- Srednje
- IV
Godine učenja i podučavanja predmeta: 1 A Postojanje, svijet i umjetnost A.IV.1
A.IV.2B Spoznaja, znanje i istina B.IV.1
B.IV.2C Izazovi praktične filozofije C.IV.1
C.IV.2A
Postojanje, svijet i umjetnostA.IV.1 Učenik analizira i povezuje glavne pojmove i teorije vezane uz najbitnije filozofske discipline, te nauk najznačajnijih filozofa i filozofskih škola.
A.IV.2 Učenik argumentira vlastito mišljenje o temeljnim filozofskim pitanjima postojanja, svijeta, čovjeka i umjetnosti.
POO-4.1.2 POO-4.4.1 POO-5.3.1 POO-5.3.1 JZK-1.1.1 DHP-5.1.2 - definira i razlikuje glavne filozofske pojmove kao što su: metafizika, estetika, bit, biće, bitak, monizam, dualizam, materijalizam, idealizam i sl.
- opisuje povijesni razvoj filozofskih učenja i uspoređuje nauk glavnih filozofskih škola
- tumači važnost metafizike i njezina utjecaja na ostale filozofske discipline.
- daje kritički osvrt na tumačenja temeljnih filozofskih pitanja
- raspravlja o temeljnim filozofskim konceptima i njihovom razvoju kroz povijest služeći se izvornim filozofskim tekstovima.
- određenje pojma filozofija, svrha filozofije, izvori filozofije (sumnja, čuđenje), znanost, odnos filozofije i znanosti, tradicionalna podjela filozofije, periodizacija povijesti filozofije, velika filozofska pitanja i problemi, glavne filozofske discipline i pojmovi
- metafizika, kozmologija, antropologija, ontologija, svijet, bit, biće, bitak, idealizam i materijalizam, ideja, supstancija, kauzalnost, nužnost, slučaj, bog, priroda, panteizam, determinizam, teleologija, panlogizam, egzistencijalizam
- pojam lijepog i ljepote, estetika, umjetnik i stvaranje umjetničkog djela, teorije umjetnosti.
- prapočela kod Predsokratovaca (Milećani, Pitagorejci, Atomisti, Elejci, Heraklit); Platonov dualizam; Aristotelovo prevladavanje Platona
- srednjovjekovne ontološke koncepcije (kršćanske i islamske); Panteizam Giordana Bruna
- pojam supstancije u Novom vijeku (racionalizam i empirizam)
- ontološka gledišta klasičnog njemačkog idealizma (Kant, Fichte, Schelling i Hegel); ontološka gledišta suvremene filozofije (Husserl, Heidegger)
- antropološka gledišta (Scheller, Gehlen, Plessner); egzistencijalna gledišta (K. Jaspers, J. P. Sartre, A. Camus, S. Kierkegaard)
- postmodernizam i kritika moderne (J. Derrida)
- poimanje lijepoga i umjetnosti (Platon, Aristotela, Kant, Hegel, Schelling, Nietzsche).
Pogodni sadržaji za ostvarivanje ishoda u ovoj domeni odnose se na izvorne tekstove filozofa kao i izlaganje o njihovim filozofskim sustavima koji uz dijalošku metodu, koja je zasigurno najprimjerenija i najzastupljenija u predmetu, potiču učenika na filozofski način promišljanja, te kritičko i kreativno mišljenje.
Za realizaciju ishoda izuzetno je bitno korištenje filozofskih rječnika, što podrazumijeva da nastavnik učenike uputi u načine iščitavanja spomenute građe i njihova efikasnoga korištenja.
Što se tiče nastavnih metoda, učenike treba poticati na rad u parovima i grupama razvijajući tako socijalne odnose i suradnju.
Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (podjela filozofije na razdoblja), Fizika (nastanak svemira, prapočela), Vjeronauk (što kaže vjeronauk o nastanku svijeta, razne koncepcije koje se odnose na božju prisutnost u svijetu), Logika (korelacija kod upotrebe osnovnih filozofskih pojmova, npr. bit) i Biologija (filozofska antropologija).
