• objašnjava osnovne sociološke pristupe, teorije i ključne pojmove sociologije i znanosti
• primjenjuje navedene pojmove prilikom tumačenja zadanih istraživanja.

• navodi osnovne sociološke pristupe, teorije i ključne pojmove sociologije i znanosti
• primjenjuje navedene koncepte prilikom tumačenja različitih društvenih fenomena.

• analizira zadane društvene promjene pomoću različitih socioloških teorija, metoda istraživanja i pojmova (sociološkog instrumentarija)
• objašnjava teorije društvenih promjena i mehanizme kulturne promjene.

• sociologija, znanost, odnos sociologije i drugih znanosti, društvo, zajednica
• sociološki nominalizam i realizam, pojedinac, korelacija i kauzalnost, pouzdanost, valjanost, hipoteza, varijabla, teorija, činjenica
• funkcionalizam, konfliktne teorije, interakcionizam, feminizam, mikro i makro sociologija

• faktori koji su utjecali/utječu na nastanak i razvoj sociologije, ključna sociološka pitanja, teorijske perspektive i dileme, smisao sociologije
• elementi znanosti, objektivnost, glavne metode znanstvenog i sociološkog istraživanja
• statistika

• društvene promjene, kulturne promjene, teorije društvenih promjena
• subkultura, kontrakultura, kulturni relativizam, etnocentrizam, kultura u suvremenom društvu
• urbanizacija, ekologija

Teorijski sadžaji unutar ovog ishoda su velikim dijelom povezivi sa svakodnevnim životom i iskustvima ljudi pa je poželjno prilikom realizacije ovog ishoda koristiti metode koje će tu vezu sociologije i svakodnevnog života dodatno naglasiti i osvijestiti među učenicima. To je moguće postići kroz samostalan rad učenika putem izlaganja ili kroz neke oblike grupnog rada uz moderiranje i demonstraciju nastavnika.

Poželjno je učenicima približiti osnovne pojmove znanosti i način sociološkog mišljenja, a od ključne važnosti je usvajanje 'sociološkog instrumentarija', odnosno pojmova, teorija i metoda koje su temelj sociološke analize zbilje. U tu svrhu bi bilo dobro kvizovima ili nekim metodama provjere znanja kontinuirano poticati i pratiti učenike prilikom usvajanja ovih sadržaja.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Logika (znanost, činjenica, teorija), Psihologija (znanstveno-istraživačke metode), Povijest (feminizam, komunizam) i Informatika (grafički i tablični prikaz rezultata).

Realizacija ovog ishoda usko je povezana sa sadržajima prvog ishoda unutar ove domene pa ih je poželjno paralelno realizirati gdje je to moguće. Pri tome se mogu koristiti razni video materijali u ilustriranju suvremenih tema koje povezuju mikro i makro sociologiju.

Pored produbljivanja razumijevanja osnovnih pojmova i povećanja sposobnosti korištenja sociološkog instrumentarija, potrebno je poticati razvoj metakognitivnih vještina učenika, osobito kritičkog mišljenja. To je moguće postići primjerice osvrtom na formiranje cijena nekih namirnica i analizom društvenog utjecaja takvih praksi.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Logika (znanost, metode spoznaje, statistika), Psihologija (znanstveno-istraživačke metode), Matematika (vjerojatnost, prosjek, Gaussova krivulja) i Informatika (grafički i tablični prikaz rezultata). 

Realizacija ovog ishoda podrazumijeva potpuno ovladavanje sociološkim instrumentarijem pa je svakako preporučljivo provjeriti i ponoviti s učenicima temeljne pristupe uz dodatna objašnjenja, ako su potrebna.

Metoda aktualizacije i samostalni rad učenika svakako trebaju biti među prvim izborima načina realizacije ovog ishoda. Bosna i Hercegovina uključuje koegzistenciju različitih kultura i pruža neposredan materijal za analizu različitih kulturnih procesa poveziv sa životnim iskustvom učenika.

Razvoj socijalnih kompetencija učenika se može poticati sociodramom, igranjem uloga, dokumentarnim filmovima o drugim kulturama, posjetom različitim institucijama (npr. u BiH je lako postići da učenici posjete džamiju, pravoslavnu i katoličku crkvu što će im dati neposredan uvid u razlike i sličnosti među kulturama) i brojnim drugim metodama.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Psihologija (utjecaj kulture), Etika (raznolikost kultura, čovjek i okoliš), Biologija (ekologija), Vjeronauk (prakticiranje vjere) i s međupredmetnom temom (Osobni i socijalni razvoj).

