• istražuje pravilne postupke u rukovanju olovkom, flomasterima i ugljenom
• istražuje učinak uporabe crta različitog toka i karaktera
• oblikuje jednostavni crtež na različite vizualne i nevizualne poticaje
• upotrebljava različit pritisak u oblikovanju crta.

• istražuje sigurne i  pravilne postupke u radu različitim slikarskim tehnikama
• u slikanju primjenjuje osnovne, izvedene i neutralne boje te boje dobivene miješanjem
• istražuje kompozicijska načela: ritam, ravnotežu i proporcije oblika
• istražuje učinak različitog pritiska i položaja kista, dužine poteza i nanosa boje
• pravi vlastiti rad u maštovitoj igri s materijalima.

• istražuje sigurne i pravilne postupke pri stvaranju skulpture i plošnog tiska te čišćenju alata, opreme i prostora
• razlikuje skulpture različitih površina i oblika
• istražuje kompozicijska načela pri stvaranju vlastite skulpture i uratka plošnog tiska
• oblikuje jednostavnu vizualnu poruku.

     likovni elementi

• točka, crta, vrste crta (duga i kratka, debela i tanka, geometrijski pravilna i nepravilna crta, otvorena i zatvorena crta…)

     likovno područje - likovne tehnike

• crtanje: olovka, flomaster, ugljen

     likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju i veličini, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru.

     likovni elementi

• boja: osnovne, izvedene i neutralne boje, miješanje boja, promjena boje dodavanjem crne i bijele, kromatske boje
• plohe: određene bojom i omeđene crtom

     likovna područja – likovne tehnike

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž

     likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža: ravnoteža na površini i u prostoru
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso.

     likovni elementi

• površina: hrapavo i glatko, površine sa sjajem i bez sjaja, ravne i zakrivljene površine
• masa i volumen u prostoru: veće i manje, bliže i dalje, gore i dolje, ispred, između i iza, izvan i unutra, geometrijsko i slobodno, puno i prazno, gusto i rijetko, oblo i uglasto; vanjski i unutarnji prostor

     likovna područja – likovne tehnike

• grafika: otiskivanje šablona, monotipija
• modeliranje i građenje: plastelin, glinamol, ambalaža, papir, plastika, alu-folija

     likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža: ravnoteža na površini i u prostoru
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso
• vizualna komunikacija
• oblici u vizualnim porukama.

Ishod A.I.1. vezan je za likovno područje crtanja i likovne elemente: točka, crta, vrste crta uz primjenu kompozicijskih načela: ritam, ravnoteža i proporcije.

Učenici u 1. i 2. razredu još su u početnoj fazi likovnog izražavanja. Zato je upoznavanje sa svakom pojedinom crtačkom tehnikom poželjno započeti učiteljevom demonstracijom. Dok demonstrira, učitelj „razmišlja naglas“, tj. jednostavnim riječima obrazlaže kakav položaj ruke i olovke/flomastera/ugljena omogućava lakše stvaranje određene vrste crte, pojašnjava što i kako radi da bi zadovoljio zahtjeve kompozicijskih načela. Oponašajući učitelja, učenici postaju svjesni postupaka potrebnih za izvršavanje zadatka, a pritom spontano razvijaju finu motoriku.

Maštovitom pričom, razgovorom, postavljanjem neobičnih pitanja i poticanjem učenika na izražavanje vlastitih ideja učitelj stvara ugodno ozračje za kreativni rad. Time se kod učenika oslobađa stvaralački duh pa će uspjeh u rješavanju zadanog likovnog problema biti veći.

Poticaji mogu biti različiti: vizualni (ljudi, učionica, geometrijski likovi, list, kapa, šal, jež, mravi, pisanica, bicikl, stonoga…), nevizualni (ritam glazbe, sreća i tuga…) te likovno-kompozicijski elementi (putovanje točaka i crta, ponavljanje i variranje po položaju i veličini, izmjena oblika). Nabrojani motivi nisu obvezni, bitno je odabrati onaj koji je blizak dječjem svijetu i koji kod učenika budi najjače emocije i želju za stvaranjem.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: ( Hrvatski jezik (crte kao gradivni element slova, pjesme, priče, bajke), Priroda i društvo (različite crte u prirodi), Matematika (vrste crta).

Ovaj ishod se odnosi na likovno područje slikanje i likovne elemente: boja (osnovne, izvedene i neutralne boje, miješanje boja) i ploha određena bojom i omeđena crtom.

Učenici 1. i 2. r. posjeduju ograničena, vrlo skromna prethodna iskustva u slikanju. Usto, ta iskustva su neujednačena, različita od učenika do učenika. Zato učitelj, pri uvođenju svake nove slikarske tehnike, zorno predočava rad s istom. Dok prezentira, „razmišlja naglas“.

Obrazlaže kakav položaj ruke, položaj i debljina kista/bojice te uporaba i miješanje kojih boja omogućava lakše stvaranje slikanjem.

Pojašnjava kako se mogu primijeniti kompozicijska načela: ritam, smještaj i ravnoteža oblika u prostoru. Pri uvođenju novih slikarskih tehnika vrlo je učinkovito i korištenje IKT. Jednim klikom miša na internetu se može pronaći i učenicima pokazati video o načinu ostvarivanja likovnog problema koji se obrađuje u nekoj nastavnoj jedinici.  

Učitelj također educira djecu da je pravilno korištenje te čistoća slikarskog pribora i radnog prostora njihova osobna odgovornost.

Ozračje na satu treba biti izazovno i motivirajuće, treba dopustiti djeci da izraze shvaćanje svijeta na vlastiti način. U ovoj dobi učenici ne razumiju apstraktne pojmove i ne bave se stvarima koje ne mogu vidjeti ispred sebe. Zato ih kao poticaji najviše privlače različiti motivi iz svakodnevice: vizualni (obitelj, kišobran, boje jeseni, grozd, vinograd, sveti Nikola, jabuka, paun, klaun, maska, leptir, bubamara, brod, slikovnica…), nevizualni (sreća i tuga, glazba…) te likovno-kompozicijski elementi (putovanje osnovnih boja, ritam oblika…). Ovo su samo neki od mnoštva motiva koji kod djece bude želju za stvaranjem. Učitelj treba istražiti što učenike zanima, a onda odabrati neki od poticaja kojim se najuspješnije može ostvariti određeni likovni problem.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (pjesme, priče, bajke), Priroda i društvo (godišnja doba, ritam u prirodnim pojavama i okolini, okoliš, zaštita okoliša, promet), Matematika (geometrijski likovi), Glazbena kultura (ritam), Vjeronauk (blagdani).

Ishod A.I.3. podrazumijeva ovladavanje učenika jednostavnim vještinama u likovnom području građenja i modeliranja te grafike. Obuhvaća likovne elemente: površina (hrapavo i glatko, površine sa sjajem i bez sjaja, ravne i zakrivljene površine) te masu i volumen u prostoru. U stvaranju se trebaju primjenjivati kompozicijska načela: ritam oblika, ravnoteža na površini i u prostoru, položaj predmeta u prostoru.

Upoznavanje sa svakom pojedinom kiparskom tehnikom i tehnikom plošnog tiska poželjno je započeti demonstracijom. Učitelj jednostavnim riječima obrazlaže postupke pri modeliranju plastelinom/glinamolom, poučava o sigurnom korištenju škara i drugih alata, pojašnjava što i kako radi da bi zadovoljio zahtjeve kompozicijskih načela.

Učenicima treba dati dovoljno vremena za eksperimentiranje i upravljanje novim alatima i medijima. Također treba tražiti od njih da posvete pažnju pravilnom korištenju pribora te čistoći alata i radnog prostora.

Učenici u ovoj dobi zainteresirani su za trodimenzionalnu konstrukciju i uživat će u izradi maski, kiparstvu od gline, izradi plakata, maketa i lutaka…

Preporučeni motivi: vizualni (pecivo, klupa, jež, anđeo, vozila, brod, plakati…), nevizualni (glazba, čarobni cvijet…) te različiti likovno-kompozicijski elementi (ritam oblika, smještaj objekata u prostoru…)

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (predstava, priča), Priroda i društvo (promet, blagdani, stablo, proljetnice, geometrijski i slobodni oblici u okolini), Matematika (geometrijska tijela).

• opisuje osobni doživljaj stvaranja različitih likovnih radova
• imenuje različite vrste crta te osnovne i izvedene boje
• objašnjava jednostavnim likovnim rječnikom postupke pri izradi likovnog rada.

• uspoređuje vlastiti likovni rad i radove drugih učenika opisujući uspješnost u prikazu teme i ostvarenju ideje te uloženi trud
• imenuje temu, motiv i tehniku u vlastitim i tuđim likovnim radovima.

•  likovni elementi

• površina: hrapavo i glatko, površine sa sjajem i bez sjaja, ravne i zakrivljene površine

• masa i volumen u prostoru: veće i manje, bliže i dalje, gore i dolje, ispred, između i iza, izvan i unutra, geometrijsko i slobodno, puno i prazno, gusto i rijetko, oblo i uglasto; vanjski i unutarnji prostor

•  likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža: ravnoteža na površini i u prostoru
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso
• vizualna komunikacija
• oblici u vizualnim porukama

• točka, crta, vrste crta (duga i kratka, debela i tanka, geometrijski pravilna i nepravilna crta, otvorena i zatvorena crta…)

• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

•  likovni elementi

• površina: hrapavo i glatko, površine sa sjajem i bez sjaja, ravne i zakrivljene površine

• masa i volumen u prostoru: veće i manje, bliže i dalje, gore i dolje, ispred, između i iza, izvan i unutra, geometrijsko i slobodno, puno i prazno, gusto i rijetko, oblo i uglasto; vanjski i unutarnji prostor

• likovna područja – likovne tehnike

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

Ishod B.I.1. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.I.1., A.I.2. i A.I.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Može se provoditi na početku nastavnog sata, tijekom učeničkog stvaranja i po završetku rada.

Na početku nastavnog sata učitelj može provjeriti učenička znanja o crti i točki/boji/plohi/masi i volumenu, ovisno o tome koji su likovni elementi predviđeni za rad tom nastavnom jedinicom. U 1. razredu dovoljno je da učenik prepoznaje i imenuje određene likovne elemente, uočava i imenuje karakteristike crta, likova i oblika te njihove odnose na površini i u prostoru.

Tijekom učeničkog stvaranja učitelj može postaviti nekoliko pitanja učeniku, npr. koje će crte koristiti da bi prikazao određeni objekt, kako će dobiti svjetliju/tamniju boju, koji je predmet u stvarnosti veći, kako posložiti objekte u prostoru i sl. Tijekom razgovora učitelj potiče učenike da izraze osobni doživljaj stvaranja, ali pritom pazi da ne utječe na njegovu usredotočenost na rad.

Po završetku rada učitelj može tražiti da učenik svojim riječima objasni koliko je uživao tijekom rada, što je i kako radio, u kojem dijelu se koristio svijetlim, a u kojem dijelu tamnim bojama, što bi u svom radu promijenio i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: (Hrvatski jezik, Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj i upotreba IKT-a).

Ishod B.I.2. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.I.1., A.I.2. i A.I.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Može se provoditi na početku nastavnog sata i po završetku rada.

Na početku nastavnog sata učitelj može pokazati  fotografiju crteža, slike, skulpture i sl., ovisno o sadržaju nastavne jedinice. Jednostavnim pitanjima provjerava uspješnost učenika u prepoznavanju teme, motiva, likovnih elemenata i sl. U 1. razredu dovoljno je da učenik prepoznaje određene likovne elemente, uočava i imenuje karakteristike crta, likova i oblika te njihove odnose na površini i u prostoru.

Po završetku rada učitelj može tražiti da učenik svojim riječima usporedi svoj rad s radovima ostalih učenika (tko je bolje ostvario zadatak i zašto tako misli, što je slično, a što različito, tko se osobito trudio, što mu se sviđa a što ne, što se moglo uraditi bolje itd.).

• u likovnom izražavanju upotrebljava vizualne elemente uočene u neposrednom okružju
• identificira jednostavne vizualne znakove i poruke u svom okružju: plakat, prometni znak, reklama i sl.

• identificira vizualne elemente u animiranim filmovima, slikovnicama... te opisuje vlastiti doživljaj nakon organiziranog posjeta kulturnom događaju
• imenuje neka od likovno-umjetničkih zanimanja: crtač, slikar, kipar i sl
• identificira predmete bosanskohercegovačke i hrvatske kulturne baštine u neposrednom okružju.

• unutrašnji i vanjski prostor (namještaj, zid, pod, stup, strop, krov…) otvoreni i zatvoreni prostor, (ulica, trg, park, most…)
• uporabni predmeti, modni dizajn, nakit…
• ilustracija, čestitka, reklama, plakat, prometni znak.

• crteži, slike, slikovnice, kipovi, stripovi, animirani film, fotografija, scenografija, kostimi glumaca, lutke u predstavama i sl.
• kulturno-umjetnički događaji: izložbe, kazališne i lutkarske predstave
• muzej, spomenici kulture, dekorativni i uporabni predmeti iz prošlosti i sl.

Učitelj potiče učenike da promatraju prirodu i izgrađene objekte u okolini i traži da opišu njihove vizualne karakteristike i prostornu organizaciju. Na početku sata može razgovarati s djecom, npr. o tome koji je unutrašnji, a koji vanjski prostor njihove obiteljske kuće, koja je prostorija u kući veća, a koja manja, kako su u prostorijama raspoređeni različiti predmeti, kako izgleda ulica, trg, park, most, kako izgledaju reklamni natpisi, plakati i prometni znakovi koje su vidjeli na ulici i sl.

Učitelj potiče učenike da u svom stvaralačkom radu upotrijebe vizualne elemente koje su uočili u svojoj okolini.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo i Matematika i s međupredmetnim temama: upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (organiziranjem likovnih izložbi, uređenje učionice, oslikavanje škole, uređenje školskog dvorišta). 

Učitelj potiče učenike da gledaju animirane filmove, kazališne i lutkarske predstave, fotografije, da posjećuju kulturno-umjetničke događaje, muzeje… Ukoliko postoji mogućnost, organizira se zajednički posjet razrednog odjela izložbi slika, muzeju, lutkarskoj predstavi i sl. Učenicima savjetuje na što trebaju obratiti pozornost jer će kasnije iznijeti svoja zapažanja.

Učitelj razgovara s učenicima o tome što su uočili i saznali, npr. kako se zove umjetnik koji izrađuje kostime, a kako umjetnik koji izrađuje predmete za scenu u predstavi, u koju boju su obučeni glumci koji manipuliraju lutkama u predstavi i zašto, kako su načinjene lutke, koji motivi prevladavaju na određenoj izložbi slika, kako izgledaju i kako su načinjeni predmeti koje su naši preci nekada koristili itd.

• primjenjuje pravilne postupke u rukovanju crtačkim tehnikama
• stvara svoj likovni rad upotrebljavajući crte različitog toka i karaktera
• oblikuje crtež na različite poticaje primjenjujući kompozicijska načela
• rabi različite vrste crta, crtačke tehnike i različit pritisak u oblikovanju crta.

• primjenjuje sigurne i pravilne postupke u rukovanju različitim slikarskim tehnikama te čišćenju alata, opreme i prostora
• primjenjuje osnovne, izvedene i neutralne boje, tople i hladne boje te boje dobivene miješanjem
• oblikuje vlastiti rad uvažavajući kompozicijska načela: ritam, ravnotežu i proporcije oblika
• upotrebljava različit pritisak i položaj kista, dužinu poteza i nanos boje
• koristi se slikarskim materijalima za prenošenje ideja, misli i osjećaja.

