• definira zajednički cilj
• navodi aktivnosti potrebne za postizanje zajedničkog cilja
• navodi resurse potrebne za provođenje aktivnosti
• provodi aktivnosti uz korištenje dostupnih resursa.

• suradnja
• odgovornost
• motiviranost
• organizacija
• planiranje.

Svaki učenik pri polasku u školu dolazi kao pojedinac. Potrebno je poticati osjećaj pripadanja i zajedništva, razvijati kod učenika osjećaj jednakovažnosti, vlasništva nad zajedničkim postignućima, jednakovrijednosti i suradnje.

Ishod se može ostvariti na način da se s učenicima planira izlet, posjet (terensko učenje, posjet knjižnici i sl.), uređenje učionice, različite manifestacije (dani kruha, maskenbal) i sl. U razgovoru s učenicima poticati ih na predlaganje ideja, odnositi se prema svim idejama kao jednakovrijednim, navoditi učenike na procjenu koje su ideje ostvarive i koje ne, te donositi zajedničke zaključke. Motivirati učenike da kroz razgovor potiču jedni druge na izvršavanje zadataka u zadanom vremenskom roku razvijajući motiviranost, solidarnost i odgovornost.

Ishod se može ostvariti kroz grupni rad ili u vidu razrednog projekta.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz Prirode i društva (škola, učionica, godišnja doba, i slično), Likovne kulture, Glazbene kulture te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• navodi osobne potrebe i potrebe svoje obitelji
• navodi zanimanja svojih roditelja
• uočava važnost rada.

• rad
• novac
• potrebe (osobne i zajedničke)
• kupnja
• potrošnja.

Kroz razgovor s učenicima, potaknuti ih da navedu, na prvom mjestu, ono što smatraju da je njima potrebno, a zatim ih potaknuti na razmišljanje jesu li njihove potrebe isto što i zajedničke potrebe njihove obitelji. Putem rasprave razdvojiti osobne potrebe od potreba obitelji.  Postavljanjem pitanja tipa "Kako misliš to kupiti?", "Tko će to tebi kupiti?", "Je li potrebno to sve platiti?" i sl. navesti ih na zaključke o važnosti rada i raznolikosti zanimanja pri čemu će prepoznati zanimanje svojih roditelja ili sebi bliskih osoba.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz posjete s ciljem predstavljanja određenih zanimanja (roditelji ili osobe iz lokalne zajednice), kroz posjete učenika određenim institucijama (vatrogasni dom, dom zdravlja, pošta, i slično), igrom različitih igara (recimo pantomimom gdje učenici trebaju prepoznati neko zanimanje), organiziranjem likovne izložbe (prikaz zanimanja mojih roditelja i stvari koje mi mogu osigurati svojim radom) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz Prirode i društva (moja obitelj, zanimanja), Likovne kulture, Glazbene kulture, te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• navodi neprimjerena ponašanja prema školskoj imovini, imovini drugih i okolišu
• predlaže rješenja za očuvanje školske imovine, imovine drugih i okoliša.

• imovina (osobna i zajednička)
• okoliš
• pravila
• djelovanje
• odgovornost
• motiviranost
• suradnja.

Razgovorom potaknuti učenike da prepoznaju konkretne primjere neprimjerenog ponašanja prema školskoj imovini, imovini drugih i okolišu. Pri tome razvijati kod učenika osjećaj vlastite odgovornosti za svoje ponašanje, ali i motiviranosti da se, kroz ponuđena rješenja, utječe na ponašanje njihovih vršnjaka. Pri tome možemo razgovarati sa svim učenicima gdje će oni iznositi svoja individualna zapažanja i rješenja, ili radom u manjim skupinama gdje će međusobno razmijeniti svoja zapažanja, prijedloge rješenja i onda podijeliti s ostatkom razreda.

Ovaj ishod se može ostvariti osnivanjem razredne eko sekcije, likovnim radovima na temu pravila ponašanja, glazbenim uratkom, posjetom ekološkim udrugama u lokalnoj zajednici, prikazivanjem primjerenih videosnimaka, uređenjem školskog dvorišta i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz Prirode i društva, Likovne kulture, Glazbene kulture, te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje zanimanja ljudi iz svoje neposredne okoline
• prezentira svoje buduće željeno zanimanje
• raspravlja s drugim učenicima o njihovim izborima budućeg željenog zanimanja.

• zanimanja
• potreba za usklađivanjem želja i mogućnosti
• jednakovrijednost.

Kroz ovaj ishod potiče se učenika ne samo da prepozna raznolikost u svijetu rada, već i da iznese svoja zapažanja i mišljenja o zanimanjima ljudi iz svoje neposredne okoline. Svakom učeniku pristupiti na način da mu se osigura sigurno okruženje u smislu prihvaćanja njegovog mišljenja te prilika i vrijeme da prezentira svoje željeno zanimanje. Razgovorom s učenicima i postavljanjem pitanja tipa Zašto se želiš baviti tim zanimanjem?, Je li to jedini razlog ili postoji još nešto što te privlači tom zanimanju?, Na koji način to misliš ostvariti? i slično potaknuti učenike da međusobno postavljaju pitanja i razgovaraju o važnosti prezentiranih zanimanja, te na taj način ih dovesti do zaključka kako su sva zanimanja jednako vrijedna.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz posjete (vatrogasac, policajac, doktor, građevinski radnik i slično), posjete učenika (nogometni klub, dom zdravlja, predškolska ustanova i slično), igrom raznih igara (simulacijom željenog zanimanja, pantomimom), nagradnom igrom (u smislu pogađanja određenog zanimanja na osnovu predmeta koje učenici donesu ili likovnih uradaka), likovnom izložbom ili glazbenim uratkom za obilježavanje određenih manifestacija (recimo 1. svibanj), igrokazom i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz Prirode i društva (zanimanja), Likovne kulture, Glazbene kulture, Hrvatskog jezika (igrokaz), te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• navodi ulogu i važnost štednje
• raspravlja s drugima prilikom određivanja zajedničkog razrednog cilja
• planira vrijeme, sudionike  i dinamiku štednje kako bi se ostvario cilj u zadanom vremenskom roku.

• novac
• štednja (uloga i važnost)
• organizacija
• odlučnost
• upornost
• suradnja
• komunikacija.

Kroz ovaj ishod treba se poticati učenika da razumije funkciju novca i prednosti racionalne upotrebe novca (štednje). Kod učenika je potrebno razvijati odgovornost, odlučnost i upornost k postizanju određenog cilja putem odricanja od trenutne potrošnje. Koristiti raspravu i mapu uma (pri čemu na ploči napišemo samo riječ štednja) i potaknuti učenike da razmisle o ciljevima štednje, iznosu kojeg se mogu odreći na ime štednje, te dinamici štednje kako bi se ostvario zajednički cilj. Potrebno je razviti pozitivan stav i osjećaj zajedničkog vlasništva prema postavljenom cilju kako bi učenici surađivali i motivirali jedni druge.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz pripreme za izlete i terensko učenje, pripreme raznih manifestacija (maskenbal, dani kruha, dan škole i slično), projektno kroz razrednu štednju (uređenje učionice, nabavka razrednog ljubimca, nabavka potrebnog materijala, uređenje školskog dvorišta, i slično), posjete (banke i štedionice), planiranje humanitarnih akcija (nabavka materijala potrebnog za likovne radove ili ručne uratke s ciljem prodaje), glazbene uratke (snimanje glazbenih poruka s ciljem promicanja štednje) i slično.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz Prirode i društva (godišnja doba, učionica, moja obitelj, moja okolina ), Likovne kulture, Glazbene kulture te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• navodi primjere lošeg ponašanja prema okolišu u svojoj užoj zajednici
• objašnjava učinke lošeg ponašanja na okoliš u svojoj užoj zajednici.

• okoliš
• samosvjesnost
• samokritičnost
• odgovornost.

Razgovorom potaknuti učenike da prepoznaju konkretne primjere neprimjerenog ponašanja prema okolišu u svojoj užoj zajednici. Motivirati učenike da iznesu svoja zapažanja i osjećaje na osnovu prikladnih slika ili videouratka koji prikazuju onečišćenje okoliša. Raspraviti s učenicima o njihovoj ulozi u onečišćenju okoliša i pri tome razvijati kod njih osjećaj vlastite odgovornosti za svoje ponašanje, ali i motiviranosti da utječe na ponašanje njegovih vršnjaka.

Pri tome možemo razgovarati sa svim učenicima gdje će oni iznositi svoja individualna zapažanja i rješenja, ili radom u manjim skupinama gdje će međusobno razmijeniti svoja zapažanja i onda podijeliti s ostatkom razreda.

Ovaj ishod se može ostvariti osnivanjem razredne eko sekcije, likovnim radovima, glazbenim uratkom, posjetom ekološkim udrugama u lokalnoj zajednici, prikazivanjem primjerenih videosnimaka, uređenjem školskog dvorišta i slično.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz Prirode i društva, Likovne kulture, Glazbene kulture, te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje individualni i timski rad
• individualno provodi aktivnosti na zadanom zadatku
• sudjeluje u timskom radu na zadanom zadatku.

• individualni rad
• timski rad
• pravila
• odgovornost.

Polazimo sa stajališta kako svaki učenik od rođenja pripada različitim zajednicama (uža i šira obitelj, predškolska ustanova, sportske i druge aktivnosti i slično) i kako pravila primjerenog ponašanja i zajedničkog djelovanja u zajednici nisu kod svih isto ili u istom stupnju zastupljena.

Kroz ovaj ishod treba poticati učenika da kritički propituje sebe, svoje ponašanje i djelovanje kao pojedinac, ali ujedno da se prilagođava i kritički preispituje ponašanje i djelovanje skupine. Potrebno je razvijati pozitivan stav prema različitosti, empatiji i uvažavanju koji će rezultirati kvalitetnom suradnjom među učenicima. Svaki učenik treba biti odgovoran za sebe, ali i snositi dio odgovornosti tima kojem pripada. Ukoliko kod učenika razvijemo osjećaj pripadanja i posvećenosti zajedničkom cilju, tada će, i kao pojedinac koji čini dio tima, biti motiviran i uporan u svom djelovanju.

Učenike je moguće podijeliti u manje timove s različitim zadacima ili ih podijeliti u manje timove čije različite aktivnosti doprinose jednom zajedničkom cilju.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz obradu novog sadržaja (predmetni sadržaj je moguće prikazati iz različitih gledišta: jedan tim radi na tekstu, drugi tim likovno predstavlja temu, treći tim priprema pitanja i odgovore za ponavljanje i slično), prilikom ponavljanja obrađenog gradiva, kroz organiziranje različitih manifestacija (dan škole, Dan učitelja), posjeta, terensko učenje, igranje igara (pri čemu je potrebno pripremiti i odigrati igrokaz na zadanu temu, i slično), organiziranjem likovnih izložbi, kroz eko sekciju (uređenje učionice, oslikavanje škole, uređenje školskog dvorišta, čišćenje lokalnog izletišta) i slično.

Ovaj ishod se može povezati s svim nastavnim predmetima, te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• objašnjava funkciju novca za zadovoljavanje osobnih potreba
• navodi oblike i sudionike razmjene dobara
• prikazuje upotrebu novca igrom razmjene dobara.

• osobne potrebe
• kupac
• dobavljač
• robna i novčana razmjena
• odgovornost
• racionalna upotreba novca
• štednja.