Izvorni tekstovi pružaju pogled na velika filozofska pitanja kao i različite odgovore pojedinih filozofa na ta pitanja. Nastavnik ima diskrecijsko pravo odabira pojedinih dijelova filozofskih tekstova za produbljivanje nastavnoga sadržaja. Primjerice, korištenjem primjera Sokratove osude i obrane učenici se mogu poučiti pisanju filozofskog eseja stavljajući se u njegovu poziciju i dajući svoje viđenje sudskog procesa, ili na primjeru tumačenja Platonove špilje razvijati kreativno i kritičko mišljenje.
Poželjno je koristiti slikovne i video materijale (npr. prilikom prikaza Platonove špilje) kao i filmove (npr. Matrix – koji dovodi u pitanje poimanje realnosti u kojoj živimo), nakon čega bi učenici napisali kratki pisani zadatak povezujući naučeno iz filozofije s predstavljenim materijalima.
Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik i književnost (analiza književnog djela i pisanje eseja), Vjeronauk (učenje o metafizici, besmrtnosti duše) i Likovna kultura (npr. pojam lijepoga te analiza umjetničkog djela).
B
Spoznaja, znanje i istinaB.IV.1 Učenik povezuje glavne pojmove i teorije unutar epistemologije primjenjujući ranije stečeno znanje o problemima, mogućnostima i naravi ljudske spoznaje.
B.IV.2 Učenik se kritički osvrće na različite epistemološke pozicije referirajući se na filozofske tekstove.
POO-4.1.3 DHP-5.1.2 DHP-5.2.2 JZK-1.1.2 JZK-5.1.3 DHP-5.1.1 - objašnjava i uspoređuje temeljne epistemološke pojmove: spoznaje, znanja i istine, itd.
- uspoređuje nauk filozofskih škola i glavnih pravaca te analizira njihov pristup davanju odgovora na ključna pitanja epistemologije.
- prepoznaje i objašnjava epistemološke pozicije u zadanome tekstu
- tumači spoznaju kod zadanih filozofa relevantnih za određena razdoblja.
- gnoseologija, gnoseološki pravci (empirizam, racionalizam, iracionalizam, senzualizam, kriticizam); epistemologija, znanje, istina, teorije istine, subjekt, objekt, a priori, a posteriori, pozitivizam, pragmatizam
- gnoseološka i epistemiološka tumačenja: Sokrat (osvješćivanje neznanja – ironija i majeutika); Platon (alegorija o pećini); Aristotel (podjela znanosti); srednji vijek: Sveti Augustin i Toma Akvinski (odnos vjere i razuma); novi vijek: racionalisti, empiristi, Kant
- suvremeno doba: E. Husserl (fenomenologija), B. Russel (logički atomizam), L. Wittgestein (filozofija jezika), R. Carnap (princip verifikacije), K. Popper (princip falsifikacije), strukturalizam i poststrukturalizam (M. Foucault, J. Derrida, J. F. Lyotard)
Nastavnik treba poticati učenika na filozofsko promišljanje o pojedinim temama na različite načine, tj. iz različitih filozofskih pozicija. Uz dijalošku metodu koristiti i diskusiju koja može biti uvod u razmatranje određenog gradiva te pritom pomoći učenicima doživjeti problem i njegov opseg konkretiziranjem i aktualizacijom.
Poželjno je kontinuirano korištenje filozofskoga rječnika pri susretu s novim pojmovima.
Preporučljivo je nastaviti raditi u grupama i individualno, te na razvijanju metakognitivnih, socijalnih i informatičkih kompetencija.
Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (razvoj umjetne inteligencije), Logika (teorija o istini), Povijest (povijesni razvoj spoznajnih gledišta).
Problematiku domene učenicima približiti pomoću aktualnih tema koje obilježavaju probleme znanja i spoznaje suvremene epohe, npr. pitanje umjetne inteligencije, istinitosti vijesti, medija i raznih članaka.