• primjenjuje sigurne i  pravilne postupke pri stvaranju skulpture i plošnog tiska te čišćenju alata, opreme i prostora
• razlikuje i stvara skulpture različitih površina i oblika
• oblikuje svoju skulpturu i  uradak plošnog tiska primjenjujući kompozicijska načela: ritam, ravnotežu i proporcije
• oblikuje jednostavnu vizualnu poruku
• koristi se promatranjem i istraživanjem u pripremi za izradu skulpture i dizajna
• eksperimentira različitim materijalima i alatima kako bi ostvario svoje ideje.

     likovni elementi

• točka, crta, vrste crta, smjer, osjetljivost i karakter crte

     likovno područje – likovne tehnike

• crtanje: olovka, flomaster, ugljen, kemijska olovka

     likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, izmjena oblika
• ravnoteža na površini
• proporcije.

     likovni elementi

• boja – osnovne, izvedene i neutralne boje, tople i hladne boje, simboličke boje, miješanje boja, promjena boje dodavanjem crne i bijele
• plohe određene bojom i omeđene crtom

     likovna područja – likovne tehnike

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž (fotografije iz časopisa)

     likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• kontrast toplo - hladno
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso.

     likovni elementi

• površina – hrapavo i glatko, površine sa sjajem i bez sjaja, ravne i zakrivljene površine
• masa i volumen u prostoru - veće i manje, bliže i dalje, gore i dolje, ispred, između i iza, izvan i unutra, geometrijsko i slobodno, puno i prazno, gusto i rijetko, oblo i uglasto; reljef i puna plastika; vanjski i unutarnji prostor

     likovna područja – likovne tehnike

• grafika – otiskivanje šablona, monotipija
• modeliranje i građenje – plastelin, glinamol, ambalaža, papir, plastika, alu-folija

     likovna načela

• ritam oblika – ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso.

Ishod A.II.1. vezan je za likovno područje crtanja i likovne elemente: točka, crta, vrste crta uz primjenu kompozicijskih načela: ritam, ravnoteža i proporcije.

Učenici u 2. razredu još su u početnoj fazi likovnog izražavanja. Zato je upoznavanje sa svakom pojedinom crtačkom tehnikom poželjno započeti učiteljevom demonstracijom ili video prezentacijom.

Dok demonstrira, učitelj opisuje likovne odnose jednostavnim rječnikom koji je učenicima razumljiv. Obrazlaže kakav položaj ruke i olovke/flomastera/ugljena omogućava lakše stvaranje određene vrste crte, pojašnjava što i kako radi da bi zadovoljio zahtjeve kompozicijskih načela.

Na ovom uzrastu najvažniji zadatci su: razvijanje finih motoričkih vještina, preciznosti, kontrole pokreta i usmjerene pažnje te upoznavanje tehnika i alata, stjecanje radnih navika i urednosti koje kroz igru postupno prelazi u vještinu.

Poticaji mogu biti različiti: vizualni (znakovi interpunkcije, klip kukuruza, glavica salate, zebra na zebri, čizma, pahuljice, lik iz bajke, zgrade, pisanica, metla, češalj, četka…), nevizualni (ritam u glazbi, ples, osjećaj ugode i neugode …) te likovno-kompozicijski elementi (kontrast crta po karakteru, ritam oblika). Nabrojani motivi nisu obvezni, bitno je odabrati onaj koji je blizak dječjem svijetu i koji kod učenika budi najjače emocije i želju za stvaranjem.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (pjesme, priče, bajke), Priroda i društvo (zaštita okoliša, ponašanje u školi, zdravlje, blagdani, zima, kulturne ustanove, higijena), Matematika (vrste crta, geometrijski likovi), Vjeronauk (blagdani).

Ishod A.II.2 odnosi se na likovno područje slikanje i likovne elemente: boja (osnovne, izvedene i neutralne boje, miješanje boja) i ploha određena bojom i omeđena crtom.

Učenici drugog razreda imaju skromna prethodna iskustva u slikanju. Ta iskustva su neujednačena, različita od učenika do učenika. Zato učitelj, pri uvođenju svake nove slikarske tehnike, zorno predočava rad s istom. Dok prezentira, obrazlaže kakav položaj ruke, položaj i debljina kista/bojice te uporaba i miješanje kojih boja omogućava lakše stvaranje slikanjem. Pojašnjava kako se mogu primijeniti kompozicijska načela: ritam, smještaj i ravnoteža oblika u prostoru. Pri uvođenju novih slikarskih tehnika vrlo je učinkovito i korištenje IKT. Jednim klikom miša na internetu se može pronaći i učenicima pokazati video o načinu ostvarivanja likovnog problema koji se obrađuje u nekoj nastavnoj jedinici.  

Učitelj također educira djecu da je pravilno korištenje te čistoća slikarskog pribora i radnog prostora njihova osobna odgovornost.

Ozračje na satu treba biti izazovno i motivirajuće, treba dopustiti djeci da izraze razumijevanje svijeta na vlastiti način.

U ovoj dobi učenici ne razumiju apstraktne pojmove i ne bave se stvarima koje ne mogu vidjeti ispred sebe. Zato ih, kao poticaji, najviše privlače različiti motivi iz svakodnevice: vizualni (jesensko lišće, svijeće, božićno drvce, rukavice, snjegović, proljetni cvijet, pisanice, živi svijet u moru…), nevizualni (osjećaj topline i hladnoće, glasna i tiha glazba…) te likovno-kompozicijski elementi (ritam oblika; vodoravne, uspravne i kose plohe…). Ovo su samo neki od mnoštva motiva koji kod djece bude želju za stvaranjem. Učitelj treba istražiti što učenike zanima, a onda odabrati neki od poticaja kojim se najuspješnije može ostvariti određeni likovni problem.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (pjesme, priče, bajke), Priroda i društvo (jesen, zima, proljeće, ljeto, tople i hladne, svijetle i tamne boje u prirodi; ritam u prirodnim pojavama i okolini; okoliš, zaštita okoliša; promet; blagdani i praznici), Matematika (geometrijski likovi), Glazbena kultura (ritam, glasno i tiho), Vjeronauk (blagdani), Sat razrednika (ponašanje u školi, osjećaji).

Ishod A.II.3. podrazumijeva ovladavanje učenika jednostavnim vještinama u likovnom području građenja i modeliranja te grafike. Obuhvaća likovne elemente: površina (hrapavo i glatko, površine sa sjajem i bez sjaja, ravne i zakrivljene površine) te masu i volumen u prostoru. U stvaranju se trebaju primjenjivati kompozicijska načela: ritam oblika, ravnoteža na površini i u prostoru, proporcije te smještaj predmeta u prostoru.

Učitelj jednostavnim riječima obrazlaže postupke pri modeliranju plastelinom/glinamolom, poučava o sigurnom korištenju škara i drugih alata, pojašnjava što i kako radi da bi zadovoljio zahtjeve kompozicijskih načela.

Učenicima treba dati dovoljno vremena za eksperimentiranje i upravljanje novim alatima i medijima. Također, treba tražiti od njih da posvete pažnju pravilnom  korištenju pribora te čistoći alata i radnog prostora.

U ovoj dobi interes učenika za trodimenzionalnu konstrukciju je snažan i uživat će u izradi maski, kiparstvu od gline, izradi plakata, maketa i lutaka… Učitelj obilazi učenike dok rade i, ukoliko je potrebno, daje sugestije. Učenicima je potrebno objasniti da kreativni rad nije odustajanje i ponovno započinjanje rada, nego prilagođavanje i rekomponiranje kroz cijeli radni proces.

Preporučeni motivi:  vizualni (košara s kruhom, božićna čestitka, srce – znak za ljubav, karnevalska maska, neobični patuljak i div, vaza, plan mjesta, školjka, različiti plakati…), nevizualni (glazba, stroj iz mašte…) te različiti likovno-kompozicijski elementi (ritam oblika, smještaj objekata u prostoru…)

“Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (pjesme i priče vezane za blagdane, Valentinovo, maškare i sl. ), Priroda i društvo (Dani kruha, Zanimanja, Moj zavičaj, Dan voda, Dan planeta Zemlja, Majčin dan), Matematika (odnosi veće-manje-jednako) i Vjeronauk (blagdani).

• opisuje osobni doživljaj stvaranja različitih likovnih radova te obrazlaže svoje ideje i koncepte
• imenuje različite vrste crta; osnovne, izvedene i neutralne boje; tople i hladne boje; karakteristike različitih oblika i njihove odnose na površini i u prostoru
• interpretira likovni rad identificiranjem motiva i opisivanjem relevantnih detalja.

• analizira vlastiti likovni rad i radove drugih učenika opisujući uspješnost u prikazu teme i ostvarenju ideje te uloženi trud
• imenuje temu, motiv, likovni sadržaj i tehniku u vlastitim i tuđim likovnim radovima.

•  likovni elementi

• boja – osnovne, izvedene i neutralne boje, tople i hladne boje, simboličke boje, miješanje boja, promjena boje dodavanjem crne i bijele
• plohe određene bojom i omeđene crtom

•      likovna područja – likovne tehnike

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž (fotografije iz časopisa)

•      likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• kontrast toplo - hladno
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

• likovni elementi

• boja – osnovne, izvedene i neutralne boje, tople i hladne boje, simboličke boje, miješanje boja, promjena boje dodavanjem crne i bijele
• plohe određene bojom i omeđene crtom

• likovna područja – likovne tehnike

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž (fotografije iz časopisa)

•  likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• kontrast toplo - hladno
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

Ishod B.II.1. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.II.1., A.II.2. i A.II.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Može se provoditi na početku nastavnog sata, tijekom učeničkog stvaranja i po završetku rada.

Na početku nastavnog sata učitelj može provjeriti učenička znanja o crti i točki/boji/plohi/masi i volumenu, ovisno o tome koji su likovni elementi predviđeni za rad tom nastavnom jedinicom. Dovoljno je da učenik prepoznaje određene likovne elemente, uočava i imenuje karakteristike crta, likova i oblika te njihove na površini i u prostoru.

Dok djeca rade, učitelj se kreće među njima, postavlja pitanja i, ako je potrebno, daje sugestije koje pomažu da se ponovno rasplamsa interes koji je splasnuo ili ga ohrabri ako dijete misli da nije uspjelo u ostvarivanju zadatka. Učitelj treba osjetiti kada bi takva intervencija bila korisna, a kada ne. Dobro je također razgovarati o aspektima, npr. koliko dobro je vidjelo i interpretiralo određenu krivulju, oblik, boju ili raspoloženje. Pitanja trebaju biti osmišljena da izazovu vizualni, ponekad i kinestetički odgovor i stimulirati djecu na daljnju koncentraciju i uključenost: Sviđa mi se ta boja, kako si ju napravio?, Je li to bio tvoj najdraži džemper/haljina?, Je li imao neke šare?, Kako su izgledale?, Sjećaš li se u kojem su položaju bile tvoje noge kad si trčao?, Pokaži mi kako su izgledala usta psa kad je zarežao na tebe?, Nacrtaj prstom po zraku kako grančica krivuda/dugi pramen kose tvoje prijateljice/kapljicu vode koja se spušta niz umivaonik…

Po završetku rada učitelj može tražiti da učenik svojim riječima objasni koliko je uživao tijekom rada, što je i kako radio, u kojem dijelu se koristio svijetlim, a u kojem dijelu tamnim bojama, što bi u svom radu promijenio i sl.

Ishod B.II.2. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.II.1., A.II.2. i A.II.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Može se provoditi na početku nastavnog sata i po završetku rada.

Na početku nastavnog sata učitelj može pokazati  fotografiju crteža, slike, skulpture i sl., ovisno o sadržaju te nastavne jedinice. Jednostavnim pitanjima provjerava uspješnost učenika u prepoznavanju teme, motiva, likovnih elemenata i sl. Dovoljno je da učenik prepoznaje određene likovne elemente, uočava i imenuje karakteristike crta, likova i oblika te njihove odnose na površini i u prostoru.

Po završetku rada učitelj može tražiti da učenik svojim riječima usporedi svoj rad s radovima ostalih učenika, tko je bolje ostvario zadatak i zašto tako misli, što je slično a što različito, tko se osobito trudio, što mu se sviđa a što ne, što se moglo uraditi bolje itd.

Učenici tako razvijaju sposobnost procjenjivanja dovršenosti radova i uočavanja kvalitativnih odnosa.

• gradi upotrebljavajući vizualne elemente uočene u neposrednom okružju
• opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svom okružju: plakat, prometni znak, reklama i sl.

• opisuje uočene vizualne elemente u animiranim filmovima, slikovnicama... te iskustvo i doživljaj nakon organiziranog posjeta kulturnom događaju
• imenuje neka od likovno-umjetničkih zanimanja: dizajner, grafičar, fotograf, lutkar, kostimograf i sl.
• identificira predmete bosanskohercegovačke i hrvatske kulturne baštine u neposrednom okružju.

• unutrašnji i vanjski prostor (namještaj, zid, pod, stup, strop, krov…) otvoreni i zatvoreni prostor, (ulica, trg, park, most…)
• uporabni predmeti, modni dizajn, nakit…
• Ilustracija, čestitka, reklama, plakat, prometni znak.

• crteži, slike, slikovnice, kipovi, stripovi, animirani film, fotografija, scenografija, kostimi glumaca, lutke u predstavama i sl
• kulturno-umjetnički događaji: izložbe, kazališne i lutkarske predstave…
• muzej, spomenici kulture, dekorativni i uporabni predmeti iz prošlosti i sl.

Učitelj potiče učenike da promatraju prirodu i izgrađene objekte u okolini i traži da opišu njihove vizualne karakteristike i prostornu organizaciju. Na početku sata može razgovarati s djecom, npr. o tome koji je unutrašnji a koji vanjski prostor njihove obiteljske kuće, koja je prostorija u kući veća, koja manja, kako su u prostorijama raspoređeni različiti predmeti, kako izgleda ulica, trg, park, most, kako izgledaju reklamni natpisi, plakati i prometni znakovi koje su vidjeli na ulici i sl.

Važno je odabrati one sadržaje koji će kod učenika probuditi spoznaju da oblik može predstavljati umjetnička skulptura, muzejski eksponat, ali i bilo koji uporabni predmet.

Učitelj potiče učenike da u svom stvaralačkom radu upotrijebe vizualne elemente koje su uočili u svojoj okolini.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo i Matematika i s međupredmetnim temama: upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (organiziranjem likovnih izložbi, uređenje učionice, oslikavanje škole, uređenje školskog dvorišta). 

Učitelj potiče učenike da gledaju animirane filmove, kazališne i lutkarske predstave, fotografije, da posjećuju kulturno-umjetničke događaje, muzeje… Ako postoji mogućnost, organizira se zajednički posjet razrednog odjela izložbi slika, muzeju, lutkarskoj predstavi i sl. Učitelj može organizirati  i virtualni posjet koristeći internetske stranice domaćih i svjetskih kulturnih institucija. Učenicima savjetuje na što trebaju obratiti pozornost jer će kasnije iznijeti svoja zapažanja.

Učitelj razgovara s učenicima o tome što su uočili i saznali, npr. kako se zove umjetnik koji izrađuje kostime, a kako umjetnik koji izrađuje predmete za scenu u predstavi, u koju boju su obučeni glumci koji manipuliraju lutkama u predstavi i zašto, kako su načinjene lutke, koji motivi prevladavaju na određenoj izložbi slika, kako izgledaju i kako su načinjeni predmeti koje su naši preci nekada koristili itd.

• ispravno koristi crte po toku i karakteru
• ispravno koristi crtačke tehnike uz različite vizualne poticaje
• koristi osobno iskustvo i doživljaje pri stvaranju i korištenju crtačkih tehnika
• oblikuje likovne cjeline i kompozicije na osnovu postavljenih zadataka.

