• nabraja osnovne emocije
• identificira emocije u svom svakodnevnom životu
• opisuje emocije u kontekstu ugode/neugode.

• osnovne emocije
• uvid u vlastite psihičke procese.

Od prvog odgojno-obrazovnog razdoblja započinjemo emocionalno opismenjavanje učenika. Za početak uvodimo pojam emocija objašnjavajući ga kroz djeci bliži termin, a to je osjećaj. Preporučuju se likovne radionice izrade ljudskih lica u formi osjećajnika (emojia, smajlića) i povezivanje s temom osnovnih emocija (radost, žalost, ljutnja i strah, mogu se obraditi i emocije gađenja i iznenađenja). 

Učenicima je potrebno objasniti da ne možemo svaki izraz lica tumačiti izričito na jedan način podučavajući ih tako da svi ljudi ne iskazuju emocije nužno na isti način, iako su nam uglavnom izrazi lica uslijed proživljavanja osnovnih emocija vrlo slična. Osnovne emocije možemo okarakterizirati kao ugodne (radost) ili neugodne (žalost, ljutnja, strah), izbjegavajući termine negativne i pozitivne emocije.

Možemo povezati sadržaj s pročitanim pričama iz predmeta materinskog jezika analizirajući ponašanja likova u pričama, zatim kroz Glazbenu i Likovnu kulturu gdje se učenika potiče na izražavanje kroz pjevanje, sviranje i slikanje.

Učenici iznose svoje interpretacije naslikanog, pročitanog i slušanog razvijajući tako vokabular iz oblasti emocionalnog funkcioniranja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Likovna kultura (učenika se potiče na izražavanje kroz slikanje, pjevanje i sviranje) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (učenici će pretraživati osjećajnike i općenito ljudske izraze lica na internetu pokušavajući im pripisati određenu emociju).

• osvještava važnost drugih ljudi u njegovu životu kroz primjere
• identificira oblike pomažućeg ponašanja i primjenjuje neka od njih
• prepoznaje moguće različitosti između njegove zamjedbe i zamjedbe drugih u okolini.

• odnosi u društvenoj zajednici
• pomažuće ponašanje (prosocijalno ponašanje).

Radi se na osvještavanju vrijednosti i važnosti drugih ljudi u našim života gdje učenici mogu pričati ili pisati o razlozima zašto su im drugi važni u životu, počevši od članova obitelji, preko kolega iz odjela, pa do sugrađana. Učenici mogu nacrtati blisku osobu i na temelju crteža ispričati zašto im je ta osoba važna u životu.

Razgovora se o oblicima pomažućeg ponašanja. Preporuka je osmisliti i sprovesti manju humanitarnu, ekološku akciju i sl., pomoći susjedu, starijim osobama, udruzi koja skrbi za osjetljivu populaciju na neki način.

Ishod se može postići kroz sadržaje iz oblasti materinskog jezika analizirajući značaj njegovanja zadovoljavajućih odnosa s bližnjima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa svakom nastavnom i izvannastavnom aktivnošću koja uključuje volontersku aktivnost učenika (npr. prikupljanje namirnica u sklopu humanitarne akcije za pomoć potrebitima) i korake u upoznavanju okolnosti u kojima drugi ljudi žive, a koje su drugačije od okolnosti u kojima žive učenici u odjelu.

• prepoznaje zdravlje kroz njegove komponente
• prepoznaje i opisuje oblike zaštite zdravlja
• identificira mentalno zdravlje kao važnu komponentu.

• zaštita zdravlja
• mentalno zdravlje
• prevencija psihičkih teškoća.

Zdravlje definiramo kao ukupnost s tri komponente: fizička, psihička i društvena komponenta. 

Počevši od fizičke komponente koju djeca najlakše povezuju s pojmom zdravlje, proširiti temu na psihičku i društvenu komponentu. 

Poticati učenike na navođenje primjera zaštite zdravlja, s naglaskom na brigu o sebi i ulogu drugih ljudi u njihovom životu.

Mentalno zdravlje možemo objašnjavati izrazom zdravlje duše potičući razgovor s učenicima o tome na koji način oni brinu za svoje osjećaje i općenito svoju nutrinu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (naslikati kako se brinu o sebi kroz aktivnosti koje ih čine sretnim poput druženja, igranja, treniranja) i Prirode i društva (naglasak na brigu o sebi i drugima u društvenoj sredini).

• opaža vlastite psihičke procese 
• pokazuje nove načine samoprikazivanja
• aktivno sudjeluje postavljajući pitanja s ciljem boljeg razumijevanja samomotrenja i razvijanja samopouzdanja govoreći o sebi pred odjelom.

• samoprikazivanje
• samomotrenje
• samopouzdanje.

Ishod se može postići kroz sadržaje iz oblasti materinskog jezika pri obradi književnih sadržaja gdje kroz aktivno postavljanje pitanja učitelj potiče učenika na izražavanje vlastite zamjedbe lika iz priče i njegovih nutarnjih procesa mišljenja te na poredbu sa samim sobom, odnosno kako bi on postupio, kako bi se osjećao, što bi planirao učiniti i sl. Tako potičemo vještinu introspekcije učenika. Učenika učimo izražavanju svojih misli i osjećaja pred ostalim učenicima i na taj način on izgrađuje samopouzdanje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, strani jezici, kao i sa svim ostalim predmetima u kojima učitelj potiče učenika na izražavanje pred ostalim učenicima u odjelu.