Kroz ovaj ishod učenika se potiče na razmišljanje o funkciji novca koji im već u određenoj mjeri stoji na raspolaganju i njegovoj racionalnoj uporabi. Putem "post it" papirića na koje će svaki učenik napisati svoje osobne potrebe po svom vlastitom nahođenju sačiniti drvo osobnih potreba učenika, te u raspravi dovesti učenika do zaključka o potrebi za racionalnom upotrebom novca. Postavljanjem pitanja: Koliko novaca vam stoji na raspolaganju za doručak?, Koliko novaca utrošite na sendvič i vodu?, Jesu li vam nužno potrebne čokoladica, lizalo i slično?, Što mislite da svaki dan ostavite dio novca za koji kupite čokoladicu?, Što bi nakon određenog vremena mogli kupiti s tim novcem? motivirati učenika na odgovorno ponašanje, te na razlikovanje nužnih (egzistencijalnih potreba, npr. hrana, voda, odjeća) i luksuznih (nova igračka i slično).

Ovaj ishod se može ostvariti kroz istraživanje korištenjem IT alata (učenici pronalaze, uz pomoć učitelja ili roditelja, slike ili kraće tekstove koji prikazuju robnu ili novčanu razmjenu te predstavljaju ostalim učenicima, a njihov zadatak je da odrede sudionike razmjene kupac - dobavljač te oblik razmjene - robna ili novčana razmjena), igranjem igara (simulacijom robne ili novčane razmjene), radom na tekstu (na osnovu zadanih tekstova napraviti plakat, te predstaviti ostalim učenicima bilo sudionike razmjene, oblike razmjene ili primjere i/racionalne potrošnje), osobnom štednjom učenika (učenik štedi novac u određenom vremenskom roku, zbraja taj novac i predstavlja razredu u što će ga utrošiti) razrednom štednjom, i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta,  te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje materijalne vrijednosti i univerzalnu nematerijalnu vrijednost osobe
• suprotstavlja materijalnu vrijednost nasuprot univerzalne nematerijalne vrijednosti osobe.

• materijalna vrijednost
• univerzalna nematerijalna vrijednost osobe
• etičnost
• empatija
• odgovornost
• samopoštovanje
• poštovanje drugih i drugačijih.

Razgovorom s učenicima i postavljanjem pitanja tipa: Znači li da smo sretni ako imamo novca u izobilju?, Znači li da ljudi koji su siromašni nisu ni sretni?, Možemo li novcem sve kupiti?, Što ne možemo kupiti novcem? i sl., potaknuti učenike na razlikovanje materijalnih vrijednosti od univerzalnih nematerijalnih vrijednosti osobe. U razgovoru s učenicima potaknuti ih na razmišljanje kakvu osobu žele imati za prijatelja. Navesti ih na razmišljanje o drugima, ali i o sebi. Učenik treba donijeti zaključak kako smo svi različiti, ali ta različitost je bogatstvo i treba je poštivati, kao što treba poštivati i samoga sebe. Čovjeka ne čine materijalne stvari, već njegove vrijednosti koje ga čine osobom kakva jeste.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz pisane radove učenika (na temu: moj najbolji prijatelj, ruho ne čini čovjeka, i slično), analizom tekstova (učenici trebaju izdvojiti materijalne i univerzalne nematerijalne vrijednosti, te donijeti pouku ili zaključak), puštanjem video snimaka o životu poznatih (na primjer slavni atletičar koji je najbrži čovjek na svijetu, ali samo zato što je dijelio obuću s bratom, pa kada bi on došao iz škole, on bi morao trčati preko brda da ne bi zakasnio na nastavu), kreiranjem razrednog prijatelja (učenici bi post it papirićima na kojima pišu osobine koje žele da posjeduje njihov prijatelj lijepili na pano u obliku dječaka), održavanjem stabla osjećaja (učenici bi svoje ugodne i neugodne emocije na kraju tjedna trebali post it papirićima nalijepiti na pano u obliku stabla s listovima, osjećaje bi izrazili emotikonima, u slučaju ugodnih osjećaja dodavali bi na stablo zeleni list, u slučaju neugodnih osjećaja dodavali bi na stablo smeđi list, i početkom svakoga tjedna nastojali bi oživjeti stablo razgovarajući o napisanim neugodnim  osjećajima, poštujući anonimnost osobe koja ih je napisala) i slično.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje pojmove poduzetnost i poduzetnik
• razlikuje pojmove: resurs, proizvod i usluga
• razlikuje pojmove javno i privatno dobro
• pronalazi primjere za dane pojmove u neposrednoj okolini.

• definira svoju poduzetničku ideju
• odabire materijalne i nematerijalne resurse potrebne za realizaciju poduzetničke ideje
• definira aktivnosti, nositelje aktivnosti i vremenski plan za realizaciju poduzetničke ideje.

• poduzetnost
• poduzetnik
• resursi
• proizvodi
• usluge
• javno i privatno dobro.

• izbor djelatnosti
• plan aktivnosti
• materijalni, nematerijalni i ljudski resursi
• upravljanje vremenom.

Kroz ovaj ishod učenika se uvodi u realni svijet poduzetništva. Učenik se potiče na razmišljanje o stvarima s kojima se svakodnevno susreće, koje koristi ili mu stoje na raspolaganju, ali i na razmišljanje o različitim oblicima poduzetništva u njegovoj neposrednoj okolini. Učenik treba prepoznati primjere različitih poslovnih subjekata i povezati zanimanja svojih roditelja ili osoba iz neposredne okoline sa svijetom poduzetništva.

Ovaj ishod  može se ostvariti kroz istraživanje korištenjem IT alata (učenici pronalaze, uz pomoć učitelja ili roditelja, slike ili kraće tekstove koji prikazuju navedene pojmove, te predstavljaju ostalim učenicima), posjetima ili terenskim učenjem (učenici posjećuju trgovine, proizvodne tvornice, kamenoreznice, i sl., te na osnovu posjeta pišu kratki dnevnik svog zapažanja koji dijele s ostalim učenicima), igranjem igara (učenici radom u timovima osmišljavaju memorijske kartice ili kvizove),  radom na tekstu (na osnovu zadanih tekstova napraviti plakat te predstaviti ostalim učenicima, bilo da rade u timovima za sve navedene pojmove, ili kao razredni projekt kada svaki tim ima kao zadatak točno određeni pojam za obradu), likovnim uradcima kako bi se obilježio tjedan poduzetništva u školi i sl.

Ovaj ishod može se povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

Kroz ovaj ishod učenika se potiče na razmišljanje kako će postati dio svijeta poduzetništva i svijeta rada, dio društvene zajednice. Učenik treba iskoristiti svoju kreativnost i maštu i pokušati naći svoje mjesto kroz svoju poduzetničku ideju. Učenik pronalazi mogućnosti i definira ideje koje može pretvoriti u vrijednosti za sebe i druge. Zasniva svoje razmišljanje na planiranju i ustrajnosti da njegova ideja bude ostvariva. Definira resurse koji su mu nužni za realizaciju ideje, ali ujedno i razmišlja o obnovljivosti i oskudnosti resursa. Trudi se uključiti i motivirati druge i zadatke završava u zadanom vremenskom roku.

Ovaj ishod može se ostvariti i u timovima ili kao razredni projekt.

Ovaj ishod može se ostvariti kroz individualni ili projektni rad (učenik ili timovi imaju zadatak da osmisle poduzetničku ideju i isplaniraju njezinu realizaciju, te prezentiraju ostalim učenicima),  razredni projekt za sudjelovanje na raznim manifestacijama i događajima (recimo za sajam palačinki, dane kruha, tjedan poduzetništva, i slično), planiranje terenskog učenja, izleta ili posjete,  igru slučaja (korištenjem metode obrnute oluje mozgova na način da svi timovi predstave svoje ideje i planove, a ostatak razreda bilježi nedostatke, te raspravom se pronalaze nova rješenja).

Ovaj ishod može se povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• daje primjer prekomjerne potrošnje i  prednosti štednje na konkretnom primjeru
• planira osobnu potrošnju i štednju.

• osobna potrošnja
• prekomjerna potrošnja
• štednja
• racionalna upotreba novca
• odgovornost.

Kroz ovaj ishod treba se poticati učenika da razumije funkciju novca i prednosti racionalne upotrebe novca (štednje). Kod učenika je potrebno razvijati odgovornost, odlučnost i upornost za postizanje određenog cilja putem odricanja trenutne potrošnje. Kroz raspravu i mapu uma (pri čemu na ploči napišemo samo riječ štednja) potaknuti učenike da razmisle o ciljevima štednje i mogućnostima koje im stoje na raspolaganju ukoliko imaju određenu štednju. Učenik treba kritički preispitivati svoju potrošnju, doći do zaključaka o posljedicama prekomjerne potrošnje te mogućnostima osobne štednje.

Ovaj ishod se može ostvariti individualnim radom, timskim radom ili kao razredni projekt.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz izradu osobnog plana štednje (svaki učenik u određenom vremenskom roku provodi osobni plan štednje, bilježi tijek i realizaciju plana, prezentira plan ostatku razreda, ujedno i prezentira što je ostvario s ušteđenim iznosom), pripreme za izlete i terensko učenje, pripreme raznih manifestacija (maskenbal, Dani kruha, Dan škole), projektno kroz razrednu štednju (uređenje učionice, nabavka razrednog ljubimca, nabavka potrebnog materijala, uređenje školskog dvorišta, i slično), posjete (banke i štedionice), planiranje humanitarnih akcija (nabava materijala potrebnog za likovne radove ili ručne radove s ciljem prodaje), glazbene uratke (snimanje glazbenih poruka s ciljem promicanja štednje), pisanim uradcima (zaključci nakon pregledanih primjerenih videosadržaja) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta  te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razumije pojam zelene ekonomije
• daje primjere zelene ekonomije.

• ekonomija
• zelena ekonomija
• odgovorno i etično poslovanje
• izvori informacija
• upotreba tehnologije u pronalaženju informacija.

Kroz ovaj ishod učenika se potiče na razmišljanje kako svaka naša odluka ima posljedicu koje moramo biti svjesni, pretpostaviti je i iza donesene odluke odgovorno stajati. Svaka poduzetnička odluka odražava se i na zajednicu, ali i na okoliš. Učenik treba razviti pozitivan stav prema zelenoj ekonomiji kao osnovi održivog razvoja. Upotrebom različitih tehnologija i pronalaženjem različitih informacija, učenik treba doći do zaključka što sve uključuje zelena ekonomija, te na koji način poslovanje suprotno zelenoj ekonomiji utječe na okoliš, pojedinca i zajednicu.

Ovaj ishod se može ostvariti istraživanjem učenika (učenik sam ili u timu koristeći različite tehnologije i izvore informacija analizira konkretne primjere zelene ekonomije, te u vidu plakata prezentira ostalim učenicima), osnivanjem razredne eko sekcije, prikazivanjem primjerenih video snimaka i kasnijim raspravama,  posjetom ekološkim udrugama u lokalnoj zajednici, posjetom poslovnim subjektima (kod posjeta udrugama ili poslovnim subjektima bitno je s učenicima pripremiti pitanja, učenici prilikom posjeta trebaju voditi dnevnik zapažanja, a onda svoja zapažanja podijeliti s ostatkom razreda), izložbom likovnih radova (recimo materijal za ručne radove može biti otpadni materijal iz domaćinstava, vrećice, papiri, čepovi i slično), snimanjem određenih glazbenih poruka te puštanjem istih na školskom razglasu i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje osobne i društvene potrebe
• argumentira svoj izbor aktivnosti kao prioritet
• prepoznaje sastavnice proračuna
• navodi ukupne troškove potrebne za realizaciju aktivnosti
• navodi izvore financiranja ukupnih troškova.