• koristi samostalno u svom radu slikarske tehnike i pribor
• razlikuje i koristi jarke i zagasite boje
• koristi pri stvaranju kontrast svijetlih i tamnih, toplih i hladnih boja
• kombinira boje pri stvaranju uz vizualne i nevizualne poticaje
• izražava različite misli, ideje i doživljaje korištenjem slikarskih tehnika. 

• poznaje osobitosti likovnih materijala za građenje i oblikovanje
• koristi odnose mase i volumena u prostoru pri samostalnom stvaranju
• uočava i razlikuje različite vrste tekstura
• koristi odgovarajuće tehnike i alate pri stvaranju
• oblikuje vlastiti uradak polazeći od postavljenog likovnog zadatka.

     likovni elementi

• točka, crta, vrste crta, smjer, osjetljivost i karakter crte
• gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte
• kontrast crta po karakteru (suprotnost (kontrast) crta, meka crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana crta)

     likovno područje – likovne tehnike

• crtanje: olovka, flomaster, ugljen, kemijska olovka

     likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, izmjena oblika
• ravnoteža na površini
• proporcije.

      ​​​​​​likovni elementi

• boja: osnovne, izvedene i neutralne boje, tople i hladne boje, simboličke boje, miješanje boja, promjena boje dodavanjem crne i bijele
• plohe određene bojom i omeđene crtom

      likovna područja – likovne tehnike

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž (fotografije iz časopisa)

      likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• kontrast toplo - hladno
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso.

      likovni elementi

• površina: hrapavo i glatko, površine sa sjajem i bez sjaja, ravne i zakrivljene površine
• masa i volumen u prostoru: veće i manje, bliže i dalje, gore i dolje, ispred, između i iza, izvan i unutra, geometrijsko i slobodno, puno i prazno, gusto i rijetko, oblo i uglasto; reljef i puna plastika; vanjski i unutarnji prostor

      likovna područja – likovne tehnike

• grafika: otiskivanje šablona, monotipija
• modeliranje i građenje: plastelin, glinamol, ambalaža, papir, plastika, alu-folija

      likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso.

Učitelji uvode učenike u korištenje pojmova koji su ključni za realizaciju likovnih zadataka te prilagođavaju interesima učenika i usklađuju s mogućnostima njihova napretka u radu. Učenici u trećem razredu trebaju upoznati predložene crtačke, ali i druge tehnike i materijale u skladu s mogućnostima realizacije.

Učitelji usmjeravaju učenike na usvajanje finih motoričkih vještina (kontrolu alata i materijala, koordinaciju ruku i očiju, preciznost, pritisak, položaj i sl.). Likovno izražavanje treba nastajati kao individualni odgovor na tematske sadržaje. Učenici prepoznaju oblike izražavanja u likovnoj kulturi i uočavaju posebnosti i mogućnosti korištenja crtačkih tehnika. Na kraju trećeg razreda učenici mogu samostalno imenovati, opisivati, razlikovati i koristiti osnovna izražajna sredstva.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Matematika i Glazbena kultura.

Učenici trebaju usvajati korištenje predloženih tehnika i materijala te likovnu terminologiju sukladno razini razumijevanja. Uočavanjem osobitosti materijala za slikanje i mogućnosti njihove uporabe potiče se učenike na različite istraživačke radnje i kreativnu igru.

Maštovitom pričom, razgovorom, postavljanjem neobičnih pitanja i poticanjem učenika na izražavanje vlastitih ideja učitelj stvara ugodno ozračje za kreativni rad. Time se kod učenika oslobađa stvaralački duh pa će uspjeh u rješavanju zadanog likovnog problema biti veći. Poticaji mogu biti različiti: ono što učenici pričaju i slušaju (literarni i glazbeni sadržaji), vizualni, oblici i pojave u prirodi (jesensko lišće, snijeg u noći, rascvjetano stablo voćke, živi svijet u moru…), nevizualni odnosno ono što osjećaju (emocije misli i ideje…) prostor oko njih (društveno i urbano okruženje), te likovno-kompozicijski elementi (ritam oblika; vodoravne, uspravne i kose plohe…). Nabrojani motivi nisu obvezni. Bitno je odabrati onaj koji je blizak dječjem svijetu i koji kod učenika budi najjače emocije i želju za stvaranjem. 

Učitelj podučava učenike pravilnom korištenju te čistoći slikarskog pribora i radnog prostora, što će biti odraz osobne odgovornosti učenika na kraju sata likovne kulture.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura.

Učenici u trećem razredu još uvijek su fazi upoznavanja tehnika i postupaka razvijanja finih motoričkih vještina i likovnog izražavanja korištenjem površine, mase i volumena u prostoru. Zato je upoznavanje sa svakom pojedinom kiparskom tehnikom i tehnikom plošnog tiska poželjno započeti učiteljevom demonstracijom. Učitelj jednostavnim riječima obrazlaže postupke tiska i modeliranja. Poticaji i motivi za stvaranje mogu biti prirodni oblici iz neposredne okoline, kulturna baština, ornamenti i predmeti iz prošlosti hrvatskog naroda te nevizualni poticaji (emocije, osjeti, glazba,...). Učitelj potiče učenike na korištenje što većeg broja tehnika i postupaka te na istraživanje njihovih mogućnosti. Usmjeravanjem učenika na samostalno, originalno i promišljeno likovno izražavanje ostvaruju se preduvjeti da likovna vrijednost površine bude primarna u odnosu na opisno predstavljanje predmeta i pojava. Pravilnim tematskim usmjeravanjem i planiranjem učenici će dobiti mogućnost inovativnog izražavanja i uporabe materijala razvijajući simboličko izražavanje likovno tehničkim sredstvima. Potrebno je podučiti učenike da je pravilno korištenje te čistoća pribora i radnog prostora učenička osobna zadaća i  odgovornost.

Likovno tehnički materijali i tehnike prostorno-plastičkoga oblikovanja: glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim (alufolija), papirna ambalaža, drveni otpadni materijali.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo i Matematika i s međupredmetnim temama: upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (organiziranjem likovnih izložbi, uređenje učionice, oslikavanje škole, uređenje školskog dvorišta). 

• opaža i istražuje materijale, postupke, likovne elemente i načela stvaranja
• opisuje različite likovne tehnike i sredstva u vlastitom radu
• istražuje i opisuje različite oblike vlastitog likovnoga izražavanja
• povezuje likovno djelo s osobnim iskustvom i doživljajem.

• definira temu, motiv i likovnu tehniku u svom i tuđem likovnom uratku
• analizira različita likovna i vizualna djela izražavajući osobni stav
• primjenjuje odgovarujući likovni jezik u opisu svoga i vršnjačkoga stvaranja te opisu umjetničkih djela.

• likovni elementi
• točka, crta, vrste crta, smjer, osjetljivost i karakter crte
• gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte
• kontrast crta po karakteru (suprotnost (kontrast) crta, meka crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana crta)
• boja: osnovne, izvedene i neutralne boje, tople i hladne boje, simboličke boje, miješanje boja, promjena boje dodavanjem crne i bijele

•  likovna područja – likovne tehnike

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž (fotografije iz časopisa)

•  likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• kontrast toplo - hladno
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

• slikanje: akvarel, tempera, pastel, drvene bojice, kolaž (fotografije iz časopisa)

•  likovna načela

• ritam oblika: ponavljanje i variranje po položaju, veličini i boji, izmjena oblika
• ravnoteža na površini i u prostoru
• proporcije
• kontrast toplo - hladno
• smještaj: vodoravno, uspravno, koso
• unutrašnji i vanjski prostor (namještaj, zid, pod, stup, strop, krov…), otvoreni i zatvoreni prostor, (ulica, trg, park, most…)
• uporabni predmeti, modni dizajn, nakit
• ilustracija, čestitka, reklama, plakat, prometni znak...
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela
• likovni problem
• tehnička izvedba
• kompozicijski sklad
• originalnost.

Ishod B.III.1. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.III.1., A.III.2. i A.III.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Učenik može istraživati i upoznavati umjetnička djela tijekom procesa stvaranja, opisivanjem prije ili nakon završenog samostalnog stvaralačkog rada. Upoznaje i istražuje djela iz različitih područja likovnih i vizualnih umjetnosti. Učitelji demonstriranjem odabranih djela iz likovne umjetnosti potiču učenike na istraživanje i primjenu uočenog u osobnom likovnom izražavanju. Tijekom razgovora učitelj potiče učenike da izraze osobni doživljaj stvaranja, ali pritom ne utječe na njegov osobni stav i integritet. Važno je učenike poticati na sudjelovanje na razrednim, školskim izložbama, tematskim natječajima kao i projektima u kojima ima priliku razvijati socijalne vještine. Upoznavanjem upotrebe suvremenih tehnologija u likovnoj umjetnosti učenici mogu brže stjecati kompetencije za prezentiranje odabranih primjera likovnih i vizualnih uradaka.

Ishod B.III.2. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.III.1., A.III.2. i A.III.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost te sadržajem ishoda C.III.1. iz domene Umjetnost u kontekstu.

Učitelj motivira učenike na  iznošenje vlastitog  mišljenja, verbalizaciju likovnog doživljaja, dijalog i prihvaćanje tuđeg mišljenja. Važno ih je poučiti da njihovo mišljenje treba biti utemeljeno na poznavanju sadržaja i likovnog jezika. Ovakav pristup i usporedba likovnih i vizualnih uradaka ima za cilj aktivan i svjestan doživljaj koji će biti temeljen na pravilnoj percepciji, komunikacijskim vještinama i dovoljno razvijenim kritičkim mišljenjem učenika. Opis i usporedba se mogu koristiti u svim fazama i utječe na sposobnost promjena u stvaranju, procjene završetka rada i uočavanje kvalitativnih odnosa. Kada učenik može slobodno i argumentirano iznositi svoje mišljenje, bit će spreman i prihvaćati tuđe mišljenje i sugestije drugih i primijeniti u svom radu. Preporučuje se upoznavanje originalnih umjetničkih djela, lokacija, građevina i kulturnih spomenika kroz terensku nastavu te korištenje IKT-a u nastavi.

• uočava povezanost sadržaja kroz funkciju i estetiku
• kreira likovni uradak tematski povezan s neposrednim okruženjem
• definira likovni uradak kao oblik komunikacije u vlastitom i tuđem stvaranju
• oblikuje njemu blizak prostor (crtežom ili maketom).

• izražava likovnim i vizualnim pojmovima doživljaj prostora u kojem svakodnevno boravi i radi
• predlaže idejna rješenja javnog prostora oblikovanjem
• uspoređuje i stvara vizalni uradak kroz odnose slika i tekstova.

• unutrašnji i vanjski prostor (namještaj, zid, pod, stup, strop, krov…), otvoreni i zatvoreni prostor, (ulica, trg, park, most…)
• uporabni predmeti, modni dizajn, nakit
• ilustracija, čestitka, reklama, plakat, prometni znak…

• crteži, slike, slikovnice, kipovi, stripovi, animirani film, fotografija, scenografija, kostimi glumaca, lutke u predstavama i sl
• kulturno-umjetnički događaji: izložbe, kazališne i lutkarske predstave
• muzej, spomenici kulture, dekorativni i uporabni predmeti iz prošlosti i sl.

Učitelji usmjeravaju učenike i organiziraju aktivnosti istraživanja neposrednog okruženja, užeg zavičaja. Učenici kroz likovno izražavanje i kreativnu igru istražuju na koji način su okolni prostor i građevine povezani sa sadržajima koje su usvojili, prepoznaju i opisuju vizualne i funkcionalne karakteristike te predlažu idejno oblikovanje određenog javnog prostora za neku uporabu.

Moguće je uraditi plan naselja, maketu okolnog prostora, skicu idejnog rješenja,...

Učitelj treba učenike upoznati i s povijesnim činjenicama i legendama koje su u svezi s urbanom cjelinom ili građevinom koju posjećuju. Važno je da stječu znanja o upotrebi i razlikama tradicionalnih i suvremenih predmeta, odjeće te opisuju primjere originalnih i funkcionalnih rješenja. Učenicima se kroz primjere vizualnih znakova (prometnih znakova, reklama,...) zorno pojašnjava vizalna komunikacija u javnom prostoru.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura i s međupredmetnim temama: upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (organiziranjem likovnih izložbi, eko sekcija, uređenje učionice, oslikavanje škole, uređenje školskog dvorišta). 

Učitelj organiziranjem izvanučioničke nastave, odlascima u kino (animirani film), kazališnim i lutkarskim predstavama, izložbama fotografija, muzeja stvara preduvjete da učenici prepoznaju i imenuju različite sadržaje iz svoje okoline kao produkt likovnog i vizualnog izražavanja. Uključivanjem učenika u aktivnosti različitih kulturno-umjetničkih radionica te posjetima umjetničkom ateljeu, arhitektonskom ili dizajnerskom ateljeu postiže da učenik može navoditi konkretne primjere različitih oblika umjetničkog izražavanja.

Preporučuje se i posjet umjetniku i razgovor ili prezentacija o odabranom umjetniku iz užeg zavičaja s ciljem razvoja svijesti o ulozi umjetnika u društvu i važnosti umjetnosti.

Učenike treba poticati na aktivno , korisno i kreativno korištenje slobodnog vremena, posjećivanje kulturnih i umjetničkih događaja te razvoj odgovornosti prema suvremenoj kulturi i umjetničkom nasljeđu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura i s međupredmetnim temama: upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (organiziranjem likovnih izložbi, eko sekcija, uređenje učionice, oslikavanje škole, uređenje školskog dvorišta). 

• primjenjuje crte pri vlastitom likovnom izražavanju
• koristi i jasno izražava crtačku teksturu
• demonstrira precizne motoričke vještine
• služi se osnovnim sredstvima i principima likovne umjetnosti.

• uočava i likovno se izražava tonskim stupnjevanjem boja
• koristi kontrast kromatsko-akromatski i komplementarni odnos boja pri likovnom i vizualnom stvaranju
• koristi se likovnim i vizualnim pojmovima pri stvaranju
• izražava slikarske teksture bojom, potezom i mrljom kao dijelom površine. 

• prepoznaje i primjenjuje različite plastične teksture kao sastavne dijelove površine, mase i prostora
• izražava se kroz suprotnosti punog i praznog prostora
• oblikuje vlastiti rad koristeći fine motoričke vještine i dosljednost pri realiziranju likovnoga zadatka.

• točka i crta
• značenje crta: odnos obrisa i građe (konturne i strukturne crte)
• crtačka tekstura (skupljeno, raspršeno).

• boja, tonsko stupnjevanje boja
• kontrast kromatsko-akromatsko
• komplementarni kontrast
• ploha: modelacija i modulacija (ploha, tonsko i kolorističko slikanje)
• grafika: monotipija, kartonski tisak.

• masa i volumen u prostoru
• kontrast punog i praznog prostora
• visoki, niski i udubljeni reljef (kiparstvo)
• plošno istanjena masa, ravnoteža (puna plastika, mobil, ravnoteža).

Učenici u četvrtom razredu u procesu stvaranja i izražavanja crtanjem utvrđuju poznavanje osnovnih principa i elemenata kompozicije. U procesu stvaranja koriste obrisne i strukturne crte, skupljeno-raspršeno u svrhu realizacije ideje jasno ističući formalne vrijednosti likovne cjeline. U stvaralačkom procesu je izuzetno važna samostalnost upotreba crta po značenju, odnosa obrisa i građe te vježbanje finih motoričkih vještina. 

