih nastavnih sadržaja najbolje bi bilo provesti terensku nastavu na područjima koja su bliska. Prikupiti podatke, usporediti ih i razvrstati.

Tablično prikazivanje ili prikazivanje shemom bi učenicima olakšalo pamćenje podjele živoga svijeta. Te prikaze bi bilo poželjno izraditi računalno i na taj način povezati gradivo s informatikom ili, ako škola nema mogućnosti, može se i nacrtati i obojati različitim bojama.

Poželjno je i donijeti predstavnike skupina u školu i na njima učiti osnovna obilježja. Ukoliko to nije moguće, mogu se koristiti i trajni mikroskopski preparati, prikazi prezentacijom ili filmom.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Geografija (međuovisnost u prirodnoj sredini, biljni i životinjski svijet, bioraznolikost), Matematika (računske operacije), Fizika (plinovi, tlak, kapljevine), Informatika (grafički i tablični prikaz), Hrvatski jezik (nazivlje) i Likovna kultura (metode crtanja).

Ako je to moguće provesti terensku nastavu područja koja su bliska, a imaju zaštićena područja i vrste.

Fotografirati vrste i razvrstati ih prema sistematici ili izraditi herbar.

Moguće je pronaći u enciklopedijama zaštićene vrste ili na internetu te ih pokazati učenicima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (bioraznolikost, zaštićene vrste), Geografija (bioraznolikost, prirodno geografska obilježja, biljni i životinjski svijet), Matematika (računske operacije), Fizika (energija, tlak), Informatika (tablični i grafički prikaz) i Hrvatski jezik (nazivlje).

Naglasiti razlike između stanica i tkiva koristeći se projekcijom, animacijom ili grafičkim prikazom.

Mikroskopirati svježe ili trajne preparate stanica ili tkiva, istaknuti razlike i usmjeriti na povezanost stanica i tkiva.

Moguće je izraditi i modele od iskorištenih materijala ili napraviti prikaze crtežom ističući dijelove.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Matematika (računske operacije), Fizika (energija, optika), Kemija (kemijske reakcije), Likovna kultura (metode crtanja, modeliranje), Tehnička kultura (prostorna projekcija, poprečni presjek, trodimenzionalno modeliranje) i Informatika (tablični i grafički prikaz, 3D modeli).

  • Osnovno
  • IX
Godine učenja i podučavanja predmeta: 2
A Organiziranost živog svijeta
A.IX.1
A.IX.2
A.IX.3
B Procesi i međuovisnosti u živom svijetu
B.IX.1
B.IX.2
B.IX.3
B.IX.4
C Prirodoznanstveni pristup
C.IX.1
C.IX.2
C.IX.3
A
Organiziranost živog svijeta

A.IX.1

Učenik povezuje građu i uloge stanica, tkiva i organa.

A.IX.2

Učenik objašnjava zakonitosti nasljeđivanja osobina i promjena genetičkog materijala.

A.IX.3

Učenik razlikuje mutacije i modifikacije procjenjujući značaj genetike za ljudski život.

BIO-4.1.1 BIO-4.2.1 BIO-4.2.2 BIO-4.2.3 BIO-4.2.4
  • navodi obilježja živih bića
  • opisuje vrste stanica, njihovu građu te ustroj tkiva
  • povezuje građu tkiva sa stanicama od kojih je građeno
  • navodi vrste tkiva i njihovu ulogu u organizmu.
  • definira pojmove gen, genetika, genotip, kromosom i nasljeđivanje
  • opisuje građu DNA, RNA, gena i kromosoma
  • razlikuje DNA, RNA, gene i kromosome
  • razlikuje dominantne i recesivne gene na primjerima Mendelovih zakona u cilju praćenja nasljeđivanja osobina
  • uspoređuje građu i funkciju gena i kromosoma.
  • definira mutacije kao promjene na genima i kromosomima
  • navodi primjere mutacija i modifikacija kod biljaka, životinja i čovjeka iz okruženja u kojem živi i osobnog iskustva
  • povezuje mutacije i modifikacije s utjecajima iz okoliša i nastankom novih osobina
  • prepoznaje mutagene faktore u cilju očuvanja vlastitog zdravlja
  • opisuje značaj i dostignuća genetike, genetičkog inženjeringa i biotehnologije s drugim znanostima, biotehnologijom i društvom
  • objašnjava primjenu znanja i otkrića iz genetičkog inženjeringa i biotehnologije u cilju unaprjeđenja kvalitete života.
  • karakteristike živih bića
  • organeli
  • stanica
  • tkivo.
  • gen
  • dominantni i recesivni geni
  • genetika
  • genotip
  • kromosom
  • nasljeđivanje
  • Mendelovi zakoni.
  • gen
  • kromosom
  • genotip
  • mutacije
  • modifikacije
  • genetika
  • genetički inženjering
  • biotehnologija.

U ovoj tematskoj cjelini poželjno je obuhvatiti gradivo prijašnjih razreda o građi i ulogama staničnih dijelova i stanica kroz videa ili PowerPoint prezentaciju i tako uvesti učenike u procese koji se događaju na razini stanice.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa, organiziranost živih bića), Kemija (kemijske reakcije), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).

U ovoj nastavnoj cjelini ključno je razumijevanje osnova nasljeđivanja koje se može prikazati jednostavnim zadatcima iz genetike.

Analizom potomaka u zadatcima ili na konkretnim primjerima objasniti fenotip i genotip.

Moguće je i prikazati na fotografijama primjere nekih nasljednih bolesti i poremećaja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih organizama), Informatika (3D prikaz), Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja) i Matematika (računske operacije).

Uputa je da se nastavne jedinice iz genetike kao što su nasljeđivanje, mutacije i modifikacije objašnjavaju uz pomoć prezentacija sa slikama, videima ili animacijama te rješavanjem jednostavnih zadataka iz nasljeđivanja, kako bi bile jednostavnije i jasnije.

Poželjno je napraviti izlet u lokalnu tvornicu, laboratorij ili zavod u kojima bi se učenicima predstavile osnove biotehnologije i genetičkog inženjeringa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Kemija (kemijske tvari, kemijske reakcije), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).

B
Procesi i međuovisnosti u živom svijetu

B.IX.1

Učenik objašnjava životno važne procese na razini stanice.

B.IX.2

Učenik objašnjava životne procese na razini cijelog organizma.

B.IX.3

Učenik objašnjava mjere prevencije u cilju očuvanja vlastitog zdravlja.

BIO-4.2.1 BIO-4.2.2 BIO-4.1.2 BIO-4.1.3 BIO-4.3.1 BIO-4.3.2
  • opisuje proces nastanka RNA iz DNA te proteina iz RNA
  • opisuje proces nastanka kromosoma
  • definira pojave od životne važnosti na razini stanice
  • objašnjava i razlikuje proces mitoze i mejoze
  • objašnjava proces staničnog disanja.
  • razlikuje spolno i nespolno razmnožavanje
  • povezuje građu i funkcije organa i sustava organa 
  • povezuje pravilan rad pojedinih organa s održanjem homeostaze.
  • opisuje utjecaj načina života i higijenskih navika na očuvanje zdravlja svih sustava organa u tijelu
  • navodi važnost zdrave prehrane za pravilno funkcioniranje organizma i održavanje homeostaze
  • navodi važnost redovitih liječničkih pregleda.
  • DNA
  • RNA
  • kromosom
  • mitoza
  • mejoza
  • stanično disanje
  • sinteza bjelančevina.
  • stanica
  • tkivo
  • organ
  • organski sustav
  • homeostaza
  • spolno i nespolno razmnožavanje.
  • zdravlje
  • prevencija
  • higijena tijela
  • zdrava prehrana
  • odgovorno spolno ponašanje
  • homeostaza.

Većina životno važnih procesa koji se odvijaju na razini stanice su neshvatljivi i apstraktni za učenike osnovne škole. Zato je važno prikazati ih i objasniti pomoću videa ili animacija.

Preporučuje se napraviti svježe mikroskopske preparate u kojim će se vidjeti različite faze staničnih dioba.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih organizama), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).

U ovoj nastavnoj cjelini obrađuju se svi sustavi organa u ljudskom tijelu pa je važno naglašavati i analizirati njihovu međuovisnost, uspoređivati njihovu građu s drugim skupinama kralježnjaka i pratiti evolucijski napredak te navesti najčešće bolesti istih.

Građu organskih sustava, uloge i njihov položaj u tijelu moguće je objasniti preko modela, videa, animacija, fotografija, plakata ili prezentacija.