• analizira različite tipove socijalizacije, samoubojstva, devijantnog ponašanja i etiketiranja u društvu
• objašnjava subkulture, kontrakulture i česte izvore konsenzusa i konflikta među različitim društvenim skupinama i institucijama.

• tumači sociološku imaginaciju na zadanim primjerima (npr. na osnivačima sociologije)
• analizira utjecaje različitih ideja na oblikovanje društveno-povijesnih zbivanja u nekom društvu.

• navodi i uspoređuje različite tipove braka, obitelji, obrazovanja i religije u različitim društvima
• objašnjava etnocentrizam, kulturni relativizam i utjecaj ideologije na različite identitete

• socijalizacija, tipovi i čimbenici socijalizacije, organizacije i birokracija
• biološki i kulturni determinizam, tipovi samoubojstva
• sankcije, devijantnost, teorije devijantnosti, uloge i institucije, etiketiranje

• filozofsko shvaćanje društva - A. Comte, H. Spencer, K. Marx, E. Durkheim, M. Weber

• identitet
• brak i obitelj (tipovi, teorije, problemi)
• obrazovanje (tipovi, teorije)
• religija i ideologija – vrste religije, vrste ideologija, sekularizacija (s osvrtom na BiH)

Unutar ovog ishoda je poželjno učenike dijalogom i postavljanjem pitanja navesti na glavna stajališta povezana sa socijalizacijom i kroz debatu im omogućiti uvid u to da je 'istina negdje u sredini'.

Povezivanje mikro i makro sociologije moguće je primjerice izvesti kroz objašnjenje Durkheimeove Studije o samoubojstvu s jedne strane i teorije etiketiranja i drugih teorija devijantnosti s druge strane. Ovakav pristup učenicima daje uvid u bogatstvo različitih pristupa i teorija koje često zadržavaju elemente savladanog unutar sociološkog instrumentarija i tako omogućavaju bolje povezivanje i razumijevanje različitih sadržaja.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Psihologija (socijalizacija, kultura), Etika (ljudska priroda), Biologija (čovjek) i s međupredmetnom temom (Osobni i socijalni razvoj).

Budući da unutar ovoga ishoda dominiraju teorijski sadržaji, preporučljivo je kombiniranjem frontalne nastave i učeničkih izlaganja približiti te sadržaje učenicima. Kako je dio ovih sadržaja vrlo važan za ovladavanje sociološkim instrumentarijem, poželjno je realiziranje ovog ishoda uskladiti s realizacijom ishoda iz prve domene.

Važno je da učenici uvide da su društvene strukture često neodvojive od svakodnevnog života ljudi i da pomoću sociološke analize takvih fenomena produbljuju poznavanje društva u kojemu žive i posljedično razvijaju vlastite socijalne kompetencije. Učenike se može zainteresirati za sadržaje povezane s ovim ishodom i postavljanjem provokativnih teza/pitanja i raspravom o njima, primjerice je li komunizam održiv i zašto je propao? Postoje li danas društva koja se ravnaju prema doktrinama socijalnog darvinizma? Koja je svrha države i društva?

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (nastanak i svrha države i društva) i Povijest (komunizam).

Prilikom realizacije ovog ishoda poželjno je imati u vidu i odgojnu komponentu ovoga predmeta te koristiti metode poticajne za uočavanje kulturnih raznolikosti i poštivanje društvenih vrijednosti. Takve metode su primjerice sociodrama, igranje uloga i sve one metode koje omogućuju učeniku da se stavi u poziciju druge osobe i uvidi zašto joj je nešto važno (što njemu može izgledati nevažno).

Moguće je i preporučljivo poticati samopouzdanje kod učenika omogućavajući im da izraze vlastite stavove i argumentiraju ih, jer sadržaji ovog ishoda su usko vezani za razvoj osobnog i kolektivnog identiteta. Provođenje manjih istraživanja, jednostavnije studije slučaja, posjet različitim institucijama i slične metode mogu biti dobar izbor prilikom analize različitih osobnih i kulturnih identiteta u zadanom društvenom kontekstu, osobito onome u BiH. Usporedba različitih oblika obrazovanja, braka, obitelji i religije kroz različita društva i njihova analiza putem sociološkog instrumentarija je poželjna.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (moralna i etička pitanja u religijama), Psihologija (ličnost, identitet), Povijest (ideologije, liberalizam) i Vjeronauk (Crkva, brak i obitelj).