Tematski poticaji se dijele na : poticaje koji nastaju pričanjem i slušanjem, poticaje temeljene na osjećajima, poticaje iz vizualnog okruženja. Uočavanjem posebnosti materijala te njihove mogućnosti upotrebe potiče se primjenom različitih istraživačkih postupaka i kreativnih igara. Učenik se u radu potiče na samostalan izbor Iikovnih elemenata i principa kojima će se likovno izražavati.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika.

Učenici u četvrtom razredu trebaju upoznati predložene, ali i druge slikarske i grafičke tehnike i materijale u skladu s mogućnostima  realizacije.Likovni jezik i terminologija se usvajaju kroz komunikaciju s učiteljem, učenici prepoznaju, imenuju i opisuju materijale, tehnike i alate. Uočavanje posebnosti materijala te njihove mogućnosti upotrebe potiče se primjenom različitih istraživačkih postupaka i kreativnih igara. Učitelji usmjeravaju pažnju ka savjesnom i planskom istraživanju različitih vrsta papira i slikarskih tehnika. Učenici nadograđuju znanja o slikarskim tehnikama i postupcima, realiziraju ideje i koriste likovni jezik. Učenike treba usmjeravati na samostalno, promišljeno i originalno likovno izražavanje pri čemu likovna vrijednost postupno preuzima primat u odnosu na opisno predstavljanje predmeta i pojava. Odabirom tematskih poticaja učitelj će učenike usmjeriti na inovativno likovno i simboličko izražavanje. 

Ostvarenje ishoda se može pratiti kroz individualni napredak pri uporabi likovnih slikarskih sredstava, razvoj radnih navika, organizaciju radnog prostora, urednost u radu, održavanje pribora za rad i suradnju s drugima u radu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Glazbena kultura, Matematika i s međupredmetnim temama: upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (neverbalna komunikacija). 

Učenici su usvojili likovne principe i kompozicijske elemente za stvaranje oblika i odnosa mase u prostoru. U stvaralačkom procesu i izražavanju koriste likovni jezik polazeći od opažanja različitih odnosa (odnose cjelina i odnose elemenata unutar cjeline).

Materijali i tehnike koji se preporučuju za likovno stvaranje su: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža, alu-folija, kaširani papir. Učenici samostalno prepoznaju, imenuju i opisuju materijale, tehnike i alate za likovno i vizualno stvaranje. Uočavaju specifičnosti i mogućnosti upotrebe različitih materijala te primjenjuju različite istraživačke postupke i kreativnost u stvaranju. Ostvarenje ishoda se može procjenjivati kroz napredak učenika pri upotrebi likovnih materijala, radne navike, organiziranost radnog prostora, urednost pri radu i suradnjom s drugima. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Matematika i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• istražuje umjetnička djela i različite vrste likovnih i vizualnih umjetnosti
• opisuje umjetničko djelo primjenom odgovarajućih likovnih termina
• opisuje osobni doživljaj djela usporedbom sa osobnim iskustvom.

• koristi odgovarajuće likovne pojmove u opisu vlastitoga i tuđeg likovnoga i vizualnoga uratka
• poznaje različite oblike likovnoga izražavanja u vlastitom i tuđem likovnom i vizualnom stvaranju
• definira i iznosi osobni kritički stav na temelju zadanih kriterija.

• točka i crta
• značenje crta: odnos obrisa i građe (konturne i strukturne crte)
• crtačka tekstura (skupljeno, raspršeno)
• boja, tonsko stupnjevanje boja
• kontrast kromatsko-akromatsko
• komplementarni kontrast
• ploha: modelacija i modulacija (ploha, tonsko i kolorističko slikanje)
• grafika: monotipija, kartonski tisak
• masa i volumen u prostoru
• kontrast punog i praznog prostora
• visoki, niski i udubljeni reljef (kiparstvo)
• plošno istanjena masa, ravnoteža (puna plastika, mobil, ravnoteža)
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

• točka i crta
• značenje crta: odnos obrisa i građe (konturne i strukturne crte)
• crtačka tekstura (skupljeno, raspršeno)
• boja, tonsko stupnjevanje boja
• kontrast kromatsko-akromatsko
• komplementarni kontrast
• grafika: monotipija, kartonski tisak
• masa i volumen u prostoru
• kontrast punog i praznog prostora
• visoki, niski i udubljeni reljef (kiparstvo)
• plošno istanjena masa, ravnoteža (puna plastika, mobil, ravnoteža)
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela
• likovni problem
• tehnička izvedba
• kompozicijski sklad
• originalnost.

Učenik može istraživati i upoznavati umjetnička djela tijekom procesa stvaranja, opisivanjem prije ili nakon završenog samostalnog stvaralačkog rada. Učenici imenuju likovna područja, postupke, materijale i tehnike nastavno na znanje usvojeno u prethodnom razredu, usmjeravajući se prema samostalnom istraživanju i primjeni naučenog u svom radu. Učitelj potiče učenike na samostalno iznošenje mišljenja tijekom rada. Tako ih se usmjerava prema postignuću osobnog zadovoljstva zbog realiziranja ideje koristeći likovna sredstva.

Učitelji demonstriranjem odabranih djela iz likovne umjetnosti potiču učenike na istraživanje i primjenu uočenog u osobnom likovnom izražavanju. Tijekom razgovora učitelj potiče učenike da izraze osobni doživljaj stvaranja, ali pritom ne utječe na njegov osobni stav i integritet. Važno je učenike poticati na sudjelovanje na razrednim, školskim izložbama, tematskim natječajima kao i projektima u kojima ima priliku razvijati socijalne vještine. Upoznavanjem upotrebe suvremenih tehnologija u likovnoj umjetnosti učenici mogu brže stjecati kompetencije za prezentiranje odabranih primjera likovnih i vizualnih uradaka.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik.

Ishod B.IV.2. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.IV.1., A.IV.2. i A.IV.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Učitelj predstavlja odabrana djela iz likovne umjetnosti i potiče učenike na samostalno istraživanje i primjenu uočenog u vlastitom radu. Ovako se može motivirati učenike na iznošenje vlastitog  mišljenja, verbalizaciju likovnog doživljaja, dijalog i prihvaćanje tuđeg mišljenja.

Na početku nastavnog sata učitelj može pokazati  fotografiju crteža, slike, skulpture i sl., ovisno o sadržaju te nastavne jedinice. Jednostavnim pitanjima provjerava uspješnost učenika u prepoznavanju teme, motiva, likovnih elemenata i sl.

Potrebno je da učenik prepoznaje i imenuje određene likovne elemente, njihove karakteristike i odnose kako na površini tako i u prostoru. Važno ih je podučiti da njihovo mišljenje treba biti utemeljeno na poznavanju sadržaja i likovnog jezika. Ovakav pristup i usporedba likovnih i vizualnih uradaka ima za cilj aktivan i svjestan doživljaj koji će biti temeljen na pravilnoj percepciji, komunikacijskim vještinama i dovoljno razvijenim kritičkim mišljenjem učenika.

Opis i usporedba se mogu koristiti u svim fazama i utječe na sposobnost promjena u stvaranju, procjene završetka rada i uočavanje kvalitativnih odnosa. Kada učenik može slobodno i argumentirano iznositi svoje mišljenje, bit će spreman i prihvaćati tuđe mišljenje i sugestije drugih i primijeniti u svom radu. Preporučuje se upoznavanje originalnih umjetničkih djela, lokacija, građevina i kulturnih spomenika kroz terensku nastavu te korištenje IKT-a u nastavi.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik.

• analizira funkcionalnost i estetiku predmeta u svakodnevnoj uporabi
• koristi različite vrste vizualnih znakova i likovno oblikovanje poruke
• primjenjuje osnove vizualne pismenosti na primjerima iz stvarnog okruženja
• istražuje kulturnu baštinu u neposrednom okružju.

• unutrašnji i vanjski prostor (namještaj, zid, pod, stup, strop, krov…), otvoreni i zatvoreni prostor, (ulica, trg, park, most…)
• uporabni predmeti, modni dizajn, nakit
• ilustracija, čestitka, reklama, plakat, prometni znak.

Učitelji organiziraju posjete značajnim objektima i urbanističkim cjelinama u neposrednom okruženju.Istraživanjem svoga životnog prostora i prirodnog okruženja učenik povezuje umjetničko i uporabno, odnosno funkcionalnost predmeta. Značajno je uočavanje vizualnih znakova i povezivanje s porukama koje šalju promatračima. 

Važno je podučavati učenike prepoznati tradicijske predmete i povezati ih s društvenim kontekstom. Važno ih je poticati na razumijevanje svih oblika umjetničkog izražavanja kao estetsku vrijednost u životu pojedinca ili zajednice te postojanju estetskog neukusa (kiča).

Osim razvoja kritičkog stava i mišljenja, učenici uče o društvenom, kulturnom i povijesnom kontekstu nastanka djela/građevine, na način prihvatljiv njihovoj dobi. Usmjerenim istraživačkim radom treba nastojati razvijati svijest o kulturnom nasljeđu i identitetu učenika i zajednice. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Hrvatski jezik i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (individualni identitet, različitosti, uređenje školskog dvorišta), Poduzetnost (organiziranje izložbi), te upotrebe IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

• izražava ideje likovnim i vizualnim stvaranjem
• koristi usmjereno opažanje u stvaralačkom radu
• oblikuje vlastiti rad služeći se informacijama, mislima, iskustvima i osjećajima
• odabire ideju koju realizira likovnim i vizualnim izražavanjem
• upoznaje pojmove i forme oblikovanja u funkciji likovne i vizualne umjetnosti.

• istražuje likovne materijale i postupke za likovno stvaranje
• upoznaje karakteristike i postupke uporabe likovnih materijala
• primjenjuje stečene vještine pri likovnom izričaju.

• koristi digitalni fotografski aparat za bilježenje sadržaja iz okoline
• koristi vizualni opažaj pri likovnom izražavanju
• kombinira slike i tekst  pri stvaranju stripa i animiranog filma.

• točka i crta: različiti načini grupiranja točaka i crta (rasteri, slobodan raspored)
• boja: čistoća boje; valeri boja; simbolika i asocijativnost boja; optičko miješanje (mrlja, potez, raster, optičko miješanje boja)
• masa i volumen u prostoru: linijski istanjena masa (crta u prostoru, prostorni crtež); tlocrt  (tlocrt, zid, stup, krov).

      materijali i tehnike

• crtanje: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš
• slikanje: akvarel, gvaš, tempera, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa
• prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika.

• fotografija
• kadar
• strip
• animirani film.

U petom razredu učenici ovladavaju likovnim i kompozicijskim elementima na način da povezuju i uočavaju sličnosti i razlike na likovnoj cjelini. Sada se jasnije ističe likovni problem u odnosu na tematski sadržaj. Od učenika se očekuje da pokažu veću sposobnost analize pojedinačne linije, boje, plohe, oblika, ali i da razviju sposobnost povezivanja elemenata u određenu (kompoziciju) cjelinu. Cilj je da učenici prepoznaju postojanje, uoče i shvaćaju da je cjelina skup određenih elemenata koji imaju vrijednosti koje se ističu i međusobno povezuju.

Učitelji odabiru teme koje će naglašavati likovni problem, npr. dominantne boje, ritam, smjer,...

Maštovitim pripovijedanjem, razgovorom, postavljanjem neobičnih pitanja i poticanjem učenika na izražavanje vlastitih ideja učitelj stvara ugodno ozračje za kreativni rad. Time se  oslobađa stvaralački duh učenika pa će i uspjeh u rješavanju zadanog likovnog problema biti veći. Učenik upoznaje i druge relevantne likovne pojmove ako učitelj  smatra da mu mogu pomoći u realizaciji vlastite ideje. Učenika se u radu potiče na  samostalan odabir Iikovnih elemenata i načela kojima će se likovno izražavati.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo i Matematika.  i s međupredmetnim temama: Poduzetnost, Građanski odgoj (kreacije odjeće, lutkarske i razne predstave) i upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

Učenici u petom razredu su u na prelazu iz razredne u predmetnu nastavu. Učitelj usmjerava učeničku pažnju na području likovnog izražavanja crtanjem, slikanjem i oblikovanjem ka svjesnom i planskom istraživanju različitih vrsta papira, crtačkih, slikarskih i tehnika i materijala za oblikovanje. Likovna terminologija se usvaja kroz dijalog s učiteljem koji koristi likovni jezik prilagođen učeničkom uzrastu i razumijevanju. Učenici postaju svjesni postupaka potrebnih za izvršavanje zadatka, a pritom spontano razvijaju finu motoriku. Učitelj također educira djecu da je pravilno korištenje te čistoća slikarskog, kiparskog i drugog pribora i radnog prostora njihova osobna odgovornost. Učenici na kraju petog razreda koriste likovni jezik i terminologiju, prepoznaju, imenuju i opisuju materijale, tehnike i alate.

Učitelji usmjeravaju učenike da ovladaju finim motoričkim vještinama (kontrola alata i materijala, koordinacija ruku i očiju, preciznost, pritisak, položaj i sl.). Učenici se prilagođavaju podlozi, poznaju koja vrsta papira odgovara za ugljen, a koja za tuš. Po mogućnosti poželjno je isprobati oblikovanje medalje u plitkom reljefu tehnikom oduzimanja u gipsu. Učenici na kraju petog razreda koriste likovni jezik i terminologiju, prepoznaju, imenuju i opisuju materijale, tehnike i alate.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: (Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Poduzetništvo i upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

Usvajanje znanja o likovnom jeziku, kao i vladanje likovnim tehnikama su temelji na kojima počiva kreativni proces, stoga je potrebno poticati učenika da prethodno stečena znanja i vještine kanaliziraju u stvaranje osobnog likovnoga izričaja kao i izgrađivanju osjećaja za estetiku, rješavajući različite likovne probleme kroz praktične radove.

Kreativan rad treba da sadrži kompleksne zadatke, potiče divergetno mišljenje, percepciju i interpretaciju. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga  oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka te na taj način oblikuju likovni govor. 

Učenici digitalnim fotoaparatom bilježe sadržaje iz okoline koristeći znanje o kadru, planu, kompoziciji i ostalim elementima likovnog jezika. Pri snimanju fotografija vježba vizualni opažaj usmjeravajući pažnju na različite odnose unutar cjeline. Ovaj ishod se ostvaruje u skladu s tehničkim mogućnostima škole i učenika. Učenici mogu raditi u paru ili skupinama pri čemu se zajednički služe dostupnom tehnologijom.

Preporučuje se upotreba IKT-a.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik (medijska kultura) i s međupredmetnim temama: Poduzetništvo (likovne izložbe s motivirajućim porukama), Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

• opisuje umjetničko djelo kao cjelinu i povezuje s vlastitim iskustvom, mislima i osjećajima
• pronalazi različite mogućnosti realizacije ideje materijalima i likovnim jezikom
• opisuje osobne doživljaje stvaranja (ideje, poticaje, poruke)
• izražava razinu zadovoljstva pri stvaralačkom procesu.

• opisuje i uspoređuje likovne i vizualne radove po unaprijed zadanim kriterijima
• procjenjuje vlastite radove kao i radove drugih učenika po prikazu motiva, originalnosti, uloženom trudu i izraženoj ideji
• uočava razliku između ostvarenih i neostvarenih mogućnosti realizacije ideja.

• točka i crta: različiti načini grupiranja točaka i crta (rasteri, slobodan raspored)
• boja: čistoća boje; valeri boja; simbolika i asocijativnost boja; optičko miješanje (mrlja, potez, raster, optičko miješanje boja)
• masa i volumen u prostoru: linijski istanjena masa (crta u prostoru, prostorni crtež); tlocrt  (tlocrt, zid, stup, krov)
• fotografija
• kadar
• strip
• animirani film
• crtanje: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš
• slikanje: akvarel, gvaš, tempera, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa
• prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

• točka i crta: različiti načini grupiranja točaka i crta (rasteri, slobodan raspored)
• boja: čistoća boje; valeri boja; simbolika i asocijativnost boja; optičko miješanje (mrlja, potez, raster, optičko miješanje boja)
• masa i volumen u prostoru: linijski istanjena masa (crta u prostoru, prostorni crtež); tlocrt  (tlocrt, zid, stup, krov)
• fotografija
• kadar
• strip
• animirani film
• slikanje: akvarel, gvaš, tempera, flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa
• prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika
• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela
• likovni problem
• tehnička izvedba
• kompozicijski sklad
• originalnost.