Bolesti različitih organa moguće je objasniti pomoću prezentacija, slika, videa, mikroskopiranjem uzročnika bolesti ili zaraženog tkiva.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa organizma), Fizika (energija), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Informatika (grafički prikaz, 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).

Učenike treba poticati na zdrav način života kroz različite sportske aktivnosti, referate, ankete, rasprave, prikazivanjem videa i PPT prezentacija.

Učenici mogu, uz pomoć nastavnika, provesti jednostavnija istraživanja o pravilnoj prehrani, važnosti bavljenja sportom ili o higijeni tijela koja bi prezentirali ostalim učenicima njihove škole.

Poželjno bi bilo da nastavnik svojim zdravim načinom života (npr. bavljenjem sportom) bude primjer učenicima koji će se ugledati na njega.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (čovjek i zdravlje, sport, očuvanje okoliša, pravilna prehrana), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Informatika (tablični i grafički prikaz), Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja), Tjelesna i zdravstvena kultura (tjelesne vježbe, sportovi, pravilna prehrana) i Matematika (omjeri hranjivih tvari).


B.IX.4

Učenik povezuje građu organa s ulogama koje obavljaju u svim organskim sustavima.

BIO-4.1.2
  • razlikuje organe i organske sustave određujući njihov položaj u tijelu
  • analizira građu i ulogu organa i organskih sustava
  • povezuje građu organa i organskih sustava s ulogama koje obavljaju
  • navodi najčešća oboljenja organa i organskih sustava (način oboljenja, uzročnike, simptome i mjere zaštite)
  • navodi mjere opreza i zaštite najčešćih poremećaja i oboljenja organa i organskih sustava.
  • organi
  • organski sustav
  • bolesti organa
  • simptomi bolesti
  • mjere zaštite.

U ovoj nastavnoj cjelini obrađuju se svi sustavi organa u ljudskom tijelu pa je važno naglašavati i analizirati njihovu međuovisnost, uspoređivati njihovu građu s drugim skupinama kralježnjaka, pratiti evolucijski napredak te navesti najčešće bolesti istih.

Građu organskih sustava, uloge i njihov položaj u tijelu moguće je objasniti preko modela, videa, slika, plakata ili prezentacija.

Bolesti različitih organa moguće je objasniti pomoću prezentacija, slika, videa, mikroskopiranjem uzročnika bolesti ili zaraženog tkiva.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih organizama, sistematika), Kemija (kemijske reakcije, kemijski spojevi, tvari), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja).

C
Prirodoznanstveni pristup

C.IX.1

Učenik izvodi praktične vježbe iz citologije i histologije čovjeka.

C.IX.2

Učenik analizira postanak i podrijetlo čovjeka.

C.IX.3

Učenik provodi praktične vježbe o prevenciji i pružanju prve pomoći.

BIO-4.4.1 BIO-4.4.4 BIO-4.2.5 BIO-4.2.6 BIO-4.4.3
  • razlikuje kontrolni i probni uzorak
  • postavlja hipotezu
  • donosi zaključke na osnovi istraženog
  • izrađuje preparate za mikroskopiranje različitih vrsta stanica
  • promatra svježe i trajne preparate stanica, staničnih dioba i tkiva pomoću mikroskopa.
  • prepoznaje različite predstavnike evolucijske linije čovjeka
  • unosi i prikazuje podatke prikupljene istraživanjima
  • prezentira podatke pismeno i/ili usmeno.
  • nabraja sredstva i pomagala potrebna za pružanje prve pomoći
  • izvodi praktične vježbe iz pružanja prve pomoći kod različitih povreda i stanja
  • prepoznaje različita bolesna stanje i povrede
  • primjenjuje osnovna pravila trijažnog postupka na primjerima
  • navodi važnost pružanja prve pomoći.
  • citologija
  • histologja
  • anatomija
  • fiziologija
  • istraživanje
  • uzorak
  • preparat
  • pokus
  • tablice
  • grafovi.
  • evolucija
  • evolucija čovjeka.
  • prva pomoć
  • trijaža
  • prevencija
  • zdravlje.

Nastava biologije u svim svojim aspektima omogućuje pristup učenju i poučavanju kroz upotrebu metoda praktičnoga rada. Pokusi i jednostavni istraživački radovi odličan su način učenja, jer kod učenika povećavaju motivaciju, čine nastavni proces zabavnijim i zanimljivijim, a doprinose i razvoju brojnih vještina. Poželjno je da se na satima nastavnog predmeta Biologija izvodi što više pokusa, kako bi se kod učenika razvijala kreativnost, motivacija, logičko zaključivanje, kritičko mišljenje, komunikacija, odgovorno ponašanje, itd. Ako učitelj nema uvjete za izvođenje pokusa, isti se mogu prikazati preko videa i prezentacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Fizika (energija, tlak, osmoza, difuzija), Geografija (živi svijet), Informatika (grafički i 3D prikaz), Matematika (računske operacije), Hrvatski jezik (nazivlje i izražavanje), Strani jezik (strani izrazi) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).

Nastava biologije u svim svojim aspektima omogućuje pristup učenju i poučavanju kroz upotrebu metoda praktičnog rada. Pokusi i jednostavni istraživački radovi odličan su način učenja jer kod učenika povećavaju motivaciju, čine nastavni proces zabavnijim i zanimljivijim, a doprinose i razvoju brojnih vještina. Poželjno je da se na satima nastavnog predmeta Biologija izvodi što više pokusa, kako bi se kod učenika razvijala kreativnost, motivacija, logičko zaključivanje, kritičko mišljenje, komunikacija, odgovorno ponašanje, itd. Ako učitelj nema uvjete za izvođenje pokusa, isti se mogu prikazati preko videa i prezentacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (živi svijet, podrijetlo vrsta, sistematika živog svijeta), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Fizika (energija), Geografija (bioraznolikost, živi svijet), Informatika (grafički i 3D prikaz), Matematika (računske operacije, sudovi), Hrvatski jezik (izražavanje), Strani jezik (strani izrazi) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).

Nastava biologije u svim svojim aspektima omogućuje pristup učenju i poučavanju kroz upotrebu metoda praktičnog rada. Pokusi i jednostavni istraživački radovi odličan su način učenja jer kod učenika povećavaju motivaciju, čine nastavni proces zabavnijim i zanimljivijim, a doprinose i razvoju brojnih vještina. Poželjno je da se na satima nastavnog predmeta Biologija izvodi što više pokusa, kako bi se kod učenika razvijala kreativnost, motivacija, logičko zaključivanje, kritičko mišljenje, komunikacija, odgovorno ponašanje, itd. Ako učitelj nema uvjete za izvođenje pokusa, isti se mogu prikazati preko videa i prezentacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih bića, zdravlje), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Fizika (energija, tlak), Geografija (zdravlje i okoliš), Informatika (grafički prikaz), Matematika (računske operacije), Hrvatski jezik (izražavanje), Strani jezik (strani izrazi) i Likovna kultura (metode crtanja).

  • Srednje
  • I
Godine učenja i podučavanja predmeta: 3
A Organiziranost živoga svijeta
A.I.1
A.I.2
B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.I.1
B.I.2
B.I.3
C Energija u živome svijetu
C.I.1
C.I.2
D Prirodoznanstveni pristup
D.I.1
D.I.2
D.I.3
A
Organiziranost živoga svijeta
A.I.1

Učenik objašnjava nova svojstva različitih organizacijskih razina živog svijeta.

 

 

 

A.I.2

Učenik opisuje građu i ulogu virusa i specijalizaciju stanica u složenijim sustavima.

BIO-1.3.1 BIO-1.2.1
  • razlikuje organizacijske razine navodeći primjere i načela  sistematike
  • klasificira biljne i životinjske vrste iz neposrednog okruženja primjenjujući  načela sistematike.
  • sistematizira viruse prema tipu nukleinske kiseline i navodi parazitska obilježja virusa
  • povezuje građu te uloge staničnih dijelova
  • uspoređuje prokariotsku i eukariotsku stanicu
  • objašnjava građu stanične membrane povezujući je s ulogama u različitim stanicama
  • povezuje građu i uloge tkiva
  • uspoređuje uloge dijelova jednostaničnoga organizma s razvojem organskih sustava u višestaničnom organizmu
  • analizira ulogu bakterija i virusa u živom svijetu.
  • klasificiranje živoga svijeta
  • organizacijske razine: jedinka, populacija, životna zajednica, ekosustav, biosfera.

 

  • virusi i bakterije u živom svijetu
  • građa prokariotske i eukariotske stanice
  • građa i uloga staničnih dijelova
  • specijalizacija stanica od jednostaničnih do višestaničnih organizama
  • građa i uloga tkiva.