• objašnjava promjene u stratifikaciji, ekonomiji i komponentama kulture pod utjecajem globalizacije
• analizira različite ekonomske i stratifikacijske komponente pomoću sociološkog instrumentarija
• povezuje stratifikaciju i ekonomiju i procjenjuje njihov utjecaj na društvene promjene u budućnosti i danas.

• analizira odnos različitih političkih poredaka i sustava prema globalnim problemima i rizicima (npr. ekologija, pandemija, ratovi).

• objašnjava utjecaj masovnih medija na pojedinačne i kolektivne identitete
• argumentira kako bi se različiti osnivači sociologije (i glavni pristupi vezani za njih) postavili prema glavnim proizvođačima i distributerima virtualnog (Meta, Google, Microsoft i sl.).

• stratifikacija i diferencijacija, društveni položaji, teorije stratifikacije, profesije i zanimanja
• rad i ekonomija, globalizacija, sektori proizvodnje, društvo rizika - A. Smith. M. Castells. W. Ogburn. A. Giddens. U. Beck

• moć i politika, država, civilno društvo, vlast
• demokracija, totalitarizam, autoritarizam
• teorije elita i poliarhija, državljani i građani
• narod i nacija, državljani i građani
• političke stranke, socijalni pokreti i izbori

• modernost i postmodernost
• diskurzivno i figuralno
• individualni i kolektivni identiteti, kolektivno ponašanje, društvene grupe - F. Lyotard, M. Foucault, G. Simmel
• kritička shvaćanja ideologije, kritička škola, hegemonija

Sadržaji unutar ove domene su svojevrsna sinteza naučenog, a teme vezane za ekonomiju i stratifikaciju, kao i teorije koje ih objašnjavaju su znatno kompleksnije od ostatka gradiva.

Poželjno je koristiti  različite metode za realizaciju ovog ishoda. To uključuje frontalnu nastavu, učeničke prezentacije, učenje putem različitih video sadržaja, posjet različitim organizacijama (npr. tvornica, banka) i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (etički kodeksi odabranih profesija), Povijest (ropstvo, staleži), Vjeronauk (kaste), Psihologija (različite vrste socijalnog utjecaja) i s međupredmetnom temom (Poduzetništvo).
 

Budući da su sadržaji ovog ishoda povezani s različitim oblicima politike i političkog uređenja, moguće ih je povezivati s brojnim ishodima, kao i koristiti vrlo različite metode prilikom realizacije ovog ishoda.

Preporuka je da nastavnik odabere metode u skladu s potrebama učenika dajući im određenu slobodu oko obrade ovih sadržaja. Poželjno je s pomoću sociološkog instrumentarija analizirati aktualne teme poput inflacije ili pandemije stavljajući ih u politički kontekst.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (nastanak i svrha društva i države, civilno društvo i država), Povijest (polisi, Atena) i s međupredmetnom temom (Građansko obrazovanje, demokracija).

Prilikom realizacije ovog ishoda poželjno je korisiti metode koje potiču kritičko mišljenje učenika, primjerice analizu sadržaja uz grupni ili samostalni rad učenika.

Budući da sadržaji ovog ishoda dijelom ulaze i u filozofske postavke i probleme u analizi suvremenog društva, a poznavanje sociološkog instrumentarija je naprosto neophodno, poželjno je koristiti multiperspektivni pristup i 'igranje uloga' u realizaciji ovog ishoda. Primjerice, moguća je analiza sadržaja na nekoj društvenoj mreži iz perspektive nekog od osnivača sociologije, rasprava o tome koliko virtualno mijenja realno i je li to dobro i sl. Moguće je i gledanje filmova (npr. Social Network), a praktički neophodno korištenje IKT-a, ovisno o opremljenosti škole.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (tehnološko poboljšanje čovjeka),  Povijest (internet), Informatika (internet, društvene mreže), Logika (metode spoznaje, dokaz, pogreške u zaključku i dokazu), Biologija (čovjek, okoliš) i s međupredmetnom temom (Građansko obrazovanje).