Nastavnik problematiku može učenicima približiti prikazivanjem odabranih filmova relevantnih za sadržaj domene (npr. Blade Runner; 2001.: Odiseja u svemiru i sl.), nakon čega bi uslijedilo pisanje kraćega eseja i povezivanje gradiva s filmom.
Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Psihologija (pitanje spoznaje), Biologija (razvoj inteligentnih živih bića) i Vjeronauk (spoznajni nauk kod Anselma, Augustina, Tome Akvinskog i dr.).
C
Izazovi praktične filozofijeC.IV.1 Učenik prosuđuje stavove naspram društvenih i političkih institucija, te etičkog i političkog djelovanja.
C.IV.2 Učenik uspoređuje etički i politički nauk odabranih filozofa i filozofskih koncepcija sa svakodnevnim iskustvom života u zajednici.
SJZ-2.3.2 DHP-4.2.3 GRO-1.1.3 POO-3.2.1 JZK-5.2.2 SJZ-4.3.1 - objašnjava ključne etičke i političke teorije i pojmove
- analizira i uspoređuje nauk važnih filozofa i škola.
- argumentirano raspravlja o moralnom i političkom djelovanju unutar zajednice uvažavajući različita mišljenja i stavove
- kritički se osvrće na ideološka i svjetonazorska pitanja u zajednici.
- moral, etika, bioetika, djelovanje, sloboda, volja, odgovornost, dobro, vrlina (krepost), sreća (blaženstvo), savjest, dužnost, kategorički imperativ, korist, vrijednosti, pravednost, etičke koncepcije s obzirom na cilj djelovanja (eudajmonizam, utilitarizam), izvor morala, pragmatizam
- politika, pojedinac, zajednica, društvo, država, vlast, sloboda, jednakost, solidarnost, društveni ugovor, demokracija, moć, pravo, pravednost, anarhizam, liberalizam, konzervatizam, feminizam, utopija, cenzura, sloboda govora, ljudska prava
- etička tumačenja Stoika, Sokrata, Platona, Aristotela, istočnjačkih filozofa (Buddha i Konfucije), Kanta i dr.
- Platonovo i Aristotelovo shvaćanje države i društva
- Machiavelli (cilj opravdava sredstvo)
- društveni ugovor (Locke, Hobbes, Rousseaue)
- Umna država (Hegel)
- K. Marx (marksizam), H. Arendt (totalitarizam), J. Rawls (teorija pravednosti), M. Foucault (afirmacija ljudskih prava), S. de Beuvoir (feminizam)
Poželjno je kontinuirano raditi u grupama uz korištenje diskusija ili uvođenjem aktualizacije tema, jer je u ovoj domeni riječ o temama koje se mogu povezati sa svakodnevnim životom.
Uz filozofske tekstove, u približavanju teme mogu pomoći razni video materijali (npr. TED-Ed, The School of Life i sl.), članci i vijesti o aktualnim događajima i zbivanjima.
Ukoliko uvjeti dopuštaju, poželjno je organizirati barem jedan sat koji bi uključio gostujućeg profesora po izboru nastavnika.
Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (povijesni razvoj etičkih i političkih ideja), Vjeronauk (etički problemi), Biologija (npr. bioetika) i Politika i gospodarstvo (moć, pravednost, odgovornost).
Korisna aktivnost kojom se može savladati značajan sadržaj ishoda je putem debata na zadane etičke i političke teme. Argumenti i protuargumenti trebali bi pomoći da se dobije što jasnija slika problema kao i svih aspekata sadržanih u njemu (npr. Koji je bolji put do postizanja sreće – epikurejski ili stoički?).
U dogovoru s učenicima ostaviti mogućnost izrade i izlaganja PowerPoint prezentacija.
Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (etički problemi), Etika (refleksije o životu), Sociologija (promišljanje o čovjeku kao o društvenome biću) i Geografija (odgovornost čovjeka za okoliš i prirodu, zaštita okoliša).
hrvatski
Odgojno-obrazovni nivo i razred