Svrha ovoga predmeta je da kroz rad na glavnim filozofskim temama, različitim pravcima i najznačajnijim autorima unutar njih, omogući učenicima da postanu osvješteniji, odgovorniji i aktivniji članovi društva. Ideja je da predmet postane svojevrsna priprema za funkcioniranje u suvremenom društvu. Jedno od temeljnih načela na kojima se zasniva predmet je istraživački pristup učenju i aktivno sudjelovanje učenika putem odabira značajnih tekstova koji tematiziraju probleme suvremenoga čovjeka i društva. Nastavni predmet Filozofija je osmišljen da kod učenika razvije moralne i građanske kompetencije te općeljudske vrijednosti koje će po okončanju svoje naobrazbe učenici moći koristiti u svakodnevnom životu. Posebnost nastavnoga predmeta Filozofija je u tome što potiče učenike postavljati pitanja koja mu se nameću kroz razne filozofske teme, ali i na odgovaranje istih.
Filozofija kod učenika potiče razvoj kritičkoga mišljenja, metakognitivnih vještina i racionalnoga znanstveno-istraživačkog pristupa filozofskim problemima. Bavljenje filozofijom će kod učenika potaknuti razvoj drugačijeg načina razmišljanja (kritičkog i apstraktnog) i dubljeg razumijevanja stvari. Time se učenici osposobljavaju za filozofsko promišljanje života, svijeta i čovjeka, traganje za većom svrhom i smislom; vode se težnjom za spoznajom istine i dovode u pitanje općeprihvaćena načela. Uloga nastavnika je da u skladu s vlastitom procjenom interesa učenika odabere relevantne tekstove i problemske zadatke kojima će učenici primijeniti filozofske metode, koncepte i pojmove u samostalnom ili grupnom radu.
Neki od načina ostvarivanja navedenoga su analiza i interpretacija filozofskih tekstova te dijalog koji zauzima glavno mjesto u poučavanju filozofije. Iskustvom čitanja tekstova i susretanjem s različitim stavovima, učenik treba naučiti iznositi i argumentirati vlastite stavove. Njih će iznositi u usmenom ili pismenom obliku, pri čemu će razvijati jezične i metakognitivne vještine, te vještine filozofskoga pisanja.
Artikulacija i iznošenje vlastitih stavova po određenim pitanjima nužno zahtjeva uvažavanje i toleranciju drugačijih mišljenja i stavova. Stoga je vještina dijaloga jedna od važnih odlika kojom učenik razvija vlastito samopouzdanje i samosvijest, a s druge strane vježba vještine razmjene mišljenja i korekcije prvotnih stajališta. Uz sve navedeno, filozofija bi kod učenika trebala poticati konstantnu znatiželju za istraživanjem nečega novog i kritičkoga promišljanja postojećih stvari na potpuno nove načine.
Nastavni predmet Filozofija podučava se na srednjoškolskoj razini u gimnazijama u četvrtom razredu. Nastava se izvodi dva sata tjedno i vrši se planiranje sukladno nastavnom planu odgojno-obrazovne ustanove u kojoj se nastava izvodi.
Filozofija pripada skupini društveno-humanističkih predmeta. Usko je povezana s nastavnim predmetima Logika i Etika, obje spadaju i u njene discipline, te s nastavnim predmetom Hrvatski jezik i književnost, jer se u sklopu filozofije podučava filozofija jezika. Povezana je sa svim srodnim društveno-humanističkim predmetima i međupredmetnim temama, primjerice: s nastavnim predmetom Psihologija (po pitanju spoznaje i misaonoga razvoja ličnosti); Sociologija (kroz bavljenje čovjekom kao društvenim bićem); Politika i gospodarstvo (preko bavljenja čovjekom kao političkim bićem i promišljanjem oblika političkoga ustroja); Povijest (razmatranjem povijesnih razdoblja u filozofiji i njihovih posebnosti); Vjeronauk (kroz tematiziranje moralnih pitanja). Povezanost filozofije pronalazimo i s nastavnim predmetima: Fizika (putem pitanja postanka svijeta), Matematika (kroz formu apstraktnoga mišljenja) i Biologija (preko tematskih poveznica koje su zastupljene unutar filozofske antropologije).
Nastavni sadržaji predmeta Filozofija su usko povezani sa sadržajima međupredmetnih tema zastupljenih u ovom kurikulu.
Za razliku od tradicionalnih modela u kojima je nastavnik uglavnom prenositelj znanja, a učenici pasivni primatelji, suvremene nastavni modeli omogućuju aktivno uključivanje učenika u nastavu, čime do izražaja dolazi njihovo stvaralaštvo, što je zapravo i cilj suvremenih nastavnih procesa.
Predmet se temelji na metodama aktivnoga poučavanja: dijaloga, istraživanja, učenja putem rješavanja problema i sl. Treba spomenuti i ulogu nastavnika u nastavi Filozofije. Suvremene koncepcije učenja i poučavanja Filozofije nastavnika postavljaju kao voditelja i moderatora aktivnosti koje se provode u učenju i poučavanju. Nadalje, na nastavniku je da pronađe balans između brojnih mogućih pristupa problemima filozofije, odnosno da problemski pristup filozofskim temama ispuni, obuhvati povijesnim pristupom, tj. selekcijom ključnih autora i tekstova.