Za učinkovitije usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se izrada grafičkih prikaza organizacijskih razina.

Aktivnosti je nužno provesti kroz praktični rad te potencirati zornost u nastavi, učenjem na temelju promatranja npr. zbirka kukaca, herbarij, algarij.

Preporučuje se i terenska nastava, rad u botaničkom vrtu te intenziviranje nastave u prirodi.

Preporučuje se i učenje na principu crtanja te uočavanja složenosti organizacijskih razina na temelju crteža.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Latinski jezik (nazivlje različitih organizama). 

Preporučuje se korištenje simulacija, videoisječaka ili animacija u cilju povećanja zanimanja i motiviranosti učenika. 

Također, poželjna je izrada modela prokariotske i eukariotske stanice, kromosoma ili njihovo crtanje.

Praktični rad, mikroskopiranje prokariotskih stanica i različitih vrsta eukariotskih stanica/tkiva omogućuje povezivanje teorije te njenu primjenu. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije) i Fizika (optika).

B
Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

B.I.1

Učenik objašnjava životni i stanični ciklus eukariota.

 

 

B.I.2

Učenik analizira mehanizme održavanja homeostaze.

 

B.I.3

Učenik povezuje narušavanja homeostaze i zdravlja s promjenama okolišnih uvjeta.

BIO-1.2.1 BIO-1.2.1 BIO-1.2.1
  • analizira životni ciklus eukariota
  • analizira stanični ciklus eukariota
  • uspoređuje izradom modela faze mitoze i mejoze.

 

  • povezuje ulogu staničnih organela u održavanju homeostaze
  • objašnjava ulogu nukleinskih kiselina u prijenosu informacija koje reguliraju životne procese
  • identificira mehanizam alergijske reakcije kao dio imunološkog odgovora organizma
  • povezuje značaj zdravih životnih navika s očuvanjem zdravlja.
  • povezuje ulogu staničnih organela u održavanju homeostaze
  • uspoređuje razlike u načinima održavanja homeostaze u jednostaničnih i višestaničnih organizama
  • objašnjava ulogu nukleinskih kiselina u prijenosu informacija koje reguliraju životne procese
  • razumije mehanizam alergijske reakcije kao dio imunološkog odgovora organizma
  • povezuje značaj zdravih životnih navika s očuvanjem zdravlja.
  • životni ciklus
  • stanični ciklus
  • stanična dioba
  • mitoza
  • mejoza
  • mikroskopiranje gotovih preparata različitih eukariotskih stanica i tkiva.

 

  • uloga staničnih organela u regulaciji homeostaze
  • uloga nukleinskih kiselina u prijenosu informacija
  • značaj homeostaze kao imunološkog odgovora na alergijske reakcije
  • razvijanje zdravih životnih navika s ciljem očuvanja zdravlja.
  • uloga staničnih organela u regulaciji homeostaze
  • uloga nukleinskih kiselina u prijenosu informacija
  • značaj homeostaze kao imunološkog odgovora na alergijske reakcije
  • razvijanje zdravih životnih navika s ciljem očuvanja zdravlja.

Za učinkovitije usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se mikroskopiranje preparata i usporedba građe prokariotske i eukaritske stanice.

Preporučuje se zornost u nastavi učenjem na temelju promatranja modela biljne i životinjske stanice isticanjem  osnovnih dijelova stanice i principa građe.

Povezati građu i uloge stanice u organizmu.

Korištenje simulacija, video isječaka ili animacija. 

Crtanje biljne i životinjske stanice.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (optika), Matematika (računske operacije), Likovna umjetnost (crtanje objekata) i Informatika (prikaz modela u 3D).

Za učinkovitije razumijevanje mehanizama održavanja homeostaze preporučuje se korištenje video materijala.

Preporučuje se učenje na principu crtanja građe nukleinskih kiselina s naglaskom na način prijenosa informacija.

Preporučuje se aktivnost izrade grafičkog prikaza mehanizma alergijske reakcije, projektne nastave kroz izradu peludnog kalendara s naglaskom na značaj očuvanja zdravlja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija), Informatika (prikaz 3D modela) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).

Preporučuje se izvođenje eksperimenata za razumijevanje mehanizma održavanja homeostaze.

Aktivnost je poželjno provesti kroz praktični rad istraživanja utjecaja rizičnih čimbenika na održavanje zdravlja živih bića.

Preporučuje se korištenje audio-vizualnih sredstava za bolje razumijevanje nastavnih sadržaja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija), Informatika (prikaz 3D modela) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).

C
Energija u živome svijetu
C.I.1

Učenik navodi temeljne metaboličke procese organizama važne za kruženje tvari i protjecanje energije u biosferi.

 

C.I.2

Učenik analizira principe iskorištavanja energije na razini stanice i organizma.

BIO-1.3.5 BIO-1.3.5
  • navodi primjere osnovnih metaboličkih procesa na razini stanice
  • opisuje uloge biomolekula u metaboličkim procesima
  • objašnjava procese fotosinteze i staničnog disanja
  • uspoređuje procese fotosinteze i staničnog disanja.
  • opisuje načine iskorištavanja hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima.

  • objašnjava kako se biljke i životinje uključuju u procese kruženja tvari u prirodi.
  • iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima
  • usporedba fotosinteze, staničnog disanja i alkoholnog vrenja u pogledu pretvorbe i iskorištavanja energije
  • osnovni metabolički procesi na razini stanice
  • uloge biomolekula u metaboličkim procesima
  • uloge ugljikohidrata, lipida, nukleinskih kiselina i proteina u organizmu
  • uloga proteina i hormona u komunikaciji stanica te raspolaganju energijom.
  • iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima
  • usporedba fotosinteze, staničnog disanja i alkoholnog vrenja u pogledu pretvorbe i iskorištavanja energije
  • osnovni metabolički procesi na razini stanice
  • uloge biomolekula u metaboličkim procesima
  • uloge ugljikohidrata, lipida, nukleinskih kiselina i proteina u organizmu
  • uloga proteina i hormona u komunikaciji stanica te raspolaganju energijom
  • Za učinkovito usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se izvođenje eksperimenata npr. razgradnja hranjivih tvari djelovanjem enzima, alkoholno vrenje i/ili mliječno-kiselo vrenje.
  • Preporučuje se učenje korištenjem video materijala /simulacija/animacija metaboličkih procesa i problemske nastave.
  • Uočavanje bitnih značajki pojedinih procesa može se postići crtanjem strukturnih kemijskih formula bioloških molekula,  izradom modela i prezentacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija) i Informatika (prikaz 3D modela).

Aktivnost je nužno provesti kroz praktični rad izvođenjem eksperimenata.

Preporučuje se učenje na principu crtanja te uočavanja razlika između procesa fotosinteze, staničnog disanja i alkoholnog vrenja s naglaskom na problemski zadatak o načinu pretvorbe i iskorištavanje energije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije) i Fizika (energija).

D
Prirodoznanstveni pristup

D.I.1

Učenik kroz istraživački rad primjenjuje stečena znanja o načinu znanstvenog istraživanja i opisuje povijesni razvoj znanstvene misli.

 

D.I.2

Učenik opisuje dobrobiti razvoja znanstvene misli i pravilno se koristi opremom koja je potrebna za realizaciju istraživanja.

 

D.I.3

Učenik provodi istraživanja i prikazuje rezultate istraživačkog rada na temelju kojih donosi zaključke.

BIO-1.4.2 BIO-1.1.1 BIO-1.1.3
  • postavlja ciljeve istraživanja i koristi primjerenu metodologiju
  • promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja
  • obrađuje podatke uz odgovarajuće analize
  • raspravlja o rezultatima analize te donosi argumentirane zaključke
  • koristi različite izvore literature.
  • opisuje uzročno-posljedične veze prirodnih pojava i rezultata znanstvenog istraživanja

  • prikazuje rezultate istraživanja u pisanoj formi

  • opisuje otkrića u znanstvenom području koje istražuje 

  • razlikuje značajna otkrića povijesti biologije koja su promijenila znanost.

  • postavlja ciljeve istraživanja i koristi primjerenu metodologiju

  • opisuje uzročno-posljedične veze prirodnih pojava i rezultata znanstvenog istraživanja

  • prikazuje rezultate istraživanja u pisanoj formi

  • koristi grafičke prikaze i prezentira dobivene rezultate.

