Primarne oznake

hrvatski
Odgojno-obrazovni nivo i razred
  • Osnovno
  • V
Godine učenja i podučavanja predmeta: 1
A Jezično-komunikacijska kompetencija
A.V.1
A.V.2
A.V.3
A.V.4
B Međukulturna kompetencija
B.V.1
C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.V.1
A
Jezično-komunikacijska kompetencija

A.V.1

Učenik sluša s razumijevanjem vrlo jednostavne, kratke rečenice.

A.V.2

 Učenik čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

A.V.3

 Učenik govori riječi i kratke rečenice.

SJZ-1.1.2 SJZ-1.1.1 SJZ-2.1.2 SJZ-2.1.1 SJZ-3.1.1 SJZ-3.1.2
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi i izraza sa značenjem
  • prepoznaje i povezuje informacije sa slikom, pokretom, gestom i svojim iskustvom
  • izdvaja osnovne i najjednostavnije informacije iz slušanog sadržaja o poznatim temama ukoliko govornik govori polako i razgovijetno
  • verbalno (govorno) i neverbalno (znakovanje, gledanje) reagira na jednostavne kratke rečenice.
  • naglas čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove
  • koristi strategije prije, tijekom i nakon čitanja
  • izdvaja osnovne, najjednostavnije informacije iz pročitanog sadržaja o poznatim temama
  • oponaša izgovor i intonaciju njemačkog jezika.
  • govori riječi i kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela
  • sudjeluje u vrlo kratkim i jednostavnim društvenim razmjenama, ukoliko sugovornik govori sporo i razgovijetno
  • koristi niz riječi i vrlo kratkih jednostavnih rečenica kako bi jednostavnim jezikom opisao svoju obitelj i prijatelje
  • postavlja jednostavna kratka pitanja o poznatim temama
  • odgovara na jednostavna pitanja o obrađenim temama
  • govori jednostavne kratke rečenice.
  • obitelj, dom, škola, prijatelji i vršnjaci 
  • svijet: čovjek i priroda
  • svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme

     IZBORNE TEME: 

  • blagdani i običaji
  • moje najdraže igre.

         Jezične funkcije:

  • pozdravi i predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretima, uljudno ophođenje i oslovljavanje
  • predstavljanje članova obitelji (uže) i prijatelja
  • imenovanje i opisivanje osoba
  • imenovanje prostorija u kući (stanu), aktivnosti u kući
  • imenovanje nastavnih predmeta, imenovanje i opisivanje školskog pribora
  • izricanje kronološkog vremena, izricanje radnji u školi razumije jednostavne upute i sudjeluje u jednostavnim razgovorima u razredu, učenik primjereno pozdravlja pri odlasku i dolasku - (Klassensprache/razredni jezik), imenovanje voća i povrća
  • imenovanje i opisivanje kućnih ljubimaca, imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliša, godišnja doba izricanje vremenskih prilika
  • sportske aktivnosti, hobiji
  • izricanje radnji u slobodno vrijeme
  • rođendanska zabava

        (Izborne teme)

  • imenovanje glavnih blagdana i izricanje čestitki (Božić, Uskrs, Martinje, Sveti Nikola).

 

 

 

Jezične strukture:

  • prezent glagola haben i sein
  • prezent učestalih pravilnih i nekih učestalih nepravilnih glagola u jednini i 1. licu množine prezenta ( machen, spielen, malen...)
  • modalni glagol mögen + möchte, (Ich mag Schokolade. Ich möchte ein Eis.)
  • imperativ jednine pravilnih i učestalih nepravilnih glagola (Steh auf! Setz dich! Komm her! Zeig mir!)
  • neke učestale imenice s određenim članom u nominativu i neodređenim članom u nominativu i akuzativu 
  • osobne zamjenice u nominativu
  • posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine
  • neke upitne zamjenice (wer, was , wie , wo, wann, woher)
  • pokazna zamjenica das
  • neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa ( heute, morgen, links, rechts, hier, dort )
  • negacija (nicht, nein)
  • pridjevi kao dio predikata
  • jednostavne izjavne i upitne rečenice.

Prilikom odabira leksičkih sadržaja potrebno je imati u vidu korelaciju s drugim predmetima  i međupredmetnim temama te da su isti primjereni dobi i razvoju učenika. Govornik uvijek treba govoriti sporo i razgovijetno, a zvučni se sadržaji po potrebi mogu ponavljati.

Učitelj upoznaje učenike sa strategijama prije, tijekom i nakon slušanja i čitanja, pokazuje njihovu primjenu i potiče učenike na primjenu istih. Upotreba strategija ima individualnu karakteristiku, ovisno o dobi učenika, njegovom stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja i vlastitih potreba.

Učenici se tijekom nastavnog procesa na receptivnoj razini izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, didaktičke igre (Bingo, Tick-Tack-Toe, Ratespiel/igre pogađanja, Falsche Sätze/pogrešne rečenice, i dr.), igre uloga, crtanje, bojanje, različite vrste diktata (Maldiktat/diktat crtanja, Laufdiktat/diktat trčanja), i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji).

Vještinu čitanja s razumijevanjem treba pažljivo razvijati posebno obraćajući pažnju na dob učenika, na njihov kognitivni i jezični razvoj, kao i na korelaciju s drugim predmetima i međupredmetnim temama. 

Nove leksičke sadržaje usvajaju povezujući iste s prethodnim znanjima i iskustvom. Učitelj odabire aktivnosti koje će motivirati učenike i aktivirati prethodna znanja radi rasterećenja čitanja i razumijevanja sadržaja.

U prvim godinama učenja učenik usvaja izgovor i intonaciju oponašajući govorni model.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama čitanja, pokazuje njihovu primjenu i potiče učenike na primjenu istih. Upotreba strategija ima individualnu karakteristiku, ovisno o dobi učenika, njihovom stupnju kognitivnog  i jezičnog razvoja i vlastitih potreba.

Preporučene vrste tekstova: kratak dijaloški tekst, vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst, strip, pjesma ili poznata bajka prilagođena dobi i razvoju učenika.

Preporučene aktivnosti: ilustracija, dopunjavanje teksta, slaganje dijelova teksta određenim redoslijedom, prepričavanje teksta uz pomoć pitanja ili vizualnih poticaja, kviz i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji).

 

U prvim godinama učenja i podučavanja učenici usvajaju jezik ponavljajući jezične strukture, imitirajući, sudjelujući u didaktičkim igrama i koristeći pokrete. Jezične strukture se uvode u autentičnom komunikacijskom kontekstu, uče se napamet i iste se ne tumače. U samom središtu pozornosti je komunikativni pristup nastavi predmeta Njemački jezik nasuprot gramatičko-prijevodnoj metodi.

Interakcija među učenicima otvara mnoge mogućnosti u kreiranju nastavnog sata, a nastavniku pruža veliki broj aktivnosti koje učenike vodi do osnovnog cilja, odnosno komunikacije na stranom jeziku.

Preporučene aktivnosti: demonstracija, ilustracija, pjevanje, gestikulacija, didaktičke igre  (pantomima, Ratespiel/igre pogađanja, Standbild/prikaz imitacijom kipova, Monsterspiel/igra čudovišta i dr.), igre uloga, intervju i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji).


A.V.4

 Učenik piše poznate riječi, fraze i vrlo kratke rečenice.

SJZ-4.1.2 SJZ-4.1.1
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi
  • koristi pravopisna pravila pri pisanju poznatih riječi i izraza
  • dopunjava različite jednostavne rečenice/vrlo jednostavne kratke tekstove
  • zapisuje poznate riječi, jednostavne fraze, slušajući izgovor slova koja čine tu riječ ili frazu
  • piše riječi ili izraze prema zvučnom ili slikovnom predlošku
  • samostalno piše jednostavne kratke rečenice.
  •  pravopisna pravila 
  • poznate riječi
  • abeceda.

Pisanje karakterizira razina produktivnosti, te je ova vještina složen kognitivni zadatak za svakog učenika. Bitne komponente koje sačinjavaju vještinu pisanja su poznavanje pravopisnih pravila, razumijevanje i pravilna uporaba vokabulara, kao i poznavanje jezičnih struktura i sintakse (dio gramatike koji izučava rečenicu i njezine dijelove, slaganje i namještanje riječi u rečenici, vezanje jednih rečenica s drugima u jednu cjelinu, upotrebljavanje vrsta riječi i upotrebljavanje padeža i glagolskih oblika)

U početnom stadiju neophodno je razvijati uočavanje grafijske slike  riječi (prikaz glasova riječi slovima) ili fraza, njihovo povezivanje sa zvučnom slikom i postupno uvoditi pravopisna pravila. Prilikom izvedbe diktata kao pisane provjere treba obratiti pažnju da se isti piše na razini riječi, kao i da govornik govori sporo i razgovijetno.

Učenici samostalno pišu rečenice prema unaprijed uvježbanom modelu. Prije samog pisanja učitelj bira aktivnosti koje će aktivirati prethodno znanje učenika.

Od izuzetne važnosti je provjera vještine pisanja u obliku praćenja. Učenici jedni drugima mogu  provjeravati točnost i tako aktivno sudjelovati u procesu učenja ili to može učiniti učitelj kroz kratke zadatke.

Preporučene aktivnosti: dopunjavanje rečenica, različite vrste diktata (Lückendiktat/diktat s tekstom s prazninama, Laufdiktat/diktat trčanja, Maldiktat/diktat crtanjem),  ilustracija, slaganje rečenice pravilnim redoslijedom, odgovori na kratka i jednostavna pitanja, pisanje pjesmica (Elfchen/oblik pjesme koji ima točno jedanaest riječi raspoređenih u određenom formatu).

kratke blagdanske čestitke i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji).

B
Međukulturna kompetencija
B.V.1

Učenik govori o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kulture njemačkog govornog područja.

 

SJZ-2.3.2 SJZ-4.2.3 SJZ-3.3.2
  • pridružuje državi njemačkog govornog područja njezin glavni grad
  • označava internacionalizme koje poznaje
  • imenuje glavne blagdane (Božić, Uskrs, Martinje, Sv. Nikola)
  • izriče blagdanske čestitke
  • pjeva dječje blagdanske pjesmice.
  • države i glavni gradovi njemačko govornog područja
  • internacionalizmi
  • glavni blagdani i čestitke koje se upućuju tijekom tih blagdana
  • dječje blagdanske čestitke.

Sva tri predmetna područja predmetnog kurikula su usko povezana tako da se ishodi Međukulturne kompetencije ostvaruju usporedo s ishodima Jezično-komunikacijske kompetencije i Samostalnosti u ovladavanju jezikom. 

U ostvarivanju ishoda međukulturne kompetencije mogu se primijeniti različite nastavne metode i aktivnosti koje podržavaju razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Evo nekoliko primjera:

Interaktivna nastava uključuje aktivno uključivanje učenika u proces učenja putem diskusija, grupnog rada i suradnje. Učenici se potiču da podijele svoja iskustva, razmišljanja i vrijednosti kako bi stvorili otvoreno i inkluzivno razredno ozračje.

Simulacije i uloge omogućuju učenicima preuzimanje uloge pripadnika različitih kultura kako bi bolje razumjeli njihove perspektive. Može se organizirati simulacija različitih autentičnih situacija iz svakodnevnog života, dijaloga ili pregovora kako bi se istaknule različite vrijednosti i stavovi.

Korištenje autentičnih materijala poput njemačkih časopisa,  slikovnica, bajki,  filmova, glazbe i internetskih izvora omogućuje učenicima susret s autentičnim jezikom i kulturnim kontekstom njemačkog govornog područja. Analiza tih materijala može uključivati rasprave o društvenim temama, običajima, umjetnosti i kulturi Njemačke. Primjena audiovizualnih materijala, filmova, glazbe i drugih multimedijalnih izvora može pomoći učenicima u upoznavanju s drugim kulturama, u razumijevanju njihove vrijednosti i stvaranju emocionalne vezu s drugima.

Poticanje samorefleksije i kritičkog razmišljanja - Poticanje učenika da se osvrnu na vlastite kulturne pretpostavke i način na koji gledaju na druge kulture može im pomoći da razumiju vlastite perspektive i predrasude. 

Ovi su primjeri samo neki od načina na koje se međukulturna kompetencija može ostvariti u nastavi njemačkog jezika. Važno je uključivanje međukulturne kompetencije u sve dijelove nastavnog plana i programa kako bi se osiguralo da se učenici razvijaju u kompetentne i osjetljive građane globalnog društva.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji).

 

C
Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.V.1

Učenik koristi strategije učenja stranog jezika.