• opaža ponašanja bližnjih i poredi ga sa svojim
• razvija vještine socijalne prilagodbe
• prepoznaje utjecaj ostalih članova grupe na njegov rad u skupini.

• socijalna inteligencija
• socijalna facilitacija i inhibicija (utjecaj grupe u vidu olakšavanja ili otežavanja djelovanja pojedinca)
• socijalna adaptivnost (prilagođavanje).

Učenika se može voditi u razmišljanju o različitom ponašanju koje njegovi vršnjaci pokazuju u skupini i koliko se on sam ponaša drugačije kada je društvu jedne osobe ili više njih, npr. u odjelu, za vrijeme rada, za vrijeme slobodne aktivnosti poput velikog odmora.

Učenik treba promišljati o pozitivnim i negativnim utjecajima grupe ljudi na pojedinca, da pojedinac ima slobodu izbora svojeg ponašanja, ali i da postoje okolnosti u kojima će mu to biti teže uraditi. Učenike poticati da navode primjere u kojima osjećaju blagodati rada u skupini, kao i kada su primijetili da se ponašaju suprotno onomu kako to inače čine, a to su protumačili prilagođavanjem skupini. Potičemo učenike da u ranoj dobi promišljaju o vršnjačkom pritisku, konformizmu i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Priroda i društvo.

• prepoznaje komponente zdravlja
• zaključuje o podjednakoj važnosti svih komponenti zdravlja za ukupno zdravstveno stanje pojedinca
• kreira vizualne sadržaje na temu zaštite zdravlja.

• zdravlje
• prevencija oboljenja
• mentalno zdravlje.

Zdravstveno ponašanje podrazumijeva svako djelovanje koje pojedinac poduzima kako bi sačuvao svoje zdravlje i spriječio nastanak bolesti.

Učenike treba poticati na imenovanje i slikanje ponašanja koja doprinose zaštiti zdravlje (ishrana, tjelovježba, kvalitetno provođenje slobodnog vremena u društvu s bliskim ljudima, zabava). Poticati učenike na povezivanje fizičke aktivnosti, zdrave prehrane i slobodnih, zabavnih aktivnosti sa svojim blagostanjem. Ova tema se može povezati s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije gdje će se s učenicima pretraživati internetske sadržaje koji se tiču zdrave hrane, fizičke aktivnosti, ulaganja u izgradnju odnosa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Razredništvo i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

• prepoznaje koncept samopoimanja u skladu s dobi
• verbalizira svoje zamjedbe osobnih karakteristika 
• preispituje mogućnosti drugačije zamjedbe vlastitog ponašanja.

• samopoimanje
• zamjedba (percepcija) vlastitih karakteristika
• svijest o sebi.

Učeniku se ukazuje na njegovu jedinstvenost, počevši od informacija o jedinstvenoj DNK, otisku prsta, obliku šarenice, crta na usnama i sl. pa do načina na koji gleda na sebe i svijet. Na taj način učenika potičemo da promišlja o sebi i verbalizira o istom.

Učeniku se može govoriti i o tomu kakvog ga mi vidimo i da se naše viđenje ne mora poklapati s njegovim samopoimanjem. Bitno je podcrtavati neprocjenjivu vrijednost koju svaki učenik ima sam po sebi. Vodimo računa o tomu da im često dajemo emocionalnu potporu podcrtavajući njihove kvalitete.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Vjeronauk. 

• razumije pojam samoučinkovitosti 
• razumije afilijativni motiv
• razumije proces socijalne komparacije kao i stvarnost osobne zamjedbe kojom si može pomoći.

• afilijativni motiv
• samoučinkovitost
• socijalna komparacija (usporedba).

Učeniku se pojašnjava afilijativni motiv kao društveni motiv izražen u težnji pojedinca da bude u prisutnosti drugih ljudi, da se s njima povezuje i združuje. Naglašavamo kroz primjere zašto nam je bitno da se združujemo s drugim ljudima. Učeniku se također pojašnjava da se ljudi unutar grupe često i nesvjesno uspoređuju i koliko je važno da razumije da u tim usporedbama svoje učinkovitosti i učinkovitosti drugih može pogrešno zaključiti i potom razmišljati o sebi kao manje sposobnom ili vrijednom. Cilj je poticati učenika na drugačije prosudbe njegovih prvotnih razmišljanja zato što u ovoj dobi može usvojiti pogrešne zaključke o sebi, utjecaju okoline i potrebi za prilagođavanjem s čime se dobar dio ljudi muči kasnije kroz život.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Razredništvo.

• priprema sadržaje na temu zaštite zdravlja
• opisuje osnovne oblike zdravstvenih teškoća
• propituje odnos psihičkog i tjelesnog i mogući međusobni utjecaj.

• zaštita zdravlja
• mentalno zdravlje
• sprega psihe i tijela.

Učenik povezuje svoja iskustva o tome što se događalo u njegovom organizmu u trenucima koje opisuje kao sretne, tužne ili za njega potresne. Povezuje eventualne neugodne senzacije na tjelesnoj razini kada procesira neugodne emocije (npr. bol u želucu nakon izraženog straha). Učenik u grupnom radu kroz razgovor ili slikanje iskazuje ideje o načinu zaštite zdravlja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Razredništvo.