• potrebe (osobne i društvene)
• proračun
• sastavnice proračuna (prihodi i troškovi)
• izvori financiranja.

Kroz ovaj ishod kod učenika se nastoji razviti osjećaj odgovornosti, samokritičnosti i tolerancije. Učenika se treba potaknuti na razmišljanje kako nije individua sama za sebe, već je dio zajednice i kako njegovi izbori i odluke utječu i na druge. Isto tako, potrebno je zagovarati i pozitivan odnos prema vrednovanju tuđih odluka i postupaka. Mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju nisu neograničene i ne zadovoljavaju u istoj mjeri naše potrebe, odnosno ne donose istu korisnost (paradoks vrijednosti - voda i dijamanti; oportunitetni trošak - izaći s prijateljima u kino ili učiti za sutrašnji ispit). Učenika se treba poticati na razlikovanje egzistencijalnih potreba i onih koje to nisu, te mogućnosti za njihovo racionalno zadovoljavanje birajući onaj način koji daje najveću korisnost. Učenik treba biti svjestan različitosti svake osobe i poštivati je.Sastavljajući proračun za aktivnost, učenika se treba poticati na razmišljanje o racionalnoj i učinkovitoj upotrebi financijskih sredstava, traganju za različitim izvorima financiranja i vrednovanju prikupljenih ideje kao i kritičkoj procjeni donesenih odluka.

Ovaj ishod može se ostvariti pojedinačnim ili timskim radom učenika (svaki od učenika ili tim,  izrađuje mapu potreba, definira prioritete i načine realizacije i prezentira u razredu ili timu, a ostali učenici metodom obrnute oluje mozgova traže nedostatke kako bi došli do novih boljih načina), razrednim projektom (učenici olujom mozgova definiraju zajedničke potrebe u školi, raspravom odrede prioritete i načine realizacije i osmisle način prezentacije ostalim razredima ili školskoj zajednici), posjetima (poslovnim subjektima i organizacijama koje su istaknuli prilikom definiranja prioriteta (recimo zdravlje - dom zdravlja, ljekarna, nogomet - športski klub) radom na tekstu (analizom konkretnih tekstova koji traže donošenje određene odluke, a postoji više izbora, odnosno više potreba, s tim i više prioriteta i načina zadovoljavanja istih. Svaki tim treba definirati potrebe, odlučiti se za jedan prioritet, predložiti način zadovoljavanja i raspravljati o svom izboru) i sl.

Ishod se može ostvariti kao razredni projekt (uređenje školskog dvorišta, oslikavanje unutrašnjosti škole, turistički vodič moje zajednice, vršnjačko učenje, i slično), u pripremi raznih događaja i manifestacija (dani kruha, maskenbal, dan škole, dan općine, tjedan poduzetništva, sajam palačinki, dan jabuka i slično), pripreme za izlete, posjete, terensko učenje, učenje putem rješavanja problema (recimo da učenici imaju dostupne dijelove tekstualne i ilustrativne slagalice, pa trebaju odrediti elemente proračuna, izračunati proračun i složiti slagalicu, natjecateljskog karaktera i radom u timovima) i sl.

Ovaj ishod može se povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• objašnjava pojmove prihod, troškovi i profit
• daje primjere profitnih i neprofitnih organizacija u svojoj zajednici
• daje primjere proizvođača, pružatelje usluga i potrošača iz svoje zajednice.

• prihod
• troškovi
• profit
• profitne i neprofitne organizacije
• proizvođači
• pružatelji usluga
• potrošači.

Kroz ovaj ishod učenik se upoznaje s različitim oblicima poduzetništva i poduzetničkih organizacija u svojoj zajednici. Razumije temeljne razlike između profitnih i neprofitnih organizacija kroz pojmove prihodi, troškovi i profit. Prepoznaje i smješta osobe i organizacije iz svoje zajednice u proizvođače, pružatelje usluga i potrošače.

Ovaj ishod može se ostvariti putem projektnog rada (učenici koristeći različite izvore prikupljaju podatke za navedene pojmove, povezuju ih sa subjektima i osobama iz svoje zajednice te osmišljavaju način prezentacije ostatku razreda), igrom slučaja (učenici podijeljeni u timove dobivaju kartice s tematikom određenog pojma te moraju osmisliti prezentaciju koja može dati odgovore na očekivana pitanja, dok drugi učenici pripremaju pitanja), posjeta (profitnim i neprofitnim organizacijama u zajednici), intervju (s vlasnikom ili direktorom profitne organizacije ili voditeljem neprofitne udruge s pitanjima koja su pripremili učenici, a naknadno Weberovim dijagramom doći do sličnosti i razlika), likovnim i literarnim radovima za određene manifestacije (tjedan poduzetništva) i slično.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta,  te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• navodi koristi od volonterskoga rada
• prepoznaje društvenu potrebu iz svoje okoline
• planira aktivnosti kojima se zadovoljava društvena potreba.

• volontiranje
• utjecaj društveno korisnog rada na pojedinca i društvo
• egzistencijalne i luksuzne potrebe.

Pod pretpostavkom kako su učenici svjesni svojih potreba (egzistencijalnih i onih koje to nisu), potrebno ih je navesti na razmišljanje o drugima i drugačijima oko sebe te o njihovim potrebama i prioritetima. Biti drugi i drugačiji je pozitivno, bogatstvo je u različitosti, samo je pitanje načina na koji prihvaćamo različitost i jesmo li otvoreni za potrebe drugih. Navesti učenike na razmišljanje kako potrebe drugih ne moraju nužno biti vezane samo uz financije, već i uz emocionalnu domenu, da nedostaje suosjećanje, prihvaćanje, poštivanje, uvažavanje, pomoć u učenju, i slično. Učenik treba prepoznati na koji način on može doprinijeti zadovoljavanju potreba drugih uz obveznu samoprocjenu (kako se on osjeća i što za njega znači društveno koristan rad).Upoznaje se s volontiranjem te traži svoje mjesto u društveno korisnom radu.

Ovaj ishod se može ostvariti individualnim radom učenika (svaki od učenika osmišljava za sebe oblik društveno korisnog rada i predstavlja ostalima), radom u timovima (recimo jedan tim treba osmisliti način vršnjačkog učenja u školi i prezentira ostalima, drugi tim za zadatak ima pomoći djeci s posebnim potrebama u razredu i školi i slično) ili kao razredni projekt (osmisliti sajam prodaje rukotvorina čiji prihod će biti doniran u humanitarne svrhe).

Ishod se može ostvariti i kroz pisane radove učenika (recimo na temu: prepoznajem potrebe drugih, želim ti pomoći, i slično), analizom tekstova (učenici trebaju izdvojiti potrebe koje prepoznaju u tekstu, a onda raspravom doći do zaključaka kakav njihov doprinos može biti da bi se zadovoljile te potrebe), puštanjem prikladnih videosnimaka, posjetima (starački domovi, centri za djecu s posebnim potrebama, odjeli u školi za djecu s posebnim potrebama, udruge,) osmišljavanjem likovne izložbe s motivirajućim porukama, snimanjem glazbenog uratka s ciljem poticanja ostalih učenika na volontiranje i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje pojmove marketing i promocija
• objašnjava utjecaj marketinške kampanje na odluku o kupnji određenog proizvoda ili usluge
• planira korake za svoju marketinšku kampanju
• prezentira svoju marketinšku kampanju.

• marketing
• promocija
• marketinška kampanja.

Učenici su svakodnevno suočeni s različitim oblicima zanimljivih marketinških kampanja i promocije bilo proizvoda, usluga  ili događaja. Učenike treba potaknuti na kritičko promišljanje o onome što mu se nudi ili indirektno nameće. Moramo li imati određenu stvar samo zato jer je "popularna" i imaju je svi, ili samo zato jer je jeftina?, Koliko stvari nam je nužno i potrebno, ili nije, a mi ih nastojimo nabaviti?, Što je to što nas potiče da kupimo određenu stvar?, Je li svaka stvar koju nabavimo ispunila naša očekivanja?, Jesmo li prepoznali sve karakteristike određene stvari kada smo je kupili u odnosu na ono što nam je u promociji prezentirano?, Vodi li nas ne razmišljanje u prekomjernu potrošnju? Pitanjima tog tipa navesti učenike na razmišljanje koliko su pod utjecajem marketinških kampanji i promocije. Učenici uspoređuju različite izvore informacija kakao bi smanjili nejasnoće i rizike prilikom donošenja odluka. Učenici su osposobljen definirati ciljnu grupu na koju se usmjerava njihovo marketinško djelovanje, osmisliti marketinšku kampanju te na kreativan način promovirati svoj proizvod, uslugu ili događaj. Potrebno je naglasiti učenicima kako koraci u razvoju marketinške kampanje mogu poslužiti kao instrument s ciljem prodaje, ali i kao instrument procjene i planiranja aktivnosti za ostvarivanje osobnih ili društvenih ciljeva.

Ovaj ishod je moguće ostvariti putem projektnog rada (rad u timu ili razredni projekt, recimo učenici trebaju osmisliti marketinšku kampanju i promociju zajedničke razredne poduzetne ideje, u suradnji s lokalnom zajednicom, određenim gospodarskim subjektom, osmisliti marketinšku kampanju i promociju za određeni proizvod i prezentirati široj populaciji, učenike potaknuti da istraže različite oblike marketinške kampanje i svoja zapažanja prezentiraju ostalim učenicima, nakon čega donosimo zajedničke zaključke, i slično), učenje putem rješavanja problema (učenicima dati tekst ili ilustraciju koja prikazuje određeni planirani događaj,  proizvod ili uslugu sa zadatkom da definiraju sve korake marketinške kampanje i promociju, a onda razmijeniti ideje između timova te potaknuti učenike da definiraju pokazatelje i sami između sebe vrednuju ideje), posjetima (marketinškim agencijama ili marketinškim odjelima kod gospodarskih subjekata) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• objašnjava pojam i ulogu financijskih institucija
• navodi primjere financijskih institucija u svojoj zajednici
• navodi različite načine financiranja.

• različiti izvori i načini  financiranja
• financijske institucije
• uloga financijskih institucija.

Kroz ovaj ishod učenik raspoznaje različite načine financiranja, financijske institucije i njihovu ulogu. Učenik treba razumjeti kako za sve što mu je potrebno, bilo ono egzistencijalno ili ne, mora imati financijska sredstva ukoliko to želi osigurati i nabaviti i da ta sredstva treba koristiti racionalno. Financijska sredstva mogu biti, trenutno s njegove točke gledišta, novci koje će dobiti od roditelja, bake ili djeda, ali i u budućnosti treba razmišljati o iznosima koji su mu potrebni i kako ih osigurati. Učenik treba prepoznati kako izvor sredstava može biti njegov rad (naknada za rad) ili različita zaduženja i štednja kod financijskih institucija. Ukoliko se oslanjamo na zaduženja ili štednju, tada trebamo biti spremni i na dodatne naknade u vidu kamata financijske institucije (krediti i pozajmice) ili kamata na štednju (na osnovu vlastitih štednih uloga).

Ovaj ishod može se ostvariti individualnim radom, radom u timu ili razrednim projektom.