SJZ-2.2.1 SJZ-3.2.1 SJZ-4.3.1
  • koristi strategije slušanja razvijajući pozitivan stav prema aktivnome slušanju
  • koristi strategije čitanja
  • samostalno izdvaja nepoznate riječi
  • predviđa značenje nepoznatih riječi iz konteksta
  • podcrtava poznate riječi unutar zadanog teksta
  • crta ili boji prema zvučnom predlošku
  • predviđa nastavak priče na temelju ilustracije i / ili naslova
  • klasificira i pridružuje srodne pojmove. Učenik izrađuje razne mape i plakate (umna mapa, oblak riječi i sl.)
  • izgrađuje vještinu govora koristeći komunikacijske strategije
  • izlaže uvježbane kratke situativne dijaloge po ulogama
  • izvještava o poznatim temama
  • formulira samostalno pitanja i daje odgovore na postavljena pitanja na temelju obrađenog teksta (vršnjačko ispitivanje)
  • bira uvježbane tehnike pisanja i primjenjuje i one koje odgovaraju vlastitom stilu učenja
  • izrađuje svoj osobni rječnik
  • samoprocjenjuje i vrjednuje osobni napredak u učenju njemačkog jezika
  • bilježi i opisuje osjećaje i stavove prema učenju njemačkog jezika.
  • strategije slušanja i čitanja
  • komunikacijske strategije
  • strategije i tehnike pisanja
  • somoprocjena vlastitog napretka
  • opis vlastitog osjećaja i stava prema njemačkom jeziku.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama učenja, pokazuje njihovu primjenu i potiče učenike na primjenu istih. Važno je napomenuti da upotreba strategija ima individualnu karakteristiku, ovisno o dobi učenika, njegovom stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja i vlastitih potreba.

Motivacija je najvažnija komponenta koja utječe na učenje i osposobljavanje učenika za cjeloživotno učenje. U stabilnom i sigurnom okruženju učenici će moći bez straha od neuspjeha graditi razine znanja ovisno o njihovim sposobnostima, neovisnost i samopoštovanje.

Preporučeni oblici rada su individualni rad, rad u paru i u manjoj skupini (3 - 5 učenika).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji).

  • Osnovno
  • VI
Godine učenja i podučavanja predmeta: 2
A Jezično-komunikacijska kompetencija
A.VI.1
A.VI.2
A.VI.3
A.VI.4
B Međukulturna kompetencija
B.VI.1
C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VI.1
A
Jezično-komunikacijska kompetencija

A.VI.1

Učenik sluša s razumijevanjem kratke, jednostavne rečenice.

A.VI.2

Učenik čita rečenice, kratke i vrlo jednostavne tekstove.

A.VI.3

 Učenik govori kratke rečenice i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama. 

SJZ-1.1.2 SJZ-1.1.1 SJZ-1.2.1 SJZ-1.1.2
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi i izraza sa značenjem
  • prepoznaje i povezuje informacije sa slikom, pokretom, gestom i svojim iskustvom
  • izdvaja osnovne i najjednostavnije informacije iz slušanog sadržaja o poznatim temama, ukoliko govornik govori polako i razgovijetno
  • verbalno i neverbalno reagira na jednostavne kratke rečenice.
  • naglas čita rečenice, kratke i vrlo jednostavne tekstove
  • koristi različite tehnike čitanja
  • izdvaja osnovne, najjednostavnije informacije iz pročitanog sadržaja o poznatim temama
  • oponaša izgovor i intonaciju njemačkog jezika.
  • govori riječi i rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela
  • sudjeluje u vrlo kratkim i jednostavnim društvenim razmjenama, ukoliko sugovornik govori sporo i razgovijetno
  • koristi niz riječi i vrlo kratkih, jednostavnih rečenica, da bi jednostavnim jezikom opisao svoju obitelj i prijatelje i svakodnevne situacije
  • postavlja jednostavna, kratka pitanja o poznatim temama
  • odgovara na jednostavna pitanja o obrađenim temama. 
  • obitelj, prijatelji i vršnjaci
  • svijet: dom, škola i priroda
  • svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme

         IZBORNE TEME

  • blagdani i običaji.

Jezične funkcije:

  • pozdravi i predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretima, uljudno ophođenje i oslovljavanje
  • predstavljanje članova obitelji (šire) i prijatelja
  • imenovanje i opisivanje osoba (imenovanje i opis dijelova tijela)
  • imenovanje prostorija u kući (stanu), aktivnosti u kući
  • imenuje nastavne predmete, imenuje i opisuje školski pribor, izricanje kronološkog vremena, izricanje radnji u školi razumije upute - (Klassensprache)
  • imenuje i opisuje domaće i divlje životinje, imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliša, godišnja doba izricanje vremenskih prilika
  • sportske aktivnosti, hobiji 
  • izricanje radnji u slobodno vrijeme
  • obroci (hrana).

 

Jezične strukture:

  • prezent glagola haben i sein
  • prezent jednostavnih pravilnih i učestalih nepravilnih glagola (aufstehen, aufräumen fernsehen, essen...) 
  • modalni glagoli mögen + möchte, können, u jednini 
  • imperativ
  • preterit glagola sein i haben u jednini 
  • učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu
  • osobne zamjenice u nominativu
  • posvojne zamjenice u nominativu i u učestalim frazama u akuzativu
  • neke upitne zamjenice
  • pokazna zamjenica das
  • neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa ( neben, dort ... )
  • negacija (nicht, nein, kein u nominativu)
  • pridjevi kao dio predikata 
  • jednostavne izjavne i upitne rečenice
  • složene rečenice s veznikom und.

Prilikom odabira leksičkih sadržaja potrebno je imati u vidu korelaciju s drugim predmetima  i međupredmetnim temama te da su isti primjereni dobi i razvoju učenika. Govornik uvijek treba govoriti sporo i razgovijetno, a zvučni sadržaji po potrebi se mogu ponavljati.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama slušanja i čitanja, pokazuje njihovu primjenu i potiče učenike na primjenu istih. Upotreba strategija ima individualnu karakteristiku, ovisno o dobi učenika, njegovom stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja i vlastitih potreba.

Učenici se tijekom nastavnog procesa na receptivnoj razini izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, didaktičke igre (Bingo, Tick-Tack-Toe, igra pogađanja , pogrešne rečenice, i dr.), igre uloga, crtanje, bojanje, različite vrste diktata (diktat crtanjem, diktat trčanjem) i sl.

Vještinu čitanja s razumijevanjem treba pažljivo razvijati posebno obraćajući pažnju na dob učenika, na njihov kognitivni i jezični razvoj kao i na korelaciju s drugim predmetima i međupredmetnim temama. 

Nove leksičke sadržaje učenici usvajaju povezujući iste s prethodnim znanjima i iskustvom. Učitelj odabire aktivnosti koje će motivirati učenike i aktivirati prethodna znanja radi rasterećenja čitanja i razumijevanja sadržaja.

U prvim godinama učenja učenik usvaja izgovor i intonaciju oponašajući govorni model.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama čitanja, pokazuje njihovu primjenu i potiče učenike na primjenu istih. Upotreba strategija ima individualnu karakteristiku, ovisno o dobi učenika, njegovom stupnju kognitivnog  i jezičnog razvoja i vlastitih potreba.

Preporučene vrste tekstova: kratak dijaloški tekst, kratak i vrlo jednostavan tekst, strip, pjesma ili poznata bajka prilagođena dobi i razvoju učenika.

Preporučene aktivnosti: ilustracija, dopunjavanje teksta, slaganje dijelova teksta određenim redoslijedom, prepričavanje teksta uz pomoć pitanja ili vizualnih poticaja, kviz i sl.

 

U prvim godinama učenja i podučavanja učenici usvajaju jezik ponavljajući jezične strukture, imitirajući, sudjelujući u didaktičkim igrama i koristeći pokrete. Jezične strukture se uvode u autentičnom komunikacijskom kontekstu, uče se napamet i iste se ne tumače. U samom centru pozornosti je komunikativni pristup nastavi predmeta Njemački jezik nasuprot gramatičko-prijevodnoj metodi.

Interakcija među učenicima otvara mnoge mogućnosti u kreiranju nastavnog sata, a učitelju pruža veliki broj aktivnosti koje učenike vodi do osnovnog cilja, odnosno komunikacije na stranom jeziku.

Preporučene aktivnosti: demonstracija, ilustracija, pjevanje, gestikulacija, didaktičke igre  (pantomima, Ratespiel/igre pogađanja, Standbild/prikaz određenih autentičnih situacija pantomiom, Monsterspiel/igra čudovišta i dr.), igre uloga, intervju i sl.


A.VI.4

Učenik piše kratke i jednostavne rečenice.

SJZ-4.1.2
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi
  • primjenjuje pravopisna pravila pri pisanju kratkih i jednostavnih rečenica
  • dopunjava različite jednostavne rečenice / vrlo jednostavne kratke tekstove
  • zapisuje poznate kratke rečenice slušajući izgovor slova koja čine tu rečenicu
  • piše vrlo jednostavne kratke rečenice prema zvučnom ili slikovnom predlošku
  • samostalno piše jednostavne kratke rečenice.
  • obitelj, prijatelji i vršnjaci
  • svijet: dom, škola i priroda
  • svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme

         IZBORNE TEME

  • blagdani i običaji.

Pisanje karakterizira razina produktivnosti te je ova vještina složen kognitivni zadatak za svakog učenika. Bitne komponente koje sačinjavaju vještinu pisanja su poznavanje pravopisnih pravila, razumijevanje i pravilna upotreba rječnika, kao i poznavanje jezičnih struktura i sintakse. 

U početnom stadiju neophodno je razvijati uočavanje grafijske slike riječi ili fraza, njihovo povezivanje sa zvučnom slikom i postupno uvoditi pravopisna pravila. Prilikom izvedbe diktata kao pisane provjere treba obratiti pozornost da su rečenice vrlo kratke i jednostavne kao i da govornik govori sporo i razgovijetno.

Učenici samostalno pišu rečenice prema unaprijed uvježbanom modelu. Prije samog pisanja učitelj bira aktivnosti koje će aktivirati prethodno znanje učenika.

Od izuzetne važnosti je provjera vještina pisanja u obliku praćenja. Učenici jedni drugima mogu provjeravati točnost i tako aktivno sudjelovati u procesu učenja ili to može učiniti učitelj kroz kratke zadatke.

Preporučene aktivnosti: dopunjavanje rečenica, različite vrste diktata (Lückendiktat/diktat s tekstom s prazninama, Laufdiktat/diktat trčanja, Maldiktat/diktat crtanjem),  ilustracija, slaganje rečenice pravilnim redoslijedom, odgovori na kratka i jednostavna pitanja, pisanje pjesmica (Elfchen/oblik pjesme ima točno jedanaest riječi raspoređenih u određenom formatu, kratke blagdanske čestitke i sl.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji).

 

B
Međukulturna kompetencija
B.VI.1

Učenik opisuje svoju kulturu i  kulturu zemalja njemačkog govornog područja.

SJZ-2.3.2 SJZ-4.2.3 SJZ-3.3.2
  • uočava različitosti i sličnosti u prehrambenim navikama
  • razlikuje osnovne regionalne običaje vezane za pozdravljanje
  • izriče i piše kratke blagdanske čestitke
  • pridružuje pojmove nazivima blagdana
  • pjeva blagdanske pjesmice.
  • prehrambene navike u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkog govornog područja
  • pisanje čestitki povodom blagdana tijekom godine
  • blagdanske pjesmice

Sva tri predmetna područja predmetnog kurikula su usko povezana tako da se ishodi Međukulturne kompetencije ostvaruju usporedo s ishodima Jezično-komunikacijske kompetencije i Samostalnosti u ovladavanju jezikom. 

U ostvarivanju ishoda međukulturne kompetencije mogu se primijeniti različite nastavne metode i aktivnosti koje podržavaju razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Evo nekoliko primjera:

Interaktivna nastava uključuje aktivno uključivanje učenika u proces učenja putem diskusija, grupnog rada i suradnje. Učenici se potiču da podijele svoja iskustva, razmišljanja i vrijednosti kako bi stvorili otvoreno i inkluzivno razredno ozračje.

Simulacije i uloge omogućuju učenicima preuzimanje uloge pripadnika različitih kultura kako bi bolje razumjeli njihove perspektive. Može se organizirati simulacija različitih autentičnih situacija iz svakodnevnog života, dijaloga ili pregovora kako bi se istaknule različite vrijednosti i stavovi.

Učenicima se može dodijeliti istraživački projekt u kojem će istražiti običaje, povijest, umjetnost i druge aspekte. To ih potiče da samostalno istražuju i produbljuju svoje znanje o drugim kulturama.

Korištenje autentičnih materijala poput njemačkih časopisa, slikovnica, animiranih filmova, knjiga, filmova, glazbe i internetskih izvora omogućuje učenicima susret s autentičnim jezikom i kulturnim kontekstom njemačkog govornog područja. Analiza tih materijala može uključivati rasprave o društvenim temama, običajima, umjetnosti i kulturi Njemačke. Primjena audiovizualnih materijala, filmova, glazbe i drugih multimedijalnih izvora može pomoći učenicima u upoznavanju s drugim kulturama, u razumijevanju njihove vrijednosti i stvaranju emocionalne vezu s drugima.

Poticanje samorefleksije i kritičkog razmišljanja - Poticanje učenika da se osvrnu na vlastite kulturne pretpostavke i način na koji gledaju na druge kulture može im pomoći da razumiju vlastite perspektive i predrasude. Ovo može uključivati raspravu o različitim temama, pisanje dnevnika te raspravu o vlastitim iskustvima s drugim kulturama.