• uspoređuje prethodne zamjedbe s novim spoznajama o sebi
• razlikuje pojmove samopoštovanja i samopouzdanja
• utvrđuje vlastitu vrijednost analizirajući pojam samopoštovanja.

• svijest o sebi i vlastitom identitetu
• samopoštovanje
• samopouzdanje.

Važno je da učenik razumije pojam samopoštovanja kao svijest o vlastitoj vrijednosti i pojam samopouzdanja kao pouzdanje u svoje sposobnosti i mogućnosti. Time učenika podučavamo da samopouzdanje nije nepokretni dio njegove osobnosti, nego je uvelike vezano uz njegove voljne izbore u pogledu na sebe i svoje sposobnosti.

Riječi samopoštovanje i samopouzdanje može naučiti i na stranom jeziku te razvijati svoj vokabular.

Učeniku ukazujemo na to da svoje samopouzdanje može graditi i u okolnostima koje možda nisu povoljne za njega te da on kao pojedinac ne ovisi o mišljenju okoline.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Vjeronauk, Razredništvo, strani jezik.

• produbljuje znanje o afilijativnom motivu verbalizirajući razloge i benefite povezivanja s drugima
• razumije pojam socijalnog pritiska kroz vršnjačke odnose
• razumije vlastitu neovisnost o drugima i okolnostima pri formiranju osobne zamjedbe i razvoja samopouzdanja.

• afilijacija
• vanjski utjecaj
• osobna zamjedba i sloboda u ponašanju
• samopouzdanje.

Učenik verbalizira o značaju koji za njega imaju drugi ljudi u njegovu životu, ne samo oni za koje smatra da su dobro povezani, već i oni s kojima se možda i ne slaže.

Aktivno preispitivati oblike vršnjačkog pritiska i poticati učenike na grupno osmišljavanje načina za odupiranje oblicima ponašanja za koje drže da su destruktivni po pojedinca. Predstavljajući osobu kao slobodnu i neovisnu o ponašanju drugih iz skupine, učeniku samopouzdanje predstavljamo kao njegovo vlastito ponašanje koje sam oblikuje percipirajući sebe kao slobodno biće. To je suprotno ustaljenom promišljanju ljudi da nam samopouzdanje mogu izgraditi ili umanjiti drugi ljudi.

Ova tema se može povezati s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije gdje će se učenicima predočiti medijski sadržaji o vršnjačkom utjecaju, u konstruktivnom i destruktivnom obliku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo i Priroda i društvo.

• razumije mogućnost pojavnosti oboljenja kod živih bića
• detektira moguće ugrožavajuće faktore po zdravlje čovjeka
• upoznaje se s osnovnom terminologijom psihičkih teškoća.

• bolest
• psihičke smetnje
• zaštita zdravlja.

Učenicima treba predočiti pojavnost psihičkih teškoća pored njima poznatih fizičkih. Učenike se uvodi u terminologiju psihičkih/duševnih teškoća u cilju destigmatizacije te teme. Učenike se za problematiku psihičkih teškoća senzibilizira na način da osobe koje se bore s nutarnjim previranjima ne osuđuju, već da zajednički traže pomoć te da nije neobično za pomoć obratiti se psihologu ili psihoterapeutu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Vjeronauk, Priroda i društvo.

• usvaja i razumije osnovni teorijski koncept ljudskih potreba
• povezuje svoja iskustva i promišljanja s teorijskim konceptom ljudskih potreba
• verbalizira svoje ideje i iskustva na temelju predloženog teorijskog koncepta ljudskih potreba.

• osnovne ljudske potrebe
• povezivanje s vlastitom zamjedbom (percepcijom).

Ishode se može postići kroz sate Razredništva gdje je potrebno učenicima predstaviti čovjeka kroz njegove potrebe: za preživljavanjem, za ljubavlju i pripadanjem, za slobodom, za zabavom i za moći. Potreba za preživljavanjem obuhvaća čovjekove osnovne biološke potrebe. Potreba za ljubavlju i pripadanjem podrazumijeva čovjekova ponašanja u cilju zbližavanja, povezivanja i održavanja veze s njemu dragim osobama. Čovjek također ima potrebu za slobodom i zabavom, da se slobodno kreće, izražava, ostvaruje svoje želje i planove vodeći računa o potrebama drugih ljudi. Tu je i potreba za moći koja u konstruktivnom obliku podrazumijeva želju za napretkom, nadogradnjom , kompetencijom, dok u destruktivnom obliku znači nezdravo nadmetanje, pokušaj upravljanja drugim ljudima i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo.

• prihvaća mogućnost razlike u zamjedbama u tumačenju ponašanja drugih ljudi
• verbalizira o trenutnom nutarnjem stanju nakon zamjedbe neslaganja s mišljenjem druge osobe
•  imenuje moguće pogreške u zaključivanju o ponašanju drugih.

• atribucijski proces
• hedonistička pristranost
• različitost zamjedbe.

Učeniku se skreće pažnja na proces zvan atribucija što podrazumijeva da ljudi donose prosudbe o drugima i njihovom ponašanju na temelju njihovih postupaka koje možemo opažati. Važno je da razumiju da tu mogu učiniti atribucijsku pogrešku, tj. pogrešno procijeniti drugu osobu bez da su stekli dublji uvid, odnosno pitali pojedinca za pojašnjenje. Učenike podučavamo da ljudi djeluju na temelju nekih svojih procjena koje često vrednuju jedino ispravnim, a ne obraćaju pažnju na mogućnost pogreške u zaključivanju niti na posljedice koje mogu imati za svoja ponašanja. Na ovaj način se trudimo učenike podučiti da prije donošenja prosudbe više puta provjere opravdanost i utemeljenost svog zaključka.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Priroda i društvo.

