Primarne oznake

hrvatski
Odgojno-obrazovni nivo i razred
  • Srednje
  • I
Godine učenja i podučavanja predmeta: 1
A Jezične zakonitosti
A.I.1
A.I.2
A.I.3
B Kultura i civilizacija
B.I.1
B.I.2
C Baština antičkoga Rima
C.I.1
C.I.2
A
Jezične zakonitosti

A.I.1

Učenik primjenjuje elemente fonologije.

A.I.2

Učenik morfološki analizira rečenicu.

A.I.3

Učenik prevodi jednostavne rečenice.

SJZ-1.2.1 SJZ-4.1.1 SJZ-4.2.3
  • primjenjuje pravila čitanja i pisanja latinskih riječi
  • razlikuje klasični i tradicionalni izgovor latinskog jezika
  • prepoznaje latinski korijen u suvremenoj riječi.
  • deklinira imenske riječi uz dostupnu informaciju o nastavcima
  • konjugira glagolske oblike uz dostupnu informaciju o nastavcima
  • komparira pridjeve i priloge.
  • prepoznaje kanonski oblik riječi i funkciju riječi u rečenici
  • povezuje gramatičke strukture, objašnjava ih i prevodi
  • uspoređuje imenske riječi i glagolske oblike hrvatskog i latinskog jezika.
  • klasični i tradicionalni izgovor
  • latinsko pismo
  • naglasak.

 

  • deklinacije imenica 1.-5.
  • pridjevi 1.- 3. deklinacije, pravilna i nepravilna komparacija
  • prilozi
  • sva glagolska vremena u aktivu i pasivu (indikativ, konjunktiv i imperativ)
  • brojevi. 
  • zamjenice. 
  • funkcija riječi u rečenici
  • subjekt
  • predikat
  • objekt. 

Usporediti abecedu hrvatskog i latinskog jezika te naglasiti diftonge u latinskog jeziku i razliku klasičnog i tradicionalnog izgovora i objasniti dužinu diftonga u latinskom jeziku.

Uvijek ispravljati pogrešan naglasak ponavljanjem riječi izgovarajući točan naglasak. 

Poticati učenike na uočavanje latinskih korijena u riječi. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik (abeceda, korijen) i stranih jezika (korijeni).

Osvijestiti osnovu imenskih riječi i od koje se osnove tvore glagolska vremena te istaknuti dostupnost predloška na kojem su svi nastavci za tvorbu imenica i glagola. Naglasiti koje vrste riječi je bitno učiti napamet. 

Od brojeva je bitno naglasiti glavne i redne (te funkcionalnost ostalih vrsta brojeva). 

Prilikom objašnjavanja komparacije pridjeva bitno je objasniti i pravilnu i nepravilnu komparaciju, uz pronalaženje primjera  koje su nastale u modernim jezicima iz nepravilne komparacije latinskih pridjeva. 

Bitno je naglasiti pravilan način navođenja imenica (N, G, rod), istaknuti kongruenciju (povezanost S i P) te skrenuti pozornost na razlike u prijevodima glagolskih vremena i padeža imenskih riječi.

Gramatika je u funkciji teksta, a ne obrnuto. 

B
Kultura i civilizacija
B.I.1

Učenik objašnjava karakteristike razdoblja rimske književnosti i analizira prilagođene ulomke iz pojedinih razdoblja.

B.I.2

Učenik objašnjava kontekst povijesti starog Rima.

SJZ-4.2.2 SJZ-2.3.2
  • opisuje razdoblja i karakteristike tih razdoblja.
  • nabraja pouku, likove i karakteristike odabranih djela. 
  • opisuje periode ustroja vlasti (kraljevstvo, republika, carstvo)
  • nabraja ključne osobe i događaje iz svih perioda
  • raspravlja o građanskim i ljudskim vrlinama i mana.
  • Plaut
  • Vergilije
  • Ovidije
  • Horacije
  • periodizacija rimske književnosti.
  • legende o osnutku Rima
  • bitne osobe i događaji iz perioda kraljevstva, republike i carstva. 

Koristiti prilagođene tekstove odabranih pisaca.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Plaut, Eneida, Ars poetica, Piram i Tizba), Likovna umjetnost (poznata umjetnička djela inspirirana rimskom književnošću) i Engleski jezik (Romeo i Julija). 

 

 

 

Moguća realizacija projektne nastave za različite likove i periode rimske povijesti.

Dramatizacija ključnih sadržaja. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (osobe i događaji iz povijesti starog Rima), Geografija (granice Italije nekada i danas), Likovna umjetnost te s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (civilno društvo u razvoju demokracije) i Upotreba Informacijske i komunikacijske tehnologije (Komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju).

 

C
Baština antičkoga Rima
C.I.1

Učenik prepoznaje kulturnu materijalnu baštinu antičkog Rima.

C.I.2

Učenik analizira latinske izreke.

SJZ-2.3.2 SJZ-2.3.2
  • opisuje bitne građevine u Rimu i njihovu namjenu
  • navodi kulturne znamenitosti antičkog Rima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i objašnjava njihovu namjenu. 
  • pravilno upotrebljava i prevodi latinske izreke
  • objašnjava izreke i stavlja ih u kontekst današnjice.
  • Rimski forum, Koloseum, Circus Maximus, Panteon, Pompeje
  • Rimska bazilika u Cimu, Dioklecijanova palača, pulska Arena, Mogorjelo, Narona, Solin.
  • dicta
  • sententiae.

Moguća projektna nastava. Upotrebom digitalnih alata i virtualnih edukativnih izleta, učenicima zorno predočiti navedene građevine. 

