Podučavanjem Likovne kulture/umjetnosti potiče se razvijanje kreativnosti učenika više nego učenjem bilo kojeg drugog nastavnog predmeta. Stoga i nastava treba biti kreativna, poticajna za samostalni stvaralački rad kojim učenik može izraziti svoja stečena znanja, vještine i kompetencije, ali i osjećaje, mišljenje i stavove. Specifičnost nastave Likovne kulture očituje se u manje strukturiranoj organizaciji nastavnog procesa, u ispreplitanju teoretskog i praktičnog rada te u poticanju kreativnog mišljenja i izražavanja učenika, što dodatno upućuje na potrebu razvijanja otvorenog pristupa u oblikovanju nastavnoga procesa odnosno potrebu primjene vlastite kreativnosti učitelja u njegovu osmišljavanju. Učenje i podučavanje se temelji na svrhovitosti i dosljednosti sustava koji polazi od logičko-sadržajnih, pedagoških i psiholoških zakonitosti i načela učenja i poučavanja. Načela koja su zastupljena i usmjerena na učenika su: načelo konstrukcije, samoregulacije, kontekstualizacije, fleksibilnosti te socijalne interakcije i inkluzivnosti. Multikulturalnim i interkulturalnim pristupom likovnim/vizualnim sadržajima učenici su potaknuti da osjetilima istražuju svoju okolinu i analitički promišljaju, razvijaju kritičko mišljenje i stavove. Polazište i poveznica za sve odgojno-obrazovne ishode je oblast Stvaralaštvo i produkcija kojoj se u svih devet razreda osnovne škole posvećuje najviše vremena. U srednjoj školi težište se prebacuje na odgojno-obrazovne ishode iz oblasti Doživljaj i kritički stav i Umjetnost u kontekstu, koji vode ka razumijevanju konteksta likovnog djela i uloge likovnog stvaralaštva u društvu. Nastava se treba prilagoditi svakom pojedincu, tj. njegovim mogućnostima, interesima, sposobnostima, a otvorenost nudi slobodu učitelju/nastavniku koji će sam odabrati metodu, strategiju, tehniku rada i didaktičko metodički pristup koji će primjenjivati. Suvremeni pristup i inovativne metode podučavanja aktivno uključuju učenike u nastavni proces s naglaskom na njihovu kreativnost i stvaralaštvo gdje se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju u skladu sa sposobnostima i interesima učenika. Likovnim izražavanjem, slikanjem, crtanjem, dizajniranjem, oblikovanjem, kreativnošću, projektima, istraživanjem i raspravom učenici će sudjelovati u nastavnom procesu kako bi usvojili potrebna znanja, napredovali u estetskom razvoju, kritičkom razmišljanju, kreativnosti i inovativnosti te stekli osnovne vještine likovnog i vizualnog izražavanja.

Sam proces zainteresiranosti kao i smislenog uključivanja učenika u proces učenja predmeta Likovna kultura ovisi o nekoliko pedagoških pristupa: motivacijskog, psihomotoričkog, kognitivnog, kao i naglašavanja ustrajnosti u samom procesu rada i završetka započetih likovnih radova. Da bi se učenici uključili u kreativni proces, najvažniju ulogu ima motivacija na samom početku nastavnog sata i nove nastavne jedinice. Motivacija može biti kroz razgovor, analizu analiza likovnih djela i reprodukcija, kvalitetnih, raznolikih i kreativnih fotografija kao i analiza odabrane priče, simbola i likovnih elemenata. Učitelj/nastavnik se treba postaviti kao moderator, s jasno definiranim ciljem i dobro odabranim strategijama i metodama poučavanja. Učitelj/nastavnik odabire odgovarajuće i poticajne primjere iz likovne umjetnosti, ukazuje učenicima važnost vizualnog stvaralaštva kroz koji stvaraju svoj identitet, ali i identitet okružja u kojem žive.
Udžbenici su važan, ali ne jedini izvor likovnih sadržaja za učenike. U skladu s planiranim zadatcima preporuča se izvanučionička nastava. Ona je važan dio nastave Likovne kulture i potrebno je planirati i organizirati posjete u skladu s ishodima za svaku godinu podučavanja. Posjete javnim kulturnim institucijama... neophodan su dio procesa učenja jer se na izravan način podučava o značaju likovne kulture/umjetnosti za društvo i kulturni identitet. Izložbe učeničkih radova su specifičan oblik učenja i podučavanja kojim se razvija učeničko samopouzdanje, potiče interes za posjećivanje likovnih izložbi u kulturnim institucijama, kao i shvaćanje likovne kulture. Učitelji/nastavnici  postupno uključuju učenike u odabir radova i organizaciju izložbe tako da učenici starijih razreda samostalno organiziraju sve, od koncepta do promocije i kritičkih osvrta pa i novinarskih izvještaja. Školske izložbe su prilika da radove vide svi učenici škole. Učeničke izložbe mogu biti konceptualnog karaktera ili organizirane i kao virtualne prezentacije radova na odgovarajućim društvenim platformama.