Ovi su primjeri samo neki od načina na koje se međukulturna kompetencija može ostvariti u nastavi njemačkog jezika. Važno je uključivanje međukulturne kompetencije u sve dijelove nastavnog plana i programa kako bi se osiguralo da se učenici razvijaju u kompetentne i osjetljive građane globalnog društva.

 

 

C
Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VI.1

Učenik koristi i odabire strategije učenja stranog jezika.

SJZ-2.2.1 SJZ-3.2.1 SJZ-4.3.1
  • koristi i odabire strategije slušanja  razvijajući pozitivan stav prema aktivnome slušanja
  • koristi i odabire strategije čitanja
  • izdvaja samostalno nepoznate riječi i pronalazi značenje istih u pojmovniku u udžbeniku
  • predviđa značenje nepoznatih riječi iz konteksta
  • podcrtava poznate riječi unutar zadanog teksta
  • crta ili boji prema zvučnom i pisanom predlošku
  • predviđa nastavak priče na temelju ilustracije i/ili naslova
  • klasificira i pridružuje srodne pojmove
  • izrađuje razne mape i plakate (umna mapa, oblak riječi i sl.)
  • izgrađuje vještinu govora koristeći komunikacijske strategije
  • izlaže uvježbane kratke situacijske dijaloge po ulogama
  • izvještava o poznatim temama
  • formulira samostalno pitanja i daje odgovore na postavljena pitanja (vršnjačko ispitivanje)
  • bira uvježbane tehnike pisanja i primjenjuje i one koje odgovaraju vlastitom stilu učenja
  • izrađuje svoj osobni rječnik
  • samoprocjenjuje  osobni napredak u učenju njemačkog jezika
  • bilježi i opisuje osjećaje i stavove prema učenju njemačkog jezika.
  • tipovi učenja
  • samoprocjenjivanje
  • vršnjačko projenjivanje
  • vlastiti osjećaji i stavovi prema učenju njemačkog jezika

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama učenja, pokazuje njihovu primjenu i potiče učenike na primjenu istih. Važno je napomenuti da upotreba strategija ima individualnu karakteristiku, ovisno o dobi učenika, njihovom stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja i vlastitih potreba.

Motivacija je najvažnija komponenta koja utječe na učenje i osposobljavanje učenika za cjeloživotno učenje. U stabilnom i sigurnom okruženju učenici će moći bez straha od neuspjeha graditi razine znanja ovisno o njihovim sposobnostima, neovisnost i samopoštovanje.

Preporučeni oblici rada su individualizirani rad, rad u paru i u manjoj skupini (3 - 5 učenika).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji) i poduzetnost (planiranje vlastitog učenja, samoprocjena vlastitog učenja)

 

  • Osnovno
  • VII
Godine učenja i podučavanja predmeta: 3
A Jezično-komunikacijska kompetencija
A.VII.1
A.VII.2
A.VII.3
A.VII.4
B Međukulturna kompetencija
B.VII.1
C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VII.1
C.VII.2
A
Jezično-komunikacijska kompetencija

A.VII.1

Učenik sluša s razumijevanjem vrlo jednostavne kratke tekstove.

A.VII.2

 Učenik čita kratke i vrlo jednostavne tekstove.

A.VII.3

 Učenik stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

SJZ-1.1.2 SJZ-1.1.1 SJZ-2.2.1 SJZ-2.1.2 SJZ-3.1.1
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi, izraza i rečenica sa značenjem
  • prepoznaje i povezuje informacije sa slikom, pokretom, gestom i svojim iskustvom.
  • naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama
  • koristi različite tehnike čitanja
  • izdvaja osnovne informacije iz pročitanog sadržaja o poznatim temama
  • koristi pravila izgovora i intonacije njemačkog jezika.
  • govori jednostavne rečenice i kratke i jednostavne tekstove
  • sudjeluje u vrlo kratkim i jednostavnim društvenim razmjenama, ukoliko sugovornik govori sporo i razgovijetno
  • postavlja pitanja o poznatim temama
  • odgovara na jednostavna pitanja o poznatim temama.

     

  • obitelj, prijatelji, društveni odnosi
  • škola, školske aktivnosti, obrazovanje (zanimanja)
  • stanovanje, priroda, putovanje i promet, zemlje njemačkog govornog područja
  • svakodnevica, slobodno vrijeme

    IZBORNE TEME:

  • blagdani (Uskrs, Božić)
  • pjesme vezane za blagdane.

Jezične funkcije:

  • opisivanje članova vlastite obitelji i prijatelja
  • opisivanje jutarnjih aktivnosti
  • opisivanje škole i  razreda, proširivanje rječnika (Musterschüler - uzorni učenici, Streber, Spickzettel, Klassenfoto, Klassenclown)
  • imenovanje i opis zanimanja
  • opisivanje mjesta stanovanja (selo, grad, znamenitosti, broj stanovnika)
  • imenovanje građevina i javnih mjesta u gradu
  • imenovanje dijelova prirodnog okoliša, nove životinjske vrste i zaštita okoliša
  • zemlje njemačkog govornog područja (nazivi, glavni gradovi, znamenitosti)
  • izvještavanje o putovanju
  • izvještavanje o zabavi, aktivnostima, jelu i piću (slatkiši i grickalice)
  • hobi
  • navođenje osnovnih aktivnosti vezanih za IKT.

 

Jezični sadržaji:

  • prezent jednostavnih i učestalih složenih, pravilnih i nepravilnih glagola
  • modalni glagoli (dürfen, können, mögen +möchte, müssen) u prezentu
  • neki učestali povratni glagoli sa zamjenicom u akuzativu
  • es gibt
  • preterit glagola sein i haben
  • perfekt nekih vrlo učestalih glagola (machen, kommen, fahren, lernen, spielen…) na razini uvježbane fraze, a ne kao struktura
  • imperativ
  • imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu
  • član uz nazive zemalja i geografskih pojmova (na razini uvježbane fraze)
  • osobne zamjenice u nominativu i akuzativu
  • posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu
  • neke upitne i pokazne zamjenice 
  • neki prilozi vremena i mjesta
  • neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga podučavanja padeža)
  • negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu)
  • pridjevi kao dio predikata
  • stupnjevanje pravilnih pridjeva
  • jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
  • nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn.

Pri slušanju s razumijevanjem moguće je prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika.

Posebno važno je  paziti da govornik govori polako i razgovijetno.

Prije slušanja teksta moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.

Nastavnik može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Prije slušanja teksta potrebno je objasniti značenje nepoznatih ili manje poznatih riječi.

Potrebno je i skrenuti im pozornost da nije nužno razumjeti svaku riječ, nego osnovni sadržaj ili poruku teksta.

 Slušani sadržaj više puta ponoviti kako bi učenici lakše razumjeli isti.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratak i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih (usmenih, govornih) i neverbalnih (nije izraženo riječima, nego gestikulacijom i pokretima tijela) sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika te se pazi na  korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija (istovrsnost, sličnost) i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji) i Poduzetnost (planiranje vlastitog učenja, samoprocjena vlastitog učenja).

 

Pri čitanju s razumijevanjem moguće je prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika.

Prije čitanja teksta moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.

Učitelj može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Prije čitanja učitelj može objasniti nepoznate ili manje poznate riječi.

Potrebno je i skrenuti im pozornost da nije nužno razumjeti svaku riječ, nego osnovni sadržaj ili poruku teksta.

Sadržaj više puta pročitati kako bi učenici lakše razumjeli isti.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog (nije izraženo riječima, nego gestikulacijom i pokretima) i verbalnog (govornog, usmenog) izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratak i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje gluma izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika te se pazi i na korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji) i poduzetnost (planiranje vlastitog učenja, samoprocjena vlastitog učenja).

Prijeko je potrebno uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.

Posebno je važno voditi brigu da govornik govori polako i razgovijetno.

Potrebno je stalno učenika poticati na aktivno sudjelovanje.

Neophodno je naglasiti učenicima da su greške sastavni dio učenja njemačkog jezika.

Učitelj najavljuje temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Učitelj treba što više koristiti njemački jezik u nastavi kako bi učenici bili što više izloženi istom.

Potrebno je što više učenike poticati na međusobnu interakciju (rad u grupama ili parovima).

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene su vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratak i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene su aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika, pri čemu  se uspostavlja korelacija s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Matematika (brojevi, matematičke računske operacije), Priroda i društvo  (prirodni okoliš, godišnja doba, izricanje vremenskih prilika), Glazbena kultura (dječje pjesmice), Likovna kultura (boje, crteži), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji) i poduzetnost (planiranje vlastitog učenja, samoprocjena vlastitog učenja).


A.VII.4

 Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

SJZ-4.1.2 SJZ-4.1.1
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi/ rečenice
  • koristi pravopisna pravila pri pisanju vrlo kratkih i vrlo jednostavnih tekstova
  • zapisuje poznate kratke rečenice  slušajući izgovor slova koja čine tu rečenicu
  • piše vrlo jednostavne kratke tekstove prema  zvučnom ili slikovnom predlošku
  • samostalno piše kratke rečenice o poznatim temama.
  • elektronska poruka
  • SMS poruka
  • pozivnice
  • čestitke
  • opis osobe
  • opis putovanja
  • opis slike
  • pjesme.

Pri pisanju potrebno je prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika.

Pri pisanju diktata važno je voditi brigu da govornik govori polako i razgovijetno.

Prije pisanja moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.

Nastavnik može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Radni listići trebaju biti pregledni, a zadatci jasno formulirani.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pazeći na korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

B
Međukulturna kompetencija
B.VII.1

Učenik uspoređuje  vlastitu kulturu i kulturu njemačkog govornog područja.

SJZ-2.3.2 SJZ-4.2.3 SJZ-3.3.2
  • uočava važnost učenja stranih jezika
  • povezuje grad s njegovim kulturnim obilježjima
  • jednostavnim kratkim rečenicama opisuje kulturna obilježja svog zavičaja
  • identificira germanizme u hrvatskom jeziku
  • uočava različitosti u izricanju kronološkog vremena
  • razgovara o osnovnim društvenim temama.
  • prednosti poznavanja stranog jezika
  • gradovi njemačko govornog područja sa svojim kulturnim obilježjima
  • gradovi vlastite zemlje sa svojim kulturnim obilježjima
  • germanizmi u vlastitom rječničkom blagu
  • izricanje kronološkog vremena u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačko govornog područja
  • osnovne društvene teme.

Kulturni sadržaji, aktivnosti i zadatci trebaju biti prilagođeni uzrastu, potrebama i interesima učenika.

Na konkretnim primjerima i zadatcima ukazati učeniku osnovna kulturna obilježja zemalja njemačkog govornog područja kako bi uvidjeli razliku između vlastite kulture i kulture njemačkog govornog područja.

Potrebno je poticati učenike na otvoren pristup učenju o drugim kulturama bez stereotipa i predrasuda.

Razvijati kod učenika spremnost poštivati drugog i drugačijeg i uvažavati vrijednosti vlastite i kulture njemačkog govornog područja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

 

C
Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VII.1

Učenik prilagođava strategije učenja i upotrebe jezika različitim zadatcima.

C.VII.2

Učenik pronalazi i koristi jednostavne informacije iz različitih izvora.

SJZ-2.2.1 SJZ-3.2.1 SJZ-4.3.1
  • koristi i odabire strategije slušanja razvijajući pozitivan stav prema aktivnome slušanja
  • koristi i odabire strategije čitanja
  • samostalno izdvaja nepoznate riječi
  • predviđa značenje nepoznatih riječi iz konteksta
  • podcrtava poznate riječi unutar zadanog teksta
  • predviđa nastavak priče na temelju ilustracije i/ili naslova
  • klasificira i pridružuje srodne pojmove
  • izrađuje razne mape i plakate (Mind-Map, Wortwolke i sl.)
  • izlaže uvježbane situacijske dijaloge po ulogama
  • izvještava o poznatim temama
  • formulira samostalno pitanja i daje odgovore na postavljena pitanja (vršnjačko ispitivanje)
  • preoblikuje kratke tekstove (1. u 3. lice)
  • bira uvježbane tehnike pisanja i primjenjuje i one koje odgovaraju vlastitom stilu učenja
  • izrađuje svoj osobni rječnik
  • samoprocjenjuje osobni napredak u učenju njemačkog jezika.
  • koristi elektronički ili dvojezični rječnik i popis riječi u udžbeniku
  • prikuplja i izlaže jednostavne informacije iz različitih izvora.
  • osobni rječnik 
  • samorefleksija o vlastitom napretku u učenju njemačkog jezika
  • tipovi učenja
  • samoprocjenjivanje
  • vršnjačko projenjivanje
  • vlastiti osjećaji i stavovi prema učenju njemačkog jezika.
  • osobni rječnik 
  • samorefleksija o vlastitom napretku u učenju njemačkog jezika
  • tipovi učenja
  • samoprocjenjivanje
  • vršnjačko projenjivanje
  • vlastiti osjećaji i stavovi prema učenju njemačkog jezika

Upoznati učenike s različitim strategijama učenja, uvažavajući pri tome uzrast učenika, njihove potrebe i interese.

Poticati učenike na primjenu više različitih strategija kako bi odabrali one koje njima odgovaraju.