  • formuliranje ciljeva istraživanja i hipoteza u izradi nacrta istraživanja
  • grafički i tablični prikazi
  • izbor i ispravno navođenje literature 
  • pisanje kraćih rasprava i zaključaka
  • kritički odnos prema vlastitome radu
  • uočavanje vlastitih pogrešaka tijekom rada
  • primjena metodologije znanstvenog istraživanja s jasno definiranim ciljem
  • grafički i tablični prikazi
  • pravilan odabir literature
  • kvalitativna i kvantitativna analiza dobivenih podataka i usporedba rezultata
  • kritičko razmišljanje o problemima u lokalnoj zajednici
  • kritički osvrt na osobno sudjelovanje 
  • metodologije znanstvenog istraživanja 
  • grafički i tablični prikazi
  • kvalitativna i kvantitativna analiza dobivenih podataka i usporedba rezultata
  • kritičko razmišljanje o problemima u lokalnoj zajednici
  • kritički osvrt na osobno sudjelovanje 

Aktivnost je nužno provesti uz korištenje video isječaka/simulacija/animacija radi boljeg razumijevanja nastavnih sadržaja i realizacijom terenske nastave u neposrednom školskom okružju.

Preporučuje se učenje na temelju crtanja i obrade podataka koja uključuju uočavanje uzročno-posljedičnih veza.

Za učinkovitije usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se izrada i predstavljanje rezultata istraživanja putem  PPT prezentacija uz pravilno navođenje izvora informacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (metode istraživanja), Povijest (arheološki nalazi) i Informatika (pravila pisanja znanstvenog rada).

Za ostvarenje odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se iskustveni i istraživački pristup kroz realizaciju projekata u neposrednom okolišu.

Preporučuje se pisanje kraćih rasprava i zaključaka kroz osvrt na naučeno.

Preporučuje se prezentacija rezultata uz primjenu audiovizualnih sredstava.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (grafički i tablični prikaz), Kemija (metode spoznaje) i Informatika (grafički i tablični prikaz, pravila pisanja znanstvenog rada).

Za učinkovito usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se učenje otkrivanjem kroz realizaciju terenske nastave, a uz naglasak na stjecanje vještina izricanja ciljeva istraživanja i hipoteza, te ispravno korištenje grafičkih i tabličnih prikaza.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (kvantitativna analiza), Kemija (kvalitativna i kvantitativna analiza) i Informatika (grafički i tablični prikaz).

  • Srednje
  • II
Godine učenja i podučavanja predmeta: 4
A Organiziranost živoga svijeta
A.II.1
A.II.2
A.II.3
B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.II.1
B.II.2
B.II.3
C Energija u živome svijetu
C.II.1
C.II.2
C.II.3
D Prirodoznanstveni pristup
D.II.1
D.II.2
A
Organiziranost živoga svijeta

A.II.1

Učenik uočava značaj binarne nomenklature i sistematike živoga svijeta.

 

A.II.2

Učenik kritički prosuđuje utjecaj osobnog djelovanja na stanje u okolišu.

 

A.II.3

Učenik razvrstava organizme u osnovne sistematske kategorije. 

BIO-2.1.1 BIO-1.2.1 BIO-2.1.1
  • objašnjava važnost sistematike i binarne nomenklature te koristiti metode za razvrstavanje organizama u osnovne sistematske kategorije 
  • uspoređuje sustave na temelju morfoloških i funkcionalnih značajki 
  • objašnjava ulogu evolucije za nastanak različitih vrsta i ključne prilagodbe okolišu 
  • razvrstava organizme na razvojnom stablu života
  • navodi za svaku sistematsku kategoriju opća obilježja, predstavnike i njihov značaj za biosferu.
  • objašnjava vezu između stanja okoliša i zdravlja
  • analizira antropogeni utjecaj na promjene staništa biljnih i životinjskih zajednica
  • uočava načine zaštite okoliša.

 

  • razumije osnovne kriterije za razvrstavanje živoga svijeta
  • razlikuje osnovne sistematske kategorije
  • primjenjuje ključ za određivanje vrsta
  • uspoređuje složenost organizama
  • razlikuje na navedenim primjerima sistematske kategorije u biosferi.
  • raznolikost živoga svijeta
  • hijerarhijski odnos sistematskih kategorija
  • prilagodbe organizama na različite ekološke uvjete
  • sistematske kategorije

 

  • organizacijske razine biosfere
  • antropogeni utjecaj
  • biodiverzitet
  • održivi razvoj
  • organizacijske razine 
  • osnovni sistematski pojmovi
  • ključ za određivanje vrsta

Preporučuje se izvođenje terenske nastave prilikom obrade ovih nastavnih sadržaja u vidu praktičnih radova i demonstracijskih pokusa.

Metodički ispravna kombinacija je korištenje crteža, osobito razvojnog, a zatim izrada grafičkih prikaza i modela.

Preporučuje se korištenje audiovizualnih sredstava kako bi se stekla jasna slika o sistematskoj pripadnosti konkretne vrste.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijska analiza), Informatika (grafički i tablični prikaz), Latinski jezik (nomenklatura) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).

U cilju uočavanja kritičnih točaka lokalnog okoliša, preporučuje se projektna nastava kroz izradu mape koja će to zorno predočiti. 

Moguće je izraditi i grafički prikaz antropogenog utjecaja na živi svijet.

Ukoliko je to moguće, nužno je ostvariti suradnju s prirodoslovnim muzejom.

Kao vrlo važan izvor spoznaje je svakako i praktični rad, stoga se preporučuje izrada zbirki. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (okoliš) i Informatika (grafički prikaz).

Preporučuju se problemski zadatci te izrada crteža razvojnog stabla, izravno na ploči, što implicira uočavanje, povezivanje te razvoj spoznajnih procesa u učenika.

Prilikom demonstracije moguće je uočiti raznolikost te diferencirati pojedine sistematske kategorije.

Preporučuje se i samostalna izrada umne mape.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna umjetnost (crtanje objekata) i Latinski jezik (nomenklatura).

 

B
Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

B.II.1

Učenik povezuje biološku raznolikost s različitim uvjetima okoliša.

 

B.II.2

Učenik analizira djelovanje ekoloških činitelja na rast, razvoj i opstanak organizama.

B.II.3

Učenik navodi mehanizme održavanja uravnoteženog stanja u prirodi.

BIO-1.2.2 BIO-4.2.2 BIO-1.2.2
  • navodi utjecaje ekoloških čimbenika na biološku raznolikost
  • uspoređuje promjene u okolišu s prilagodbama i preživljavanjem organizama
  • objašnjava podražaje i preživljavanje različitih organizama i važnost razvoja osjetila.
  • objašnjava osnovne ekološke pojmove
  • uspoređuje utjecaj ekoloških čimbenika na rast i razvoj organizma
  • procjenjuje utjecaj ekoloških čimbenika na opstanak živih bića
  • objašnjava utjecaj promjena ekoloških čimbenika na bioraznolikost.

 

  • navodi primjere utjecaja ekoloških čimbenika na uravnoteženo stanje u prirodi
  • objašnjava antropogeni utjecaj na dinamiku ravnoteže i potrebu zaštite prirode.
  • biološka raznolikost
  • autohtone i alohtone vrste
  • prilagodbe organizama 
  • razvoj osjetila
  • interakcija organizama i okoliša
  • osnovni ekološki pojmovi
  • utjecaj ekoloških čimbenika na živa bića
  • promjena biodiverziteta s obzirom na utjecaj ekoloških čimbenika
  • rast i razvoj organizama
  • opstanak organizama
  • evolucija
  • biološka raznolikost
  • prilagodbe organizama 
  • ekološki čimbenici
  • prirodna ravnoteža
  • održivi razvoj

Preporučuje se korištenje audiovizualnih sredstava, terenska nastava koja će učinkovitije prikazati i usporediti raznolikost živoga svijeta.

Proučiti autohtone, alohtone i invazivne vrste i njihov značaj.

Napraviti mapu ugroženih i endemičnih vrsta.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija) i Geografija (okoliš).

Preporučuje se nastava u prirodi radi lakšeg uvida u djelovanje ekoloških činitelja.

Naglasiti djelovanje ekoloških činitelja na rast, razvoj i opstanak.

Preporučuje se posjet nekom zaštićenom području.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i izmjena tvari), Geografija (okoliš i urbanizacija).

Preporuka je korištenje audiovizualnih sadržaja radi učinkovitijeg prikaza načina života i prilagodbe organizama.

Promatranje organizama u okolišu i praćenje njihovog ponašanja.

Uraditi filogenetski prikaz razvoja živog svijeta.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Geografija (okoliš).

C
Energija u živome svijetu

C.II.1

Učenik analizira iskorištavanje energije u održavanju homeostaze.