Ovaj ishod može se ostvariti kroz istraživanje (učenici u lokalnoj zajednici istražuju financijske institucije i zapažanja dijele s ostalim učenicima), rad na tekstu (različiti dokumenti se učenicima daju na raspolaganje, recimo platne liste, plan otplate kredita, štedne liste, te radom u timu i na točno određenom dokumentu, učenici imaju zadatak predstaviti financijsku instituciju i oblik financiranja koji proučavaju), posjeti (banke, mikro kreditne institucije, štedionice), različite manifestacije (dan štednje, tjedan poduzetništva - učenici mogu tekstom, crtežom, fotografijom, plakatom predstaviti financijske institucije u svojoj zajednici i njihovu ulogu  koristeći različite načine istraživanja i prikupljanja podataka, recimo intervju, posjeta, korištenje IT tehnologije).

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• daje primjere tehnološkog razvoja
• prepoznaje utjecaj tehnološkog razvoja na okoliš
• razlikuje obnovljive i neobnovljive izvore energije.

• tehnologija
• tehnološki razvoj
• racionalno korištenje resursa
• obnovljivi i neobnovljivi izvori energije.

Današnje dinamično i turbulentno vrijeme pred buduće generacije stavlja neke nove izazove. Kako bi se osigurala gospodarski stabilna i ekonomski jaka budućnost potrebno je sve više ulagati u tehnološki rast i razvoj, ali ne na štetu održivog razvoja. Učenik treba znati kako resursi koji nam sada stoje na raspolaganju nisu neograničeni, vrlo lako ih možemo uništiti ili ostati bez njih ukoliko ih koristimo neracionalno. Tehnološki razvoj može imati i pozitivne i negativne učinke na okoliš, recimo u vidu obnovljivih ili neobnovljivih izvora. Možemo, koristeći prigodne videosnimke prikazati učenicima potencijal vode (električna energija i slično), a usporedno i velika onečišćenja koja se javljaju uz riječne tokove ili potpuno mijenjanje riječnih tokova. Nakon videosnimke možemo Gordonovom metodom (metodom šest šešira) učenike potaknuti na razmišljanje o činjenicama koje su prikazane, ali i o njihovim emocijama i stavovima na sve viđeno.

Ovaj ishod može se ostvariti kroz posjet (ekološkim udrugama, poslovnim subjektima - recimo onima koji se bave obradom drveta, iskorištavanjem šuma, hidroelektranama, kolektorima sunčeve svjetlosti i slično), istraživanje (učenici imaju zadatak da istraže i predstave drugim učenicima primjere obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, a zatim raspravom doći do zaključaka), izradu razrednog panoa za određene manifestacije (dan zaštite okoliša, dan škole), ekološku sekciju i slično.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta, te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• nabraja čimbenike koji utječu na donošenje odluka na konkretnom primjeru
• dovodi u vezu donesenu odluku i posljedice te odluke na konkretnom primjeru
• analizira dobiti ili izgubljene koristi od donesenih odluka ili propuštenih prilika.

• čimbenici donošenja odluka
• koristi ili propuštene prilike
• oportunitetni trošak
• paradoks vrijednosti.

Ni jedan učenik nije individua sama za sebe. Dio je zajednice u kojoj živi i kako god njegovi postupci i odluke utječu na druge, tako na njega utječe djelovanje ljudi iz njegova okruženja. Ne bi trebao donositi bilo kakve odluke bez da se osvrne na čimbenike koji su doveli do tih odluka, ali i posljedice koje će odluke proizvesti, ne samo za njega, nego i za ostale osobe iz njegova okruženja. Učenici bi trebali u određenim situacijama prosuditi okolnosti i odabrati najučinkovitije pravce u željenu budućnost. Trebali bi aktivno sudjelovati u kreiranju željene budućnosti zajednice kojoj pripadaju. Ulogu nijemoga promatrača zamijeniti ulogom aktivnoga ulagača i predlagača promjena, trebali bi prepoznati nedostatke i probleme u svom okruženju i biti spreman ponuditi rješenja. Stvari ne treba gledati samo kroz financijsku vrijednost, već isključivo kroz korisnost koju nude (paradoks vrijednosti - voda i dijamanti, potreba za vodom je egzistencijalna potreba, bez vode nema života. Kada smo žedni, prva čaša vode, pa i druga, nam predstavlja veliko zadovoljstvo, ali šesta u nizu već ne. S druge strane, dijamanti su luksuzna potreba, ali prvi i svaki naredni dijamant koji posjedujemo, pa i šesti, predstavlja sve veće zadovoljstvo.) Svaka odluka ima i svoju prednost, ali i svoje nedostatke ili izgubljene koristi (oportunitetni trošak, npr. trebamo donijeti odluku hoćemo li izaći s prijateljima van i dobro se zabaviti, ali onda se vjerojatno nećemo stići spremiti i ostvarit ćemo sutra loš rezultat na testu, i obratno, ako ostanemo učiti, ostvarit ćemo dobar rezultat na testu, ali se nećemo družiti s prijateljima).

Metodom prisilnih/slučajnih veza učenicima staviti na raspolaganje dvije kartice - na prvoj kartici recimo sliku gradske gužve, a na drugu ljepote zelenih površina (recimo izletišta). Od učenika tražimo da analiziraju obje slike i pokušaju ih dovesti u vezu pri čemu navode što je po njima problem i koja su sve moguća rješenja. Od učenika tražimo da izađu iz okvira ugodnosti i svojih razmišljanja i traže neke nove veze i rješenja.

Ovaj ishod se može ostvariti projektnim radom (razrednim projektom ili projektima timova, učenici prepoznaju određene nedostatke u školi, recimo nedovoljno uređeno školsko dvorište ili nedovoljna uključenost u rad škole i predlažu rješenja), suradnjom učenika i lokalne zajednice (učenici prepoznaju nedostatke koje treba unaprijediti ili prilike koje treba iskoristiti u lokalnoj zajednici i predlažu rješenja, recimo nedovoljna uključenost djece s poteškoćama u razvoju, razvoj edukativnih sadržaja u lokalnoj zajednici, uređenje parkova, izletišta, i slično), radom na tekstu (učenici analiziraju određenu situaciju sa zadatkom da donesu odluku i sagledaju posljedice te odluke, a zatim s ostalim učenicima rasprave o mogućim drugim odlukama) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta  te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje  ponudu od potražnje, dobavljače od kupaca
• tumači način formiranja cijena u odnosu na ponudu i potražnju
• istražuje promjene cijena određenih proizvoda u određenom vremenskom razdoblju.

• tržište, ponuda i potražnja
• kupci i dobavljači
• formiranje i promjena cijena
• supstitucija proizvoda.

Kroz ovaj ishod učenike se potiče na razmišljanje je li cijena uvijek odraz kvalitete i koji elementi utječu na formiranje cijena. Učenici upoznaju tržište, s jedne strane ponudu (ponuđače), a s druge strane potražnju (potrošače) i njihove zasebne interese. Tržišna ravnoteža predstavlja kompromis na tržištu uz optimalno zadovoljavanje zasebnih interesa, a svi oblici neravnoteže ostavljaju prostora za razmišljanje i donošenje odluke. Učenici poznaju način formiranja cijena te mogu procijeniti u određenim uvjetima je li cijena realni odraz kvalitete ili nekog od oblika tržišne ravnoteže, bilo da je ona izrazito visoka ili izrazito niska. Isto tako, učenici donose odluku u smislu potrebe za određenim dobrom (proizvodom ili uslugom), je li mu to nužno ili samo luksuzno potrebno i može li biti zamijenjeno drugim dobrom koje će u istoj mjeri zadovoljiti njegove potrebe.

Ovaj ishod možemo ostvariti individualnim radom učenika, timskim radom ili razrednim projektom.

Ishod možemo ostvariti kroz istraživanje (učenicima dati na zadatak da istraže promjenu cijena konkretnog proizvoda na tržištu u određenom vremenskom razdoblju i razloge zbog kojih je došlo do promjene cijena, recimo da prate cijenu goriva), rad na ilustraciji ili tekstu (učenicima podijeljenim u timove dodijeliti ili ilustracije ili tekst koji objašnjava kretanje cijena i količina određenog proizvoda na tržištu, a njihov zadatak bi bio da objasne elemente tržišne ravnoteže, promjene u elementima i razloge nastanka tržišne neravnoteže), igru igara (učenici kroz kviz natjecateljskog karaktera trebaju na karticu koja nudi određeni proizvod zabilježiti N - nužno dobro ili L - luksuzno dobro i ponuditi zamjenu), posjeti (računovodstvenoj agenciji, poslovnim subjektima) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta  te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• pronalazi primjere negativnih učinaka razvoja tehnologije na okoliš
• procjenjuje posljedice negativnih učinaka na okoliš
• pronalazi primjere tehnologije u skladu s principima održivog razvoja.

• održivi razvoj
• obnovljivi izvori
• tehnologija
• tehnološki razvoj.

Tehnološki razvoj može imati i pozitivne i negativne učinke na okoliš, recimo u vidu obnovljivih ili neobnovljivih izvora. Možemo koristeći prigodne videosnimke prikazati učenicima potencijal vode (električna energija i slično), a usporedno i velika onečišćenja koja se javljaju uz riječne tokove ili potpuno mijenjanje riječnih tokova. Učenike treba potaknuti da pronalaze rješenja za konkretne primjere.

Ovaj ishod može se ostvariti kroz posjet (ekološkim udrugama, poslovnim subjektima - recimo onima koji se bave obradom drveta, iskorištavanjem šuma, hidroelektranama, kolektorima sunčeve svjetlosti i slično), istraživanje (učenici imaju zadatak da istraže i predstave drugim učenicima primjere obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, a zatim raspravom doći do zaključaka), izradu razrednog panoa za određene manifestacije (dan zaštite okoliša, dan škole), ekološku sekciju i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje pojmove rizik i neizvjesnost
• kritički preispituje rizik i neizvjesnost svoje poduzetničke ideje
• formulira moguća rješenja za svladavanje ili sprječavanje rizika i neizvjesnosti
• argumentirano raspravlja o ponuđenim rješenjima ostalih učenika.

• predlaže i obrazlaže poduzetnu ideju koja za rezultat ima proizvod
• vrednuje svoju i predložene ideje drugih učenika
• izrađuje poslovni plan i plan komunikacije s lokalnom zajednicom
• izvršava zadatke prema definiranom planu i motivira druge.

• rizik
• neizvjesnost
• strategije sprječavanja i svladavanja rizika i neizvjesnosti
• izvori i vrednovanje informacija.

• poslovni plan
• plan komunikacije
• plan projektnih aktivnosti
• načini komuniciranja
• komunikacijski kanali.

Kroz ovaj ishod učenike se potiče na razmišljanje o izvedivosti neke poduzetničke ideje, kao i provedivosti svakodnevnih planova i aktivnosti. Učenici razumiju kako postoje unutarnji (njihovi osobni) čimbenici, ali i vanjski (iz okruženja) koji mogu značajno utjecati na provedivost i isplativost njihove poduzetničke ideje te svakodnevnih planova i aktivnosti. Učenici, kako bi ostvarili maksimalnu korisnost, trebaju predvidjeti neizvjesnosti i rizike te planirati najbolja rješenja kojima će iste neutralizirati. Djelovanje svake osobe je podložno kritičkom prosuđivanju i vrednovanju. Bilo da učenici vrednuju svoju poduzetničku ideju/djelovanje ili poduzetničke ideje/djelovanje drugih, njegovo kritičko promišljanje se treba temeljiti na provjerenim, objektivnim i mjerljivim podacima do kojih može doći na različite načine iz različitih izvora informiranja.

Ovaj ishod se može ostvariti paralelno ili nakon ostvarivanja ishoda A.VIII.2., individualnim radom, timskim ili razrednim projektom.