Potrebno je poticati učenike na aktivno sudjelovanje na satu.

Učenicima kroz različite aktivnosti omogućiti međusobnu interakciju.

Istaknuti im važnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti.

Primjena induktivnog pristupa pri posredovanju funkcionalne gramatike u nastavi njemačkog jezika stavlja naglasak na aktivno sudjelovanje učenika u otkrivanju gramatičkih pravila i jezičnih funkcionalnosti. Ova metoda potiče učenike u samostalnom otkrivanju i razumijevanju obrazaca jezika, što doprinosi njihovoj samostalnosti u ovladavanju jezikom. Evo nekoliko koraka koji se mogu primijeniti pri induktivnom posredovanju funkcionalne gramatike:

Učitelj prezentira primjere autentičnih ili prilagođenih tekstova na njemačkom jeziku koji sadrže određene jezične funkcionalnosti ili gramatičke strukture.

Učenici analiziraju primjere kako bi prepoznali obrasce i zakonitosti. Mogu se fokusirati na upotrebu određenih riječi, konstrukcija ili gramatičkih oblika.

Na temelju analize primjera, učenici zajednički ili pojedinačno otkrivaju gramatička pravila ili jezične funkcionalnosti. Učitelj ih može poticati da postavljaju pitanja, uspoređuju primjere i donose zaključke.

Nakon što su učenici otkrili pravila, učitelj ih može dodatno objasniti, pružiti dodatne primjere i usmjeriti raspravu o njihovoj upotrebi i značenju.

Učenici primjenjuju nova pravila kroz razne jezične aktivnosti, kao što su vježbe pisanja, govora ili slušanja. To može uključivati stvaranje vlastitih rečenica, dijaloga ili tekstova koristeći naučena pravila.

Učitelj pruža povratne informacije o ispravnosti primjene pravila te pomaže učenicima u razumijevanju i poboljšanju njihovih jezičnih vještina.

Kroz ovaj proces, učenici aktivno sudjeluju u otkrivanju gramatičkih pravila i jezičnih funkcionalnosti, što ih potiče na kritičko razmišljanje, razumijevanje konteksta i samostalno rješavanje jezičnih izazova. Važno je pružiti dovoljno vježbanja i podrške kako bi se osiguralo razumijevanje i primjena naučenih pravila u stvarnim situacijama.

Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Upoznati učenike s različitim strategijama učenja, uvažavajući pri tome uzrast učenika, njihove potrebe i interese.

Poticati učenike na kombiniranje i primjenu različitih izvora znanja.

Učenicima kroz različite aktivnosti omogućiti međusobnu interakciju.

Istaknuti učenicima važnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti.

Poticati učenike na korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

  • Osnovno
  • VIII
Godine učenja i podučavanja predmeta: 4
A Jezično-komunikacijska kompetencija
A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3
A.VIII.4
B Međukulturna kompetencija
B.VIII.1
C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VIII.1
C.VIII.2
A
Jezično-komunikacijska kompetencija

A.VIII.1

Učenik sluša s razumijevanjem jednostavne kratke tekstove.

A.VIII.2

 Učenik čita kratke i jednostavne tekstove.

A.VIII.3

 Učenik stvara kratke i jednostavne govorne tekstove.

SJZ-1.1.2 SJZ-1.1.1 SJZ-2.1.2 SJZ-2.1.1 SJZ-3.1.1 SJZ-3.1.2
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi, izraza i rečenica sa značenjem
  • prepoznaje i povezuje informacije sa slikom, pokretom, gestom i svojim iskustvom
  • izdvaja osnovne informacije iz slušanog sadržaja o poznatim temama ukoliko govornik govori polako i razgovijetno
  • verbalno i neverbalno reagira na jednostavne rečenice.
  • naglas čita kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama
  • koristi različite tehnike čitanja
  • izdvaja osnovne informacije iz pročitanog sadržaja o poznatim temama
  • koristi pravila izgovora i intonacije njemačkog jezika.
  • govori jednostavne rečenice i kratke i jednostavne tekstove
  • sudjeluje u kratkim i jednostavnim društvenim razmjenama, ukoliko sugovornik govori sporo i razgovijetno
  • koristi niz fraza i kratkih rečenica kako bi jednostavnim jezikom opisao svoju obitelj i prijatelje i svakodnevne situacije
  • postavlja pitanja o poznatim temama
  • odgovara na jednostavna pitanja o obrađenim temama.
  • obitelj, prijatelji, društveni odnosi
  • škola, školske aktivnosti, obrazovanje (zanimanja)
  • stanovanje, priroda, putovanje i promet, zemlje njemačkog govornog područja
  • svakodnevica, slobodno vrijeme

     IZBORNE TEME:

  • proslava Nove godine
  • Valentinovo.

Jezične funkcije:

  • opisivanje poznatih osoba iz svijeta sporta i glazbe
  • odnosi unutar obitelji 
  • kućanski poslovi, domaći uradak i slobodno vrijeme
  • imenovanje nastavnih predmeta
  • aktivnosti u školi, Klassensprache
  • opisivanje prijatelja iz škole
  • opisivanje zanimanja  (roditelji, poznate osobe)
  • opisivanje mjesta stanovanja, snalaženje u prostoru (Stadtplan)
  • opisivanje putovanja i prometna sredstva
  • predstavljanje poznatih osoba njemačkog govornog područja 
  • uporaba IKT, imenovati dijelove računala, mobitela
  • pojmovi vezani  za internet
  • opisivanje zdravog načina života (sport i hrana).

 

Jezične strukture:

  • jednostavni i učestali složeni, pravilni i nepravilni te modalni glagoli (dürfen, können, mögen +möchte, müssen) u prezentu
  • učestali povratni glagoli sa zamjenicom u akuzativu i dativu
  • es gibt
  • preterit glagola sein i haben
  • perfekt vrlo učestalih jednostavnih glagola 
  • imperativ
  • imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu
  • član uz nazive zemalja i geografskih pojmova
  • osobne zamjenice u nominativu i akuzativu
  • posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu
  • neke upitne i pokazne zamjenice 
  • neki prilozi vremena i mjesta
  • neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža)
  • negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu)
  • pridjevi kao dio predikata
  • pridjevi kao atributi u nominativu - na razini uvježbane fraze
  • stupnjevanje pravilnih pridjeva
  • jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice
  • nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn
  • zavisnosložene rečenice s veznicima weil i dass.

Pri slušanju s razumijevanjem moguće je prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika.

Posebno je važno paziti da govornik govori polako i razgovijetno.

Prije slušanja teksta moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.

Učitelj može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Prije slušanja teksta potrebno je objasniti značenje nepoznatih ili manje poznatih riječi.

Potrebno je i skrenuti učenicima pozornost da nije nužno razumjeti svaku riječ, nego osnovni sadržaj ili poruku teksta.

 Slušani sadržaj više puta ponoviti kako bi učenici lakše razumjeli isti.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pazeći na korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Pri čitanju s razumijevanjem moguće je prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika.

Prije čitanja teksta moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.

Učitelj može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Prije čitanja nastavnik može objasniti nepoznate ili manje poznate riječi.

Potrebno je i skrenuti im pozornost da nije nužno razumjeti svaku riječ, nego osnovni sadržaj ili poruku teksta.

Sadržaj više puta pročitati kako bi učenici lakše razumjeli isti.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Prijeko je potrebno uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između učitelja i učenika

Posebno važno je paziti da govornik govori polako i razgovijetno.

Potrebno je stalno učenika poticati na aktivno sudjelovanje.

Naglasiti učenicima da su greške sastavni dio učenja njemačkog jezika.

Učitelj može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Učitelj treba što više koristiti njemački jezik u nastavi kako bi učenici bili što više izloženi istom.

Potrebno je što više učenike poticati na međusobnu interakciju (rad u grupama ili parovima).

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći pazeći na korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 


A.VIII.4

 Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove.

SJZ-4.1.2 SJZ-4.1.1
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi/rečenice
  • koristi pravopisna pravila pri pisanju kratkih i vrlo jednostavnih tekstova
  • dopunjava različite kratke i vrlo jednostavne tekstove
  • zapisuje poznate rečenice slušajući izgovor slova koja čine tu rečenicu
  • piše kratke tekstove prema zvučnom ili slikovnom predlošku
  • samostalno piše kratke rečenice o poznatim temama.
  • elektronska poruka
  • SMS poruka
  • pozivnice
  • čestitke
  • opis osobe
  • opis putovanja
  • opis slike
  • pjesme.

Pri pisanju je potrebno prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika.

Kod diktata je važno paziti da govornik govori polako i razgovijetno.

Prije pisanja moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.

Učitelj može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Radni listići trebaju biti pregledni, a zadatci jasno formulirani.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj (zanimanja, prometna sredstva,  putovanje), Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (dijelovi računala, mobitela, pojmovi vezani  za internet) i Poduzetnost (poznate osobe njemačkog govornog područja).

 

B
Međukulturna kompetencija
B.VIII.1

Učenik izlaže sličnosti i razlike između vlastite kulture i kulture njemačkog govornog područja u okviru obrađenih tema.

SJZ-2.3.2 SJZ-4.2.3 SJZ-3.3.2
  • opisuje države njemačkog govornog područja
  • opisuje uvjete stanovanja zemalja njemačko govornog područja
  • razgovara o osnovnim društvenim temama i poznatim osobama iz svijeta sporta, glazbe ili filma
  • uspoređuje navike vršnjaka njemačkog govornog područja i svojih prijatelja
  • koristi autentične izraze u usmenoj komunikaciji.
  • uvjeti stanovanja u državama njemačko govornog područja
  • društvene teme koje su aktualne u zemljama njemačko govornog područja
  • poznate osobe iz svijeta glazbe, sporta i filma
  • navike vršnjaka iz zemalja njemačko govornog područja i vršnjaka koji žive u vlastitoj zemlji.

Kulturni sadržaji, aktivnosti i zadatci trebaju biti prilagođeni uzrastu, potrebama i interesima učenika.

Na konkretnim primjerima i zadatcima ukazati učeniku osnovna kulturna obilježja zemalja njemačkog govornog područja, kako bi uvidjeli razliku između vlastite kulture i kulture njemačkog govornog područja.

Potrebno je poticati učenike na otvoren pristup učenju o drugim kulturama bez stereotipa i predrasuda.

Razvijati kod učenika spremnost da poštuju drugog i drugačijeg i da uvažavaju vrijednosti svoje kulture i kulture njemačkog govornog područja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

C
Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VIII.1

Učenik koristi veći broj strategija učenja i upotrebe jezika.

C.VIII.2

Učenik pronalazi i koristi informacije iz različitih izvora u skladu sa svojim potrebama.

SJZ-2.2.1 SJZ-3.2.1 SJZ-4.3.1 SJZ-4.3.2
  • koristi i kombinira različite strategije slušanja razvijajući pozitivan stav prema aktivnome slušanja
  • koristi i kombinira različite strategije čitanja
  • samostalno izdvaja nepoznate riječi i pronalazi njihovo značenje u različitim vrstama rječnika
  • predviđa značenje nepoznatih riječi iz konteksta
  • podcrtava poznate riječi unutar zadanog teksta
  • predviđa nastavak priče na temelju različitih vizualnih ili auditivnih predložaka
  • klasificira i pridružuje srodne pojmove
  • izrađuje razne mape i plakate (umna mapa, oblak riječi i sl.)
  • izgrađuje vještinu govora koristeći komunikacijske strategije
  • sudjeluje u interakciji s vršnjacima
  • formulira samostalno pitanja i daje odgovore na postavljena pitanja (vršnjačko ispitivanje)
  • bira uvježbane tehnike pisanja i primjenjuje i one koje odgovaraju vlastitom stilu učenja
  • izrađuje svoj osobni rječnik
  • samoprocjenjuje vlastiti napredak u učenju njemačkog jezika.
  • traži i kombinira različite izvore znanja u skladu sa svojim potrebama
  • uspoređuje informacije iz različitih izvora
  • izrađuje plakat ili kratku prezentaciju na zadanu temu uz pomoć prikupljenih informacija.
  • stilovi učenja
  • korištene strategije učenja
  • strategije slušanja i čitanja
  • osobni rječnik 
  • samorefleksija o vlastitom napretku u učenju njemačkog jezika
  • tipovi učenja
  • samoprocjenjivanje
  • vršnjačko projenjivanje
  • vlastiti osjećaji i stavovi prema učenju njemačkog jezika

Upoznati učenike s različitim strategijama učenja uvažavajući pri tome uzrast učenika, njihove potrebe i interese.

Poticati učenike na primjenu više različitih strategija samostalnog učenja kako bi odabrali one koje njima odgovaraju.

Potrebno je poticati učenike na aktivno sudjelovanje na satu.

Kroz različite aktivnosti omogućiti im međusobnu interakciju.

Istaknuti im važnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

Upoznati učenike s različitim strategijama učenja, uvažavajući pri tome uzrast učenika, njihove potrebe i interese.

Poticati učenike na kombiniranje i primjenu različitih izvora znanja.

Kroz različite aktivnosti omogućiti im međusobnu interakciju.

Istaknuti učenicima važnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti.