 

C.II.2

Učenik uspoređuje hranidbene odnose kroz ekosustave.

C.II.3

Učenik razlikuje različita fiziološka stanja organizma.

BIO-1.1.4 BIO-1.1.4 BIO-1.1.4
  • objašnjava ulogu cijanobakterija u stvaranju aerobnih uvjeta na Zemlji 
  • povezuje načine prehrane i principe protjecanja i pretvorbi energije pojedinih sistematskih kategorija 
  • povezuje iskorištavanje energije u održavanju homeostaze i fizioloških stanja organizma.
  • objašnjava odnose broja/mase članova hranidbenog lanca/mreže/piramide 
  • navodi primjere primarne proizvodnje u ekosustavu 
  • opisuje biogeokemijske cikluse ugljika, dušika, fosfora i vode.
  • opisuje primjere iskorištavanja energije u organizmu
  • uspoređuje količinu energije s potrebama energije sukladno fiziološkim procesima različitih skupina organizama
  • povezuje iskorištavanje energije u održavanju homeostaze i fizioloških stanja organizma.
  • oblici energije
  • protok tvari i energije
  • biogeni ciklus 
  • homeostaza
  • fiziološko stanje organizma

 

  • biogeni elementi
  • kruženje tvari
  • protok energije
  • hranidbena mreža
  • piramida biomase i brojeva
  • ekosustavi
  • oblici energije
  • autotrofi i heterotrofi
  • homeostaza
  • fiziološko stanje organizma

Koristiti se shematskim prikazima i plakatima u analizi članova hranidbenih lanaca i kruženja tvari u prirodi.

Preporučuje se terenska nastava u cilju uočavanja obilježja biotopa i biocenoza.

Koristeći video materijale prikazati stanične procesa fotosinteze i staničnog disanja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijska reakcija), Fizika (energija), Likovna umjetnost (crtanje pejzaža) i Informatika (grafički prikaz).

Na primjerima ekosustava objasniti primarnu proizvodnju i odnose članova u hranidbenom lancu.

Preporučuje se izvođenje terenske nastave s ciljem upoznavanja osnovnih karakteristika ekosustava i članova hranidbenog lanca.

Istaknuti važnost vezanja i pretvorbi energije i protok tvari.

Napraviti shematski prikaz članova hranidbenog lanca/mreže.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Matematika (računske operacije).

Izrada plakata, prikaz hranidbenih lanaca i kruženja tvari u prirodi uspoređujući pojedinačne uloge organizama

Izvedbom projektne nastave učenicima omogućiti prikaz kruženja pojedinih elemenata i tvari u prirodi i značaja za svaku  pojedinačnu kariku u lancu.

Video materijali kojima se mogu prikazati fiziološki procesi u organizmu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Informatika (grafički prikaz).

D
Prirodoznanstveni pristup
D.II.1

Učenik klasificira organizme u carstva koristeći ključ za određivanje vrsta.

D.II.2

Učenik odabire i primjenjuje određene metode znanstvenog istraživanja.

 

 

BIO-1.1.3 BIO-1.1.3
  • objašnjava značajke različitih organizama usporedbom građe i prilagodbe na uvjete okoliša
  • imenuje živa bića prema ključu za određivanje vrsta
  • razvrstava živa bića prema skupinama
  • uspoređuje živa bića prema fizičkim obilježjima
  • izrađuje filogenetsko stablo.
  • prikuplja i obrađuje podatke
  • prikazuje rezultate istraživanja
  • prezentira dobivene rezultate istraživanja
  • koristi i navodi pouzdanu literaturu.
  • sistematske kategorije
  • filogenetsko stablo
  • ključ za određivanje
  • sistematika živoga svijeta
  • metodologija proučavanja 
  • znanstveni pristup

Izvođenjem nastave u prirodi prikupiti materijal koji se može determinirati po ključu za određivanje.

Prikupljeni biljni materijal rasporediti i obilježiti u herbariju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (okoliš), Latinski jezik (nomenklatura) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).

Preporučuje se projektna i istraživačka nastava te korištenje pouzdanih izvora literature.

Izradom eseja i seminarskih radova dokumentirati istraživanje i pokuse.

Koordinirati s učenicima na izradi različitih projekata.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (grafički prikaz), Matematika (računalne operacije) i Hrvatski jezik (pisanje i izražavanje).

  • Srednje
  • III
Godine učenja i podučavanja predmeta: 5
A Organiziranost živoga svijeta
A.III.1
A.III.2
B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.III.1
B.III.2
B.III.3
C Energija u živome svijetu
C.III.1
C.III.2
D Prirodoznanstveni pristup
D.III.1
D.III.2
A
Organiziranost živoga svijeta
A.III.1

Učenik povezuje nastajanje novih osobina s promjenom složenosti organizacijskih razina u biljnom organizmu.

 

A.III.2

Učenik povezuje pojavu novih osobina s promjenom složenosti organizacijskih razina kod životinjskih organizama i čovjeka.

BIO-1.1.2
  • povezuje građu i funkciju biljnih stanica, tkiva, organa i organskih sustava na anatomskoj i fiziološkoj razini
  • objašnjava građu i funkcije različitih biljnih tkiva na konkretnim primjerima
  • analizira anatomsku i morfološku građu, funkciju i važnost biljnih organa (vegetativni i generativni organi).
  • povezuje građu i funkciju životinjskih stanica, tkiva, organa i organskih sustava na anatomskoj i fiziološkoj razini
  • povezuje anatomsku građu svih razina složenosti životinjskog organizma s njihovom morfologijom i fiziologijom
  • objašnjava funkciju različitih životinjskih tkiva na konkretnim primjerima (npr. živčano-mišićna sinapsa)
  • definira organe i organske sustave.
  • specijalizacija stanica od jednostaničnih do višestaničnih organizama
  • građa i uloge tvornog tkiva
  • ​​​​građa i uloge trajnih tkiva: osnovno, pokrovno, provodno i mehaničko
  • vegetativni biljni organi – građa i uloge
  • generativni biljni organi
  • razvitak životinjskog organizma
  • životinjska tkiva (pokrovno, vezivno, mišićno i živčano)
  • organi i organski sustavi čovjeka

Za bolje razumijevanje raznolikosti stanica i tkiva preporučuje se gledanje video uradaka koji prikazuju specijalizacije stanica, funkcioniranje tkiva i organa biljaka.

PowerPoint prezentacijom učenici povezuju stanice, tkiva i organe, te razlikuju pojedina biljna tkiva.

Na uzorcima vegetativnih i generativnih organa učenici će uočiti morfološke karakteristike pojedinih organa.

Rješavanjem radnih listova učenici primjenjuju usvojeno znanje.

Preporučuje se izrada preparata biljnih tkiva, mikroskopiranje te crtanje u bilježnicu radi uočavanja razlika između pojedinih tkiva. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (mikroskopiranje), Informatika (PPT prezentacija) i Likovna kultura (crtanje mikroskopskih objekata i slika iz udžbenika).

Mikroskopiranjem učenici uočavaju organizacijske razine (stanice, tkiva), uspoređuju i razlikuju tkiva, te promatrani objekt crtaju u bilježnicu.

Videouradcima prikazati diferencijaciju stanica, nastajanje tkiva i organa, smještaj organa i organskih sustava u organizmu. 

PowerPoint prezentacijom učenici će uočiti međusobnu povezanost organskih sustava.

Izradom mentalnih mapa, zidnih plakata i sudjelovanjem u kvizu znanja, nastavnik provjerava ostvarivost ishoda.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (potencijal membrane), Informatika (PPT, animacija), Likovna kultura (izrada plakata, mentalnih mapa, crtanje u bilježnici) i Kemija (kemijski sastav).

 

 

B
Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

B.III.1

Učenik analizira regulacijske mehanizme održavanja homeostaze na razini stanice i organizma.

B.III.2

B.III.2. Učenik objašnjava posljedice narušavanja homeostaze.

B.III.3

B.III.3. Učenik analizira anatomiju i fiziologiju organskih sustava čovjeka i njihov utjecaj na život čovjeka.