• usvaja vokabular iz domene psihičkih oboljenja
• razumije da zdravlje ne predstavlja samo odsutnost fizičke bolesti
•  imenuje nove pojmove iz oblasti psihopatologije i senzibilizira se na temu psihičkih teškoća.

• psihopatologija (depresija, anksioznost)
• teškoće
• zaštita zdravlja.

Učenike se može podučiti osnovnim informacijama o npr. depresiji kao poremećaju raspoloženja i poticati ih da kroz grupni rad osmisle plakat kako pomoći osobi koja pokazuje psihičke teškoće koje mogu ukazivati na depresivno ponašanje. Ista stvar se može uraditi na temu anksioznosti (stanje izrazito povećane napetosti, straha i neugode). Učenike je potrebno podučavati na način da potičemo destigmatizaciju osoba sa psihičkim teškoćama i pružamo optimističan stav u vidu mogućnosti oporavka i funkcionalnog djelovanja u društvu. Psihičke teškoće ne želimo prikazivati nerješivim, već poticati učenike na kreativno traženje rješenja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Priroda i društvo, Vjeronauk.

• identificira komponente cjelokupnog ponašanja
• razumije ljudski organizam kao zatvoren sustav 
• uspoređuje različite poglede na ljudsko ponašanje.

• cjelokupno ponašanje
• teorijski pristup ponašanju čovjeka.

Učenicima treba predstaviti četiri komponente ponašanja: misli, emocije, fiziologija i akcija te pojasniti da se sve četiri događaju u isto vrijeme u našem organizmu. Izravno upravljamo što ćemo misliti i kako djelovati, a neizravno emocijom i fiziologijom. Učeniku predstavljamo koncept razmišljanja o ljudskom ponašanja gdje je pojedinac slobodan činiti izbore kako će razmišljati o određenim pojavnostima u životu i kako će se ponašati, naspram razmišljanja da je pojedinac ovisan o ponašanju drugih ljudi i utjecaju okoline.

Učenicima možemo zadati zadatak da na silu osjećaju emociju tuge (Budite tužni u ovomtrenutku.). Budući da će učenici većinski u tom trenutku biti dobrog raspoloženja do osjećanja tuge će pokušati doći prisjećajući se po njih tužnih događaja u životu, što ćemo iskoristi kao dokaz da do svojih emocija možemo doći preko misli, a da same emocije ne možemo trenutnim voljnim naporom neposredno promijeniti. Emocije se usklađuju s našim načinom razmišljanja, a način razmišljanja možemo birati.

Važno je da učenici steknu utisak da je vrlo važno kako o životnim izazovima razmišljaju te da su kao ljudi skloni pogrešnim uvjerenjima tj. razmišljanjima. Srećom, način razmišljanja je promjenjiva kategorija i često može biti ključ rješenja psihičkih tegoba.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda, Razredništvo, Vjeronauk.

• prepoznaje socijalni pritisak kao faktor okolnosti i osobnu slobodu u izgradnji samopouzdanja
• analizira mogućnost različitih izbora u za njega nepovoljnim okolnostima
• prepoznaje uloge po Karpanovom trokutu.

• socijalni utjecaj
• izbor ponašanja
• uloge po Karpamanovom trokutu
• samopouzdanje.

Predstavljamo razmišljanje o slobodi pojedinca u skupini ljudi, ukazujemo učenicima na to da čovjek nije odražaj na podržaj iz okoline već zatvoren sustav koji obrađuje informacije koje prima izvana i ponaša se namjenski. Učenici povezuju svoja iskustva, primjerice kad su procijenili da su pod pritiskom okoline, vršnjaka i kada su se ponašali konformistički, prilagođavajući se i preispituju drugačije načine ponašanja. Poticati ih na razmišljanje da su se ponašanju okoline priklonili jer im je to tada imalo smisla, a ne zato jer su drugi upravljali njihovim ponašanjem. Na taj način učvršćujemo učenika u stavu da sam izgrađuje samopouzdanje i da mu ga nitko drugi ne može izgraditi niti umanjiti.

Karpamnov trokut podrazumijeva tri uloge: žrtva, spasilac i progonitelj. Te uloge svi živimo i prolazimo na dnevnoj bazi sa svojim bližnjima. Kao progonitelj namećemo svoja mišljenja u cilju uvjeravanja drugih, kao spasilac nudimo naše ideje koje držimo boljima i spasonosnim za druge iako se oni tomu često protive, a položaj žrtve zauzimamo kada smo u stavu potlačenosti zbog postupaka drugih ljudi koje krivimo za vlastiti osjećaj nezadovoljstva.

Ova tema se može povezati s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije na način da učenici pogledaju medijski sadržaj koji prikazuje Karpamnov trokut. Učenici kroz razgovor povezuju svoje razumijevanje trokuta, tj. kada su u odnosu sa svojim bližnjima bili u ulozi žrtve, spasioca odnosno progonitelja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda, Razredništvo.