Ishod B.V.1. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.V.1., A.V.2. i A.V.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Može se provoditi na početku nastavnog sata, tijekom učeničkog stvaranja i po završetku rada. Učenike se usmjerava prema postizanju osjećaja osobnog zadovoljstva zbog realizacije ideje uporabom likovnog i vizualnog sredstva.

Na početku nastavnog sata učitelj može provjeriti učenička znanja o crti i točki/boji/plohi/masi i volumenu, ovisno o tome koji su likovni elementi predviđeni za rad tom nastavnom jedinicom. Dovoljno je da učenik prepoznaje i imenuje određene likovne elemente te da ukazuje na njihove karakteristike i odnose kako na površini tako i u prostoru.

Tijekom učeničkog stvaranja učitelj može postaviti nekoliko pitanja učeniku, npr. koje će crte koristiti da bi prikazao određeni objekt, kako će dobiti svjetliju/tamniju boju, koji je predmet u stvarnosti veći, kako izraziti objekte u prostoru i sl. Tijekom razgovora učitelj potiče učenike da izraze osobni doživljaj stvaranja, ali pritom pazi da ne utječe na njegovu individualnost i usredotočenost na rad.

Učenici petog razreda prelaze iz percepcije sadržaja u doživljaj likovne umjetnosti kao istraživačkog procesa promatranja, asocijacija i otkrivanja likovnog principa. Izuzetno je važno da učitelj ne inzistira na jednom očekivanom shvatanju već da učenike potiču na iznošenje osobnog mišljenja i samoprocjenu.

Tijekom izvođenja projektne nastave, učenik kroz različite  projektne  zadatke istražuje i upoznaje umjetničko djelo.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Hrvatski jezik i s međupredmetnim temama:  Poduzetništvo (likovne izložbe s motivirajućim porukama), upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

Ishod B.V.2. ostvaruje se usporedo sa ishodima A.V.1., A.V.2. i A.V.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Učitelji prezentiraju odabrana djela iz likovne umjetnosti i potiču učenike na samostalno istraživanje i primjenu uočenog u svome radu. Poželjno je i organizirati projektne skupine koje će istraživati primjere vizualne kulture u neposrednom okruženju. Poticanjem učenika na sudjelovanje na školskim izložbama, natječajima i stvaranjem u zajednici utjecat će se na razvoj jezično-komunikacijskih, socijalnih i građanskih kompetencija.

Upoznavanjem s uporabom suvremenih tehnologija i djela suvremene umjetnosti u likovnoj umjetnosti učenike se dodatno informira i upoznaje s materijalima, tehnikama i postupcima.

Na početku nastavnog sata učitelj može pokazati  fotografiju crteža, slike, skulpture i sl., ovisno o sadržaju te nastavne jedinice. Jednostavnim pitanjima provjerava uspješnost učenika u prepoznavanju teme, motiva, likovnih elemenata i sl. Potrebno je da učenik prepoznaje i imenuje određene likovne elemente, njihove karakteristike i odnose kako na površini tako i u prostoru. Također, treba da opisuje i uspoređuje likovne i vizualne radove po unaprijed zadanim kriterijima. Procjenjuje vlastite radove i drugih učenika po prikazu motiva, originalnosti, uloženom trudu i izraženoj ideji. Uočava razliku između ostvarenih i neostvarenih mogućnosti realizacije ideja.

Učenik prepoznaje razine zadovoljstva u vlastitom stvaralačkom procesu izražavajući stupanj zadovoljstva od sudjelovanja do potpunog stvaralačkog doživljavanja.

Preporučuje se upotreba IKT-a.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik. 

• uspoređuje odnose slike i teksta na reklami, plakatu i zaštitnom znaku
• istražuje arhitektonske cjeline i životni prostor 
• procjenjuje i analizira likovna načela u svom okružju.

• opisuje umjetničku vrijednost predmeta i spomenika u neposrednom okružju
• opisuje i uspoređuje umjetnička djela uzimajući u obzir različite društvene okolnosti
• povezuje djela iz lokalne kulturne baštine s određenim društvenim i materijalnim okolnostima.

• unutrašnji i vanjski prostor (namještaj, zid, pod, stup, strop, krov…), otvoreni i zatvoreni prostor, (ulica, trg, park, most…)
• uporabni predmeti, modni dizajn, nakit
• ilustracija, čestitka, reklama, plakat, prometni znak…

• crteži, slike, slikovnice, kipovi, stripovi, animirani film, fotografija, scenografija, kostimi glumaca, lutke u predstavama i sl.
• kulturno-umjetnički događaji: izložbe, kazališne i lutkarske predstave…
• muzej, spomenici kulture, dekorativni i uporabni predmeti iz prošlosti i sl.

Učitelji planiraju posjete značajnim arhitektonskim cjelinama u užem i širem zavičaju.Učitelj usmjerava učenike na istraživanje i uspoređivanje arhitektonskih cjelina te prostornu organizaciju kojom čovjek prilagođava životni prostor prirodnom okruženju i svojim potrebama. Zajednička izrada makete objekta ili urbane cjeline od ambalažnog materijala je jedna od mogućih aktivnosti za realizaciju.

Istraživanjem svoga životnog prostora i prirodnog okruženja, učenik povezuje umjetničko i korisno, odnosno funkcionalnost predmeta. Važno je prepoznati tradicijske elemente, nakit i uporabne predmete te povezati ih s društvenim kontekstom.

Usporedbom različitih odnosa slika i teksta pri oblikovanju poruke učenik zaključuje da je vizualno komuniciranje važan oblik komunikacije, razmjene ideja, poruka, informacija i edukacije. Kroz realizaciju praktičnih zadataka učenici se osposobljavaju za vizualno komuniciranje-prenošenje poruka i informacija.

Preporučuje se upotreba IKT-a.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: (Priroda i društvo, Hrvatski jezik i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i Poduzetnost (likovne izložbe s motivirajućim porukama).

Učitelj potiče učenike i organizira odlazak u atelje, kazališne i lutkarske predstave, izložbe fotografija, da posjećuju kulturno-umjetničkih događaja, muzeje… Odlaskom na kulturno-umjetnički događaj učenici će imati priliku steći dojam o ulozi i značaju umjetnika u zajednici. Prije odlaska prethodi upoznavanje učenika s planiranim tijekom događanja i pravilima ponašanja na početku, tijekom i nakon završetka manifestacije. Učitelj će učenike upoznati i s povijesnim i kulturnim značajem umjetničkog djela ili događaja.

Preporučuje se da svi posjeti i događaji budu vezani za okruženje u kojem učenici odrastaju. Poželjno je i organizirati radionicu u kulturnoj ustanovi ili ateljeu uz suradnju umjetnika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (individualni identitet, različitosti), Poduzetništvo (likovne izložbe s motivirajućim porukama), upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). 

• istražuje i interpretira obrisnu crtu, tok i karakter crte, strukturne crte i strukturne točke
• istražuje i primjenjuje kromatski intenzitet i efekte boja, kontraste toplih i hladnih boja, komplementarne parove kao i simultanu i sukcesivnu pojavu
• primjenjuje pojmove lik, ploha, dvodimenzionalno, te opisuje razlike između pravilnih i nepravilnih likova; kombinira statične i dinamične plohe u vlastitom likovnom radu
• razlikuje i kombinira teksture različitim likovnim sredstvima i materijalima
• istražuje odnos mase i prostora u skulpturi i arhitekturi.

• primjenjuje karakteristike različitih crtačkih tehnika u vlastitom likovnom izrazu
• primjenjuje svoje ideje u likovno djelo, istražujući vlastite mogućnosti i osobine slikarskih tehnika
• istražuje i primjenjuje grafičke tehnike
• stražuje mogućnosti, suodnose i raznolika rješenja modeliranja i građenja.

• kreira kreativni i originalni rad, samostalan i suradnički u korelacijskoj vezi nastave likovne kulture sa sadržajima drugih nastavnih predmeta
• kreira likovna djela, kroz vlastite kreacije i rekompozicije
• primjenjuje faze stvaralačkoga procesa.

• točka, crta
• obrisne crte, tok i karakter crta
• strukturne točke i crte 
• boja
• osnovne boje, neutralne boje, kontrast toplo - hladno
• komplementarni kontrast
• ploha 
• likovi na plohi
• statične i dinamične plohe
• površina
• slikarske teksture
• ritam oblika i tekstura
• masa/volumen i prostor
• osnovni trodimenzionalni oblici
• složene prostorne strukture i konstrukcije.

     Izborne teme:

• točka i crta - strukturne crte
• boja - svjetlosne vrijednosti čistih boja
• ploha - redefinicija plohe
• površina - grafička modelacija
• masa/volumen i prostor - proporcije trodimenzionalnih oblika u prostoru.

         likovne tehnike i materijali: 

• olovka, ugljen, tuš-pero/kist, lavirani tuš, flomasteri, vodena boja, pastel, tempera, gvaš, kolaž, karton, karton-tisak, monotipija, aluminijska folija, žica, glinamol, papir-plastika
• likovna mapa.

• oblikovanje na plohi: crtanje, slikanje i grafika, grafički dizajn, video, kompjuterska slika
• prostorno oblikovanje: modeliranje i građenje, umjetničko oblikovanje svjetlom (happenning, performance)
• primijenjeno oblikovanje: etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitektura i urbanizam.

Nastavni predmet likovna kultura u 6. razredu obuhvaća slijedeća područja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje te dizajn, povezujući funkcionalno sadržaje svih navedenih područja. U sladu s tim područjima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: točka i crta, ploha, boja, površina, masa/volumen i prostor. Za svaku nastavnu temu navode se likovni problemi vezani uz likovni jezik koji se obrađuje u nastavnim jedinicama. Redoslijed je predložen, a ne obvezujući.

Na svakom se nastavnom satu treba pokazati odgovarajuće likovno-umjetničko djelo. Umjetničko djelo nije u funkciji ilustracije motiva, već je ono konkretna ilustracija likovnoga problema koji će učenici rješavati; treba sadržajem, a ne temom odgovarati likovnom području.

Na svakom nastavnom satu (prije nove nastavne jedinice) treba pokazati odgovarajuće i kvalitetno likovno djelo na kojem će učenici rješavati i analizirati isključivo likovni problem (ne motiv), likovne elemente i kompoziciju. Da bi se učenicima olakšao sam proces rješavanja likovnoga zadatka, preporučuje se pokazivanje fotografije kao inspiracija za određeni motiv.

Struktura programa uvažava i prati razvojne faze učenikova likovnoga izražavanja i stvaranja, a od učitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju likovne problematike kao i likovnoga psihofizičkoga razvitka učenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (književnost), Matematika (ravnina točka, kvadrat, pravokutnik, kružnica), Vjeronauk (blagdani), Priroda (čovjek i priroda), Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam), Tehnička kultura (tehničko crtanje, kotiranje, mjerilo crtanja), Glazbena kultura (ritam) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (društvene zajednice).

Da bi se svaki likovni zadatak izveo kvalitetno i dobro, potrebno je koristiti likovne mape prilagođene za što bolji i kvalitetniji sat Likovne kulture. Koristiti likovne mape koje su urađene i prilagođene novom kurikulu za predmet Likovnu kulturu.

Potrebno je da učitelj posebnu pažnju posveti zadanoj tehnici koja se koristi za određenu likovnu jedinicu. Likovnu tehniku odabirati u skladu s nastavnim sadržajem i likovnim problemom. Najprije s učenicima ukratko porazgovarati o zadanoj likovnoj tehnici i mogućnostima koje ta tehnika pruža. Ukoliko je riječ o tehnici s kojom se učenici ranije nisu susretali, preporuča se demonstriranje tehnike. Također je važno da učenici na nastavu donose sav likovni materijal potreban za izvođenje preporučene likovne tehnike, te da prije samog rada zaštite radni prostor. 

Tijekom likovnoga procesa kod učenika poticati stvaralačku slobodu, istraživanje različitih mogućnosti koje tehnika pruža s obzirom na likovni zadatak, ali i racionalan odnos prema likovnim materijalima i radnom prostoru.

“Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (čovjek i priroda), Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam), Tehnička kultura (tehničko crtanje, kotiranje, mjerilo crtanja) Matematika (ravnina točka, kvadrat, pravokutnik, kružnica) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Usvajanje znanja o likovnom jeziku, kao i vladanje likovnim tehnikama su temelji na kojima počiva kreativni proces, stoga je potrebno poticati učenika da prethodno stečena znanja i vještine kanaliziraju u stvaranje osobnog likovnoga izričaja kao i izgrađivanju osjećaja za estetiku, rješavajući različite likovne probleme kroz praktične radove.

Kreativan rad treba da sadrži kompleksne zadatke, potiče divergetno mišljenje, percepciju i interpretaciju. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga  oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka te na taj način oblikuju likovni govor. 

Prijedlozi za rad s učenicima s poteškoćama u radu obuhvaćaju na različitim razinama praktični rad u nastavi likovne kulture, što uključuje rad u timu stručnjaka učitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tehnička kultura (tehničko crtanje, kotiranje, mjerilo crtanja), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju). Građanski odgoj i obrazovanje (individualni identitet, različitosti).

• objašnjava različite pristupe rješavanja umjetničkog problema
• opisuje svoj doživljaj umjetničkog djela kao medija kojim se izražava i komunicira.

• raspravlja o likovnom djelu, likovnoj umjetnosti i kulturnoj baštini
• analizira različite metode i pristupe rješavanja likovnoga problema na umjetničkim djelima
• izražava se pri opisivanju umjetničkog djela odgovarajućom likovnom terminologijom
• usvaja zaključke i stavove kako o samom umjetničkom djelu tako i o autoru.

• otvorenost
• različitost u pristupu rješavanja umjetničkih djela
• umjetničko djelo kao medij kojim se: izražava, komunicira, razmišlja i kritizira.

• učenika se potiče i usmjerava na;
• razvijanje sustavnog i metodičkog odgajanja opažaja
• analizu umjetničkih djela
• istraživanje likovnih medija i tehnika na umjetničkim djelima
• donošenje zaljučaka i stavova
• razvijanje argumentiranog stava
• oblikovanje vrijednosnih prosudbi.

Kod učenika razvijati sposobnost analitičkog promatranja i likovno-vizualnoga mišljenja potičući ih na aktivno sudjelovanje u analizi svog rada i radova drugih učenika. Izložiti radove na svima vidljivo mjesto te ih sagledati s više aspekata: likovni zadatak, tehnička izvedba, likovnost i originalnost.

Uloga učitelja je da što više potiče učenike na argumentirano raspravljanje o likovnim djelima i stvaralaštvu, kako o vlastitom tako i tuđem likovnom djelu. Analizom svoga i tuđeg rada potiče se kreativno i kritičko mišljenje te se potiče korištenje prikladne likovne terminologiju. Kroz uvažavanje i preciznu raspravu, svakom učeniku dati dovoljno vremena da se izrazi i razvije argumentirane stavove o likovnoj umjetnosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (društvene zajednice).