BIO-2.1.4 BIO-4.4.3 BIO-4.1.2 BIO-4.1.3 BIO-4.4.1
  • povezuje uloge staničnih dijelova u održavanju homeostaze i uočava usklađenost staničnih dijelova
  • objašnjava prijenos tvari u regulaciji životnih procesa organizma
  • objašnjava utjecaje abiotičkih i biotičkih čimbenika na homeostazu 
  • objašnjava uloge vitamina i minerala u organizmu te posljedice njihova nedostatka.
  • objašnjava razvoj bolesti i imunološki odgovor organizma te ukazuje na važnost prevencije i liječenja
  • povezuje imunološko djelovanje organizma s alergijskim reakcijama i odbacivanjem transplantiranih tkiva ili organa
  • analizira utjecaj okolišnih čimbenika i patogena na razvoj bolesti
  • povezuje epidemiološki lanac s prevencijom zaraznih bolesti
  • povezuje utjecaj životnih navika na zdravlje i argumentira odgovornost za vlastito zdravlje.
  • uspoređuje povezanost kostiju i mišića kao dio sustava za pokretanje
  • objašnjava važnost poznavanja krvnih stanica i krvnih grupa
  • opisuje protok krvi u organizmu te razlikuje mali i veliki krvotok
  • objašnjava povezanost krvi i imunološkog sustava
  • uspoređuje i objašnjava organe za izlučivanje
  • objašnjava ulogu probavnog sustava te povezuje sa staničnim metabolizmom
  • povezuje prijenos impulsa sa živčanim i endokrinim sustavom
  • povezuje menstruacijski ciklus s procesom spolnoga razmnožavanja
  • raspravlja o metodama planiranja obitelji, važnosti održavanja spolnoga zdravlja i ravnopravnosti spolova.
  • uloge staničnih dijelova u održavanju homeostaze
  • regulacija životnih procesa na razini stanica (prijenos informacija, fotosinteza, stanično disanje, vrenje, enzimi, hormoni)
  • regulacija kemijskoga sastava tjelesnih tekućina (plazmoliza, deplazmoliza, fagocitoza, taksije, puči i transpiracija)
  • uloga hormona u održavanju homeostaze na primjerima različitih organizama (mehanizam povratne sprege).
  • primjeri narušavanja homeostaze i reakcije organizama na te promjene
  • djelovanje okolišnih čimbenika i patogena na razvoj različitih bolesti
  • imunološki odgovor organizma
  • alergijske reakcije i odbacivanje transplantiranih tkiva ili organa
  • utjecaj okolišnih čimbenika i patogena na razvoj bolesti
  • epidemiološki lanac i prevencija zaraznih bolesti
  • važnost prevencije i liječenja
  • utjecaj životnih navika na zdravlje, odgovornost za vlastito zdravlje.
  • sustav organa za pokretanje (kosti i mišići)
  • sastav krvi – krvne stanice, krvna plazma i krvne grupe
  • krvožilni sustav - mali i veliki optok krvi
  • sustav za disanje - građa pluća i mehanika disanja
  • mokraćni sustav - građa i fiziologija bubrega
  • probavni sustav, jetra i gušterača
  • građa živčane stanice, živci, sinapse i prijenos živčanih podražaja
  • građa živčanog sustava; središnji i periferni živčani sustav
  • endokrini sustav, mehanizam povratne sprege i hormonska regulacija
  • reproduktivni sustav, oogeneza i spermatogeneza, proces oplodnje, trudnoća i porod
  • planiranje obitelji, procesi potpomognute oplodnje i kontracepcija

Radi lakšeg razumijevanja procesa fotosinteze preporučuje se rad po grupama te izvođenje eksperimenata po grupama: fotosinteza pri svjetlosti jačeg i slabijeg intenziteta (reakcije na svjetlu i u tami), pri različitim temperaturama, pri različitoj pH-vrijednosti vode, različitim koncentracijama ugljikovog (IV)oksida.

Na isti način možemo dokazati ovisnost stvaranja pigmenta o svjetlosti, mliječno-kiselinsko vrenje u ovisnosti o temperaturi, jačinu transpiracije...

Izradom grafova i tablica prikazati i usporediti međuovisnost navedenih utjecaja i jačine fotosinteze.

Za bolje razumijevanje procesa unutar stanica preporučuje se prikazivanje audiovizualnih uradaka, npr. ovisnost brojnosti kloroplasta o jačini svjetlosti, izlučivanje i djelovanje hormona, prijenos podražaja na živčano mišićnoj osnovi.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi) i Fizika (energija), Likovna kultura (plakati, mentalne mape, crtanje u bilježnicu) i Informatika (video uradci, PPT prezentacija).

U suradnji sa zdravstvenom ustanovom organizirati prezentaciju o učestalosti i utjecaju zaraznih bolesti na određenu skupinu ljudi, prikazati statistiku u obliku grafova i tablica.

Uz pomoć stručnih tekstova pretpostaviti i objasniti model širenja zaraznih bolesti.

Prikazati film o uzrocima zaraznih bolesti te donijeti zaključke o utjecaju vanjskih čimbenika na razvoj bolesti.

Preporučuje se, u cilju boljeg razumijevanja imunološke reakcije, prikazati i pogledati odgovarajuće videouratke i animacije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Informatika (PPT prezentacija, audiovizualni prikaz) i Likovna kultura (izrada plakata, mentalnih mapa, crtanje u bilježnicu).

Zbog boljeg razumijevanja rada pojedinih organa, preporučuje se promatranje gotovih mikroskopskih preparata (crijevne resice, gušterače, poprečnoprugastog mišića, jetrene stanice), što će stvoriti jasniju sliku o fiziologiji organa.

Za shvaćanje procesa probave hrane, funkcioniranja krvotoka, izlučivanja hormona, poslužit ćemo se videouradcima i animacijama, kao i modelima pojedinih organa.

Podjelom učenika u grupe moguće je odraditi praktičan rad: spirometrija, određivanje krvne grupe, mjerenje krvnoga tlaka. Svaka grupa će odraditi svaku komponentu.

Preporučiti i istražiti literaturu o uzrocima razvoja bolesti pojedinih organskih sustava; kroz javnu prezentaciju upoznati cijeli razred o određenoj problematici.

U suradnji sa zdravstvenim djelatnicima i zdravstvenim ustanovama organizirati tribinu o načinima prevencije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija, tlak), Sociologija (predrasude), Građanski odgoj i obrazovanje (planiranje obitelji, potpomognuta oplodnja i kontracepcija), Likovna umjetnost (crtanje objekata) i Informatika (audiovizualni prikaz, PPT prezentacija).

C
Energija u živome svijetu
C.III.1

Učenik analizira procese kruženja tvari i pretvorbe energije na razini stanice i organizma. 

C.III.2

Učenik identificira načine iskorištavanja energije na razini stanice.

BIO-3.4.1 BIO-3.4.2 BIO-3.1.2 BIO-3.1.3 BIO-3.2.1
  • uspoređuje iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima
  • analizira osnovne metaboličke procese na razini stanice
  • opisuje uloge ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu
  • objašnjava ulogu hormona u raspolaganju energijom.
  • povezuje iskorištavanje energije s okolišnim uvjetima i brojem staničnih tvorbi u različitim stanicama
  • razumije prijenos tvari kroz membranu s aspekta iskorištavanja energije
  • povezuje zadružni način života i višestaničnu organiziranost s ekonomičnim iskorištavanjem energije
  • povezuje narušavanje homeostaze s potrošnjom energije.
  • iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima
  • usporedba fotosinteze, staničnog disanja i vrenja s aspekta pretvorbe i iskorištavanja energije
  • osnovni metabolički procesi na razini stanice
  • uloge biomolekula u metaboličkim procesima
  • uloge ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu
  • uloge hormona u komunikaciji stanica i raspolaganju energijom
  • načela iskorištavanja energije različitih stanica vezano i uz broj staničnih tvorbi
  • prijenos tvari kroz membranu/membranom s gledišta korištenja energije
  • razvoj višestaničnosti s gledišta iskorištavanja energije
  • potrošnja energije u organizmu kod narušene homeostaze (na primjeru čovjeka)

Za bolje razumijevanje važnosti fotosinteze i stvaranja organske tvari eksperimentalno ćemo dokazati prisutnost škroba u biljci tako što ćemo usporediti prisutnost škroba u listu biljaka koje su bile u različitim uvjetima.

Djelovanje i značaj enzima u razgradnji hranjivih tvari objasniti gledanjem animiranih uradaka, zapisujući najzanimljivije dijelove te nakon prezentacije provesti kviz znanja.

Crtežima i pisanjem eseja moguće je razviti u učenika interes za samostalno istraživanje teme po izboru.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija, svjetlost) i Likovna umjetnost (crtanje objekata i Informatika (PPT prezentacija, video uradci, tablični i grafički prikazi).

Preporuka je da nastavnik pomaže učenicima u pripremi i izvođenju složenijih eksperimenta, primjerice osmoza u biljnoj i životinjskoj stanici.