• razumije pojmove stresa i stresora
• detektira moguće štetne posljedice po zdravlje pojedinca uslijed dugotrajne frustracije 
•  detektira stresore u okolini i planira način zaštite dobrobiti pojedinca.

• stres
• stresor
• mehanizmi suočavanja i zaštite.

Učenici trebaju razumjeti pojam stresor kao događaj koji je potencijalno izvor stresa, neugode za pojedinca. Učenici nabrajaju neugodne događaje koje pojedinac može doživjeti tijekom života (smrt bliske osobe, gubitak zaposlenja, prirodne katastrofe velikih razmjera, automobilske nesreća) i načine nošenja s njima sa zaključkom da se pojedinci različito ponašaju uslijed navedenih neugodnih okolnosti. Učenici analiziraju faktore koji mogu pojedinca zaštiti od dugotrajnih negativnih psihičkih posljedica tih događaja, odnosno kako se zaštiti i lakše uklopiti potencijalno traumatične događaje u svoj život. Zajednički razmišljamo kako se zaštiti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Priroda, Hrvatski jezik.

• opisuje konstruktivne i manje konstruktivne oblike nošenja s frustracijom
• propituje ponuđene teorijske koncepte o utjecaju okoline na pojedinca
• procjenjuje na temelju osobnog iskustva učinkovitost određenog pristupa problemima s kojima se susreće.

• refleksija
• osobna nadogradnja
• jačanje osobnog kapaciteta.

Učenicima se predstavlja pojam frustracije kao stanje nemira, strepnje ili ljutnje kada se naša očekivanja ne poklapaju sa situacijom koja je pred nama, odnosno načinom na koji ju vidimo. Učenici iznose svoje tumačenje pojma frustracija. Nabrajaju što sve ljudi rade kada su frustrirani i na koji način mogu smanjiti frustraciju te koji je ishod dugotrajnog frustriranja po zdravlje pojedinca.

Ako čovjeka gledamo kao nemoćnog da učini bilo kakvu promjenu kad je frustriran onda ga gledamo kao obični odražaj na podražaj iz okoline. Tom razmišljanju suprotstavljamo razmišljanje da je čovjek slobodan činiti izbore, počevši s promjenom zamjedbe (percepcije) situacije koju smatra frustrirajućom. Kad je naša percepcija situacije u kojoj se nalazimo drugačija, javljaju nam se ideje kako bismo problem riješiti na drugi, konstruktivniji način.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Priroda.

• uočava trenutke u socijalnim odnosima u kojima zamjećuje nelagodu
•  upoznaje se s pojmom straha od procjene i verbalizira moguće načine suočavanja
• iznalazi nove načine samopomoći kada se osjeća ugroženim u skupini neistomišljenika.

• socijalna evaluacija
• refleksija
• metode suočavanja.

Potrebno je da učenik razumije zašto ponekad pojedinac u skupini ljudi razmišlja na način da ga ostali osuđuju jer drugačije razmišlja od njih te da je nemoćan zadržati svoje razmišljanje zbog pritiska okoline. Učenici nabrajaju trenutke kada su se prilagođavali ponašanju većine iako su razmišljali drugačije, zašto su to činili i kako zadržati vlastiti stav ako procjenjuju da je pravilan. Učenici trebaju dijeliti kroz govor ili pisanje razloge svog straha od procjene drugih, poput javnog nastupa, te konfrontirati drugačije razmišljanje svom prvotnom. Podržavamo učenike u razmišljanju o svojoj unikatnosti koja je prožeta odnosima s drugim ljudima koji su nam potrebni kako bismo se razvili kao jedinka.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Biologija.

• prepoznaje i demonstrira metode nošenja sa stresom 
• predlaže vlastite ideje i različite poglede na stresore
• uočava zaštitne faktore koji mogu pomoći u stresnim okolnostima i kako ih razvijati.

• stres
• stresori
• zaštita osobnog integriteta.

Učenik u razgovoru ili grupnom radu osmišljava programe zaštite uslijed neugodnih životnih događaja, npr. prirodne katastrofe, tako što može s kolegama iz odjela raditi na plakatu - postupniku u slučaju potresa, kako ostati pribran i sačuvati mentalno zdravlje u razdoblju nakon potresa. Isto je primjenjivo u svim događajima koje učenici prepoznaju kao stresor (događaj, okolnost koji potencijalno izaziva stres).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Biologija.

• opisuje stav kroz njegove komponente analizira značaj stavova u svakodnevnom ponašanju
• analizira konstruktivne i destruktivne primjere ljudskog ponašanja uslijed djelovanja po određenim stavovima.

• stav
• komponente
• uvjerenja u podlozi stava.

Učenici definiraju stav kroz njegove tri komponente: kognitivnu (spoznajnu), afektivnu (emocionalnu) i bihevioralnu (ponašajnu). Kroz razgovor detektiraju neke svoje stavove o bitnijim pojavnostima u životu, promišljaju kroz grupni rad otkud im ti stavovi, na temelju čega su ih usvojili, kakve to veze ima s okolinom u kojoj žive i potom kroz debatu argumentirano zastupaju suprotstavljene stavove. Dobro je da učenici ponekad budu u ulozi zastupnika stava koji je suprotan njihovom prvotnom stavu. Učenici detektiraju stavove koji su kroz povijest čovječanstva rezultirali velikim sukobima i analiziraju što je bilo pogrešno vezano za takve stavove.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Povijest (stavovi u podlozi sukoba odnosno ratova kroz ljudsku povijest).