Oblikovanje vrijednosnih prosudbi kod učenika se razvija kroz analizu umjetničkih djela i iznošenjem argumentiranoga stava o likovnim djelima, umjetnicima, stilovima i različitim razdobljima u povijesti umjetnosti. Učenika što više poticati da izrazi svoje mišljenje o određenom likovnom djelu. Učitelj upućuje učenika pazeći da se pri izražavanju koristi likovna terminologija usmjeravajući učenika na sadržaj, odnose, tehniku i samu bit likovnoga djela.

Analizom i interakcijom s umjetničkim djelima učenik će zajedno s učiteljem doći do novih znanja i vještina koja se nadovezuju na prethodna. Važno je da učitelj izabere relevantne primjere umjetničkih djela (većinom su to djela moderne i postmoderne umjetnosti, kao i djela iz prošlih razdoblja), kao i sam pristup učenja s kojima će se najbolje ostvariti predviđeni ishod. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilovi, ilustracija), Povijest (društvo kroz povijest) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (društvene zajednice).

• analizira likovnu umjetnost kao način komunikacije s okolinom
• objašnjava važnost likovne umjetnosti za društvo
• utvrđuje važnosti i raznolikosti kulturnih baština.

• uspoređuje vezu između vizualnog komuniciranja i doživljaja umjetničkog djela
• objašnjava ulogu likovne umjetnosti kao načina komunikacije s okolinom
• objašnjava ulogu umjetnosti kao sastavnog dijela svakog društva.

• likovna umjetnost kao komunikacija
• važnost umjetnosti za društvo
• važnost i raznolikost kulturno - umjetničke baštine
• umjetnička baština kao simbol i prepoznatljivost vlastitog i tuđeg identiteta
• uvažavanje kulturne raznolikosti.

• umjetnost sastavni dio svakog društva
• likovna umjetnost kao odraz razdoblja, stila, društva i ljudske zajednice
• umjetnost i komunikacija s okolinom.

Učenike poticati da kroz stvaralačko iskustvo i stečeno znanje propituju društvenu ulogu likovne umjetnosti i utjecaj umjetnosti na svakodnevni život. Analitički osvrt uskladiti s nastavnim sadržajima dajući odgovarajuće primjere. To može biti primjer umjetnosti u kontekstu svakodnevnog života (dizajn, primijenjena umjetnost, vizualne komunikacije) ili u kontekstu vremena u kojem je umjetničko djelo nastalo kroz primjer umjetničkog rada bosanskohercegovačke i hrvatske baštine te umjetničkog rada u užoj okolini.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (društvene zajednice), upotreba IKT-a i Poduzetnost. 

Na satima prezentirati značajna umjetnička djela svjetske i domaće likovne scene na kojima učenici trebaju prepoznati likovne elemente, estetsku vrijednost i izražajne osobitosti umjetničkog djela. Potrebno je kontinuirano poticati oblik komunikacije kako bi se razmišljajući došlo do sadržaja, a ne obrnuto. Uspoređujući umjetnička djela različitih stilova i pravaca, učenik raspravlja o promjenama u pristupu umjetnika pojmu umjetnosti. U odabiru likovnih primjera podjednako trebaju biti zastupljeni slikari, kipari, grafičari, arhitekti i fotografi. Učenike se motivira na samostalno analiziranje, vrednovanje i samovrednovanje. Obvezno dati naglasak na demokratski i argumentirano raspravljanje. 

Ako je moguće, osigurati učenicima neposredno iskustvo umjetničkoga djela u prostoru u kojemu je izloženo i uključiti učenike u muzejske i galerijske programe. Ukoliko je moguće s učenicima posjetiti likovnu izložbu ili upriličiti virtualni posjet svjetskim muzejima. Za ostvarenje ovog ishoda moguće je učenicima zadati i domaći uradak ili projektni zadatak.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (društvo kroz povijest) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (društvene zajednice).

• primjenjuje strukturne i teksturne crte u crtežu s ciljem predstavljanja građe i površine neke materije
• tvori rastere ponavljanjem istih elemenata (crta, točaka, oblika) i kombiniranjem njihovih različitih gustoća
• izvodi gradaciju boje dodavanjem bijele ili crne
• stvara likovni rad primjenjujući optičko i mehaničko miješanje boja
• odabire boje s ciljem ilustriranja vlastitog raspoloženja.
• kombinira simetrične i/ili asimetrične elemente u vlastitom likovnom izrazu
• istražuje mogućnosti pozitivnog i negativnog prostora plohe u procesu nastanka grafičkog otiska
• postiže privid volumena na plohi naglašavanjem svijetlih i tamnih dijelova pomoću grafičke ili tonske modelacije
• stvara različite crtačke, slikarske i plastičke teksture u vlastitom likovnom radu
• primjenjuje različite odnose mase i prostora pri modeliranju, građenju i dizajniranju.

• primjenjuje karakteristike različitih crtačkih tehnika u vlastitom likovnom izrazu
• sprovodi svoje ideje u likovno djelo istražujući vlastite mogućnosti kroz osobine slikarskih tehnika
• koristi grafičke tehnike visokog tiska
• istražuje mogućnosti, suodnose i raznolikosti modeliranja i građenja.

• stvara praktični i stvaralački rad, samostalan i suradnički u korelacijskoj vezi nastave likovne kulture sa sadržajima drugih nastavnih predmeta
• kreira i spoznaje različite mogućnosti rekomponiranja
• stvara likovna djela, kroz vlastite kreacije i rekompozicije.

• točka i crta:
• teksturne i strukturne crte
• boja:
• lokalna boja, tonsko stupnjevanje
• optičko miješanje boja
• ploha:
• simetrija i asimetrija plošnih oblika u kompoziciji
• pozitivni i negativni prostor (dio) plohe
• površina:
• slikarske teksture i fakture
• plastička tekstura
• masa/volumen i prostor:
• odnos mase i prostora
• linijska istanjena masa.

      Izborne teme:

• točka i crta: plošni rasteri
• ploha: rekompozicija oblika, boja i crta
• ploha: privid (iluzija) volumen na plohi
• boja: simbolička asocijativna uloga boje
• masa/volumen i prostor: odnos oblika, materijala i funkcije

• likovne tehnike i materijali: olovka, ugljen, tuš-pero/kist, flomasteri, pastel, tempera, gvaš, kolaž, karton, aluminijska folija, žica, glinamol, papir
• mapa/portfolio.

• oblikovanje na plohi: crtanje, slikanje i grafika, grafički dizajn, video, kompjuterska slika
• prostorno oblikovanje: modeliranje i građenje, umjetničko oblikovanje svjetlom (happenning, performance
• primijenjeno oblikovanje: etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitektura i urbanizam.

Nastavni predmet likovna kultura u 7. razredu obuhvaća slijedeća područja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje te dizajn, povezujući funkcionalno sadržaje svih navedenih područja. U sladu s tim područjima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: točka i crta, ploha, boja, površina, masa/volumen i prostor. Za svaku nastavnu temu navode se likovni problemi vezani uz likovni jezik koji se obrađuje u nastavnim jedinicama. Redoslijed je predložen, a ne obvezujući.

Pri kreiranju izvedbenoga plana, neki ishodi iz razrade mogu biti ostvareni povezivanjem pojedinih sadržaja unutar iste nastavne jedinice. Primjerice slikarske teksture i fakture moguće je povezati sa simboličkom i asocijativnom ulogom boje.

Za svaku nastavnu temu koristiti odgovarajuće reprodukcije umjetničkih djela. Također učitelj može izraditi i dodatne didaktičke materijale za sat, npr. plakat s fotografijama različitih prirodnih i umjetnih tekstura.

Likovne motive treba prilagoditi nastavnom sadržaju, likovnom problemu, dobi i interesima učenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena kultura (usporedba glazbene i tonske ljestvice), Vjeronauk (simbolička uporaba boje u liturgiji), Matematika (pozitivni i negativni prostor s pozitivnim i negativnim brojevima; simetrija i asimetrija, opseg i površina trokuta i četverokuta), Hrvatski jezik (različiti rukopisi/grafologija) i Geografija (reljef) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (izrada rastera).

Za potpuno ostvarenje ishoda učenici kroz školsku godinu trebaju primijeniti sve likovne tehnike i materijale navedene u ključnim sadržajima. Likovnu tehniku odabirati u skladu s nastavnim sadržajem i likovnim problemom. Najprije s učenicima ukratko porazgovarati o zadanoj likovnoj tehnici i mogućnostima koje ta tehnika pruža. Ukoliko je riječ o tehnici s kojom se učenici ranije nisu susretali, preporuča se demonstriranje tehnike.

Tijekom likovnog procesa kod učenika poticati stvaralačku slobodu, istraživanje različitih mogućnosti koje tehnika pruža s obzirom na likovni zadatak, ali i racionalan odnos prema likovnim materijalima i radnom prostoru.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (pozitivni i negativni prostor s pozitivnim i negativnim brojevima; simetrija i asimetrija, opseg i površina trokuta i četverokuta), Tehnička kultura (Vrste crteža prema namjeni, mjerilo crtanja, crtanje tlocrta učionice), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (izrada rastera).

Usvajanje znanja o likovnom jeziku, kao i vladanje likovnim tehnikama su temelji na kojima počiva kreativni proces, stoga je potrebno poticati učenika da prethodno stečena znanja i vještine kanaliziraju u stvaranje osobnog likovnoga izričaja kao i izgrađivanju osjećaja za estetiku, rješavajući različite likovne probleme kroz praktične radove.

Kreativan rad treba da sadrži kompleksne zadatke, potiče divergetno mišljenje, percepciju i interpretaciju. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga  oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka te na taj način oblikuju likovni govor. 

Prijedlozi za rad s učenicima s poteškoćama u učenju obuhvaćaju na različitim razinama praktični rad u nastavi likovne kulture, što uključuje rad u timu stručnjaka učitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematike (pozitivni i negativni prostor s pozitivnim i negativnim brojevima; simetrija i asimetrija, opseg i površina trokuta i četverokuta), Tehnička kultura (Vrste crteža prema namjeni, mjerilo crtanja, crtanje tlocrta učionice), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• koristi ispravno likovne pojmove pri opisu likovnoga djela
• opisuje temu, tehniku i odnos elemenata likovnoga djela
• opisuje osobni doživljaj likovnoga djela te utjecaj na njegove osjećaje, razmišljanje i stavove.

• prosuđuje ostvarenost likovnoga problema
• analizira tehničku izvedbu i kompozicijski sklad likovnoga rada
• procjenjuje originalnost likovnoga rada
• promišlja o mogućnostima primjene novih vizualnih medija te didaktički neoblikovanih materijala.

• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

• likovni problem
• tehnička izvedba
• kompozicijski sklad
• originalnost
• novi vizualni mediji

Učenike poticati da pri opisu likovnog rada obrate pažnju na stvaralački proces te odnos teme, tehnike i likovnih elemenata. Trebaju opisati elemente zastupljene na likovnom radu koristeći pravilne termine, opisati svojstva tehnike i osobni doživljaj djela.

Kod učenika razvijati sposobnost analitičkog promatranja i likovno-vizualnog mišljenja potičući ih na aktivno sudjelovanje u analizi svog rada i radova drugih učenika. Izložiti radove na svima vidljivo mjesto te ih sagledati s više aspekata: likovni zadatak, tehnička izvedba, likovnost i originalnost.

• predlaže mogućnosti preoblikovanja okoline, uporabnih predmeta, likovnog i vizualnog rada te razrađuje izvediva rješenja.

• prepoznaje likovne elemente na umjetničkim djelima 
• uviđa estetske vrijednosti i raznolikosti likovnoga izražavanja.

• dizajn: grafički, tekstilni i industrijski
• primijenjena umjetnost
• vizualne komunikacije
• kulturna baština.

• razvoj slikarskih tehnika od enkaustike do uljenih boja i kemija
• pojava tiskarstva i umjetničke grafike
• razvoj keramike
• matematika i zlatni rez
• fizika i graditeljstvo
• geometrijska perspektiva i znanstvena dedukcija.

Učenike poticati da kroz stvaralačko iskustvo i stečeno znanje propituju društvenu ulogu likovne umjetnosti i utjecaj umjetnosti na svakodnevni život. Analitički osvrt uskladiti s nastavnim sadržajima dajući odgovarajuće primjere. To može biti primjer umjetnosti u kontekstu svakodnevnog života (dizajn, primijenjena umjetnost, vizualne komunikacije) ili u kontekstu vremena u kojem je umjetničko djelo nastalo kroz primjer umjetničkog rada bosanskohercegovačke i hrvatske baštine te umjetničkog rada u užoj okolini.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (društvo kroz povijest), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (individualni identitet, različitosti).

Na satima prezentirati značajna umjetnička djela svjetske i domaće likovne scene na kojima učenici trebaju prepoznati likovne elemente, estetsku vrijednost i izražajne osobitosti umjetničkog djela.

Ako je moguće, s učenicima posjetiti likovnu izložbu ili upriličiti virtualni posjet svjetskim muzejima. Za ostvarenje ovog ishoda moguće je učenicima zadati i domaći uradak ili projektni zadatak.

Preporuča se upotreba IKT-a.

• primjenjuje u svom kreativnom radu načela geometrije i geometrijske perspektive
• primjenjuje elemente kompozicije unutar zadanog formata te vlada proporcijama i međuodnosima likova na odabranom formatu
• prepoznaje prirodne zakonitosti i načela zlatnog reza, i to primjenjuje prilikom komponiranja svojih radova
• istražuje postizanje trodimenzionalnosti tijela uz pomoć kolorističke modulacije
• stvara Iluziju prostora pomoću kolorističke perspektive
• odabire boje s ciljem ilustriranja, prikazivanja vlastitog raspoloženja
• kombinira simetrične i/ili asimetrične elemente u vlastitom likovnom izrazu
• stvara privid volumena na plohi naglašavanjem svijetlih i tamnih dijelova koristeći grafičku ili tonsku modelaciju
• povezuje pojam ritma u likovnom djelu s ritmom u glazbi, fotografiji i književnim djelima
• istražuje odnose plošno istanjenih masa i prostora te ih koristi pri modeliranju, građenju i dizajniranju.

• primjenjuje karakteristike različitih crtačkih tehnika u vlastitom likovnom izražalu
• istražuje mogućnosti i osobine slikarskih tehnika
• koristi grafičke tehnike visokog tiska
• istražuje mogućnosti, suodnose i raznolikosti modeliranja i građenja
• istražuje film, fotografiju, dizajn i druge suvremene medije.

• stvara praktični rad, samostalan i suradnički u korelacijskoj vezi nastave likovne kulture sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
• spoznaje i primjenjuje različite mogućnosti suvremenih medija.

• točka i crta
• linearna perspektiva
• proprcija, zlatni rez
• boja
• tonska modelacija
• koloristička modulacija
• ploha
• ravnoteža i ritam u kompoziciji
• linearna prespektiva, privid (iluzija) volumen na plohi
• površina
• izražajnost crta – složene strukture
• masa/volumen i prostor
• ritam plošno istanjenih masa
• proporcija
• ravnoteža.

      Izborne teme:

• točka i crta: linearna perspektiva s dva očišta
• boja: koloristička perspektiva
• ploha: ritmovi: dominacija, alternacija, varijacija, gradacija, radijacija
• površina: materijalizacija teksture površine
• masa/volumen i prostor, ritam.

• likovne tehnike i materijali: olovka, ugljen, tuš-pero/kist, flomasteri, pastel, tempera, gvaš, kolaž, karton, aluminijska folija, žica, glinamol, papir
• mapa/portfolio.

• oblikovanje na plohi: crtanje, slikanje i grafika, grafički dizajn, video, kompjuterska slika
• prostorno oblikovanje: modeliranje i građenje, umjetničko oblikovanje svjetlom (happenning, performance)
• primijenjeno oblikovanje: etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitektura i urbanizam.