Poticati učenike na korištenje IKT-a.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

 

  • Osnovno
  • IX
Godine učenja i podučavanja predmeta: 5
A Jezično-komunikacijska kompetencija
A.IX.1
A.IX.2
A.IX.3
A.IX.4
B Međukulturna kompetencija
B.IX.1
C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.IX.1
C.IX.2
A
Jezično-komunikacijska kompetencija

A.IX.1

 Učenik sluša s razumijevanjem fraze, poruke, javne objave.

 

A.IX.2

 Učenik čita kratke i jednostavne tekstove i jednostavne, pisane materijale.

 

A.IX.3

Učenik vodi jednostavne razgovore o poznatim temama i aktivnostima. 

 

SJZ-1.1.1 SJZ-1.2.1 SJZ-1.1.2
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi, izraza i rečenica sa značenjem
  • prepoznaje i povezuje informacije sa slikom, pokretom, gestom i svojim iskustvom
  • izdvaja i uspoređuje osnovne informacije iz slušanog sadržaja o poznatim temama ukoliko govornik govori polako i razgovijetno
  • verbalno i neverbalno reagira na jednostavne rečenice.
  • naglas čita kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama, jednostavne, pisane materijale
  • koristi različite tehnike čitanja
  • izdvaja informacije iz pročitanog sadržaja o poznatim temama
  • koristi pravila izgovora i intonacije njemačkog jezika.
  • govori jednostavne rečenice i kratke i jednostavne tekstove
  • sudjeluje u kratkim, društvenim razmjenama, ukoliko sugovornik govori sporo i razgovijetno
  • koristi niz fraza i kratkih rečenica kako bi jednostavnim jezikom opisao svoju obitelj, druge ljude i situacije iz svakodnevnog života
  • odgovara na jednostavna pitanja o obrađenim temama
  • prepričava kratke obrađene tekstove.
  • ljudi, obitelj, prijatelji
  • škola, školske aktivnosti
  • putovanje i promet
  • svakodnevica.

         Jezične funkcije:

  • opisivanje odnosa dječaka i djevojčica, prijateljstvo i simpatije
  • automobilska industrija (usporedba)
  • školski sustav, buduća zanimanja (Traumberuf), opisivanje razrednog putovanja (Klassenfahrt), razredna zabava (Klassenfeier)
  • Europa (zemlje, jezici, znamenitosti, tradicionalna kuhinja)
  • snalaženje u prometu
  • prometni znakovi
  • zastave zemalja
  • moda
  • Informacijsko-komunikacijska tehnologija: društvene mreže, digitalni Bonton - Netiquette, pisanje sms-a, maila, jezik mladih.

 

Jezične strukture:

  • prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola
  • es gibt
  • modalni glagoli sollen, wollen
  • preterit glagola sein, haben i modalnih glagola
  • imperativ
  • imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu
  • osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine
  • posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu
  • upitne zamjenice
  • pokazne zamjenice dieser/diese/dieses
  • neodređene zamjenice man, alles, viele, etwas
  • neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina
  • učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne
  • negacije nicht, nein; kein
  • pridjevi kao dio predikata
  • pridjevi kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu
  • stupnjevanje pridjeva
  • jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice,
  • nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn,
  • zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass
  • zavisnosložene rečenice bez veznika s glagolom na drugome mjestu .

Pri slušanju s razumijevanjem mogu se koristiti različite vrste medija, video, zvučni zapis teksta na poznatu, prilagođenu i učenicima zanimljivu temu. Tekst treba biti jednostavan, izvoran, ne previše dug, prilagođen uzrastu i razini znanja učenika.

Posebno važno je paziti da govornik govori polako i razgovijetno.

Prije slušanja teksta moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja i objasniti značenje nepoznatih riječi.

Slušani sadržaj više puta ponoviti kako bi učenici lakše razumjeli isti.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika pazeći na korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

 

 

 

Pri čitanju s razumijevanjem moguće je prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika, te više puta pročitati sadržaj kako bi učenici razumjeli isti.

Prije čitanja teksta moguće je odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja: najaviti temu, prisjetiti se obrađenog vokabulara, objasniti nepoznate ili manje poznate riječi. 

Potrebno je i skrenuti im pozornost da nije nužno razumjeti svaku riječ, nego osnovni sadržaj ili poruku teksta.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

 

Prijeko je potrebno uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između učitelja i učenika

Posebno važno je paziti da govornik govori polako i razgovijetno.

Potrebno je stalno učenika poticati na aktivno sudjelovanje.

Naglasiti učenicima da su greške sastavni dio učenja njemačkog jezika.

Učitelj može najaviti temu, a učenici će se na taj način prisjetiti već obrađenog leksika i jezičnih struktura.

Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Učitelj treba što više koristiti njemački jezik u nastavi kako bi učenici bili što više izloženi istom.

Potrebno je što više učenike poticati na međusobnu interakciju (rad u grupama ili parovima).

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, izrada umnih mapa, kraće predstave ili skeč, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći pazeći na korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje).


A.IX.4

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove, jednostavne bilješke, poruke, razglednice i odgovara na vrlo jednostavno, osobno pismo. 

 

SJZ-2.1.1
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku riječi/rečenice
  • koristi pravopisna pravila pri pisanju kratkih i vrlo jednostavnih tekstova
  • dopunjava različite kratke tekstove
  • zapisuje poznate rečenice slušajući izgovor slova koja čine tu rečenicu
  • piše kratke tekstove prema zvučnom ili slikovnom predlošku
  • samostalno piše kratke rečenice o poznatim temama.
  • elektronska poruka
  • SMS poruka
  • pozivnice
  • čestitke
  • opis osobe
  • opis putovanja
  • opis slike
  • pjesme.

Pri pisanju je potrebno prilagoditi dužinu i složenost tekstova u skladu s razinom jezičnog umijeća učenika.

Kod diktata je važno paziti da govornik govori polako i razgovijetno.

Radni listići trebaju biti pregledni, a zadatci jasno formulirani.

Raznolike aktivnosti trebaju imati za cilj učenje njemačkog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz potpunu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Preporučene vrste tekstova: pjesme, tradicionalne i suvremene, strip, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst, poznata bajka ili kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnom razvoju učenika, čestitka, razglednica, pismo, e-mail,...

Preporučene aktivnosti: gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pantomima, pisanje elektronskih poruka, pisanje pozivnica, prepričavanje slijeda slušanog ili pročitanog sadržaja uz pomoć vizualnih poticaja i pitanja, kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, demonstriranje imitiranje, crtanje, gluma, izrada jednostavnih projekata (plakata i sl.), izrada prezentacija, rekonstrukcija teksta, pisanje kraja priče koji nedostaje.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. 

Učenike je potrebno poticati na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera. 

Jezične zakonitosti se mogu podučavati i na materinskom jeziku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj (zanimanja, prometna sredstva,  putovanje), Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (dijelovi računala, mobitela, pojmovi vezani  za internet) i Poduzetnost (poznate osobe njemačkog govornog područja).

 

 

B
Međukulturna kompetencija
B.IX.1

Učenik izlaže sličnosti i razlike između vlastite kulture i kulture njemačkog govornog područja u okviru obrađenih tema.

SJZ-3.3.1
  • iznosi svoje stavove o određenim temama
  • u usmenoj komunikaciji koristi autentične izraze
  • koristi jezik mladih u komunikaciji s vršnjacima
  • primjenjuje preporuke netiketa/pravila pristojnosti na internetu  prilikom korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija
  • uočava važnost učenja stranih jezika
  • prepoznaje osnovne kulturne i društvene različitosti u jednostavnome razgovoru s pripadnicima zemalja njemačkog govornog područja
  • uspoređuje običaje njemačkog govornog područja s običajima zemlje iz koje potječe.
  • sadržaji vezani za kulturnu baštinu zemalja njemačkog govornog područja i vlastite zemlje
  • poznate osobe iz prošlosti i sadašnjosti 
  • sport i sportske legende
  • društveni život
  • životni standard i kultura življenja
  • grad/selo, razlike u prošlosti i danas
  • informacijska-komunikacijska tehnologija i komunikacija.

Kulturni sadržaji trebaju biti zanimljivi, poticajni  i prilagođeni uzrastu i znanju učenika kako bi probudili interes za daljnji rad.

Na konkretnim primjerima i zadatcima ukazati učeniku osnovna kulturna obilježja zemalja njemačkog govornog područja, kako bi uvidjeli razliku između vlastite kulture i kulture njemačkog govornog područja.

Potrebno je poticati učenike na otvoren pristup učenju o drugim kulturama bez stereotipa i predrasuda.

Razvijati kod učenika spremnost da poštuju drugog i drugačijeg i da uvažavaju vrijednosti svoje kulture i kulture njemačkog govornog područja.

Preporučeni tekstovi vezani za kulturne i prirodne spomenike, nacionalne parkove, parkove prirode, škola i zanimanja, život mladih, izlaske i zabave, modu, kuhinju, sport i poznate osobe iz kulture, filma, glazbe...

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

C
Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.IX.1

 Učenik koristi veći broj strategija učenja i upotrebe jezika.

C.IX.2

Učenik pronalazi i koristi informacije iz različitih izvora u skladu sa svojim stilom učenja.

SJZ-2.2.2
  • koristi i kombinira različite strategije slušanja razvijajući pozitivan stav prema aktivnome slušanja
  • koristi i kombinira različite strategije čitanja
  • samostalno izdvaja nepoznate riječi i pronalazi njihovo značenje u različitim vrstama rječnika
  • predviđa značenje nepoznatih riječi iz konteksta
  • podcrtava poznate riječi unutar zadanog teksta
  • predviđa nastavak priče na temelju različitih vizualnih ili auditivnih predložaka
  • klasificira i pridružuje srodne pojmove
  • izrađuje razne mape i plakate (umna mapa, oblak riječi i sl.)
  • izgrađuje vještinu govora koristeći komunikacijske strategije
  • sudjeluje u interakciji s vršnjacima
  • formulira samostalno pitanja i daje odgovore na postavljena pitanja (vršnjačko ispitivanje)
  • bira uvježbane tehnike pisanja i primjenjuje one koje odgovaraju vlastitom stilu učenja
  • izrađuje svoj osobni rječnik
  • samoprocjenjuje i osobni napredak u učenju njemačkog jezika
  • surađuje s drugim učenicima i uvažava pravila rada u skupini
  • preispituje i poštuje mišljenje i stavove drugih
  • organizira i planira svoje učenje.
  • traži i kombinira različite izvore znanja u skladu sa svojim potrebama
  • uspoređuje informacije iz različitih izvora
  • izrađuje kratku prezentaciju na zadanu temu uz pomoć prikupljenih informacija.
  • organiziranje i planiranje vlastitog učenja 
  • samorefleksija vlastitog napretka u učenju njemačkog jezika
  • strategije učenja
  • osobni rječnik 
  • samorefleksija o vlastitom napretku u učenju njemačkog jezika
  • tipovi učenja
  • samoprocjenjivanje
  • vršnjačko projenjivanje
  • vlastiti osjećaji i stavovi prema učenju njemačkog jezika
  • tipovi učenja
  • strategije čitanja i slušanja
  • komunikacijske strategije 
  • strategije i tehnike pisanja
  • nalazi i koristi internetske resurse za učenje

Upoznati učenike s različitim strategijama učenja kako bi odabrali one koje njima odgovaraju, uvažavajući pri tome uzrast učenika, njihove potrebe i interese.

Potrebno je poticati učenike na aktivno sudjelovanje na satu i međusobnu interakciju.

Istaknuti im važnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti. 

Upoznati učenike s različitim strategijama učenja, uvažavajući pri tome uzrast učenika, njihove potrebe i interese.

Poticati učenike na kombiniranje i primjenu različitih izvora znanja.

Kroz različite aktivnosti omogućiti im međusobnu interakciju.

Istaknuti učenicima važnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti.

Poticati učenike na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Priroda (prirodni okoliš, životinjske vrste i zaštita okoliša), Glazbena kultura (blagdanske pjesme), Likovna kultura (boje, crteži), Geografija (zemlje njemačkog govornog područja, glavni gradovi, znamenitosti), Priroda i društvo (prometna sredstva i ponašanje u prometu),Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (obitelj, prijatelji, vršnjaci, svijet, dom, škola, priroda, svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme, blagdani i običaji), Građanski odgoj i obrazovanje (zanimanja, prometna sredstva i ponašanje u prometu) i Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi, video-zapisi, prezentacije, aplikacije za učenje njemačkog jezika).

  • Srednje
  • I
Godine učenja i podučavanja predmeta: 6
A Jezično - komunikacijska kompetencija
A.I.1
A.I.2
A.I.3
A.I.4
B Međukulturna kompetencija
B.I.1
C Samostalno ovladavanje jezikom
C.I.1
A
Jezično - komunikacijska kompetencija

A.I.1

 Učenik sluša s razumijevanjem kratak tekst. 

A.I.2

 Učenik čita kratak tekst. 

A.I.3

Učenik govori vrlo kratak tekst. 