• analizira ulogu društva u formiranju stava i imenuje psihološke fenomene u skupini
• identificira osobne stavove za koje smatra da su oblikovani pod socijalnim utjecajem
• kritizira destruktivne prakse u društvu na temelju djelovanja iz stavova.

• stav
• socijalni utjecaj
• psihološki fenomeni u grupi.

Učenici definiraju neke od psiholoških fenomena koji se pojavljuju u grupama, poput konformizma (priklanjanje ponašanju većine iako pojedinac promišlja drugačije), difuzija odgovornosti (nesvjesno cjepkanje odgovornosti kada više ljudi promatra neki događaj i nitko ne poduzima konkretne radnje jer smatra da će to učiniti onaj drugi, poput pasivnog promatranja automobilske nesreće umjesto pomoći unesrećenima). Učenik navodi primjere kroz povijest čovječanstva kako su ljudi odlučili kolektivno slijediti destruktivne autoritarne sustave i činili zlo drugima, ali i kako su ipak pojedinci pokazivali otpor takvim sustavima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Hrvatski jezik, Povijest.

• detektira zdravstvene teškoće koje se pripisuju psihosomatici
• povezuje svoja osobna iskustva psihosomatskih teškoća
• razvija plan zaštite zdravlja u svim njegovim komponentama.

• psihosomatsko
• zaštita zdravlja
• odnos psihičkog i tjelesnog.

Učenici razgovaraju o cjelokupnom ponašanju, prisjećajući se komponenti ponašanja. Jedna od komponenti je i fiziologija kojom ne upravljamo izravno, ali se ona usklađuje s našim načinom djelovanja i razmišljanja (npr. što se događa u njihovu tijelu kada duže vremensko razdoblje razmišljaju na po sebe destruktivne način). Učenici navode primjere preko kojih povezuju kako je njihovo tijelo pratilo njihovo razmišljanje i opće stanje u nekom razdoblju života i traže načine kako si pomoći očuvati zdravlje u izazovnim trenucima. Možemo navesti primjer kako često ljudi imaju problema s probavnim traktom u razdobljima izloženosti većoj količini stresa. Naše tijelo, emocije i misli su neodvojivi jedno od drugoga.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Biologija.

• razvija osobnu refleksiju i s otvorenošću dijeli razmišljanja o izazovima u svakodnevnom funkcioniranju
• preispituje svoju zamjedbu i aktivno traži druge opcije pristupa zadanoj temi
• revidira svoje zamjedbe i mijenja ponašanje.

• refleksija
• kritičko preispitivanje vlastite zamjedbe
• preispitivanje uvjerenja iz kojih  djeluje
• traženje optimalnih ponašanja
• usklađivanje sa životnim okolnostima na funkcionalan način.

Učenik nadograđuje svoju praksu i sve više se otvara dijeleći za njega izazovne situacije u životu. To može raditi individualno ili u grupi. Iznimno je bitan dio ovog  procesa učenikova spoznaja da uz druge može aktivno preispitati svoja uvjerenja i očekivanja od sebe i drugih. Navodeći svoje primjere suočavanja slučaju, učenik iznosi i druge, različite poglede na naizgled isti problem.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo.

• razlikuje vlastitu od zamjedbe ostalih i prihvaća različitost
• generira ponašanja s kojima se uspješno usklađuje s drugima
• aktivno i zainteresirano sluša osobe različitih stavova iz okruženja.

• prihvaćanje različitosti zamjedbe
• aktivno slušanje s ciljem razumijevanja položaja sugovornika.

Realizirati u ozračju prihvaćanja mogućnosti različitosti u zamjedbi, razumijevanje položaja druge osobe kroz aktivno slušanje i sučeljavanje kroz debate. Učenici uče da se i uz različite zamjedbe određenih okolnosti mogu uskladiti i živjeti zajedno. Takvo poimanje počiva na uvjerenju da ne mogu svojim nastojanjima promijeniti drugu osobu te da ponašanje drugih ljudi nije uzrok njihovu ponašanju. Govorimo o svojim razmišljanjima i osjećajima kada slušamo ili gledamo nešto s čim se ne slažemo.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo.

• utvrđuje razumijevanje zdravlja u svim trima komponentama zdravlja
• procjenjuje rizične činitelje po zdravlje s naglaskom na socijalnu komponentu
• planira i izrađuje plan prevencije vodeći računa o tri komponente zdravlja.

• komponentne zdravlja
• psihičko, fizičko i društveno
• uloga društva
• odnosi.

Učenik analizira komponente zdravlja da bi zaključio o važnosti svih triju komponenti, zadržavajući se više na socijalnoj komponenti. Učenik kroz individualni ili grupni rad detektira važnost povezanosti s drugim ljudima i razvijanja bliskih odnosa kao bitnom zaštitnom faktoru po ukupno zdravlje pojedinca. Promišljajući o svojim odnosima u životu, učenik zaključuje koliko su mu bili od koristi kada je prolazio izazovna razdoblja u životu. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija, Razredništvo.

• razvija vještinu samomotrenja 
• kontrolira vlastito ekspresivno ponašanje i ima uvid u moguće posljedice za svoje ponašanje
• reflektira svoja promišljanja kada čuje drugačije stavove od svojih.

• samomotrenje
• ekspresija
• stav
• samoprikazivanje.