Ishod se može ostvariti kroz projektni rad (učenici definiraju poduzetničku ideju, recimo razvoj agroturizma, predviđaju neizvjesnosti i rizike - nepoznavanje stranog jezika, mali broj turista, planira rješenja - učenje stranog jezika ili zapošljavanje osobe koja poznaje strani jezik, planiranje turističke promocije, povezivanje s turističkim agencijama, i slično), igru slučaja (učenicima podijeljenim u timove za zadatak dati određenu poduzetničku ideju gdje oni trebaju prepoznati neizvjesnosti i rizike, planirati moguća rješenja, te raspraviti s ostalim timovima kako bi dobili najbolje moguće rješenje) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

Kroz ovaj ishod učenici mogu razvijati poduzetničku ideju s ciljem ostvarivanja određene osobne/razredne koristi, ali je bitno da učenike usmjerimo prema lokalnoj zajednici i otvorimo školu za suradnju. Poduzetan učenik je i onaj učenik koji prepoznaje određene nedostatke u svojoj lokalnoj zajednici i pretvara ih u prilike donoseći koristi, ne samo osobno sebi, nego i zajednici u kojoj živi. Kroz ovaj ishod učenike trebamo poticati na otvorenu komunikaciju s drugima. Oni kritički promišljaju i vrednuju svoju, ali i ideje drugih. Spremni su prihvatiti druga i drugačija mišljenja ukoliko se pokažu kao kvalitetnija rješenja i donose veće koristi te odgovorno raditi u timu. Učenici trebaju prepoznati subjekte iz svoje lokalne zajednice (poslodavci, općine/gradovi, udruge i slično) i razvijati partnerski odnos kako bi njihovo djelovanje bilo prihvaćeno i prepoznato u lokalnoj zajednici.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz razredni ili timski projekt (učenici u suradnji s općinom/gradom i turističkom zajednicom imaju zadatak izraditi turistički vodič svoje lokalne zajednice, te ga u online ili tiskanoj formi učiniti dostupnima široj populaciji, ili recimo učenici u suradnji s lokalnim udrugama za zaštitu okoliša i očuvanje kulturno - prirodne baštine mogu napraviti mapu puta, te označiti lokalitete i turistički približiti posjetiteljima, učenici mogu u suradnji s udrugama za djecu s poteškoćama u razvoju, općinama/ gradovima i školama izraditi didaktički materijal koji škole mogu koristiti u svome radu, učenici mogu s poslodavcima razviti određene promotivne poruke i pripremiti marketinšku kampanju za određene proizvode i sl.).

Za ostvarenje ovoga ishoda učenici su u potpunosti slobodni u svojoj mašti i kreativnosti, potiču se na inovativna rješenja, koriste informacijske tehnologije, te za svoje zadatke sastavljaju kontrolne liste gdje se stalno potiču na planiranje, praćenje, vrednovanje i samovrednovanje.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje svrhu bilance stanja i bilance uspjeha
• razvrstava elemente bilance stanja i bilance uspjeha na konkretnom primjeru
• sastavlja bilancu stanja i bilancu uspjeha na osnovu razvrstanih elemenata
• objašnjava uzročno-posljedični odnos u promjenama elemenata bilance stanja i bilance uspjeha.

• bilanca stanja
• bilanca uspjeha
• elementi bilanci
• uzročno-posljedične veze.

Bilanca stanja i bilanca uspjeha ne samo da su financijski dokumenti putem kojih imamo uvid u nečije poslovanje, nego nam ujedno i daju stvarnu sliku trenutnog stanja, omogućavaju prepoznavanje određenih neizvjesnosti i rizika, postavljanje ciljeva, praćenje realizacije i donošenje odgovornih odluka. Učenici se potiču da razumiju svrhu ovih dokumenata, prepoznaju elemente, ali i predviđaju utjecaj promjena u pojedinim elementima na druge elemente, pa i na konačan rezultat. Bitno je ove dokumente i njihove pojedinačne elemente približiti učenicima na dvojak način. Na prvom mjestu, kao instrumente koje koriste za financijsko praćenje svoje poduzetničke ideje, a zatim i kao instrumente razmišljanja koje mogu koristiti u svakodnevnom životu pri planiranju svakodnevnih aktivnosti i donošenju odluka.

Ovaj ishod se može ostvariti timskim ili individualnim radom učenika, kroz rad na tekstu/konkretnom primjeru dokumenata ili igru slučaja (učenici individualno ili u timovima dobiju zadatak iz kojeg moraju prepoznati elemente navedenih dokumenata, razvrstati ih, odrediti konačan rezultat, ili prepoznati promjenu u elementima navedenu u primjeru i procijeniti njezin utjecaj i sl.), centre učenja (učenici podijeljeni u timove imaju različite zadatke da istraže: 1. svrhu ovih dokumenata, 2.elemente i njihovu povezanost, 3.primjenu, te izraditi plakat za svoj zadatak i pripremiti upitnike s tim da se odgovori nalaze na plakatu, međusobno razmijeniti upitnike te popuniti upitnike drugih timova, s naglaskom kako svaki učenik mora proći svaki upitnik i plakat), terensko učenje (posjeti poslodavcima, knjigovodstvenim agencijama i sl.).

Osobito je bitno poticati stalnu evaluaciju između učenika u vidu rasprava.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• pronalazi konkretne primjere neetičnog i etičnog poslovanja koristeći različite izvore informiranja
• obrazlaže pokazatelje neetičnog i etičnog poslovanja na konkretnom primjeru.

• različiti izvori informiranja
• razlikovanje provjerenih i neprovjerenih informacija
• ne/etično ponašanje i poslovanje.

U vrijeme kada su nam lako dostupni različiti izvori informiranja i nametnute različite informacije, često sa skrivenim ciljevima, potrebno je osnaživati učenike da učinkovito koriste različite izvore informiranja te kritički procjenjuje provjerene od neprovjerenih informacija. Učenici prepoznaju elemente odgovornog i etičnog poslovanja i suprotstavljaju se primjerima neetičnog poslovanja na konkretnom primjeru. Argumentirano raspravljaju o primjerima koje su naveli dajući podatke i informacije koje su provjerene, kao i izvore informiranja. Učenici predviđaju posljedice neetičnog poslovanja, ne samo na samo poslovanje nego i na okoliš, zajednicu i slično.

Ovaj ishod možemo ostvariti kroz istraživanje (učenicima možemo dati zadatak da istraže poslovni kodeks etičnog ponašanja, primjere ne/etičnog ponašanja, posljedice neetičnog ponašanja te prezentiraju ostalim učenicima), raspravu ili debatu (pri čemu odredimo konkretan primjer u razgovoru s učenicima, recimo, gradnja hidroelektrana, gradnja ugostiteljskih objekata na obalama riječnih tokova i tražimo od učenika podjelu u grupe DA i NE, te povedemo debatu), rad na tekstu ili igru slučaja (učenicima su dati konkretni primjeri sa zadatkom da ih svrstaju u oblike etičnog ili neetičnog ponašanja i navedu argumente), posjeti (poslodavci, udruge, sudski vještaci i sl.).

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• procjenjuje svoje jake i slabe strane te identificira prilike i prijetnje iz okoline
• rangira prilike za nastavak školovanja u odnosu na vlastite mogućnosti i ciljeve
• predlaže rješenja kako bi ojačao svoje slabe strane te neutralizirao prijetnje iz okoline
• argumentira važnost cjeloživotnog učenja za postizanje željenih ciljeva.

• predstavlja poduzetničku ideju i faze projekta za njezinu realizaciju
• razvija akcijski plan projekta
• procjenjuje ljudske i materijalne resurse nužne za realizaciju projekta
• vrednuje izvodljivost svoje projektne ideje na osnovu mjerljivih argumenata.

• karijerna orijentacija
• cjeloživotno učenje
• samokritičnost
• donošenje odluka.

• projekt i projektni ciklus
• akcijski plan i pripadajući elementi
• strateško planiranje
• resursi
• oskudnost resursa.

Kroz ovaj ishod učenici se potiču na planiranje svog daljnjeg obrazovanja u skladu sa željenom budućom ulogom na tržištu rada, te odgovorno i realno donošenje odluka u skladu sa svojim snagama i slabostima i prilikama i prijetnjama iz okoline. Učenici vođeni kompleksnim razmišljanjem suprotstavlja prilike iz okoline sa svojim jakim i slabim stranama. Daju primjere načina kako svoje slabe strane mogu pretvoriti u snagu za određenu priliku. U skladu sa svojim ciljevima, donose odluke o daljnjem obrazovanju i spremni su iste argumentirano izlagati. Učenici prepoznaju i prijetnje iz okoline, te donose odluke koje izbore je nužno odbaciti, ili planiraju načine da prijetnje pretvore u prilike. Za svoje izbore prepoznaju značaj cjeloživotnog učenja i navode njegove koristi.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz SWOT analizu (učenik primjenom SWOT matrice donosi zaključke i prezentira ostatku razreda), istraživanje (korak dalje u odnosu na primjenu SWOT matrice, učenik nakon analize vlastitih jakih i slabih strana, prilika i prijetnji u okolini, prezentira različite mogućnosti, donosi odluku i istu argumentirano obrazlaže), intervju (učenik priprema ciljana pitanja i provodi intervju s osobom koja se bavi njegovim izborom i željenim zanimanjem, recimo trgovac, policajac, arhitekt, te dobivene odgovore uspoređuje s svojim zaključcima donesenim na osnovu SWOT matrice) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

Kroz ovaj ishod učenici prezentiraju poduzetničku kompetenciju koju su stekli kroz osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kao zaokruženu cjelinu. Učenici osmišljavaju svoju poduzetničku ideju na inovativan i ostvariv način, na osnovu procjena budućih koristi kako za sebe, tako i za zajednicu. Razvijaju plan upravljanja poduzetničkom idejom definirajući projektne faze, planirajući aktivnosti, pripadajuće potrebne resurse i potrebno vrijeme za realizaciju. Svoje odluke donose na osnovu kritičkog promišljanja, sagledavajući neizvjesnosti i rizike i koristeći kontrolnu listu za praćenje realizacije. Učenici za svaku fazu svoga projekta prate izvodljivost, komuniciraju s drugim učenicima, procjenjuju njihovo razmišljanje i provode samovrednovanje. Učenici vrednuju i raspravljaju o novim inovativnijim i učinkovitijim načinima realizacije poduzetničke ideje kako svoje, tako i poduzetničke ideje drugih učenika.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (individualni rad, timski rad ili razredni projekt) koji podrazumijeva istraživanje (recimo postoji li potreba za proizvodom naše poduzetničke ideje, tko je ciljna grupa, odnosno kome je namijenjen taj proizvod, tko nam mogu biti partneri u lokalnoj zajednici, i slično), intervju (ukoliko prepoznamo partnere u lokalnoj zajednici, na osnovu ciljanih pitanja doći do mogućih oblika suradnje, recimo ukoliko želimo pokrenuti proizvodnju kozmetičkih proizvoda na ekološki ispravan i tradicionalan način, može li nam partner biti ekološka udruga, općina/grad, turistička zajednica), raspravu ili razmjenu mišljenja, terenski rad (posjet partnerima ili konkurentima u lokalnoj zajednici) i sl.

Ovaj ishod je potrebno ostvariti prije ishoda iz domena B i C, odnosno ishodi iz domena B i C se nastavljaju na ovaj ishod.

Ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• predlaže različite načine financiranja aktivnosti svoje poduzetničke ideje
• procjenjuje troškove aktivnosti u odnosu na upotrijebljene resurse
• formira cijene na osnovu procjene sveukupnih troškova proizvodnje
• prognozira očekivane prihode.

• ponuda
• potražnja i cijena (tržišna ravnoteža)
• odnos troškova i prihoda (proračun)
• način formiranja cijene.

Kroz ovaj ishod učenici razvijaju plan financiranja i upravljanja financijama. Donose odluke na osnovu analiza i procjena lokalne zajednice, traže moguće i prihvatljive načine financiranja, stavljaju pozornost na učinkovitu upotrebu ograničenih resursa i realno postavljaju vrijednost svog proizvoda u odnosu na potražnju i troškove proizvodnje. Učenici predviđaju promjene u troškovima proizvodnje i procjenjuju buduću cijenu, a time i buduće prihode. Odluke koje donose zasnivaju na podacima iz provjerenih izvora i koriste informacijske tehnologije u svom istraživanju i planiranju. Kontinuirano provode samovrednovanje i vrednovanje rada drugih učenika i bilježe svoja zapažanja. Na svojim zapažanjima temelje raspravu s drugima kako bi razmijenili mišljenje i došli do najboljih mogućih rješenja.

Ovaj ishod se može ostvariti projektnim radom (individualno, timskim ili razrednim projektom) koji zahtjeva istraživanje (učenik koristi informacijske tehnologije kako bi prikupio podatke o načinima financiranja, recimo hoće li financiranje biti od strane vlastitih sredstava prikupljanih štednjom, ili će financiranje biti svojevrsna pozajmica od npr. roditelja, ili možda sponzorstvo partnera iz lokalne zajednice), učenje putem rješavanja problema (za planirane resurse učenik procjenjuje njihovu dostupnost, efikasnu uporabu i mogućnost zamjene suplementarnim resursom, npr. ukoliko proizvodimo kozmetičke proizvode  na ekološki ispravan i tradicionalan način imamo li na raspolaganju sve potrebno ljekovito bilje, imamo li svu opremu, koliko je potrebno novca izdvojiti, postoji li neko drugo ljekovito i eterično bilje koje nam može zamijeniti preskupe ili nedostupne resurse) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• procjenjuje utjecaj aktivnosti svoje poduzetničke ideje na ciljeve održivog razvoja
• raspravlja o utjecaju aktivnosti poduzetničkih ideja drugih učenika na ciljeve održivog razvoja
• revidira aktivnosti svoje projektne ideje u skladu s ciljevima održivog razvoja.

• održivi razvoj
• principi održivog razvoja
• utjecaji socijalnoga poduzetništva
• društveno odgovorno poslovanje.

Nakon što su osmislili poduzetničku ideju i isplanirali njezin razvoj, učenici trebaju procijeniti utjecaj svoje poduzetničke ideje. Taj utjecaj se ne odnosi samo na osobne koristi, nego i na utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu u kulturološkom, socijalnom i ekonomskom smislu. Učenici treba sebi dati odgovore na pitanja: Što dobro donosi moja poduzetnička ideja lokalnoj zajednici u kojoj živim? Koje su to koristi? Mogu li te koristi iskoristiti i oni kojima nije proizvod dostupan iz ekonomskih i bilo kojih drugih razloga? Zagađuju li moje aktivnosti okoliš ili potiču odgovorno ponašanje prema okoliš? Je li moja poduzetnička ideja prepoznata u lokalnoj zajednici? Jesam li uspostavio lokalna partnerstva? i sl.

Ovaj ishod se može ostvariti projektnim radom (individualno, timskim ili razrednim projektom) koji zahtjeva istraživanje (kako bi dobili odgovore na postavljena pitanja), terenski rad (u okviru terenskog rada može se provesti intervju s partnerima u lokalnoj zajednici s ciljanim pitanjima, anketa s ciljnom grupom), prezentacijom (recimo dobivenih zaključaka i odgovora), raspravom (s drugim učenicima na osnovu naših odgovora na postavljena pitanja ili prikupljenih mišljenja iz lokalne zajednice) i sl.

Za ostvarivanje ishoda iz domena B i C bitno je uspostaviti lokalna partnerstva, otvoriti školu za suradnju i naglasiti kako poduzetnička ideja nije ideja koja donosi isključivo osobne i financijske koristi, već i ideja koja rješava određene probleme ili otklanja nedostatke u lokalnoj zajednici.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• obrazlaže svoju projektnu ideju
• postavlja kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve i pokazatelje njihove ostvarenosti
• razvija plan aktivnosti
• procjenjuje potrebne ljudske, materijalne i financijske resurse
• istražuje strategije prevladavanja prepoznatih rizika i neizvjesnosti.

• projektni ciklus
• strateško planiranje
• akcijski plan
• resursi
• oskudnost resursa
• neizvjesnost i rizik.

Kroz ovaj ishod naglasak je na održivosti. Učenici su, do sada, upoznati s fazama projektnog ciklusa, strateškim planiranjem, ograničenošću resursa i prepoznavanjem neizvjesnosti i rizika. Kod donošenja odluka bilo u smislu ostvarivanja osobne koristi, bilo društvene koristi ili odluka u okviru svakodnevnih aktivnosti, treba potaknuti učenike da razmišljaju o održivosti. Postavljaju se pitanja kao što su: Donose li moje aktivnosti i ideje inovacije prepoznate u lokalnoj zajednici?, Mogu li s raspoloživim resursima ostvarivati svoje ciljeve ukoliko postanu nedostupni i nedovoljni?, Jesam li predvidio sve rizike i neizvjesnosti?, Odgovaraju li moja rješenja za otklanjanje neizvjesnosti i rizika? i sl. Učenike treba potaknuti da međusobno dijele svoje ideje, provode samovrednovanje i vrednovanje svojih aktivnosti, kritički raspravljaju o planu aktivnosti, te odgovorno donose odluke.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad - kombinirani rad razrednog projekta i projektnog rada u timu (u razgovoru s učenicima, oni prepoznaju određene nedostatke ili probleme u svojoj lokalnoj zajednici, recimo nezainteresiranost mladih za posjete kazalištu, u raspravi zajedno postavljaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve (recimo: organizirati radionice za mlade, uprizoriti određeno kazališno djelo koje će napisati polaznici tih radionica i radionice učiniti dostupne široj populaciji mladih) i razvijaju faze projektnog ciklusa, zatim jedan tim treba osmisliti projektne aktivnosti, prateći faze projektnog ciklusa, drugi tim treba prepoznati rizike i neizvjesnosti i načine njihova neutraliziranja, treći tim treba identificirati potrebne resurse i analizirati njihovu dostupnost, a četvrti tim odrediti nositelje aktivnosti i njihova zaduženja, te predložiti odgovornosti i nositelje kako bi se održala dugoročna održivost. Nakon završenog rada u timovima, učenici raspravom sastavljaju akcijski plan) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje pojmove mikro okruženje, makro okruženje i globalizacija
• istražuje utjecaj globalizacije na pojedinca i društvo
• raspravlja o pozitivnom/negativnom utjecaju globalizacije na pojedinca i društvo na konkretnom primjeru.

• mikro okruženje
• makro okruženje
• globalizacija
• utjecaj globalizacije
• pojedinac u odnosu na društvo.

Nijedan pojedinac, kao ni poslovni subjekt, ne može u svom poslovnom okruženju djelovati izolirano, njegovo djelovanje uvjetovano je brojnim čimbenicima koji proizlaze iz mikro i makro okruženja. Mikro okruženje ima izravan utjecaj na djelovanje. Čimbenici mikro okruženja utječu na uspješnost i svakodnevno poslovanje (dobavljači, konkurenti, marketinški posrednici, kupci i sama tvrtka). Makro okruženje ima neizravan utjecaj na poslovanje određenog poslovnog subjekta, ono se manifestira kroz utjecaj na funkcioniranje svih poslovnih subjekata u gospodarstvu. Makroekonomski čimbenici su vanjske snage koje nisu pod kontrolom poslovnog subjekta, ali imaju snažan utjecaj na njegovo funkcioniranje  (pojedinci, grupe, organizacije, agencije i drugi subjekti s kojima tvrtka posluje tijekom svog poslovanja).

Globalizacija, u najširem smislu, je proces integriranja gospodarskih, društvenih, političkih i kulturnih normi u ukupnost svjetskog standarda. Stoga, ona ima utjecaj, pozitivan ili negativan, ne samo na ekonomske aktivnosti nego i na život i rad pojedinca kao člana društvene zajednice.

Učenike treba ojačati u smislu kritičkog promišljanja kod donošenja odluka i realizacije aktivnosti, jer njihova uspješnost nije određena samo kvalitetom njihove poduzetničke ideje i  djelovanjem već i izravnim i neizravnim utjecajima okruženja.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (učenici imaju zadatak da istraže konkretne primjere utjecaja globalizacije na pojedinca i društvo  i prezentiraju ostalim učenicima), suradnja s lokalnim partnerima (učenici uspostavljaju suradnju s partnerom iz lokalne sredine, te na njegovom primjeru razvijaju analizu utjecaja mikro i makro okruženja koju prezentiraju ostalim učenicima), radom na tekstu ili rješavanjem problema (učenicima se daje tekst s problemskom situacijom gdje moraju donijeti zaključke o utjecaju globalizacije na pojedinca i društvo, te prepoznati uzročno posljedične veze) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• objašnjava kako čovjek kao individua svojim postupcima utječe na okoliš
• istražuje kako različite ekonomske aktivnosti utječu na okoliš
• raspravlja o posljedicama koje utjecaj čovjeka i različitih ekonomskih aktivnosti na okoliš ostavljaju na društvo.

• kultura življenja (odnos čovjeka prema okolišu)
• ekonomske aktivnosti
• ciljevi održivog razvoja.

Kroz ovaj ishod bitno je kod učenika razviti ekološku sliku svijeta budući da izgled Zemlje i život na njoj ovisi, u najvećoj mjeri, o našem djelovanju. Učenici trebaju spoznati posljedice djelovanja čovjeka na okoliš, ali kroz socijalno, ekonomsko i ekološko gledište. Pred njima stoje odluke koje treba donijeti, a koje nisu ni jednostavne ni bez posljedica. Svaka odluka ima dugoročne i koristi i propuštene prilike. Učenici se razgovorom navode na razmišljanje koje odluke su pogrešno donesene u njihovoj lokalnoj zajednici i koja su moguća rješenja kako bi se posljedice tih odluka neutralizirale ili otklonile.

Ovaj ishod se može ostvariti projektnim radom (učenici istražuju različite izvore energije i načine njihovog korištenja, te konkretne primjere prezentiraju ostalim učenicima), suradnjom s lokalnim partnerima (ekološkim udrugama, donosiocima odluka, općinama/gradovima, poslovnim subjektima u smislu prepoznavanja loše donesenih odlika u lokalnoj zajednici ili šire, te pripremanja mjera i akcija za njihovo neutraliziranje ili otklanjanje), primjerenim videoprikazima (učenicima se prikazuje primjereni video uradak bez prethodnog uvoda, a onda se od njih traži da u raspravi iznesu svoja viđenja i zaključke), različitim manifestacijama (dani kruha, dan škole, dan zaštite okoliša kada učenici osmišljavaju prezentaciju svojih zaključaka na navedenu temu u obliku video ili glazbenog uratka, likovne izložbe, prezentacija, igrokaza) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje financijske institucije, financijske dokumente i različite načine financiranja
• istražuje različite načine financiranja svoje poduzetničke ideje i donosi odluku
• argumentira donesenu odluku o načinu financiranja svoje poduzetničke ideje
• analizira rizike i neizvjesnosti donesene odluke.