SJZ-1.2.1 SJZ-1.1.2 SJZ-1.1.1 SJZ-2.2.3 SJZ-2.2.1 SJZ-2.1.2 SJZ-3.1.1 SJZ-3.3.1 SJZ-3.2.1
  • sluša kratak tekst od 100 do 350 riječi, ovisno o godini učenja
  • koristi obrađeni rječnik i stavlja ga u određeni kontekst
  • prepoznaje i izdvaja fraze, riječi, poruke i informacije u verbalnom i neverbalnom (gestikulacija) govoru i nadopunjuje kratak pisani tekst
  • povezuje kratak tekst i informacije izdvojene iz zvučnog zapisa i videozapisa o poznatim temama sa slikom, pokretom ili tekstom
  • formulira kratka i jasna pitanja i odgovore o poznatim temama
  • prepoznaje i razvrstava dobivene informacije i sadržaje iz zvučnih zapisa i videozapisa o svakodnevnim situacijama.
  • čita različitim intenzitetom (glasno, tiho, oponašanjem) kratak tekst od 100 – 350 riječi, ovisno o godini učenja
  • spaja fraze, poruke, razgovore i kratke tekstove
  • izdvaja i navodi  riječi, fraze, poruke iz kratkih  tekstova s istim fonološkim obilježjima
  • klasificira različite vrste i oblike pisanih tekstova (poruke, tekstove, pisma, e-mail, oglas, itd.)
  • predviđa značenje riječi iz konteksta.
  • govori monologom od pola minute do minutu
  • govori interakcijom od pola minute do minutu
  • odgovara na kratka i jasna pitanja i postavlja kratka i jasna pitanja
  • pravilno intonira pitanja
  • prepričava kratkim i jasnim rečenicama događaj
  • opisuje situacije, ljude, događaje i stvari koristeći riječi i kratke rečenice
  • pravilno koristi izgovor riječi prema zadanom predlošku.
  • razgovori u učionici, pozdravi i predstavljanje
  • škola, raspored, pribor
  • snalaženje u prostoru (stanovanje, prostorije, opis puta)
  • odjevni predmeti
  • slobodno vrijeme i svakodnevne aktivnosti
  • prehrana, zdravlje i dijelovi tijela
  • blagdani i običaji.

 

  • Tko je odsutan?, Mogu li van?, ime i prezime, starosna dob, podrijetlo, zemlje, mjesto stanovanja, hobiji, oslovljavanje, broj telefona, jezici, brojevi od 1 do 100
  • dani u tjednu, doba dana, godišnja doba, mjeseci, vrijeme, školski predmeti, školski pribor, raspored, redni brojevi
  • opisati put i prostorije, kućanski poslovi, brojevi od 1 do milijun
  • odjeća, boje, materijal, uzorak, izraziti sviđanje/ne sviđanje
  • ispričati tijek dana, sportske aktivnosti, opisati slobodno vrijeme, kućni ljubimci, opis proteklog vikenda, ljeto, zimu itd.
  • voće, povrće, namirnice, zdrava i nezdrava hrana, dijelovi tijela, izraziti što boli, kako se osjeća itd.
  • Božić, Uskrs i običaji za blagdane, čestitka za Božić, Uskrs, rođendan.
  • prezent (pravilnih, nepravilnih i modalnih glagola, rastavljivih i nerastavljivih glagola, refleksivni glagoli)
  • brojevi
  • deklinacija (određeni i neodređeni član)
  • prijedlozi (dativ i akuzativ; glagoli koji idu uz određene padeže)
  • komparacija pridjeva
  • imperativ
  • perfekt(pravilnih, nepravilnih i modalnih glagola, rastavljivih i nerastavljivih glagola, refleksivni glagoli).

Primjena različitih strategija slušanja doprinosi  poboljšanju razumijevanja slušanjem kod učenika:

Prije slušanja: Razgovarajući o temi koja će biti obrađena u tekstu na njemačkom jeziku učenik aktivira svoje prethodno znanje i iskustvo. Učenik treba postaviti ciljeve slušanja kako bi znao što očekuje i što želi postići tijekom slušanja teksta. Pod ciljevima slušanja podrazumijeva se globalno, selektivno i detaljno slušanje, ovisno o tome jesu li potrebne sve informacije iz teksta, kao npr. najava dolaska zrakoplova (detaljno slušanje) ili je potrebno samo prepoznati relevantne činjenice u tekstu (selektivno slušanje). Kod globalnog slušanja potrebno je prepoznati temu i razumjeti glavnu misao. Na temelju naslova, slika ili poznatih informacija učenik može pokušati predvidjeti o čemu će tekst govoriti.

Tijekom slušanja: Učenik aktivno sluša tekst, fokusirajući se na ključne informacije, glavne ideje i važne pojedinosti. Mulitple Choice zadatci/zadatci alternativnog odabira su zadatci kojima se dade provjeriti razumijevanje slušnog teksta. Učenik bilježi ključne riječi i izraze tijekom slušanja kako bi olakšao razumijevanje i kasnije ponavljanje.Preporuča se učenicima podijeliti tekst audio snimke u obliku teksta s prazninama. Učenici tijekom slušanja audio zapisa čitaju isti tekst i upisuju riječi koje nedostaju. Povremeno se pauzira tijekom slušanja kako bi učenik provjerio svoje razumijevanje.

Nakon slušanja: Učenik ponovno sluša tekst kako bi učvrstio svoje razumijevanje i raspravlja o tekstu kako bi provjerio razumijevanje i izmijenio mišljenja o sadržaju, razgovara o ključnim idejama, pojedinostima, osjećajima i mislima vezanim uz tekst. Učenik rješava vježbe koje provjeravaju njegovo razumijevanje teksta, poput odgovaranja na pitanja, popunjavanja praznina ili sastavljanja sažetka. Učenik uspoređuje svoje predviđanje s onim što je zapravo čuo kako bi vidio koliko su njegove pretpostavke bile točne. Učenik prima povratne informacije o svom razumijevanju i naglašava koje su točne informacije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Strategije i tehnike za selektivno, detaljno i globalno čitanje teksta na stranom jeziku izvrsni su načini za razvijanje različitih aspekata jezičnih vještina. One omogućuju učenicima da se usmjere na različite razine razumijevanja teksta.  U daljnjem tekstu navode se primjeri za svaku vrstu čitanja:

Selektivno čitanje:

Učenici odgovaraju na niz pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Učenici trebaju pronaći odgovore u tekstu, usredotočujući se samo na specifične informacije.

Učenicima se na raspolaganje stavlja popis riječi koje će tražiti u tekstu. Učenici trebaju pronaći i označiti svaku riječ kada je pronađu.

Učenicima se na raspolaganje stavljaju tablice na raspolaganju u čije ćelije unose tražene podatke iz teksta.

Detaljno čitanje:

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst s pitanjima koja zahtijevaju opsežnije odgovore. Potrebno je pažljivo pročitati tekst kako bi pronašli sve potrebne informacije za odgovore.

Učenici prema naputku pronalaze određeni broj činjenica, primjera ili pojedinosti u tekstu.

Učenici pišu sažetak teksta s glavnim idejama i ključnim informacijama.

Globalno čitanje:

Učenici odgovaraju na opća pitanja o cijelom tekstu koja zahtijevaju razumijevanje glavne teme i svrhe teksta.

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst bez naslova i potrebno je da smisle prikladan naslov koji odražava glavnu temu teksta.

Učenici mogu raditi na usmenom izvještaju o tekstu, iznoseći glavne ideje i ključne informacije bez upotrebe teksta kao pomoći.

Važno je prilagoditi strategije i tehnike prema razini jezičnih vještina i dobnim skupinama učenika. Određenim vježbama potiču se različiti aspekti čitanja i razumijevanja teksta na njemačkom jeziku što će učenicima pomoći da postanu bolji čitatelji i razviju vještine potrebne za učinkovito učenje njemačkog jezika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Impulsi i povodi za razgovor u nastavi njemačkog jezika igraju ključnu ulogu u poticanju učenika na aktivno sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku. Učeniku se predočuju različiti impulsi i povodi koji mu pomažu u stjecanju vještina govorenja na njemačkom jeziku:

Fotografije, slike ili ilustracije služe kao povod za  raspravu o temama vezanim uz svakodnevni život, putovanja, kulturu ili prirodu njemačkog govornog područja. Na temelju audio zapisa, snimaka razgovora, intervjua ili glazbe  učenici postavljaju pitanja, izražavaju svoja mišljenja i dojmove.

Učenik pretražuje i donosi izvješća o aktualnim vijestima na njemačkom jeziku, nakon čega slijedi grupna ili individualna rasprava o tim temama. Učenik sudjeluje u simulaciji putovanja na njemačkom govornom području, od planiranja itinerera i rezervacije smještaja do izražavanja interesa za lokalnu kulturu i gastronomiju. U igri uloga, poput kupca i prodavača, turista i lokalnog stanovnika, učenik preuzima različite uloge kako bi potaknuo komunikaciju u određenim situacijama. U debati o kontroverznim temama vezanim uz društvo, kulturu ili tehnologiju, učenik izražava svoja mišljenja na njemačkom jeziku. Učenik piše priče, eseje ili priprema govorne prezentacije o određenoj temi na njemačkom jeziku te ih prezentira pred razredom. Učenik se suočava s situacijama koje zahtijevaju rješavanje problema na njemačkom jeziku, poput organizacije događaja ili rješavanja izazova u skupinama. Učenik istražuje određene aspekte njemačke kulture, povijesti ili suvremenog društva te predstavlja svoje spoznaje u obliku prezentacija. Učenik postavlja pitanja kako bi se upoznao s drugima i vježbao osnovne konverzacijske vještine.

Jezični obrasci ili izrazi za komunikaciju (Redemittel) su izrazi koji se često koriste u kontekstu jezičnih materijala ili udžbenika kako bi se označili standardni izrazi, fraze ili rečenice koje se mogu koristiti u određenim situacijama ili tematskim područjima za lakšu komunikaciju na stranom jeziku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

 


A.I.4

Učenik piše kratak tekst. 

SJZ-4.1.2 SJZ-4.1.1 SJZ-4.3.1
  • piše od 50 do 150 riječi, ovisno o vrsti teksta
  • piše pitanja i odgovore o poznatim temama
  • zapisuje kratke tekstove slušajući govornika
  • primjenjuje pravopisna i gramatička pravila 
  • piše i nadopunjuje razglednice, oglase, pisma, e-mailove i kratke tekstove pomoću predloška.
  • razglednica
  • oglas
  • pismo
  • e-mail.

 

Nastavnik njemačkog jezika koristi različite pristupe kako bi potaknuo razvoj vještine pisanja kod svojih učenika. Jedan od tih pristupa su popisi riječi i mreže ideja u kojima učenici ne proizvode tekst, nego pripremaju učenika za pisanje teksta. Na taj se način aktivira predznanje, pišu riječi na određenu temu i skupljaju ideje i asocijacije koje se koriste kao inspiracija za pisanje. Nastavnik može prikazati primjere eseja, pisama, putopisa i drugih vrsta tekstova kako bi učenici stekli uvid u strukturu i organizaciju tih tekstova.

Drugi pristup je kroz istraživanje, gdje se učenici potiču na istraživanje različitih izvora informacija na njemačkom jeziku kako bi prikupili građu za pisanje svojih radova. Učenici mogu koristiti knjige, članke, internetske stranice i druge izvore u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za svoj rad.

Strukturirajuće vježbe pisanja pomažu učenicima pri organiziranju svojih misli i teksta na logičan način. Na primjer, kroz vježbe mapiranja uma (mind mapping) ili organiziranja informacija u obliku naslova i podnaslova, učenici razvijaju jasnu strukturu svog pisanja. Vježbama rečenične strukture učenicima se stavlja rečenicu s miješanim redom riječi na raspolaganje koju trebaju preurediti na ispravan način. Pri vježbi povezivanja rečenica od učenika se očekuje napisati dvije ili više rečenica koje su povezane veznikom kako bi stvorili smislenu cjelinu. Tijekom vježbe dopunjavanja rečenice učenici odgovarajućim izrazima dopunjuju rečenicu s prazninama. Pisanje odgovora na razglednicu ili na pismo na njemačkom jeziku može biti izvrsna vježba za učenike kako bi prakticirali svoje jezične vještine, vokabular i gramatičke strukture. U svom odgovoru, učenik koristi osnovne elemente pisanja na njemačkom jeziku, uključujući pozdrave, izražavanje zahvalnosti, pohvale, opisivanje trenutnih aktivnosti i planova te izraze brige i želje za ponovnim susretom. Pisanje opisa  pomaže učenicima pri razvijanju bogatog rječnika. Time se koristi prilika za prakticiranje gramatičkih struktura i stilova pisanja na njemačkom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

B
Međukulturna kompetencija
B.I.1

 Učenik uspoređuje književno stvaralaštvo na njemačkom i na hrvatskom jeziku, primjenjuje osnovna pravila i norme sporazumijevanja poštujući druge kulture i vrijednosti društva te prepoznaje multikulturnost i značaj učenja stranih jezika.