Nastavni predmet likovna kultura u 8. razredu obuhvaća slijedeća područja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje te dizajn, povezujući funkcionalno sadržaje svih navedenih područja. U sladu s tim područjima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: točka i crta, ploha, boja, površina, masa/volumen i prostor. Za svaku nastavnu temu navode se likovni problemi vezani uz likovni jezik koji se obrađuje u nastavnim jedinicama. Redoslijed je predložen, a ne obvezujući. 

U izvedbenom planu posebnu pažnju bi trebalo posvetiti povezivanju ishoda i sadržaja kroz nastavne jedinice. Unutar jedne nastavne jedinice može se definirati i ostvariti više ishoda. Preporuka je da se određeni ishodi ostvare unutar više različitih nastavni jedinica i suprotno. Potrebno je pronaći odgovarajuće reprodukcije umjetničkih djela koja će motivom i tehnikom poslužiti kao motivacija u kreativnom radu učenika, pri tom vodeći računa da sadržajno odgovara njihovom uzrastu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena kultura (ritam), Hrvatski jezik (pjesme, priče, bajke, osjećajnost i izražajnost, kao i uspoređivanje likovnoga i pjesničkoga rukopisa), Priroda i društvo (zaštita okoliša, ponašanje u školi, zdravlje), Matematika (omjeri, razmjeri, proporcije, zlatni rez), Tehnička kultura (crtanje presjeka, vrste crteža prema namjeni, Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (kreiranje vlastite poruke).

Za potpuno ostvarenje ishoda učenici kroz školsku godinu trebaju primijeniti sve likovne tehnike i materijale navedene u ključnim sadržajima. Likovnu tehniku odabirati u skladu s nastavnim sadržajem i likovnim problemom. Najprije s učenicima ukratko porazgovarati o zadanoj likovnoj tehnici i mogućnostima koje ta tehnika pruža. Ukoliko je riječ o tehnici s kojom se učenici ranije nisu susretali, preporučuje se demonstriranje tehnike.

Tijekom likovnog procesa kod učenika poticati stvaralačku slobodu, istraživanje različitih mogućnosti koje tehnika pruža s obzirom na likovni zadatak, ali i racionalan odnos prema likovnim materijalima i radnom prostoru.

Također treba poticati samostalnost i kreativnost učenika, prezentirajući mu različite likovne tehnike i motive kao poticaj za ostvarenje postavljenih ciljeva. Učitelj treba asistirati kroz demonstraciju pojedinih tehnika koje bi mogle poslužiti u kompletiranju likovnoga zadatka kao savjetodavni element, ostavljajući učeniku potpunu kreativnu neovisnost. Umjetničke reprodukcije smiju poslužiti kao polazna, poticajna točka, a ne kao zadani cilj.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (ljudsko tijelo), Glazbena kultura (ritam), Geografija (geografski prostorni identitet) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Usvajanje znanja o likovnom jeziku, kao i vladanje likovnim tehnikama su temelji na kojima počiva kreativni proces, stoga je potrebno poticati učenika da prethodno stečena znanja i vještine kanaliziraju u stvaranje osobnog likovnoga izričaja kao i izgrađivanju osjećaja za estetiku, rješavajući različite likovne probleme kroz praktične radove.

Kreativan rad treba da sadrži kompleksne zadatke, potiče divergetno mišljenje, percepciju i interpretaciju. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka te na taj način oblikuju likovni govor.

Prijedlozi za rad s učenicima s poteškoćama obuhvaćaju na različitim razinama praktični rad u nastavi likovne kulture, što uključuje rad u timu stručnjaka učitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (ljudsko tijelo), Glazbena kultura (ritam), Geografija (geografski prostorni identitet) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (kreiranje vlastite poruke).

• pronalazi i prepoznaje primjere geometrijske perspektive u kompoziciji.
• shvaća važnost komponiranja i usklađivanja elemenata unutar određenog formata
• uočava povezanost prirodnih zakonitosti zlatnog reza i usklađenosti kompozicije
• pronalazi korelaciju među proporcijama likova i elemenata.

• analizira umjetničko djelo te samostalno pronalazi korištene vrste perspektive pri komponiranju djela
• razumije postupak postizanja volumena na plohi
• prepoznaje i shvaća simetrične i asimetrične kompozicije u djelima, kao i načine postizanja ravnoteže u istima.

• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela.

• likovni problem
• tehnička izvedba
• kompozicijski sklad
• originalnost
• novi vizualni mediji.

Ishod B.VIII.1 ostvaruje se u skladu s preporukama za ishode A.VIII.1, A.VIII.2 i A.VIII.3.

Preko likovnih analiza određenih umjetničkih razdoblja te značajnih predstavnika i njihovih djela, poticati razvijanje sposobnosti promatranja, uočavanja, zaključivanja, kreativnog (divergentnog) i kritičkog mišljenja.

Poželjno je poticati učenika na samostalnu primjenu likovnoga jezika i prikladnu terminologiju u vlastitom izražavanju. Učeniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mišljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvažavati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponuđenih odgovora i razvijati toleranciju. Nastaviti razvijati oblik komunikacije u duhu tolerancije i kako bi se zajednički došlo do sadržaja likovnih djela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena kultura (ritam), Hrvatski jezik (opis otvorenog i zatvorenoga prostora, stvaralačko izražavanje zavičajnim idiomom/zavičajni govor i uspoređivanje likovnoga i pjesničkoga rukopisa), Priroda i društvo (zaštita okoliša, ponašanje u školi, zdravlje), Matematika (omjeri, razmjeri, proporcije, zlatni rez), Vjeronauk (blagdani).

Učitelj učenika potiče da izraze osobni doživljaj i stav kod vlastitog ili tuđeg rada te da razvijaju kritički stav i obrazlažu ga odgovarajućom likovnom terminologijom. Učenik samostalno ili u paru provodi istraživanje odabirući stvaralački vlastiti rad ili nekoga umjetnika objašnjavajući razvoj ideja od skice do konačnoga rješenja te propitujući umjetnikov doprinos određenoj tehnici eksperimentiranjem s materijalima. U procesu analiziranja i izražavanja služiti se likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazeći od simboličke i asocijativne vrijednosti: crte, boje, mase i prostora te kompozicijskih načela.

Potrebno je omogućiti podršku u tumačenju elemenata likovnog jezika, izražajnih sredstava likovnog govora, te otkrivanju dubljeg sadržaja odabranih umjetničkih djela. Podrška se najprije treba ogledati u verbalnoj interpretaciji zasnovanoj na metodi strukturne analize.

• pronalazi međuodnose umjetnosti i svakodnevnog života
• uočava načela likovnosti i njihove primjene u oglašavanju i komunikaciji
• pronalazi zakonitosti zlatnog reza u estetici predmeta koji ga okružuju, kao i njihovu povezanost sa funkcionalnošću.

• utvrđuje važnost kulturno-umjetničke baštine u oblikovanju osobnog identiteta.

• razvoj slikarskih tehnika od enkaustike do uljenih boja i kemija
• pojava tiskarstva i umjetničke grafike
• razvoj keramike
• matematika i zlatni rez
• fizika i graditeljstvo
• geometrijska perspektiva i znanstvena dedukcija.

• ljudsko tijelo u umjetnosti: tijelo kao objekt (predmet prikazivanja), tijelo u tragovima (razlaganje i pojednostavljenje tjelesnosti), tijelo kao subjekt (nositelj umjetničke aktivnosti)
• figurativna i apstraktna skulptura
• spomenici i njihova trajnost
• umjetničke izložbe: Jesenji salon i putujuće izložbe/umjetnici
• umjetnička kritika.

Učitelj treba da probudi interes kod učenika na kontinuirano upoznavanje i istraživanje svoje vizualne okoline sa kojom je povezan u svakodnevnom životu. Treba ukazivati na činjenicu da je likovno izražavanje integralni dio životne zbilje, odnosno bitan element u građenju vizualnog identiteta i zajednice, te da je prisutno u svim aspektima života. Poticati učenika da vizualnu umjetnost razumiju kao element komunikacije, te da njenu vrijednost procjenjuju u neposrednom okruženju i svakodnevnom životu.U odabiru likovnih primjera podjednako trebaju biti zastupljeni slikari, kipari, grafičari, arhitekti i fotografi.

Osmišljenim nizom aktivnosti osigurati učenicima neposredan doživljaj umjetničkoga djela u izvornom kontekstu ili u prostoru u kojemu je izloženo, te kontinuirano poticati kritički osvrt učenika o učinkovitosti likovnoga komuniciranja. Učenike uputiti i omogućiti pristup bazama podataka koje sadrže kvalitetne informacije i digitalne reprodukcije umjetničkih djela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (omjeri, razmjeri, proporcije, zlatni rez), Biologija (ljudsko tijelo), Glazbena kultura (ritam), Geografija (geografski prostorni identitet),  i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju) i Poduzetnost (kreiranje vlastite poruke).

Učitelji mogu odabrati primjere interpolacije (prožimanja stare i nove arhitekture) u cilju shvaćanja, razumijevanja i analize prostornog urbanizma, očuvanja tradicije u suvremenom načinu života. Učenike se potiče na važnost očuvanja arhitektonske raznovrsnosti, negativne i pozitivne primjere, da izrade kriterije za vrednovanje funkcionalnih i estetskih kvaliteta u suvremenoj arhitekturi.

Kod analiziranja stilskih, društvenih i povijesnih okolnosti preporučuje se upoznavanje sa djelima i umjetnicima iz 20. stoljeća i suvremenog doba (ekspresionizam, dadaizam i kubizam, nadrealizam, op-art, pop-art). Uspoređujući umjetnička djela različitih stilova i pravaca, učenik raspravlja o promjenama u pristupu umjetnika pojmu umjetnosti. U odabiru likovnih primjera podjednako trebaju biti zastupljeni slikari, kipari, grafičari, arhitekti i fotografi. 

Potrebno je kontinuirano poticati oblik komunikacije kako bi se razmišljajući došlo do sadržaja, a ne obrnuto. Učenike se motivira na samostalno analiziranje, vrednovanje i samovrednovanje. Obvezno dati naglasak na demokratski i argumentirano raspravljanje. Nastaviti razvijati raspravljački oblik komunikacije u duhu tolerancije i kako bi se zajednički došlo do sadržaja likovnih djela.

Istaknuti značaj galerija, muzeja, remek-djela i kulturnih spomenika u vlastitom okruženju. Ako je moguće, osigurati učenicima neposredno iskustvo umjetničkoga djela u prostoru u kojemu je izloženo i uključiti učenike u muzejske i galerijske programe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (simbolička uporaba boje u liturgiji), Hrvatski jezik (različiti rukopisi – grafologija, kulturno umjetnički događaji)  Geografija (reljef), Povijest (društvo kroz povijest)  i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (individualni identitet, različitosti).

• prepoznaje različite kompozicije linearnih tekstura
• uočava i spoznaje izražajnost i simboliku boja
• spoznaje kako stupnjevanje boja prema dinamičkom svojstvu daje dojam prostornih planova
• koristi različite vrste kompozicija
• istražuje razlike između statičkog i dinamičkog ritma
• uočava glavne oblikovne principe koji se primjenjuju pri oblikovanju ornamentalnih formi
• spoznaje ulogu oblika i boje u industrijskom dizajnu.

• primjenjuje karakteristike različitih crtačkih tehnika u vlastitom likovnom izrazu
• sprovodi svoje ideje u likovno djelo, istražujući vlastite mogućnosti i osobine slikarskih tehnika
• koristi grafičke tehnike visokog tiska
• istražuje mogućnosti, suodnose i raznolikosti modeliranja i građenja
• istražuje film, fotografiju, dizajn i druge suvremene medije.

• stvara praktični rad, samostalno i suradnički u korelacijskoj vezi nastave likovne kulture sa sadržajima drugih nastavnih predmeta
• stvara likovna djela, kroz vlastite kreacije suvremenim medijima
• spoznaje i primjenjuje različite mogućnosti suvremenih medija.

• točka i crta:
• crta kao dominanta
• kompozicija linearnih tekstura
• boja:
• izražajnost boje
• prostorno djelovanje boja
• ploha:
• sklad likova
• kontrast-ritam suprotnosti
• ritam i simetrija likova
• površina:
• rekompozicija, fotomontaža
• masa/volumen i prostor:
• kontrast
• kompozicija.

      Izborne teme:

• točka i crta: odnos slike i teksta
• boja: oblik i boja
• ploha: ritam
• površina: harmonija ritam kontrast tekstura
• masa/volumen i prostor: oblikovanje prostornih površina.

• likovne tehnike i materijali: olovka, ugljen, tuš-pero/kist, flomasteri, pastel, tempera, gvaš, kolaž, karton, aluminijska folija, žica, glinamol, papir, fotografije iz časopisa, fotokolaž
• mapa/portfolio
• sadržaji ishoda A.IX.1. 

• oblikovanje na plohi: crtanje, slikanje i grafika, grafički dizajn, video, kompjuterska slika
• prostorno oblikovanje: modeliranje i građenje, umjetničko oblikovanje svjetlom (happenning, performance
• primijenjeno oblikovanje: etno-umjetnost, industrijski dizajn, arhitektura i urbanizam
• sadržaji ishoda A.IX.1. i A.IX.2.

Nastavni predmet likovna kultura u 9. razredu obuhvaća slijedeća područja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje te dizajn, povezujući funkcionalno sadržaje svih navedenih područja. U sladu s tim područjima organizirane su obvezne i izborne nastavne teme: točka i crta, ploha, boja, Površina, masa/volumen i prostor. Za svaku nastavnu temu navode se likovni problemi vezani uz likovni jezik koji se obrađuje u nastavnim jedinicama. Redoslijed je predložen, a ne obvezujući. Na svakom se nastavnom satu treba pokazati odgovarajuće likovno-umjetničko djelo. Umjetničko djelo nije u funkciji ilustracije motiva, već je ono konkretna ilustracija likovnoga problema koji će učenici rješavati; treba sadržajem, a ne temom odgovarati likovnom području. Struktura programa uvažava i prati razvojne faze učenikova likovnoga izražavanja i stvaranja, a od učitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju likovne problematike kao i likovnoga psihofizičkoga razvitka učenika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (optika), Glazbena kultura (glazbeno scenska razdoblja, opera, opereta) Biologija (obilježja živih bića, DNA, RNA), Tehnička kultura (primjena proizvoda, crta jednostavne sheme), Hrvatski jezik (stilska razdoblja, kazalište), Informatika i Matematika (oplošje i volumen; stožac, kugla, kocka piramida, valjak), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Učenici uz prijedlog učitelja odabiru određenu likovnu tehniku u odnosu na tematski i likovni zadatak. Važno je da se učenici upoznaju s primjerima kombiniranih tehnika u asamblažu, pop-artu i enformelu. U oblasti grafike, ukoliko je moguće, učenici istražuju primjere kombiniranih grafičkih tehnika. Teme iz oblasti fotografije i filma se obrađuju u skladu s mogućnostima i kroz projektnu nastavu. Preporučuje se osmišljavanje tematskih zadataka iz fotografije i oblikovanje digitalnih fotokolaža. Poželjno je da se učenici neposredno ili preko video prezentacije upoznaju s novim tehnologijama i medijima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tehnička kultura (primjena proizvoda), Informatika, Biologija (ljudsko tijelo), Glazbena kultura (ritam), Geografija (geografski prostorni identitet),  i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Usvajanje znanja o likovnom jeziku, kao i vladanje likovnim tehnikama su temelji na kojima počiva kreativni proces, stoga je potrebno poticati učenika da prethodno stečena znanja i vještine kanaliziraju u stvaranje osobnog likovnoga izričaja kao i izgrađivanju osjećaja za estetiku, rješavajući različite likovne probleme kroz praktične radove.