Učenik se uči aktivno slušati druge i u isto vrijeme pratiti svoje razmišljanje te ga izražavati. Aktivno slušajući zamjedbu drugih ljudi i uspoređujući ju sa svojom te poduzimanjem određenih akcija (poput argumentiranja svog stava), učenik širi svoje spoznaje i preuzima odgovornost za svoje ponašanje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija, Razredništvo i s aktivnostima školskog debatnog kluba/kluba za kritičko razmišljanje.

• opisuje pojam referenične grupe
• analizira tendenciju pristranosti potvrđivanja i povezuje ju sa vlastitim iskustvom
• procjenjuje ulogu osobne odgovornosti pojedinca unutar formalnih i neformalnih grupa.

• referenična grupa
• vanjski utjecaj
• osobna odgovornost i sloboda pojedinca.

Referenična grupa je svaka skupina s kojom se osoba emocionalno veže i identificira, uspoređuje i vrednuje sebe. Učenik treba prepoznati svoje članstvo u formalnim i neformalnim grupama, poput vršnjačkih, smatra li da samo članstvo definira njegovo ponašanja ili je ta skupina sačinjena od pojedinaca koji se udružuju zbog sličnih stavova te koliko slobode ima kao pojedinac unutar skupine. Također kroz grupni rad kritički preispituje konstruktivne i destruktivne primjere utjecaja grupe sa zaključkom da je pojedinac slobodan činiti izbore i suprotne izborima drugih članova grupe, te da svojevoljno pristaje primjenjivati formalna pravila i norme koje skupina postavlja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo

• uočava značajnije faktore koji mogu destruktivno djelovati na učenike njegove dobi
• razlikuje faktore koji mogu djelovati izvana i one koji su stvar izabrane zamjedbe
• izrađuje plan zaštite zdravlja .

• stres
• stresori
• izabrana zamjedba (percepcija)
• rizični faktori i prevencija oboljenja.

Učenik definira adolescenciju kroz njenu ranu fazu (pubertet), srednju i kasnu fazu. Poredi potencijalne ugrožavajuće faktore za mlade u razdoblju srednje adolescencije i osmišljava kroz rad u grupi načine prevencije, poput vršnjačkog savjetovanja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Biologija.

• verbalizira obrasce vlastite zamjedbe okolnosti vođen odabranim temama iz svakodnevnog života
• osvještava vlastita uvjerenja u podlozi istih obrazaca razmišljanja i djelovanja
• po potrebi revidira uvjerenja i organizira vrijednosti na po njega konstruktivniji način.

• osobni konstrukti
• uvjerenja
• izabrana i očekivana zamjedba.

Osobni konstrukti (uvjerenja) su obrasci po kojem osoba percipira svijet oko sebe, način kako si tumači okolnosti i kako pronalazi smisao realiteta. Učenik prepoznaje i verbalizira svoje obrasce na temelju postavljene teme, razmišlja o svojim stavovima i pronalazi uporište za njihovo utvrđivanje ili napuštanje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, školski debatni klub/ školski klub za kritičko razmišljanje.

• povezuje osobna iskustva nadogradnje kroz oblike pomažućeg ponašanja
• generira osobni plan djelovanja u zajednici vođen idejom altruizma
• prepoznaje značaj pomažućih oblika ponašanja za razvoj zajednice.

• prosocijalno ponašanje (pomažuće ponašanje)
• altruizam.

Učenik povezuje svoja iskustva pomažućeg ponašanja i verbalizira benefite za svoj osobni razvoj koje je doživio kroz iste. Ta iskustva dijeli s učenicima u odjelu te kroz grupni rad detektiraju prilike za pomažuća ponašanja u svojoj zajednici i poduzimaju konkretne korake kroz udruživanje i djelovanje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, školski debatni klub, učeničko vijeće.

• detektira značaj socijalne mreže kroz odrastanje pojedinca
• analizira krugove odnosa koje pojedinac ima i diskutira o njihovom mogućem utjecaju na zdravlje pojedinca
• uspoređuje krajnosti u funkcioniranju pojedinca u društvu s ciljem dokazivanja i opovrgavanja teza o važnosti društvene okoline.

• socijalna mreža
• vanjski utjecaj
• unutrašnja kontrola zamjedbe.

Učenik opisuje svoju socijalnu mrežu u stvarnom životu, odnose koje je uspostavio i održao te iste uspoređuje sa socijalnom mrežom u virtualnom obliku propitujući pojam prijateljstva u tom obliku. Također detektira značajne odnose u svom obiteljskom krugu te u školi koju pohađa. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Biologija.

• imenuje uvjerenja vanjske i unutarnje kontrole prema Teoriji izbora
• povezuje navedena uvjerenja s konkretnim ponašanjima u svom životu
• čini promjene u svom životu na temelju novih uvjerenja unutarnje kontrole.

• uvjerenja
• vanjska i unutarnja kontrola.