Preporučuje se terenska nastava koja podrazumijeva obilazak navedenih znamenitosti (ako je to moguće). 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (povijesna strana izgradnje određenih građevina), Vjeronauk (sakralni objekti), Likovna umjetnost (izgradnja određenih građevina), Tjelesna i zdravstvena kultura (Circus Maximus) i s međupredmetnom temom Upotreba Informacijske i komunikacijske tehnologije (provodi istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).

Iz zanimljivih povijesnih događaja, anegdota iz antičkog svijeta i djela rimske književnosti izvući odgojno-moralne poruke i staviti ih u kontekst današnjice. Dramskim tehnikama osigurati točnu intonaciju i naglasak pojedinih izreka. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik i Povijest.

  • Srednje
  • II
Godine učenja i podučavanja predmeta: 2
A Jezične zakonitosti
A.II.1
A.II.2
B Kultura i civilizacija
B.II.1
B.II.2
C Baština antičkog Rima
C.II.1
C.II.2
A
Jezične zakonitosti
A.II.1

Učenik sintaktički analizira rečenicu.

A.II.2

Učenik uspoređuje latinsku sintaksu padeža s padežnim sustavom hrvatskog jezika.

SJZ-4.1.1 SJZ-1.2.1
  • definira sintaktičke konstrukcije latinskog jezika
  • identificira tip zavisne rečenice
  • prevodi sintaktičke konstrukcije i zavisne rečenice na hrvatski jezik.
  • određuje sintaksu padeža
  • prevodi specifičnost sintakse padeža na hrvatski jezik.
  • glagolska imena (gerund, gerundiv i supin)
  • rečenične konstrukcije (akuzativ s infinitivom, nominativ s infinitivom, perifrastična konjugacija aktivna, perifrastična konjugacija pasivna, ablativ apsolutni)
  • zavisno-složene rečenice (consecutio temporum, zavisno-upitne rečenice).
  • dva nominativa - dva akuzativa
  • sintaksa genitiva
  • sintaksa dativa
  • sintaksa ablativa.

Odabrani tekstovi moraju biti povezani s jezičnim sadržajem i svojom težinom prilagođeni znanju učenika. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima stranih jezika (nominativ i akuzativ s infinitivom, konjunktiv u zavisnim i nezavisnim rečenicama).

Gramatika je u funkciji teksta. Obratiti pozornost na specifičnost padežnog sustava odnosno razliku hrvatskog i latinskog jezika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima stranih jezika (sintaksa padeža).

B
Kultura i civilizacija
B.II.1

Učenik analizira karakteristike rimske kulture.

B.II.2

Učenik povezuje antičku mitologiju i djela rimske književnosti sa suvremenim svijetom.

SJZ-2.3.2 SJZ-2.3.1
  • definira obilježja rimske kulture
  • komentira određene kulturološke fenomene.
  • identificira mitološka objašnjenja prirodnih pojava
  • prepoznaje mitološke priče unutar odabranog djela
  • komentira stvaranje umjetničkih djela u političke svrhe.


 

  • teme iz svakodnevnog života Rimljana (npr. rimska kuća, obitelj, odjeća i obuća, terme, rimska religija).

 

 

  • Vergilije, Ovidije, Petronije, Seneka
  • cenzura
  • mitovi.

Mogućnost provedbe projektne nastave. Uz pomoć digitalnih alata predočiti odabrana obilježja rimske kulture (virtualne šetnje po rimskim kućama, forumu itd.).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Povijest i s međupredmetnim temama: Upotreba Informacijske i komunikacijske tehnologije (provodi istraživanje IKT) i Građanski odgoj i obrazovanje (ljudska prava i demokracija kroz pojmove pater familias; servitus, liberti i libertini, itd.).

Mogućnost projektne nastave. Debatama kao nastavnim metodama naglašavati međuovisnost književnosti, politike i ekonomije. 

Skrenuti pozornost koliko je stvari, pojava i ljudi u svijetu nazvano prema rimskim bogovima/mitološkim pričama. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest i Hrvatski jezik, te s međupredmetnim temama: Poduzetnost (eksternalije) i Upotreba Informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje upotrebom IKT-a).

 

C
Baština antičkog Rima
C.II.1

Učenik opisuje antičko nasljeđe s jezične točke gledišta.

C.II.2

Učenik opisuje antičko nasljeđe s književne točke gledišta.

SJZ-4.2.3 SJZ-4.2.2
  • primjenjuje latinske kratice prisutne u modernim jezicima današnjice
  • uočava i uspoređuje riječi latinskog podrijetla u hrvatskom i stranim jezicima
  • identificira latinske prefikse i sufikse u modernim jezicima.
  • opisuje karakteristike razdoblja hrvatskog latiniteta i latiniteta BiH
  • opisuje odabrana djela iz hrvatskog latiniteta i i latiniteta BiH.
     
  • kratice
  • prefiksi
  • sufiksi
  • latinizmi.
  • renesansa
  • humanizam
  • prosvjetiteljstvo
  • Marko Marulić
  • franjevački latinisti (Bakula, Lastrić, itd.).

Posvetiti pažnju obogaćivanju vokabulara kao i prisustvu latinizama u hrvatskom jeziku i drugim stranim jezicima. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik i sa stranim jezicima.

Mogućnost projektne nastave.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (Marulić, humanizam i renesansa, dubrovački latinisti i franjevački latinisti u Bosni i Hercegovini) i s međupredmetnom temom Upotreba Informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje upotrebom IKT-a).