Učenje i podučavanje njemačkog jezika osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije kod učenika, omogućava razumijevanje kulture i običaja u zemljama njemačkog govornog područja i osvješćuje pojedinca o važnosti vlastite kulture i običaja, potiče razvijanje svijesti o vlastitom kulturološkom identitetu, vlastitoj kulturnoj samosvijesti, jeziku i nasljeđu, u skladu s civilizacijskim tekovinama, upoznajući i uvažavajući druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, trpeljivost i solidarnost među ljudima, narodima. Specifični doprinos predmeta odgoju i obrazovanju učenika sastoji se u stjecanju međunarodno usporedivih i komparativnih jezičnih znanja i kompetencija na osnovnoškolskoj i gimnazijskoj razini, a koja su u skladu sa Zajedničkom jezgrom definiranom na ishodima učenja, Zajedničkim europskim referentnim okvirom i Europskim jezičnim portfoliom.
Vladajući njemačkim jezikom mladi ljudi unaprjeđuju i učvršćuju svoju konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu rada usvajajući vještine, znanja i vrijednosti koje proizlaze iz Kvalifikacijskog okvira, a utemeljene su na ishodima učenja, što osposobljava učenika za cjeloživotno učenje. Učenici prepoznaju vlastite osjećaje i zanimaju se i poštuju kulturu i običaje njemačkog govornog područja te postaju svjesni kulturno-gospodarskih interferencija sa zemljama njemačkog govornog područja. Ovim se postiže razumijevanje vlastitog narodnog identiteta i sebe kao pripadnika određene skupine u interakciji s kulturnim identitetom Europe i ostatka svijeta. Kod učenika se budi svijest o europskom i svjetskom kulturnom nasljeđu i o kulturnoj i jezičnoj raznolikosti njemačkog govornog područja. Poznavanje lingvističkih i kulturnih posebnosti društva i zajednica u kojima se govori njemački jezik doprinosi razvijanju i primjeni prikladnih strategija za komunikaciju.
Učenjem i podučavanjem njemačkog jezika pokazuje se pozitivan stav prema svim ključnim kompetencijama cjeloživotnog učenja, npr. učenjem stranih jezika, učenik posjeduje osjećaj za inicijativu i poduzetništvo i građanske kompetencije. Prema Europskom referentnom okviru pismenost se građanina ogleda u poznavanju najmanje dva strana jezika te se učenjem njemačkog jezika odgovara na izazove koje postavlja Europska unija i prisutna globalizacija. Međukulturna i komunikacijska kompetencija su ključne kompetencije koje su neizostavne za cjeloviti razvoj učenika i time ga čine punopravnim građaninom Europske unije i građaninom svijeta.
Na jezično-komunikacijskom području doprinosi se razvoju različitih oblika komunikativnih aktivnosti kao što su sposobnost recepcije (jezično primanje), interakcije (jezično međudjelovanje), produkcije (jezična proizvodnja kao što su pisanje i govorenje), jezične medijacije (jezično posredovanje) što se postiže uvježbavanjem vještine slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na njemačkom jeziku.
U ishode učenja i sadržaje uvršteni su ishodi učenja kroskurikularnih i međupredmetnih tema, ovisno o mogućnostima njihovog ostvarenja u predmetu Njemački jezik čime se učenici osposobljavaju za cjeloživotno učenje, preuzimanje odgovornosti i donošenje odluka. Samostalnost u učenju i razvijanje IKT-vještina (Vještine informacijske i komunikacijske tehnologije) omogućuju učeniku odgovoriti na izazove tehnološkog i ekonomskog razvoja zajednice.
Njemački se jezik uči kao drugi strani jezik i ubraja se u jezično-komunikacijsko područje. U osnovnoj se školi uči kao obvezni drugi strani jezik dva puta tjedno, što čini 70 sati godišnje. Po završetku osnovne škole, nakon pet godina učenja njemačkog kao obveznog drugog stranog jezika, učenik prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike može postići razinu A 2.1.
U gimnaziji broj sati ovisi o odabranom modulu.
Učenicima je omogućeno opredijeliti se za jedan od dva modula:
1. modul i 2. modul.
U okviru 1. modula nastava se njemačkog jezika u 1. razredu i 2. razredu gimnazije odvija tijekom dva školska sata tjedno, a u 3. razredu i 4. razredu gimnazije 3 školska sata tjedno, dakle ukupan iznos školskih sati njemačkog jezika tijekom 4 godine gimnazije u 1. modulu je 350 sati. Nakon završene osnovne škole, nastavak učenja njemačkog jezika u gimnaziji odvija se ponavljanjem razine A 2.1, a nakon završenog drugog razreda postiže se osnovna razina A 2.2. Na kraju četvrtog razreda gimnazije učenici mogu postići naprednu razinu B 1.2.
U II. modulu njemački je jezik od 1. razreda do 4. razreda gimnazije raspoređen na 2 školska sata tjedno, dakle ukupan iznos školskih sati njemačkog jezika tijekom 4 godine gimnazije u II. modulu je 280 sati. Nakon završene osnovne škole, nastavak učenja njemačkog jezika u gimnaziji odvija se ponavljanjem razine A 2.1, a nakon završenog drugog razreda postiže se osnovna razina A 2.2. Na kraju četvrtog razreda gimnazije učenici mogu postići razinu B 1.1.
Odobreni udžbenici i vježbenice trebaju sadržavati oznaku razine definirane Europskim referentnim okvirom za jezike koja se postiže u određenom razredu.
Naglasak je stavljen na jezik kao sredstvo komunikacije radi svladavanja autentičnih situacija. Pri tome gramatika služi kao sredstvo kojim se postiže uspješnost u komunikaciji, a cilj učenja njemačkog jezika je komunikacija. Nastava koja se temelji na ishodima učenja usmjerena je na učenika, a ne na učitelja/nastavnika i sadržaje, što mijenja tradicionalnu ulogu učitelja/nastavnika kao pukog prenositelja znanja te on prema tome preuzima ulogu moderatora koji primjenjujući različite nastavne oblike i koristeći se autentičnim nastavnim materijalom inicira interakciju učenika kako bi povećao govorni udio učenika u nastavi njemačkog jezika, uzimajući u obzir spoznaje iz razvojne psihologije te različite razine predznanja i sposobnosti učenika koji sudjeluju u nastavnom procesu.
Ciljna su skupina učenici od 5. do 9.razreda osnovne škole i od 1. do 4. razreda gimnazije. Njemački se jezik uči kao drugi strani jezik od petog do devetog razreda. Broj sati u gimnaziji ovisi o izabranom modulu gimnazijskog programa.