Uvjerenja vanjske kontrole su bazirana na vjerovanju da okolnosti i drugi ljudi upravljaju ponašanjem pojedinca i da svojim ponašanjem može postići promjenu ponašanja kod drugih (npr. loše je raspoložen jer su ga drugi naljutili, drugi rade protiv njega, njegova je dužnost je činiti korake s ciljem promjene druge osobe). Uvjerenja unutarnje kontrole (uvjerenja teorije izbora) su bazirana na vjerovanju da pojedinac upravlja svojim ponašanjem, da je pojedinac zatvoreni sustav koji prima i obrađuje informacije te da ima slobodu izbora. Učenik treba prepoznati svoja ponašanja koja su bazirana na uvjerenjima vanjske i unutarnje kontrole i činiti korake promjene ka uvjerenja nutarnje kontrole. Dodatno konzultirati stručnu literaturu Teorija izbora, autora Williama Glassera.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Psihologija, Sociologija.

• imenuje i opisuje fenomene unutar grupe
• navodi konkretne primjere iz života gdje je detektirao navedene fenomene
• analizira moguće uzroke pojave navedenih fenomena na konkretnim primjerima.

• fenomeni u grupi
• konformizam
• difuzija odgovornosti.

Učenici u početku definiraju pojmove poput konformizma (općenito priklanjanje većini zbog percepcije socijalnog pritiska), difuzija odgovornosti (doživljaj smanjene osobne odgovornosti za ponašanje i posljedice jer pojedinac percipira da većina u grupi čini ili ne čini isto), socijalna facilitacija (promjene u motivaciji i aktivnostima pojedinca do kojih dolazi u prisutnosti drugih osoba), socijalna komparacija (proces u kojima su druge osobe iz grupe osnova za procjenu svojih uvjerenja, očekivanja i ponašanja), socijalno besposličarenje (smanjene uloženog napora i osobnog doprinosa kod obavljanja zajedničke aktivnosti u grupi, naspram uloženog u pojedinačnoj aktivnosti) itd. Učenici trebaju navedene fenomene prepoznati u stvarnom životu i povezivati s uvjerenjima pojedinca u grupi, zašto se pojedinci brane socijalnim pritiskom i grupu krive za svoje ponašanje, koje su opasna ponašanja koja mogu proizići iz toga.  Ova tema se može povezati s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije gdje učenici mogu potražiti medijske sadržaje poput videa o Aschovom ekspreimentu o konformizmu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Psihologija, Sociologija.

• objašnjava temeljne postavke savjetodavne i psihoterapeutske pomoći
• iskazuje otvorenost prema ideji traženja stručne pomoći u vidu savjetovanja ili psihoterapije
• uočava ugrožene skupine ljudi i analizira vlastitu ulogu u pomaganju pojedincu.

• mentalno zdravlje
• psihičke teškoće
• savjetovanje i psihoterapija.

Učenik ostvaruje pozitivan stav prema traženju stručne pomoći prezentirajući osnovne postavke savjetovanja i psihoterapije i upoznajući se s nekim od psihoterapijskih pravaca kroz grupni rad poput pripremanja referata, plakata i sl. Radimo na destigmatizaciji procesa traženja stručne pomoći.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Psihologija, Biologija.

• aktivno preispituje zamjedbu samog sebe i istu verbalizira
• analizira na primjeru vlastitog života moguće teškoće u svakodnevnom funkcioniranju
• revidira svoje ponašanje i bira konstruktivnije izbore.

• refleksija
• revidiranje zamjedbe sebe
• prihvaćanje vlastitih granica.

Učenike je potrebno poticati na promišljanje o svom životu po završetku srednje škole, o uvjerenjima na temelju kojih se ponašaju i što to predstavlja za njih po odlasku na fakultet u nove okolnosti. Važno je da razvijaju realna očekivanja od sebe i okoline te da znaju za moguće oblike stručne pomoći ako bude potrebna.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, školski debatni klub/klub za kritičko razmišljanje.

• predstavlja svoj rad pred skupinom vršnjaka
• vrednuje sebe kao predavača
• generira plan podrške vršnjacima s ciljem jačanja prezentacijskih ponašanja.

• samopouzdanje
• samopoštovanje
• prezentacijske vještine.

Učenika se potiče na predstavljanje vlastitog rada, razmišljanja, pisanog rada ili sl. pred drugima. Važno je da učenik verbalizira sve svoje misli o neugodi koju proživljava i na kojem temelju počiva njegovo razmišljanje, npr. o strahu od procjene drugih pri javnoj prezentaciji. Podučavamo ga vještinama prezentiranja uz praćenje nutarnjih procesa koji se događaju tijekom govora pred grupom (učenik izražava razloge zabrinutosti i nelagode u spomenutoj situaciji).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, školski debatni klub/klub za kritičko mišljenje.

• navodi moguće izazove u funkcioniranju u razdoblju kasne adolescencije koja mu slijedi
• analizira moguće načine prevencije teškoća koje pojedinac u tom razdoblju može iskusiti
• predstavlja plan zaštite zdravlja za to životno razdoblje.

• programi prevencije zdravlja
• srednja adolescencija
• kasna adolescencija.

Učenici razgovaraju o svojim pretpostavkama što bi mogao biti zdravstveni izazov za njih u razdoblju studiranja ili zaposlenja nakon srednje škole. Potom razvija plan zaštite, počevši od ishrane (prevencije pretilosti npr.) o zaštite mentalnog zdravlja kroz razvijanje novih odnosa (njegovanje društvenog života uz studiranje i rad), uspostavljanja kvalitetne romantične veze i upoznavanja partnera. Plodove svojih razmišljanja učenici predstavljaju svojim kolegama, nastavnicima, lokalnoj zajednici.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Razredništvo, Biologija, učeničko vijeće.