SJZ-4.2.2 SJZ-1.3.1
  • čita, sluša, piše i govori kratke, jednostavne fraze i pozdrave zemalja njemačkog govornog područja
  • čita, sluša i povezuje književno stvaralaštvo (Hasanaginica, Tiha noć) na stranom jeziku
  • uspoređuje književno stvaralaštvo s hrvatskim jezikom i razvija osjećaj za lijepo
  • primjenjuje osnovna pravila predstavljanja, pozdravljanja, oslovljavanja, različitih čestitki i objašnjava čitanje sata i minuta
  • prepoznaje i opisuje kulturne znamenitosti zemalja njemačkog govornog područja
  • jednostavnim rečenicama opisuje kulturne znamenitosti svoga zavičaja
  • opisuje gradove i pokrajine zemalja njemačkog govornog područja
  • opisuje gradove, regije i pokrajine svoje zemlje
  • uočava različitosti i sličnosti u prehrambenim navikama
  • prepoznaje riječi i izraze slične hrvatskom jeziku (internacionalizmi).
  • Hasanaginica
  • Tiha noć
  • upoznavanje, predstavljanje, oslovljavljanje
  • blagdanske čestitke
  • određivanje vremena po satu: sati, puni sati, pola sata, četvrt sata i minute
  • znamenitosti gradova njemačkog govornog područja i vlastite zemlje
  • gradovi i regije vlastite zemlje i gradovi, savezne pokrajine, regije njemačko govornog područja
  • internacionalizmi.

Međukulturna kompetencija u nastavi njemačkog jezika odnosi se na sposobnost razumijevanja kulturne raznolikosti te osposobljava učenika uspješnu komunikaciju i suradnju s ljudima različitih kulturnih pozadina. Kod učenika se razvija svijest o kulturnim razlikama između njihove vlastite kulture i kulture njemačkog govornog područja. To uključuje razgovore o običajima, tradicijama, vrijednostima i percepciji svijeta drugih kultura. Učenici bi trebali vježbati komunikaciju s izvornim govornicima njemačkog jezika kako bi razvili razumijevanje različitih dijalekata, akcenata i govornih stilova. Također, trebaju naučiti prilagoditi se u komunikaciji  uvažavajući kulturne razlike. Nastavnici mogu koristiti autentične materijale poput njemačkih filmova, glazbe, književnosti, internetskih izvora i medijskih članaka kako bi učenike upoznali s različitim aspektima njemačke kulture. Kroz simulacije i igre uloga, učenici mogu imitirati situacije interakcije s ljudima iz njemačkog govornog područja. To ih potiče na razmišljanje o različitim aspektima komunikacije, kulturi i međusobnom razumijevanju. Nastavnici bi trebali poticati redovitu refleksiju i otvoren dijalog o kulturnim iskustvima i percepcijama učenika. To pomaže učenicima u razumijevanju svojih osjećaja i razmišljanja te ih potiče na kritičko razmišljanje o kulturi. Senzibilizaciji učenika za predrasude i stereotipe o drugim kulturama doprinosi razgovor o njihovim uzrocima i posljedicama te poticanje empatije i razumijevanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi), Hrvatski jezik (Hasanaginica, Tiha noć, internacionalizmi), Matematika (glavni i redni brojevi), Zemljopis (gradovi, države), Povijesti (znamenitosti). 

 

C
Samostalno ovladavanje jezikom
C.I.1

Učenik primjenjuje strategije učenja njemačkog jezika.

SJZ-1.1.2 SJZ-4.3.1
  • tumači nepoznate riječi iz jednostavnih tekstova te izdvaja glavne ideje i bitne detalje u jednostavnim tekstovima
  • koristi uobičajene izraze u razgovoru, izražava svoje mišljenje i poštuje sugovornike
  • primjenjuje jednostavne razgovore u svakodnevnim situacijama
  • predviđa nastavak priče na temelju ilustracije ili naslova
  • izvještava o poznatim temama
  • izlaže uvježbane dijaloge po ulogama
  • surađuje s drugim učenicima i uvažava pravila rada u skupini
  • uspoređuje informacije iz različitih izvora
  • učenik upotrebljava elektronički ili dvojezični rječnik i popis riječi u udžbeniku.
  • dijalozi iz autentičnog svakodnevnog života
  • korisni izvori informacija i internetski resursi.

Samostalnost u ovladavanju jezikom postiže se primjenom različitih strategija. Jasni jezični ciljevi postavljaju se i organizacija vlastitog učenja provodi se kako bi se osigurala dosljednost i redovitost u pristupu jezičnom učenju. Različiti izvori za učenje njemačkog jezika koriste se kako bi se proširilo jezično znanje, uključujući knjige, online tečajeve, jezične aplikacije, videozapise i podcaste. Stjecanje različitih perspektiva i stilova učenja omogućuje se korištenjem svestranih izvora. Prilagodba nastavnih metoda i strategija prema tipovima učenja omogućuje učenicima  razumijevanje  jezičnih sadržaja, što rezultira povećanom samostalnošću i učinkovitosti u ovladavanju jezikom. Nastavnici koji prepoznaju različite tipove učenja kod svojih učenika mogu im pomoći unaprijediti svoje jezične vještine i kompetencije na način koji odgovara njihovim individualnim potrebama i preferencijama, potičući time njihovu samostalnost u jezičnom učenju.

Samoocjenjivanjem se redovito procjenjuje napredak i slabosti u jezičnom znanju kako bi se napori usmjerili na problematična područja. Povezivanje s govornicima njemačkog jezika potiče se putem jezičnih razmjena, online razgovora ili sudjelovanjem u njemačkim društvenim događanjima kako bi se poboljšale govorne vještine i osjećaj sigurnosti u komunikaciji na njemačkom jeziku. Koriste se kreativne metode za učenje, poput izrade vlastitih flash kartica, pisanja dnevnika na njemačkom jeziku ili izrade kratkih priča kako bi se potaknula zainteresiranost i angažman u učenju. Samostalno rješavanje jezičnih izazova koji se pojavljuju tijekom učenja također je dio pristupa. Traže se rješenja, istražuju se gramatička pravila i primjenjuju se nova znanja u praksi kako bi se poboljšale jezične vještine.

Europski jezični portfolio pruža učenicima mogućnost preuzeti aktivnu ulogu u praćenju i vođenju svog jezičnog razvoja. Potiče ih u prepoznavanju svojih ciljeva, planiranju vlastitog jezičnog učenja i razvoju samopouzdanja u korištenju jezika. Kroz refleksiju i samoprocjenu, učenici postaju svjesni svog napretka i područja koja zahtijevaju daljnje usavršavanje. Također, Europski jezični portfolio pruža priliku za razmjenu iskustava i znanja s drugim učenicima i govornicima jezika, dajući podstrek za interakciju i međukulturalno razumijevanje.

Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (spoznaja kako mozak uči, tipovi učenja), i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, odnos prema odgovrnosti), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (samostalno korištenje aplikacija za učenje njemačkog jezika).

  • Srednje
  • II
Godine učenja i podučavanja predmeta: 7
A Jezično - komunikacijska kompetencija
A.II.1
A.II.2
A.II.3
A.II.4
B Međukulturna kompetencija
B.II.1
C Samostalno ovladavanje jezikom
C.II.1
A
Jezično - komunikacijska kompetencija

A.II.1

 Učenik sluša kratak tekst. 

A.II.2

Učenik čita kratak tekst. 

A.II.3

Učenik govori vrlo kratak tekst. 

SJZ-1.2.2 SJZ-1.2.1 SJZ-1.1.1 SJZ-2.2.3 SJZ-2.2.1 SJZ-3.1.2 SJZ-3.2.1
  • sluša kratak tekst od 100 do 350 riječi, ovisno o godini učenja
  • koristi obrađeni rječnik i stavlja u određeni kontekst
  • prepoznaje i izdvaja fraze, riječi, poruke, javne objave i informacije u formalnom, poluformalnom i neformalnom (gestikulacija) govoru
  • nadopunjuje pisani tekst slušajući videozapis ili zvučni zapis
  • povezuje duže rečenice i informacije o poznatim temama slušajući video ili zvučni zapis
  • formulira kratka i jasna pitanja i odgovore o poznatim temama.
  • čita različitim intenzitetom (glasno, tiho, oponašanjem) kratak tekst od 100 – 350 riječi, ovisno o godini učenja
  • označava i prepoznaje riječi, fraze i poruke iz kratkih tekstova
  • kategorizira riječi, fraze, poruke i informacije iz kratkih tekstova
  • čita različite vrste i oblike pisanih tekstova. (poruke, tekstove, pisma, e – mail, oglas, dijalog, kalendar termina, itd.)
  • predviđa značenje riječi iz konteksta.
  • govori monologom od pola minute do minutu
  • govori interakcijom od pola minute do minutu
  • odgovara na kratka i jasna pitanja i postavlja kratka i jasna pitanja
  • prepričava kratkim i jasnim rečenicama događaj (ljetni praznici, blagdani, obitelj, opis stambenih prostorija, itd)
  • opisuje situacije, ljude, događaje i stvari koristeći riječi i kratke rečenice.
  • putovanja
  • obitelj i prijatelji
  • Božić i Uskrs
  • tehnologija i mediji
  • okoliš i promet
  • obrazovanje i glazba.
  • prepričavanje želja i mišljenja na temu putovanja, opis različitih mogućnosti putovanja, kako se prije putovalo, na koji se način danas putuje, prijevozna sredstva, pitati za put, opisati put, razgovor na recepciji, opis kulturnih znamenitosti i gradova u zemljama njemačkog govornog područja i , opis putovanja
  • opis članova obitelji i prijatelja, opis odnosa u obitelji i s prijateljima, izražavanje osjećaja, opis problema, dati savjete, obiteljsko stablo, sličnosti i razlike odrastanja i života u zemljama njemačkog govornog područja i u vlastitoj zemlji  (do kada se živi s roditeljima, kućanski poslovi itd.)
  • blagdani; običaji, božićne priče, pjesma Tiha noć, vjerovanja, razlike slavljenja u pojedinim zemljama, iznositi mišljenje i pretpostavke
  • zastupljenost tehnologije prije i danas, koji se mediji koriste, prednosti i mane tehnologije i medija, opasnosti koje vrebaju na internetu, koliko vremena provode koristeći se  određenim medijima i školovanje u vrijeme tehnologije  (kako utječe tehnologija na školovanje, opisuje utjecaj medija na mlade)
  • recikliranje, zaštita okoliša, odgovorno ponašanje, kako prijevozna sredstva utječu na okoliš, razlike u zaštiti okoliša u zemljama njemačkog govornog područja i vlastitoj zemlji
  • razlike školstva u zemljama njemačkog govornog područja i vlastitoj zemlji, raspust u zemljama njemačkog govornog područja i vlastitoj zemlji, škola prije sto godina i danas, glazbeni instrumenti, razgovor o poznatim glazbenicima, utjecaj glazbe na čovjeka, dobra i loša strana glazbe, vrste glazbe.
  • preterit (pravilnih, nepravilnih i modalnih glagola)
  • pridjevska deklinacija (jaka, slaba i mješovita)
  • prijedlozi (dativ i akuzativ; glagoli koji se slažu s određenim padežima i rekcija glagola)
  • vremenske rečenice (wenn i als)
  • uzročne rečenice (weil, da  i denn)
  • upitne zamjenice (wer, was, was für ein i welcher...)
  • konjunktiv preterita modalnih glagola
  • prijedlozi s genitivom (außerhalb, innerhalb...), dativom (aus, bei ...), akuzativom (durch, entlang...)
  • neodređene zamjenice (man, jeder, alle...)
  • odnosne rečenice
  • namjerne rečenice.

Primjena različitih strategija slušanja doprinosi  poboljšanju razumijevanja slušanjem kod učenika:

Prije slušanja: Razgovarajući o temi koja će biti obrađena u tekstu na njemačkom jeziku učenik aktivira svoje prethodno znanje i iskustvo. Učenik treba postaviti ciljeve slušanja kako bi znao što očekuje i što želi postići tijekom slušanja teksta. Pod ciljevima slušanja podrazumijeva se globalno, selektivno i detaljno slušanje, ovisno o tome jesu li potrebne sve informacije iz teksta, kao npr. najava dolaska zrakoplova (detaljno slušanje) ili je potrebno samo prepoznati relevantne činjenice u tekstu (selektivno slušanje). Kod globalnog slušanja potrebno je prepoznati temu i razumjeti glavnu misao. Na temelju naslova, slika ili poznatih informacija učenik može pokušati predvidjeti o čemu će tekst govoriti.

Tijekom slušanja: Učenik aktivno sluša tekst, fokusirajući se na ključne informacije, glavne ideje i važne pojedinosti. Mulitple Choice zadatci/zadatci alternativnog odabira su zadatci kojima se dade provjeriti razumijevanje slušnog teksta. Učenik bilježi ključne riječi i izraze tijekom slušanja kako bi olakšao razumijevanje i kasnije ponavljanje.Preporuča se učenicima podijeliti tekst audio snimke u obliku teksta s prazninama. Učenici tijekom slušanja audio zapisa čitaju isti tekst i upisuju riječi koje nedostaju. Povremeno se pauzira tijekom slušanja kako bi učenik provjerio svoje razumijevanje.