Kreativan rad treba da sadrži kompleksne zadatke, potiče divergetno mišljenje, percepciju i interpretaciju. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga  oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka te na taj način oblikuju likovni govor. 

Prijedlozi za rad s učenicima s poteškoćama obuhvaćaju na različitim razinama praktični rad u nastavi likovne kulture, što uključuje rad u timu stručnjaka učitelja likovne kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (optika), Biologija (obilježja živih bića, DNA RNA), Tehnička kultura (primjena proizvoda, crta jednostavne sheme), Informatika i Matematika (oplošje i volumen; stožac, kugla, kocka piramida, valjak), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• opisuje osobni doživljaj djela unutar vlastitih iskustva, osjećaja i stavova
• analizira umjetničko djelo kao cjelinu kroz različite vizualne i likovne sadržaje
• vrednuje različite stupnjeve kontrasta masa u prostoru
• vrednuje odnos slike i teksta na primjerima stripa i ilustracije
• usvaja ključne pojmove filma, kadra, kadriranja i montaže
• usvaja pojmove tekstilnog i modnog dizajna te kostimografije
• izražava i vrednuje mogućnosti oblikovanja prostornih površina i umjetničkih instalacija kroz primjere urbanizma, graditeljstva, engleskog i francuskog parka i land arta.

• procjenjuje faze radnog (stvaralačkog i istraživačkog) procesa te razinu osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu i odnosu prvobitne zamisli i konačnog rezultata
• uspoređuje postupke kojima je došao do određenog rješenja s postupcima i rješenjima drugih učenika.

• osnovni pojmovi likovne terminologije
• tema, tehnika, odnos elemenata
• doživljaj djela
• sadržaji ishoda A.IX.1., A.IX.2. i A.IX.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

• likovni problem
• tehnička izvedba
• kompozicijski sklad
• originalnost
• novi vizualni mediji
• sadržaji ishoda A.IX.1., A.IX.2. i A.IX.3. iz domene Stvaralaštvo i produktivnost.

Ishod B.IX.1 ostvaruje se u skladu s preporukama za ishode A.IX.1, A.IX.2 i A.IX.3.

Preko likovnih analiza određenih umjetničkih razdoblja te značajnih predstavnika i njihovih djela, poticati razvijanje sposobnosti promatranja, uočavanja, zaključivanja, kreativnog (divergentnog) i kritičkog mišljenja. Poželjno je poticati učenika na samostalnu primjenu likovnoga jezika i prikladnu terminologiju u vlastitom izražavanju. Učeniku treba dati dovoljno vremena da izrazi mišljenje i ravnopravno sudjeluje u raspravi, treba uvažavati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponuđenih odgovora i razvijati toleranciju. Nastaviti razvijati oblik komunikacije u duhu tolerancije i kako bi se zajednički došlo do sadržaja likovnih djela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura (ritam), međupredmetna tema Poduzetništvo (suradnja, odgovornost, motivacija), Hrvatski jezik (stilovi), Povijest (društvo kroz povijest) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Ishod B.IX.2 ostvaruje se u skladu s preporukama za ishode A.IX.1 i A.IX.2 

Učitelj potiče učenika na izražavanje osobnog doživljaja i stava kod vlastitog ili tuđeg rada te tako razvija kritički stav i obrazlaže ga odgovarajućom likovnom terminologijom. Naglasak je na likovnom izrazu te usklađenosti primjenjivane tehnike. Učenik samostalno ili u paru provodi istraživanje odabirući stvaralački vlastiti rad ili nekoga umjetnika objašnjavajući razvoj ideja od skice do konačnoga rješenja; propitujući umjetnikov doprinos određenoj tehnici eksperimentiranjem s materijalima. U procesu analiziranja i izražavanja služiti se likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazeći od simboličke i asocijativne vrijednosti: crte, boje, mase i prostora te kompozicijskih načela. 

Potrebno je omogućiti podršku u tumačenju elemenata likovnoga jezika, izražajnih sredstava likovnoga govora, te otkrivanju dubljeg sadržaja odabranih umjetničkih djela. Podrška se najprije treba ogledati u verbalnoj interpretaciji zasnovanoj na metodi strukturne analize. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilovi, stilska razdoblja, kazalište), Povijest (društvo kroz povijest) i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• utvrđuje važnost likovne umjetnosti kao oblika komunikacije u vlastitom i tuđem stvaralaštvu.

• utvrđuje važnost kulturno-umjetničke baštine u društvenom kontekstu
• istražuje film, fotografiju, dizajn i druge suvremene medije.

• razvoj slikarskih tehnika od enkaustike do uljenih boja i kemija
• pojava tiskarstva i umjetničke grafike
• razvoj keramike
• matematika i zlatni rez
• fizika i graditeljstvo
• geometrijska perspektiva i znanstvena dedukcija
• figurativna i apstraktna skulptura
• spomenici i njihova trajnost.

• figurativna i apstraktna skulptura
• spomenici i njihova trajnost
• umjetničke izložbe – Jesenji salon i putujuće izložbe/umjetnici
• umjetnička kritika.

Učitelj treba probuditi interes kod učenika na kontinuirano upoznavanje i istraživanje svoje vizualne okoline s kojom je povezan u svakodnevnom životu. Treba ukazivati na činjenicu da je likovno izražavanje integralni dio životne zbilje, odnosno bitan element u građenju vizualnog identiteta i zajednice, te da je prisutno u svim aspektima života. Poticati učenika da vizualnu umjetnost razumiju kao element komunikacije te da njenu vrijednost procjenjuju u neposrednom okruženju i svakodnevnom životu. U odabiru likovnih primjera podjednako trebaju biti zastupljeni slikari, kipari, grafičari, arhitekti i fotografi. Osmišljenim nizom aktivnosti osigurati učenicima neposredan doživljaj umjetničkoga djela u izvornom kontekstu ili u prostoru u kojemu je izloženo te kontinuirano poticati kritički osvrt učenika o učinkovitosti likovnoga komuniciranja. 

Učenike uputiti i omogućiti pristup bazama podataka koje sadrže kvalitetne informacije i digitalne reprodukcije umjetničkih djela.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilovi), Glazbena kultura (umjetnička stilska razdoblja), Povijest (društvo kroz povijest), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (individualni identitet, različitosti).

Nastavnici mogu odabrati primjere interpolacije (prožimanja stare i nove arhitekture) sa ciljem shvaćanja, razumijevanja i analize prostornog urbanizma, očuvanja tradicije u suvremenom načinu života. Učenike se potiče na važnost očuvanja arhitektonske raznovrsnosti, negativne i pozitivne primjere, da izrade kriterije za vrednovanje funkcionalnih i estetskih kvaliteta u suvremenoj arhitekturi.

Kod analiziranja stilskih, društvenih i povijesnih okolnosti preporučuje se upoznavanje sa djelima i umjetnicima iz 20. stoljeća i suvremenog doba (ekspresionizam, dadaizam i kubizam, nadrealizam, op-art, pop-art). Uspoređujući umjetnička djela različitih stilova i pravaca, učenik raspravlja o promjenama u pristupu umjetnika pojmu umjetnosti. U odabiru likovnih primjera podjednako trebaju biti zastupljeni slikari, kipari, grafičari, arhitekti i fotografi. 

Potrebno je kontinuirano poticati oblik komunikacije kako bi se razmišljajući došlo do sadržaja, a ne obrnuto. Učenike se motivira na samostalno analiziranje, vrednovanje i samovrednovanje. Obvezno dati naglasak na demokratski i argumentirano raspravljanje. Nastaviti razvijati raspravljački oblik komunikacije u duhu tolerancije i kako bi se zajednički došlo do sadržaja likovnih djela.

Istaknuti značaj galerija, muzeja, remek-djela i kulturnih spomenika u vlastitom okruženju. Ako je moguće, osigurati učenicima neposredno iskustvo umjetničkoga djela u prostoru u kojemu je izloženo i uključiti učenike u muzejske i galerijske programe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (stilovi), Glazbena kultura (umjetnička stilska razdoblja), Povijest (društvo kroz povijest), i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju), Građanski odgoj i obrazovanje (individualni identitet, različitosti).

• istražuje različite likovne medije, tehnike i alate iz prapovijesti u vlastitom vizualnom izražavanju.

• istražuje likovne teme i motive iz razdoblja antičke umjetnosti u vlastitom vizualnom izražavanju
• stvara djelo u jednom od predloženih medija: plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrežne stranice i sl.

• prapovijesna umjetnost
• špiljsko slikarstvo
• negativni otisak
• animalni motiv
• konglomerat kao odsustvo kompozicije
• vrste skulptura, tehnike i materijali
• kiparske tehnike: modeliranje i klesanje
• organičko i geometrijsko oblikovanje, vrste formi: realistične, apstraktne i simbolične
• primitivna umjetnost u modernoj umjetnosti.

• prapovijesna umjetnost
• umjetnost Egipta i Mezopotamije
• starogrčka umjetnost
• starorimska umjetnost
• ranokršćanska umjetnost
• likovne teme  (akt, portret, autoportret, mrtva priroda, krajolik, veduta, žanr slikarstvo, interijer, animalizam, sakralne teme)
• linija, crtež i grafika
• valer: oblikovanje svjetlom i sjenom (kjaroskuro)
• neposrednost crtačkog rukopisa
• crtačke i grafičke tehnike.

Upoznati učenike kako da se služe nekim od predloženih umjetničkih praksi i/ili koncepcija.

U procesu stvaranja i izražavanja služiti se likovnim jezikom (likovni elementi i sintaksa) polazeći od simboličke i asocijativne vrijednosti: crte, boje, mase i prostora te kompozicijskih načela. Učenike upoznati i s drugim likovnim pojmovima ako nastavnik smatra da mu mogu pomoći u realizaciji ideje.

Učenike poticati da izraze vlastite ideje i uvjerenja likovnim izražavanjem.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (prapovijest, kameno i metalno doba), Vjeronauk (animizam i religija). 

U temi Pogled na svijet obrađuju se odabir i prikaz tema karakterističnih za pojedina razdoblja (akt, portret, mrtva priroda, krajolik, veduta, žanr slikarstvo, interijer, prikazi životinja, sakralne teme).

U svrhu ostvarivanja predviđenih ishoda važno je poticati učenike da samostalno odabiru medij i tehnike uz pomoć kojih će se u stvaralačkom procesu izražavati, dok nastavnik treba omogućiti pravovremenu podršku.

Praktični dio ishoda se može ostvariti na školskom satu ili u kombinaciji s domaćim zadatkom. Po mogućnosti poticati digitalne i računalne kompetencije učenika tako da primjenjuju likovni/vizualni jezik pri uporabi različitih medijskih tehnologija i računalnih programa u vlastitome istraživačkom procesu, prezentaciju znanja, aktivnosti, pretraživanja i vrednovanja različitih izvora podataka.

S obzirom na moguća ograničenja dostupne tehnologije, učenici mogu raditi u paru ili grupi te se zajednički služiti dostupnom tehnologijom.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

• uspoređuje likovne medije, tehnike i alate te formalna obilježja na primjerima umjetničkih djela od prapovijesne do kasnoantičke umjetnosti.
• analizira kako likovni elementi pridonose u komuniciranju umjetničkoga djela.

• aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri posrednom (u učionici), ili neposrednom kontaktu s umjetničkim djelom
• analizira tematske osobitosti djela objašnjavajući ikonografske elemente, simbole, motive i sadržaj umjetničkog djela koji su korišteni u svrhu iskazivanja umjetničke ideje.

• imenuje materijale, tehnike i konstrukcije arhitekture
• prepoznaje odnose arhitekture i urbanizma služeći se odgovarajućom likovnom terminologijom/jezikom
• istražuje prostor primjenjujući znanje o arhitektonskim djelima i urbanističkim cjelinama (u neposrednoj okolini).

• prapovijesna umjetnost
• staroegipatska i mezopotamska umjetnost
• starogrčka umjetnost
• starorimska umjetnost
• ranokršćanska umjetnost
• antička umjetnost u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
• umjetnost starog vijeka izvan Europe

• gledanje i likovna umjetnost (kako gledamo, što vidimo, kako uočavamo)
• likovni jezik: likovna umjetnost, likovni elementi i vrste likovnih umjetnosti        
• oblik i forma: oblikovanje i apstrahiranje
• tema i sadržaj: ikonografija i ikonologija, sadržaj i stil
• elementi kompozicije (harmonija, kontrast, ritam, ravnoteža, proporcije, dominacija, pokret, jedinstvo).

• prapovijesna umjetnost
• umjetnost Egipta i Mezopotamije
• starogrčka umjetnost
• starorimska umjetnost
• prostor i arhitektura
• materijali i tehnike gradnje
• klasični i moderni materijali
• elementi konstrukcije
• tipovi građevina (uzdužni, središnji i slobodni tlocrti
• odnos mase i prostora (svojstva i odnosi: ritam i simetrije).
• podjela arhitekture: stambena, profana, sakralna i fortifikacijska
• preklapanje funkcija
• pojam urbanizma (elementi i načela ustroja arhitektonskih skupova) i njegova pojava u antici
• urbanizam: pravilno i raspršeno oblikovanje grada (ulice i trgovi).

Osmišljenim nizom aktivnosti osigurati učenicima neposredan doživljaj umjetničkoga djela u izvornom kontekstu ili u prostoru u kojemu je izloženo te kontinuirano poticati kritički osvrt učenika o učinkovitosti likovnog komuniciranja.

Odabrati prikladne pristupe učenju i poučavanju, kao što su: suradničko učenje, iskustveno učenje, samostalno istraživanje, istraživanje u parovima i/ili grupama, prezentacija, e-učenje, terenska nastava, integrirana nastava, korelacije, projektna nastava i upotreba novomedijskih tehnologija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija i Fizika, i s međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a (stvaralaštvo i inovativnost u digitalnom okruženju).

Ishod B.I.2. ostvaruje se u skladu s preporukama za ishod B.I.1.

Preko likovnih odlika određenih umjetničkih razdoblja te značajnih predstavnika i njihovih djela, poticati razvijanje sposobnosti promatranja, uočavanja, zaključivanja, kreativnog (divergentnog) i kritičkog mišljenja.

Potrebno je omogućiti podršku u tumačenju elemenata likovnog jezika, izražajnih sredstava likovnog govora, te otkrivanju dubljeg sadržaja. odabranih umjetničkih djela. Podrška se najprije treba ogledati u verbalnoj interpretaciji zasnovanoj na metodi strukturne analize.

Potrebno je kontinuirano poticati raspravljački oblik komunikacije kako bi se razmišljajući došlo do sadržaja, a ne obrnuto.

Učenicima treba dati dovoljno vremena da izraze mišljenje i ravnopravno sudjeluju u raspravi, treba uvažavati sve odgovore, poticati na preispitivanje ponuđenih odgovora i razvijati toleranciju.

Organizacija različitih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, te uključivanje učenika u muzejske i galerijske programe će podržati ostvarivanje ishoda.

Ishod B.I.3. ostvaruje se u skladu s preporukama za ishode B.I.1 i B.I.2.

Motivirati i potjecati učenike na kontinuirano upoznavanje i istraživanje svoje likovne okoline u svakodnevnim aktivnostima i vlastitim iskustvom. Ukazivanje na činjenicu da su likovno i vizualno oblikovanje integralni dio životne zbilje, odnosno temeljni element u određivanju vizualnog identiteta zajednice i da je prisutno u svim aspektima života.

Primjeri nacionalne baštine mogu se obraditi na samom lokalitetu ili u prostoru muzejskih ustanova, te po mogućnosti učenike uključiti u rad radionica u okviru muzejskih i galerijskih programa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijesti (Stara Grčka i Stari Rim), Matematika (geometrija) i Vjeronauk.