Jednostavnije eksperimente učenici izvode sami, pri čemu stječu samostalnost te bolje razumijevanje procesa transporta tvari kroz biomembranu.

Nužno je kod učenika potaknuti interes za istraživački rad, što će ih dodatno motivirati za uočavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi) i Fizika (energija, prijenos tvari) i Informatika (PPT prezentacija, animacija).

D
Prirodoznanstveni pristup
D.III.1

Učenik primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja. 

D.III.2

Učenik argumentira različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima suvremenoga čovjeka. 

BIO-4.4.1 BIO-4.4.3 BIO-4.4.4 BIO-2.3.1 BIO-2.3.2
  • prikuplja podatke uz donošenje zaključaka tijekom učenja i poučavanja
  • kreira nacrt istraživanja procjenjujući primjerenost i znanstvenu korektnost predložene metodologije
  • obrađuje podatke uz odgovarajuću kvalitativnu i kvantitativnu analizu
  • opisuje značajna otkrića u povijesti biologije 
  • kritički prosuđuje rezultate i opisuje posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.
  • raspravlja o opravdanosti istraživanja na živim organizmima
  • kritički promišlja o posljedicama čovjekova djelovanja na prirodne procese
  • uočava primjenu rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu
  • povezuje utjecaj primjene bioloških otkrića na izgradnju vlastitih stavova i stavova zajednice 
  • objašnjava važnost poštovanja autorskih prava i odgovornost znanstvenika prema društvu
  • uočava važnost odgovornog korištenja tehnologije u svakodnevnom životu
  • prepoznaje značenje vlastite odgovornosti za svoje zdravlje i zdravlje drugih.
  • formuliranje ciljeva istraživanja i hipoteza u izradi nacrta istraživanja
  • korištenje grafičkih i tabličnih prikaza.
  • izbor pouzdane literature
  • ispravno navođenje literature (u tekstu i na kraju teksta)
  • pisanje kraćih rasprava i zaključaka
  • kvalitativna i kvantitativna analiza podataka dobivenih istraživanjem te raspravljanje o rezultatima
  • kritički odnos prema vlastitome radu i uočavanje vlastitih pogrešaka tijekom rada.
  • aktualni etički problemi 
  • biološka otkrića 
  • primjena bioloških otkrića u svakodnevnom životu

 

U kabinetu biologije omogućiti praćenje reakcije biljnih tkiva na različite uvjete (npr. različite koncentracije otopina), pravovremeno zapisivanje rezultata i njihovo prikazivanje u obliku grafa ili tablice.

Raspravlja o prikazanim i opisanim rezultatima uz donošenje argumentiranih zaključaka. Učenik raspravlja o prirodoznanstvenome pogledu koji podrazumijeva da u prirodi postoje uzročno-posljedične veze te da su prirodne pojave objašnjive i predvidljive, ali i da su znanstvena objašnjenja, teorije i modeli podložni promjenama i nadopunama.

Provesti istraživanje utjecaja različitih vanjskih činitelja na fiziologiju organizma podjelom učenika u grupe, sustavnim praćenjem promjena te zapisivanjem rezultata (brzina izlučivanja enzima ptijalina u različitim uvjetima; utjecaj sredstava ovisnosti na rad organskih sustava i ponašanje čovjeka. 

Korištenjem videouradaka i animacija, te samostalnim prezentacijama učenika, razviti interes prema određenoj temi, potaknuti učenika na rad u školi ili široj zajednici na temu prevencije ovisnosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (metode spoznaje), Matematika (dokaz), Informatika (grafički i tablični prikaz) i Povijest (razvoj znanosti).

Rasprava o odabranim temama (ovisno o interesu učenika ili aktualnosti teme) argumentirajući vlastite stavove i uvažavajući stavove drugih.

Zainteresirati učenike dodatnim istraživanjem aktualne problematike, kao i poticati učenike na razumijevanje na osnovi znanstvenih spoznaja i dostignuća.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (antropologija) i Sociologija (pojedinac i društvo), Politika i gospodarstvo (demokracija) i Informatika (PPT prezentacija, audiovizualni prikazi).

  • Srednje
  • IV
Godine učenja i podučavanja predmeta: 6
A Organiziranost živog svijeta
A.IV.1
B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.IV.1
B.IV.2
B.IV.3
C Energija živoga svijeta
C.IV.1
C.IV.2
D Prirodoznanstveni pristup
D.IV.1
D.IV.2
A
Organiziranost živog svijeta
A.IV.1

Učenik objašnjava molekularnu osnovu živoga svijeta.

BIO-4.1.3 BIO-4.2.1 BIO-4.2.2
  • razlikuje gen, genom, genotip i fenotip 
  • povezuje građu nukleinskih kiselina s njihovim ulogama 
  • opisuje odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula
  • objašnjava značenje broja kromosoma i molekula DNA u različitim fazama životnoga ciklusa stanice 
  • razlikuje nukleinske kiseline 
  • objašnjava sintezu proteina.
  • građa nukleinskih kiselina i njihove uloge
  • gen, genom, genotip i fenotip
  • Mendelovi zakoni
  • odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula i njihove uloge u živim organizmima
  • faze staničnog ciklusa
  • broj kromosoma/molekula DNA u različitim fazama životnoga ciklusa stanice
  • nukleinske kiseline 
  • sinteza proteina
  • genetika virusa
  • genetika bakterija
  • genetika čovjeka

Moguće je izraditi modele polimernih molekula upotrebom različitih materijala.

Preporučuje se i izrada modela kromosoma prema fazama staničnog ciklusa, što će dodatno povećati motiviranost i radoznalost naših učenika.

Budući da značajno mjesto u nastavi biologije zauzimaju eksperimenti i s obzirom na značaj osjetilnog spoznavanja, preporuka izvođenje većeg broja eksperimenata, posebno izolacije DNA. 

Po mogućnosti koristiti i audiovizualna pomagala.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računske operacije, dokazi), Fizika (energija), Kemija (kemijske reakcije i procesi), Logika (statistika, dokaz) i Sociologija (statistika).

B
Procesi i međuovisnosti u živome svijetu

B.IV.1

Učenik analizira antropogeni utjecaj na stanja u prirodi i bioraznolikost.

B.IV.2

Učenik analizira životne procese na molekularnoj razini.

B.IV.3

Učenik povezuje utjecaje promjenjivih životnih uvjeta s evolucijom.

BIO-3.3.1 BIO-4.2.6 BIO-4.2.2 BIO-4.2.5 BIO-4.2.6
  • uočava prednosti i nedostatke genetički modificiranih organizama i njihov utjecaj na stanje u prirodi
  • raspravlja o mogućim rizicima primjene biotehnologije
  • utvrđuje čovjekovu odgovornost u održavanju uravnoteženoga stanja u prirodi i očuvanju bioraznolikosti
  • objašnjava uzroke ugroženosti vrsta i populacija.
  • objašnjava mehanizam te ulogu replikacije DNA u staničnom ciklusu
  • objašnjava proces sinteze proteina
  • objašnjava Mendelove zakone
  • objašnjava spolno vezano nasljeđivanje
  • uspoređuje mutacije
  • objašnjava djelovanje genotipa i čimbenika okoliša u stvaranju fenotipa
  • opisuje principe genetičkoga inženjeringa.
  • objašnjava kemijsku i biološku evoluciju
  • objašnjava teorije evolucije na temelju postojećih dokaza
  • uspoređuje selekciju, adaptaciju i specijaciju s evolucijom živoga svijeta
  • opisuje uzroke velikih izumiranja u Zemljinoj prošlosti
  • objašnjava razvojno stablo živoga svijeta.
  • prednosti i nedostatci genetički modificiranih organizama
  • utjecaj genetički modificiranih organizama na uravnoteženo stanje u prirodi
  • rizici primjene biotehnologije
  • značaj očuvanja bioraznolikosti za stabilnost ekosustava i  opstanak čovjeka
  • odgovornost čovjeka u održavanju uravnoteženoga stanja u prirodi i očuvanju bioraznolikosti
  • analiza uzoraka ugroženosti vrsta i populacija

 

  • mehanizam i uloga replikacije DNA u staničnom ciklusu
  • proces sinteze proteina
  • nasljedna varijabilnost organizama
  • osnovni genetički pojmovi i Mendelovi zakoni
  • promjene na razini gena 
  • spolno vezano nasljeđivanje
  • značenje mutacija 
  • genetičko inženjerstvo
  • matične stanice
  • bolesti

 

  • kemijska i biološka evolucija
  • teorije evolucije na temelju postojećih dokaza i razvoj teorije evolucije (Lamarck, Darwin, Wallace)
  • analiza selekcije, adaptacije i specijacije u evoluciji živoga svijeta
  • pokretačka snaga evolucije
  • razvojno stablo života na Zemlji
  • evolucija čovjeka
  • utjecaj civilizacije na životne uvjete živih bića

Upoznati institucije vezane za zaštitu prirode i okoliša.