• analizira financijska izvješća na konkretnom primjeru
• izračunava financijske elemente prema zadanim podacima
• izračunava elemente  za financijska izvješća svoje poduzetničke ideje
• sastavlja financijska izvješća na temelju izračunanih elemenata.

• financijska izvješća
• uzročno-posljedične veze
• financijski rezultat.

Učenici, kao budući sudionici društvene i poslovne zajednice, bit će prinuđeni donositi odluke i tražiti načine financiranja, bilo da razvijaju svoju poduzetničku ideju ili da je unaprijede. Financijska sredstva su ograničena i često nedovoljna za realizaciju ciljeva koje postavljamo u osobnom i poslovnom smislu. Učenici trebaju biti informirani, ili znati pronaći informacije o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju. Njihova informiranost će stvoriti osnovu za pronalaženje najboljih mogućnosti, odnosno, donošenje odluka o financiraju uz maksimalne korisnosti bilo da je riječ o štednji, pozajmici ili zaduženju, ili da je riječ o upravljanju osobnim ili  javnim financijama. Učenike će se, ujedno, i potaknuti na odgovorno ponašanje prema osobnim, ali i društvenim financijama.

Ovaj ishod se može ostvariti terenskim radom (posjeti financijskim institucijama u lokalnoj zajednici s unaprijed pripremljenim pitanjima, a zatim će učenici prikupljene podatke raspraviti u razredu), studijom slučaja (učenicima će na raspolaganju biti tekst i imaju zadatak da prepoznaju financijske institucije, izdvoje navedene načine financiranja, procjene isplativosti i donesu zaključke o najboljem načinu financiranja, te rasprave s ostalim učenicima), suradnjom s lokalnom zajednicom (učenici u suradnji s različitim financijskim institucijama iz lokalne zajednice prikupljaju sve potrebne podatke o načinima financiranja, te na definirane iznose obračunavaju isplativost financiranja štednjom, kreditom ili pozajmicom, prepoznaju neizvjesnosti i rizike, recimo vrijeme, promjena kamatnih stopa, inflacija novca,  i donose zaključak o kojem raspravljaju u razredu) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

Kroz ovaj ishod učenike treba potaknuti na razmišljanje o ulozi i primjeni financijskih izvješća u poslovanju i svakodnevnom životu. Financijska izvješća predstavljaju, ne samo smjernice poslovanja i ulaganja, nego i osnovu za uspostavu sustava održivosti i osiguranja kvalitete. Kvalitetno pripremljena financijska izvješća na osnovu provjerljivih i objektivnih pokazatelja su instrument otklanjanja rizika i neizvjesnosti.

Bilanca stanja pruža podatke o stanju imovine, kapitala i obveza na određeni dan, najčešće je to na zadnji kalendarski dan u poslovnoj godini. Za razliku od bilance stanja, svrha bilance uspjeha jest prikazati rezultate (uspješnost) poslovanja u određenom razdoblju, odnosno prihode i rashode od poslovnih i financijskih aktivnosti i aktivnosti s povezanim subjektima, najčešće je to kalendarska poslovna godina.

Ovaj ishod se može ostvariti radom na tekstu ili problemskom situacijom (učenici dobiju zadatak da na osnovu teksta koji im stoji na raspolaganju sačine financijska izvješća i obrazlože svoje izračune ostatku razreda), suradnjom s lokalnom zajednicom (učenik u suradnji s poslovnim subjektom analizira financijska izvješća poslovnog subjekta, bilježi uzročno-posljedične veze i prezentira ostatku razreda), projektnim radom (učenik za svoju poduzetničku ideju priprema izračune i formira financijska izvješća, te raspravlja s ostatkom razreda o relevantnosti unesenih podataka) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• objašnjava pojam, podjelu i utjecaj  donošenja odluka općeg društvenog interesa na pojedinca i društvo
• istražuje primjere pozitivnog i negativnog utjecanja donesenih odluka
• prezentira utjecaj donesenih odluka na konkretnim primjerima.

• odluke općeg društvenog interesa
• način donošenja odluka
• pozitivan/negativan utjecaj donesenih odluka
• utjecaj donesenih odluka na pojedinca
• utjecaj donesenih odluka na društvo.

Kroz ovaj ishod učenike se potiče na razmišljanje kako proizvodnja ili potrošnja, sve pojedinačne (osobne) i zajedničke (društvene) aktivnosti i odluke, utječu na druge, bilo da im donose neplaćene koristi ili im nameću neželjene troškove U razgovoru s učenicima potaknuti ih na razmišljanje na konkretnim primjerima pozitivnog utjecanja donesenih odluka općeg društvenog interesa (npr. poslovni subjekt gradi proizvodni pogon na najudaljenijoj točki ruralnog naselja koje nema riješenu prometnu infrastrukturnu, poslovni subjekt će u sklopu radova izgraditi i lokalnu cestu kroz cijelo ruralno naselje) i negativnog utjecanja donesenih odluka općeg društvenog interesa (npr. poslovni subjekt proizvodi određene proizvode na klasičan zastario način i ispušta dosta štetnih plinova u okoliš). Učenici trebaju razumjeti značaj javnih dobara, kako su javna dobra dostupna svima i svima trebaju biti na raspolaganju na najbolji mogući način. Naše djelovanje kao pojedinca utječe na kvalitetu života društvene zajednice kojoj pripadamo i obratno.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (učenik u svom osobnom životu i u svojoj lokalnoj zajednici pronalazi primjere i posljedice donesenih odluka općeg društvenog interesa, priprema prezentaciju i raspravlja o svojim zaključcima), radom na tekstu ili rješavanjem problema ( učenici u tekstu pronalaze primjere odluka općeg društvenog interesa te svrstavaju ih u pozitivne i negativne i obrazlažu svoje izbore), suradnjom s lokalnom zajednicom (općina/grad, poslovni subjekti, različite udruge, građani i sl.; učenici pripremaju ciljana pitanja i analiziraju prikupljene odgovore o odlukama koje ispitanici smatraju da na njih nisu mogli utjecati, a one utječu na život ispitanika. Na osnovu analiza svrstavaju zaključke u pozitivne i negativne utjecaje donesenih odluka i prezentiraju posljedice istih) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• definira pojam zaštite potrošača
• istražuje zakonska rješenja koja reguliraju zaštitu potrošača
• prezentira zaštitu potrošača na konkretnom primjeru.

• zaštita potrošača
• zakonski i podzakonski akti.

Kroz ovaj ishod učenike se razgovorom potiče da prepoznaju sebe u ulozi potrošača i aktivnog sudionika u tržišnoj razmjeni poluproizvoda, proizvoda i usluga. Iz uloge potrošača proizlazi kako postoji određena osobna ili društvena potreba (egzistencijalna ili luksuzna) koju je potrebno zadovoljiti nabavkom poluproizvoda, proizvoda ili usluge. Postojanje potrebe ne znači nužno kako moramo pristati na proizvode koji ne zadovoljavaju u potpunosti navedenu potrebu, na proizvod kojim nismo dobili ono što je prilikom prodaje zajamčeno, na puno skuplji proizvod nego što je realna vrijednost, na ugovorne obveze koje su protivne zakonskim propisima i kao potrošaču donose nam štetu, a ne korist. Učenike treba osposobiti kao aktivne sudionike tržišne razmjene koji su spremni zaštititi ne samo sebe kao potrošača, već indirektno i cjelokupnu društvenu zajednicu istupajući protiv poslovno nelojalne, nezakonite i neetičke razmjene.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz istraživanje (učenici pronalaze primjere kršenja prava potrošača i načine na koja su prava potrošača zajamčena ili zakonske i podzakonske akte kojima se štite prava potrošača u njihovoj zajednici, te prikupljene podatke prezentiraju ostalim učenicima), posjetom (recimo udrugama za zaštitu potrošačkih prava, zakonodavnim ili izvršnim tijelima koji definiraju zakonske ili podzakonske akte s ciljanim pitanjima, te o svojim zaključcima raspravljaju s ostalim učenicima), anketama (učenici pripremaju anketu i provode s ciljnom grupom, analiziraju prikupljene podatke i prezentiraju na sastancima učeničkih vijeća, ostalim učenicima u razredu) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje oblike inovacija i istražuje kako su određene inovacije utjecale na društvo
• istražuje korake neophodne za pretvaranje ideje u inovaciju
• objašnjava načine zaštite inovativnih ideja
• analizira usuglašenost inovacija i etičkih normi na konkretnom primjeru.

• tehnološke inovacije (inovacije procesa i proizvoda)
• ne tehnološke inovacije( inovacije organizacije i marketinga)
• društvene inovacije
• autorska prava
• patenti
• etičke norme.

Kroz ovaj ishod učenike se potiče na razmišljanje što se smatra inovacijom, može li njihova ideja biti inovativna i koji je opći značaj inovacija, odnosno koje koristi inovacije nose za pojedinca i društvo. Inovaciju kao pojam je učenicima potrebno približiti tako da je ne smatraju apstraktnom i zajamčenom samo za nekolicinu osoba koje smatra genijalcima. Inovacija predstavlja ideju koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni, što znači da bilo koji pristup u proizvodnji, plasmanu, organizaciji rada i administraciji koji smanjuje troškove, a povećava profit, treba promatrati kao svojevrsnu inovaciju. Učenike se treba potaknuti na razmišljanje u kojem smislu njihova ideja može biti inovativna, koji su koraci kako bi se ideja tretirala kao inovacija i na koji način oni mogu zaštititi svoje inovativno rješenje. Ujedno se pred njih stavlja na razmišljanje je li svaka inovacija tijekom povijesti bila etički opravdana, ili je li inovacija upotrebom i vremenom izgubila svoju etičku opravdanost.

Ovaj ishod se može ostvariti istraživanjem (učenik koristeći različite načine i izvore podataka, te pronalazi primjere inovativnih rješenja tijekom povijesti i obrazlaže njihov značaj za pojedinca i društvo, ili učenik pronalazi korake kojima ideja postaje inovacija, a zatim i patent i te korake prezentira ostalim učenicima u vidu mape), olujom mozgova (učenici predlažu ideje koje oni smatraju inovativnima, a kada više nemaju prijedloga, zajedničkom raspravom vrše selekciju prikupljenih prijedloga koji se mogu smatrati inovativnima, a koji ne), metodom velikog sna (razmišljanjem bez ograničenja, učenici podijeljeni u timove izvlače papiriće na kojima su četiri nepovezana pojma, te daju prijedloge sve dok ne dođu do inovativnih rješenja, a zatim svoj rad prezentiraju ostalim učenicima) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• razlikuje pojmove savršena i nesavršena konkurencija i daje konkretne primjere
• objašnjava preduvjete za savršenu konkurenciju
• objašnjava uzroke nesavršene konkurencije
• procjenjuje posljedice postojanja savršene i nesavršene konkurencije za pojedinca i društvo.

• konkurencija
• savršena i nesavršena konkurencija
• monopol, oligopol i duopol.