Pored učiteljevih/nastavnikovih kompetencija, važnu ulogu u tome ima i pozitivno okružje. Za izvođenje nastave fizičko okružje s kvalitetnim vizualnim poticajima od velike je važnosti jer, zahvaljujući obogaćenom okružju, učenici podižu stupanj svoje uspješnosti. Podučavanje nastavnog predmeta Likovne kulture/umjetnosti se odvija u specijaliziranim učionicama (kabinetima), posebno opremljenima suvremenim nastavnim pomagalima za Likovnu kulturu/umjetnost. Preduvjet za ostvarivanje cjelovite aktivnosti i sadržaja u učenju iz predmeta Likovne kulture/umjetnosti jest učionica oblikovana prema ergonomskim zakonitostima, adekvatno i kontrolirano osvjetljenje (mogućnost zamračenja učionice), stolovi prilagodljive visine i nagiba ploče, umivaonik i pristup tekućoj vodi u samoj učionici, računalo s internetskom vezom i svim softverima pogodnim za likovno oblikovanje, projekcijsko platno za reprodukciju velikog formata, projektor visoke rezolucije s mogućnošću kvalitetne reprodukcije bez izmjene boja i proporcija, po mogućnosti preša za otiskivanje grafičkih radova, fotografski aparat i prostor za čuvanje učeničkih radova (likovnih radova, mapa, istraživačkih radova).  Pored ovako specijalizirane učionice, poželjna okruženja za izvođenje učenja i poučavanja su galerije i muzeji, umjetnička djela u javnom prostoru (skulpture, instalacijske forme i dr.), arhitektonski objekti, arheološki lokaliteti i urbanistički prostor. Svrha učenja i podučavanja u alternativnim prostorima je od velike koristi za učenika jer tako uspostavlja neposredan odnos s umjetničkim djelima, upoznaje se s aktivnostima i radom kulturnih ustanova i udruženja te postaje aktivni  sudionik kulturnoga života zajednice.

Učenici se potiču da različitim aktivnostima sudjeluju u oblikovanju vizualnoga identiteta škole i promociji rada škole (estetsko uređenje škole, izrada scenografije i rekvizita za školske priredbe i različite oblike prezentacija te oblikovanje mrežnih sadržaja koji se odnose na promociju i prezentaciju rada škole i sl.). Planiranjem školskoga kurikula potrebno je osigurati vrijeme te prostorne i materijalne uvjete za provođenje tih dodatnih aktivnosti.

Učenici se raznoliko grupiraju ovisno o vrsti zadataka ili aktivnosti, mjestu izvođenja učenja i podučavanja, istraživanju u učionici i školi i izvan učionice i škole, samostalnim zadatcima itd. Ako je u pitanju timski rad, potrebno je dobro poznavati kompetencije, ali i osobine ličnosti svakog učenika, te prema tome odabrati kome dodijeliti koju ulogu u timu. Ovisno o vrsti projektnog zadatka treba odrediti kada su bolje homogene, a kada heterogene skupine. Grupiranje učenika izvan redovne nastave moguće je i u izbornim i u fakultativnim predmetima, modulima, u izvanučioničkoj nastavi, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima te u različitim vrstama projekata, koji su sastavni dio školskoga kurikuluma. Time se potiče razvoj individualnih interesa i sposobnosti te se naglašava međuvršnjačko učenje. Učenicima koji imaju izražen interes za umjetničko područje potrebno je osigurati produbljivanje znanja i interesa organiziranjem izbornih aktivnosti i sadržaja.

Suvremene metode u nastavi Likovne kulture/umjetnosti stavljaju naglasak i na primjenu IKT-a. Ako je škola opremljena IKT pomagalima, bilo bi poželjno da se ista i primjenjuju. Tehnologijom u nastavi Likovne kulture/umjetnosti otvaraju se dodatne mogućnosti razvijanja sposobnosti učenika. IKT može pridonijeti i učiniti nastavu pristupačnijom, kreativnijom, bogatijom (prikazivanje različitih video sadržaja, filmova, izložbi, performansa, likovni izložbi, učenje pomoću raznih aplikacija, itd.). Informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavu Likovne kulture/umjetnosti unose nove vidike i izražajne mogućnosti i od velike su koristi kao nastavna pomagala, kako učitelju/nastavniku tako i učeniku. IKT alati mogu poslužiti i kao nastavno sredstvo, bilo u vidu modernih aplikacija za likovno stvaralaštvo, bilo kao izvor znanja putem raznih didaktičkih materijala, virtualnih online izložbi i sl.

Materijali i izvori koji se koriste u odgojno-obrazovnom procesu trebaju se didaktički prilagoditi tako da budu povezani sa stvarnim situacijama te da su zasnovani na relevantnim informacijama i poticajnim sadržajima. Odabir relevantnih likovnih sadržaja treba osigurati uvid u povijesnu i kulturnu raznolikost svjetske i bosanskohercegovačke kulturne baštine. Značajan izvor informacija su svakako i udžbenici za svaku nastavnu godinu, bilo da su u tiskanom obliku ili digitalnom formatu. Likovne mape sadržajem prilagođene svim elementima kurikula, važan su resurs za uspješnu realizaciju učenja i poučavanja. Razvijanjem pozitivnog odnosa i stava kod učenika prema individualnim razlikama svakoga pojedinca i prihvaćanjem raznolikosti društvenih skupina (inkluzivnost) eliminiraju se predrasude i različiti oblici diskriminacije. Dakle, uloga učitelja/nastavnika je motivirati učenika na kontinuirano upoznavanje i istraživanje svoje likovne/vizualne okoline s kojom je povezan svakodnevnim aktivnostima i vlastitim iskustvom. Preduvjet za provođenje cjelovite aktivnosti i sadržaja u učenju i poučavanju nastavnog predmeta Likovna kultura/umjetnost jeste specijalizirana učionica za Likovnu kulturu/umjetnost.