Posjetiti ustanove/tvornice i intervjuirati osobe uključene u zaštitu prirode i proizvodnju genetički modificiranih organizama.

Posjetiti zagađena područja npr. napuštene tvornice i odlagališta otpada, kako bi učenici vidjeli do čega dovodi ljudska nemarnost.

Preporučuje se posjeta najbližem zaštićenom području (nacionalnom parku ili parku prirode).

Poželjno je napraviti mini projekte u sklopu terenske nastave; određivanje gustoće populacije ili imenovanje pojedinih vrsta karakterističnih za odabrano područje.

U biološkom laboratoriju napraviti eksperimente analize vode s različitih lokaliteta. 

Koristiti dostupne audiovizualne materijale

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računske operacije), Fizika (energija, termodinamika, mehanika), Kemija (kemijske reakcije i procesi, kruženje tvari, organska kemija), Sociologija (ekologija, urbanizacija), Geografija (okoliš, urbanizacija, prometnice, industrija) i Etika (čovjek i priroda).

Istraživati varijabilnosti na samostalno odabranome uzorku.

Varijabilnost prikazati na primjerima srasle ili odvojene ušne resice, uzdužnog savijanja jezika i sl.

Upotrebom modela prikazati odnos monomera i polimera.

Prikazati model dvolančane molekule DNA koristeći različite materijale (plastelin, glinamol, plastični uzorci i sl.).

U biološkom laboratoriju eksperimentima pokazati izolaciju DNA iz dostupnih uzoraka (voće, povrće, ljudska slina i sl.).

Izraditi modele ili crtežima prikazati mutacije.

Prikazati na modelima kako promjena broja kromosoma tijekom staničnih dioba može dovesti do pojave bolesti.

Prikazati križanja na temelju postavljenih dominantnih i recesivnih osobina.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi, proteini, nukleinske kiseline), Fizika (energija), Logika (statistika, dokazi), Etika (genetičko inženjerstvo, matične stanice, medicina i bolesti) i Vjeronauk (odnos prema tijelu).

Preporučuje se izrada lenti vremena evolucije.

Prikazati pokusom spajanje jednostavnih elemenata u složenije kao primjer kemijske evolucije.

Za lakše razumijevanje starosti fosila objasniti na primjerima načine nastanka fosila.

Pokušati izraditi model fosila u smoli.

Obvezno posjetiti prirodoslovni muzej.

Ukoliko je moguće organizirati posjetu Krapini, najbližem nalazištu neandertalca na našim prostorima.

 Napraviti postere s usporedbom evolucije čovjeka od Australopithecusa do Homo sapiensa.

Prikazati učenicima audiovizualne materijale o životu neandertalaca i početcima korištenja oruđa i vatre.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi, metode spoznaje), Fizika (energija), Povijest (arheologija, gradovi), Geografija (geologija i paleontologija), Informatika (grafički prikaz), Sociologija (ekologija i urbanizacija), Etika (čovjek i okoliš) i Filozofija (antropologija).

C
Energija živoga svijeta
C.IV.1

Učenik analizira procese sinteze i pretvorbe energije tijekom evolucije.

C.IV.2

Učenik uspoređuje organizacijske razine biosfere.

BIO-4.2.5 BIO-3.4.1
  • povezuje kemijsku evoluciju s dostupnom energijom
  • povezuje nastanak prvih organizama s uvjetima u okolišu
  • objašnjava biološku evoluciju
  • analizira odnos aerobnosti i bioraznolikosti
  • povezuje aktivnost gena i ekonomično raspolaganje energijom
  • objašnjava sintezu proteina.
  • razlikuje na primjerima organizacijske razine biosfere
  • uspoređuje složenost organizacijskih razina od jedinke do biosfere
  • objašnjava principe klasificiranja živoga svijeta.

 

  • kemijska evolucija i uvjeti na Zemlji
  • nastanak prvih organizama 
  • dobivanje energije 
  • biološka evolucija
  • usporedba aerobnih i anaerobnih organizama
  • Miller-Ureyev eksperiment
  • Aktivacija/inaktivacija gena pri sintezi proteina ili diferencijaciji stanice
  • organizacijske razine od jedinke do biosfere
  • principi klasifikacije živog svijeta

Proučavati literaturu o praatmosferi i o procesima koji su oblikovali Zemlju.

Usporediti život koji je nastao u vodi s postupnim prelaskom na kopno upotrebom modela različitih skupina kralježnjaka.

Pokusom prikazati koji su uvjeti potrebni za odvijanje života na Zemlji (fotosinteza, disanje).

Koristiti audiovizualne materijale o postanku života na Zemlji.

Prikazati napredak organizama od jednostavnih ka složenijima na primjeru građe različitih organa (srce, pluća i sl.).

Koristiti crteže za prikaz evolucije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi, proteini, metoda eksperimenta), Fizika (energija, metoda eksperimenta), Povijest (evolucija), Geografija (evolucija, geologija, paleontologija) i Filozofija (ontologija).

Koristiti sve dostupne audiovizualne sadržaje.

Na crtežu prikazati klasifikaciju jednog organizma počevši od najniže kategorije (vrste) pa sve do nadcarstva kojemu pripada.

Naglasiti sve zajedničke karakteristike koje svrstavaju dva organizma u istu porodicu.

Na primjeru različitih cvjetova pokazati zajedničke karakteristike koje ih povezuju.

Odabrati neko područje i na njemu odrediti sve jedinke koje su karakteristične za to područje, te ih razvrstati po sistematskim kategorijama.

Izraditi grafičke prikaze.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Logika (divizija, klasifikacija), Kemija (kemijske reakcije i procesi), Matematika (računske operacije), Informatika (grafički i tablični prikaz), Geografija (geologija) i Latinski jezik (nomenklatura).

D
Prirodoznanstveni pristup
D.IV.1

Učenik analizira rezultate i posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.

D.IV.2

Učenik istražuje načine kloniranja biljaka i životinja.

BIO-4.2.6 BIO-4.4.1
  • kreira nacrt istraživanja koristeći znanstvene metode
  • obrađuje podatke na osnovu analiza
  • donosi argumentirane zaključke
  • analizira značajna otkrića povijesti biologije
  • uočava uzročno-posljedične veze živoga svijeta.
  • objašnjava izmjenu genetičkog materijala
  • navodi primjere genetičkih modificiranih organizama
  • raspravlja o prednostima i nedostacima kloniranja
  • objašnjava primjenu genetike u svakodnevnom životu.
  • formuliranje ciljeva istraživanja i hipoteza u nacrtu istraživanja
  • korištenje računalnih programa u svrhu prikaza rezultata
  • relevantna literatura
  • esej
  • kvalitativna i kvantitativna analiza podataka  
  • genetski modificirani organizmi
  • kloniranje
  • primjena GMO u svakodnevnom životu
  • upotreba pesticida

Razviti etičke i kritičke stavove.

Zadati učenicima esej na temu "Biološka otkrića kroz povijest".

Objasniti da se biologija razvijala postupno i da su otkrića obično išla od jednostavnih do puno složenijih.

Navesti sve znanstvenike koji su kroz povijest doprinijeli razvoju znanosti.

Naglasiti važnost tadašnjih otkrića za današnji život čovjeka.

Odraditi manje znanstveno istraživanje koristeći sve etape potrebne za izradu znanstvenog rada.

Raditi u računalnim programima.

Analizirati  znanstvene sadržaje kvalitativno i kvantitativno.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (metode spoznaje, kvalitativna i kvantitativna analiza), Povijest (razvoj znanosti), Informatika (računalni programi), Sociologija (znanost, hipoteza) i Logika (znanost, činjenica, teorija).

Koristiti cijepljenje ili kalemljenje biljaka kao najjednostavniji primjer.

Prikazati različite načine kalemljenja reznice na neku podlogu.

Navesti u obliku tabela sve prednosti i nedostatke genetskih modificiranih organizama.

Usporediti neke genetski modificirane biljke s onima iz organskog uzgoja.

Koristiti dostupnu stranu i domaću literaturu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (metode spoznaje, kemijske reakcije i procesi), Etika (kloniranje), Sociologija (ekologija), Filozofija (kloniranje) i Vjeronauk (genetičko inženjerstvo).