Kroz ovaj ishod se učenike potiče na razmišljanje kako njihovo uspješno sudjelovanje na tržištu može biti uvjetovano ne/etičkim ponašanjem konkurencije. Savršena konkurencija postavlja stalno nove zahtjeve za unapređenjem tako da nas potiče na stalnu aktiviranost i traženje novih rješenja koja indirektno na taj način dovode  do povećanja kvalitete i ostvarivanja veće korisnosti od našeg djelovanja. Nesavršena konkurencija može biti razlogom nazadovanja našeg djelovanja na tržištu pa dovesti do značajne štete i neuspjeha. Jednako tako, učenike treba potaknuti da razmišljaju o koristima i posljedicama postojanja savršene i nesavršene konkurencije na tržištu s gledišta potrošača. U slučaju savršene konkurencije za potrošača postoji mogućnost izbora, pa samim time je osigurana veća kvaliteta i korisnost od nabavljenog. U slučaju nesavršene konkurencije pred potrošačem ne postoji mogućnost izbora i ono što se nudi ne može kvalitetno u omjeru s cijenom zadovoljiti njegovu potrebu.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (učenik istražuje primjere savršene i nesavršene konkurencije, te suprotstavlja posljedice iste za tržište i potrošače), rad na tekstu ili rješavanje problemske situacije (učenicima se daju različiti tekstovi, a njihov zadatak je prepoznati oblike savršene i nesavršene konkurencije prema elementima iz teksta), intervju (učenici osmišljavaju i provode intervju s predstavnicima poslovnog sektora i potrošača o njihovom iskustvu s postojanjem savršene i nesavršene konkurencije, te prikupljene podatke prezentiraju ostalim učenicima) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• navodi različite sudionike u kreiranju i provedbi politike održivog razvoja
• objašnjava ulogu i odgovornost različitih sudionika
• preispituje odluke i postupke različitih sudionika na konkretnim primjerima.

• politika i političko djelovanje
• sudionici koji sudjeluju u kreiranju politika
• odgovornost pojedinca i nevladinog sektora
• proces donošenja odluka.

Za ostvarenje ovoga ishoda bitno je da se škola u potpunosti otvori lokalnoj zajednici i uspostavi kontinuiranu suradnju.

 Učenike se potiče da razmišljaju o nedostatcima i poteškoćama koje mogu uočiti u svom okruženju, bilo da se odnose na okoliš, ekonomiju ili položaj određenih ranjivih ili ciljnih grupa u društvu. Učenici, kao aktivni budući sudionici društvene zajednice, trebaju poznavati uloge i odgovornosti ostalih sudionika (zakonodavci, izvršna vlast, poslovni sektor, nevladin sektor ili građani). Na taj način su osposobljeni predlagati ideje i rješenja na učinkovit način i doprinijeti rastu i razvoju zajednice kojoj pripadaju u ekonomskom, socijalnom, kulturološkom, ekološkom i drugom smislu. Bitno je stvoriti pozitivan stav učenika prema ulogama, odgovornostima i djelovanju ostalih sudionika kako bi ih u osmišljavanju svojih ideja i rješenja smatrali budućim suradnicima, te s njima dijelili zajedničke ciljeve i planirali aktivnosti.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (individualni rad, timski rad ili razredni projekt - učenici u raspravi definiraju prioritete svoje lokalne zajednice, a zatim pripremaju upitnike kojima na odabranom uzorku ispituju mišljenja građana. Podatke iz upitnika uspoređuju s prioritetima koje su oni definirali, te obrazlažu veze i odstupanja - zašto neke prioritete građani nisu prepoznali, a u kojim prioritetima smo se složili),  istraživanje (učenici istražuju uloge i odgovornosti sudionika društvene zajednice, te svoja zapažanja prezentiraju ostalim učenicima) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredne zajednice.

• istražuje mogućnosti za daljnje školovanje, uključivanje na tržište rada ili školovanje uz rad
• procjenjuje uočene prilike u odnosu na vlastite snage i slabosti
• argumentira svoj izbor o daljnjem školovanju ili uključivanju na tržište rada
• pretpostavlja posljedice svoga izbora.

• razlikuje ključne faze projektnog ciklusa
• kreira stablo ključnih problema i pripadajućih ciljeva
• sastavlja logički okvir za implementaciju svoje poduzetničke ideje
• predlaže proračun potreban za implementaciju projekta
• predlaže mjere za praćenje implementacije projektnih aktivnosti.

• obrazovanje
• cjeloživotno učenje
• tržište rada.

• projekt
• projektni ciklus
• stablo problema i ciljeva
• logički okvir
• proračun.

Pred učenicima na kraju srednjoškolskog obrazovanja stoje važne životne odluke. Učenike treba osnažiti u smislu realne i objektivne procjene njihovih snaga i slabosti, te prilika i prijetnja iz okoline. Odluka o daljnjem obrazovanju ili uključivanju na tržište rada, i na koji način se uključiti na tržište rada više nije proizvod mašte i željene budućnosti. Učenici koriste različite načine kako bi prikupili sve informacije koje su im potrebne, te donijeli odluku koja im osigurava najveće koristi. U svim koracima istraživanja kritički procjenjuju prethodne odluke i predlažu izmjene. Ujedno, učenike treba potaknuti i na razmišljanje kako odluke koje donese u ovom trenutku nisu konačne, kako je ključ uspjeha u cjeloživotnom obrazovanju i usavršavanju kako bi bili u korak s vremenom i zahtjevima koje pred njih postavlja dinamično i turbulentno društveno okruženje.

Ovaj ishod možemo ostvariti kroz projektni rad i istraživanje (učenik primjenom SWOT analize identificira svoje snage i slabosti, te prilike i prijetnje iz okoline, istražuje prilike na koje može odgovoriti svojim snagama, traži načine da slabosti pretvori u snage, a prijetnje u prilike, kritičkim i kompleksnim promišljanjem donosi odluke, argumentira i procjenjuje posljedice donesenih odluka), posjete ili terenski rad (učenik istražuje mogućnost daljnjeg obrazovanja na osnovu suradnje s visokoškolskim ustanovama ili u suradnji s poslovnim sektorom predstavlja svoje buduće djelovanje na tržištu rada - odabire zanimanje, analizira mogućnost zaposlenja, uzima primjer iz poslovnog sektora, u suradnji s poslovnim subjektom prezentira opis poslova za određeno zanimanje, prava, obveze i odgovornosti, financijsku isplativost i mogućnost napredovanja) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

Osposobljenost za razvijanje projektnog prijedloga predstavlja zaokruženu cjelinu u integraciji poduzetničke ključne kompetencije u školsko učenje. Učenike treba potaknuti na razmišljanje, te predlaganje realnih i ostvarivih poduzetničkih ideja. Ideja treba proizaći iz analize problema za oblast koju promatramo, ali biti i osnova za definiranje svrhe i ciljeva učenikovih djelovanja. Učenici su osposobljeni strateški planirati aktivnosti, resurse i vremenske rokove, procjenjivati neizvjesnosti i rizike u implementaciji te razvijati strategije kako bi otklonili ili izbjegli neizvjesnosti i rizike. Učenici implementiraju sve faze razvoja projektne ideje na materinskom i stranom jeziku i koriste informacijske tehnologije. Traže izvore financiranja svoje poduzetničke ideje u okruženju, u suradnji sa zainteresiranim stranama i ciljnom grupom te budućim korisnicima. Kritički se osvrću tijekom cijelog projektnog ciklusa na svaku pojedinu fazu razvoja projektne ideje i predlažu poboljšanja. Učenici razvijaju instrumente praćenja i vrednovanja svoje projektne ideje tijekom implementacije.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (individualni rad, timski rad ili razredni projekt - u razgovoru s učenicima prikupiti poduzetničke ideje, te raspravom selektirati one koje se smatraju realnima i ostvarivima - recimo učenici predlažu za poduzetničku ideju razvoj agroturizma putem organiziranja bolje agroturističke ponude i sl.).

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• definira uloge i odgovornosti svih članova tima
• predlaže načine predstavljanja na sajmu
• osmišljava marketing i promociju svoje poduzetničke ideje
• raspravlja o načinima izlaganja drugih poduzetničkih ideja
• prezentira svoju poduzetničku ideju.

• sajam
• marketing
• promocija.

Ovaj ishod se ostvaruje nakon što se ostvari ishod iz domene A.

Kroz ovaj ishod učenike se potiče da ostanu usredotočeni na svoje ciljeve bez obzira na izazove. Učenici mogu motivirati jedni druge i potaknuti na pozitivno razmišljanje i onda kada su suočeni s preprekama i donose teške odluke. Organiziraju rad u grupi, prepoznaju potrebe i strahove drugih učenika i usmjeravaju ih u zadatke na kojima mogu dati svoj puni potencijal. Spremni su saslušati mišljenja drugih te kritičkim promišljanjem učiti iz njihovih pogrešaka. Jasno i argumentirano iznose svoje stavove, planiraju i pokreću aktivnosti i kontinuirano samovrednuju svoj rad, ali i vrednuju rad drugih. Traže kreativna i inovativna rješenja kojima bi svoje poduzetničku ideje približili ciljanoj publici, odnosno ciljnoj grupi.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (individualni rad, timski rad ili razredni projekt) recimo, organizirati sajam poduzetničkih ideja u tjednu poduzetništva na razini cijele škole. Učenici, kako bi pripremili svoje sudjelovanje na sajmu, planiraju aktivnosti i dijele uloge, pripremaju potrebne materijale (brošure, letke i slično), pripremaju panoe, prezentacije i izlaganja na materinskom i stranom jeziku, koriste informacijske tehnologije, razvijaju videouratke ili glazbene uratke i slično. Osiguravaju liste provjere kvalitete i na iste, tijekom trajanja sajma, bilježe sva odstupanja od planiranog, a nakon sajma provode samovrednovanje, ali i vrednovanje nastupa i predstavljanja drugih učenika i njihovih poduzetničkih ideja.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.

• definira pojam politike održivog razvoja dajući konkretne primjere
• razlikuje uloge i odgovornosti različitih sudionika
• predlaže oblike vlastitog sudjelovanja u procesu kreiranja politika održivog razvoja.

• politika održivog razvoja
• način kreiranja politike održivog razvoja.

Za ostvarenje ovoga ishoda bitno je da se škola u potpunosti otvori lokalnoj zajednici i uspostavi kontinuiranu suradnju.

Kroz ovaj ishod učenici će biti osposobljeni da jasno i precizno obrazlažu politiku održivog razvoja dajući konkretan primjer. Sudionike društvene zajednice vežu s njihovim ulogama i odgovornostima te planiraju partnerske odnose i zajedničko djelovanje. Pronalaze način da dadnu doprinos kreiranju politike održivog razvoja u svojoj lokalnoj zajednici. Argumentirano i jasno predstavljaju svoju ulogu i odgovornost za postizanje mjera politika održivog razvoja i provode konkretne aktivnosti.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz projektni rad (individualni rad, timski rad ili razredni projekt - učenici uspostavljaju suradnju s općinama/gradovima, ekološkim udrugama, udrugama mladih i slično te rade na zajednički planiranim aktivnostima, recimo ekološki čista zajednica - organiziranje okruglih stolova, radio ili televizijskih emisija kako bi podigli svijest građana o pravilnom odlaganju otpada, postavljanje plakata i određivanje ekoloških ruta i sl.), suradnju (učenici u raspravi definiraju prioritete svoje lokalne zajednice, a zatim pripremaju prijedloge zakonskih i podzakonskih rješenja kako bi se unaprijedila politika održivog razvoja. Svoje prijedloge izlažu donosiocima odluka i zakonodavcima), otklanjanje nedostataka svoje lokalne zajednice (u suradnji s udrugama mladih i srednjoškolcima, općinama/gradovima i nevladinim organizacijama učenici organiziraju radionice na zajednički definiranu temu) i sl.

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz svih nastavnih predmeta te realizirati i u izvannastavnim aktivnostima i na satu razredništva.