Nakon slušanja: Učenik ponovno sluša tekst kako bi učvrstio svoje razumijevanje i raspravlja o tekstu kako bi provjerio razumijevanje i izmijenio mišljenja o sadržaju, razgovara o ključnim idejama, pojedinostima, osjećajima i mislima vezanim uz tekst. Učenik rješava vježbe koje provjeravaju njegovo razumijevanje teksta, poput odgovaranja na pitanja, popunjavanja praznina ili sastavljanja sažetka. Učenik uspoređuje svoje predviđanje s onim što je zapravo čuo kako bi vidio koliko su njegove pretpostavke bile točne. Učenik prima povratne informacije o svom razumijevanju i naglašava koje su točne informacije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Strategije i tehnike za selektivno, detaljno i globalno čitanje teksta na stranom jeziku su izvrsni načini za razvijanje različitih aspekata jezičnih vještina. Ove vježbe omogućuju učenicima da se usmjere na različite razine razumijevanja teksta. Evo nekoliko primjera za svaku vrstu čitanja:

Selektivno čitanje:

Učenici odgovaraju na niz pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Učenici trebaju pronaći odgovore u tekstu, usredotočujući se samo na specifične informacije.

Učenicima se na raspolaganje stavlja popis riječi koje će tražiti u tekstu. Učenici trebaju pronaći i označiti svaku riječ kada je pronađu.

Učenicima se na raspolaganje stavljaju tablice na raspolaganju u čije ćelije unose tražene podatke iz teksta.

Detaljno čitanje:

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst s pitanjima koja zahtijevaju opsežnije odgovore. Potrebno je pažljivo pročitati tekst kako bi pronašli sve potrebne informacije za odgovore.

Učenici prema naputku pronalaze određeni broj činjenica, primjera ili pojedinosti u tekstu.

Učenici pišu sažetak teksta s glavnim idejama i ključnim informacijama.

Globalno čitanje:

Učenici odgovaraju na opća pitanja o cijelom tekstu koja zahtijevaju razumijevanje glavne teme i svrhe teksta.

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst bez naslova i potrebno je da smisle prikladan naslov koji odražava glavnu temu teksta.

Učenici mogu raditi na usmenom izvještaju o tekstu, iznoseći glavne ideje i ključne informacije bez upotrebe teksta kao pomoći.

Važno je prilagoditi strategije i tehnike prema razini jezičnih vještina i dobnim skupinama učenika. Određenim vježbama potiču se različiti aspekti čitanja i razumijevanja teksta na njemačkom jeziku što će učenicima pomoći da postanu bolji čitatelji i razviju vještine potrebne za učinkovito učenje njemačkog jezika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Impulsi i povodi za razgovor u nastavi njemačkog jezika igraju ključnu ulogu u poticanju učenika na aktivno sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku. Učeniku se predočuju različiti impulsi i povodi koji mu pomažu u stjecanju vještina govorenja na njemačkom jeziku:

Fotografije, slike ili ilustracije služe kao povod za  raspravu o temama vezanim uz svakodnevni život, putovanja, kulturu ili prirodu njemačkog govornog područja. Na temelju audio zapisa, snimaka razgovora, intervjua ili glazbe  učenici postavljaju pitanja, izražavaju svoja mišljenja i dojmove.

Učenik pretražuje i donosi izvješća o aktualnim vijestima na njemačkom jeziku, nakon čega slijedi grupna ili individualna rasprava o tim temama. Učenik sudjeluje u simulaciji putovanja na njemačkom govornom području, od planiranja itinerera i rezervacije smještaja do izražavanja interesa za lokalnu kulturu i gastronomiju. U igri uloga, poput kupca i prodavača, turista i lokalnog stanovnika, učenik preuzima različite uloge kako bi potaknuo komunikaciju u određenim situacijama. U debati o kontroverznim temama vezanim uz društvo, kulturu ili tehnologiju, učenik izražava svoja mišljenja na njemačkom jeziku. Učenik piše priče, eseje ili priprema govorne prezentacije o određenoj temi na njemačkom jeziku te ih prezentira pred razredom. Učenik se suočava s situacijama koje zahtijevaju rješavanje problema na njemačkom jeziku, poput organizacije događaja ili rješavanja izazova u skupinama. Učenik istražuje određene aspekte njemačke kulture, povijesti ili suvremenog društva te predstavlja svoje spoznaje u obliku prezentacija. Učenik postavlja pitanja kako bi se upoznao s drugima i vježbao osnovne konverzacijske vještine.

Jezični obrasci ili izrazi za komunikaciju (Redemittel) su izrazi koji se često koriste u kontekstu jezičnih materijala ili udžbenika kako bi se označili standardni izrazi, fraze ili rečenice koje se mogu koristiti u određenim situacijama ili tematskim područjima za lakšu komunikaciju na stranom jeziku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).


A.II.4

Učenik piše kratak tekst. 

SJZ-4.1.2 SJZ-4.3.1
  • piše od 50 do 150 riječi, ovisno o vrsti teksta
  • piše pitanja i odgovore o poznatim temama
  • zapisuje kratke tekstove slušajući govornika
  • primjenjuje pravopisna i gramatička pravila
  • kreira razglednice, oglase, pisma, e-mailove i kratke tekstove pomoću predloška.
  • pisanje razglednica, odgovaranje na razglednice, 
  • sastavnice teksta i forma razglednice
  • oglasi vezani za oglašavanje radnih mjesta, izdavanje stanova
  • sastavnice oglasa, kratice koje se rabe u oglasima, 
  • administrativno-poslovni e-mail, odgovaranje na e-mail, održavanje poslovne korespondencije, 
  • Netiketa, pravila pristojnosti na internetu i društvenim mrežama.

 

Nastavnik njemačkog jezika koristi različite pristupe kako bi potaknuo razvoj vještine pisanja kod svojih učenika. Jedan od tih pristupa su popisi riječi i mreže ideja u kojima učenici ne proizvode tekst, nego pripremaju učenika za pisanje teksta. Na taj se način aktivira predznanje, pišu riječi na određenu temu i skupljaju ideje i asocijacije koje se koriste kao inspiracija za pisanje. Nastavnik može prikazati primjere eseja, pisama, putopisa i drugih vrsta tekstova kako bi učenici stekli uvid u strukturu i organizaciju tih tekstova.

Drugi pristup je kroz istraživanje, gdje se učenici potiču na istraživanje različitih izvora informacija na njemačkom jeziku kako bi prikupili građu za pisanje svojih radova. Učenici mogu koristiti knjige, članke, internetske stranice i druge izvore u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za svoj rad.

Strukturirajuće vježbe pisanja pomažu učenicima pri organiziranju svojih misli i teksta na logičan način. Na primjer, kroz vježbe mapiranja uma (mind mapping) ili organiziranja informacija u obliku naslova i podnaslova, učenici razvijaju jasnu strukturu svog pisanja. Vježbama rečenične strukture učenicima se stavlja rečenicu s miješanim redom riječi na raspolaganje koju trebaju preurediti na ispravan način. Pri vježbi povezivanja rečenica od učenika se očekuje napisati dvije ili više rečenica koje su povezane veznikom kako bi stvorili smislenu cjelinu. Tijekom vježbe dopunjavanja rečenice učenici odgovarajućim izrazima dopunjuju rečenicu s prazninama. Pisanje odgovora na razglednicu ili na pismo na njemačkom jeziku može biti izvrsna vježba za učenike kako bi prakticirali svoje jezične vještine, vokabular i gramatičke strukture. U svom odgovoru, učenik koristi osnovne elemente pisanja na njemačkom jeziku, uključujući pozdrave, izražavanje zahvalnosti, pohvale, opisivanje trenutnih aktivnosti i planova te izraze brige i želje za ponovnim susretom. Pisanje opisa  pomaže učenicima pri razvijanju bogatog rječnika. Time se koristi prilika za prakticiranje gramatičkih struktura i stilova pisanja na njemačkom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

B
Međukulturna kompetencija
B.II.1

Učenik raspravlja o aktualnim društvenim temama i uvažava mišljenje drugih.

SJZ-2.3.2 SJZ-1.2.2
  • prepoznaje različite dijalekte i naglaske zemalja njemačkog govornog područja
  • govori, sluša, čita i piše o prijateljstvu, obitelji, ljubavi, modi, slobodnom vremenu i blagdanima
  • razgovara o osnovnim društvenim temama i poznatim osobama iz svijeta sporta, filma ili glazbe
  • koristi jezik mladih u komunikaciji s vršnjacima
  • opisuje uvjete stanovanja zemalja njemačkog govornog područja i uspoređuje ih s vlastitim
  • prepoznaje, opisuje i izbjegava stereotipe vlastitog integriteta i integriteta drugih
  • opisuje najznačajnija kulturna dostignuća vlastite zemlje i zemalja njemačkog govornog područja.
  • prijateljstvo
  • uljudno ophođenje 
  • uloga obitelji u suvremenom društvu
  • aktvnosti u slobodnom vremenu
  • proslave blagdana u zemljama njemačko govornog područja i vlastite zemlje
  • uzori iz svijeta glazbe umjetnosti i sporta
  • inovacije i znanstvena postignuća
  • predrasude i stereotipi.

 Korištenje videozapisa i filmova u nastavi njemačkog jezika može biti iznimno korisno kako bi se suzbile predrasude kod učenika. Filmovi i videozapisi mogu pružiti autentičan uvid u njemačku kulturu, društvo i svakodnevni život, te tako pomoći učenicima u razumijevanju raznolikosti i suvremenog konteksta njemačkog govornog područja. Videozapisi i filmovi često prikazuju različite perspektive i iskustva ljudi iz različitih kultura. Učenici mogu vidjeti kako različiti likovi reagiraju na različite situacije i izazove, što pomaže u razumijevanju da svaka kultura ima svoje jedinstvene vrijednosti i načine razmišljanja. Mnoge njemačke serije i filmovi prikazuju multikulturalne aspekte njemačkog društva. Kroz ovakve materijale, učenici mogu bolje shvatiti kako različite kulture i zajednice koegzistiraju i surađuju u suvremenom Njemačkoj. Filmovi i videozapisi razotkrivaju stereotipe i predrasude koji postoje prema određenim kulturama i društvenim skupinama. Kroz analizu likova i situacija, učenici postaju svjesni štetnih stereotipa i naučiti ih kritički promišljati. Njemačka ima bogatu povijest i kulturu, a filmovi koji prikazuju povijesne događaje i kulturne tradicije pomažu učenicima u razumijevanju konteksta i evolucije njemačkog društva. Gledanje filmova i videozapisa je odličan povod za raspravu i debatu u razredu. Učenici su potaknuti razgovarati o temama koje su se pojavile u filmu, iznose svoje mišljenje i promišljaju o različitim stajalištima. Filmovi i videozapisi često prenose snažne emocionalne priče. Kroz takve priče, učenici mogu razvijati empatiju prema likovima i njihovim iskustvima, što doprinosi razbijanju predrasuda i stvaranju međukulturne osjetljivosti. Važno je odabrati filmove i videozapise koji su prilagođeni uzrastu i razini razumijevanja učenika. Nastavnici mogu pažljivo odabrati sadržaj koji će potaknuti kritičko razmišljanje, dijalog i pozitivno iskustvo međukulturnog učenja. Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (opisi stanovanja), Povijest (znamenitosti), Geografija (države, glavni gradovi, regije), Matematika (brojevi, određivanje vremena na satu) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

C
Samostalno ovladavanje jezikom
C.II.1

Učenik primjenjuje i odabire strategije učenja njemačkog jezika.

SJZ-4.2.3 SJZ-1.1.2
  • pronalazi i opisuje glavne detalje i ideje u kratkom tekstu i sažima kratke tekstove
  • objašnjava značenje nepoznatih riječi u kratkim tekstovima i koristi rječnik
  • bilježi i opisuje osjećaje i stavove prema učenju njemačkog jezika
  • primjenjuje i kombinira različite strategije slušanja, čitanja i tumačenja nepoznatih riječi u skladu sa svojim potrebama
  • traži i kombinira različite izvore znanja u skladu sa svojim potrebama
  • uspoređuje informacije iz različitih izvora
  • izrađuje kratku prezentaciju na zadanu temu uz pomoć prikupljenih informacija
  • upotrebljava elektronički ili dvojezični rječnik i popis riječi u udžbeniku.
  • značenje nepoznatih riječi
  • opisi osjećaja i stavova prema vlastitom učenju
  • strategije slušanja i čitanja
  • prezentacija na zadanu temu.

Samostalnost u ovladavanju jezikom postiže se primjenom različitih strategija. Jasni jezični ciljevi postavljaju se i organizacija vlastitog učenja provodi se kako bi se osigurala dosljednost i redovitost u pristupu jezičnom učenju. Različiti izvori za učenje njemačkog jezika koriste se kako bi se proširilo jezično znanje, uključujući knjige, online tečajeve, jezične aplikacije, videozapise i podcaste. Stjecanje različitih perspektiva i stilova učenja omogućuje se korištenjem svestranih izvora. Prilagodba nastavnih metoda i strategija prema tipovima učenja omogućuje učenicima  razumijevanje  jezičnih sadržaja, što rezultira povećanom samostalnošću i učinkovitosti u ovladavanju jezikom. Nastavnici koji prepoznaju različite tipove učenja kod svojih učenika mogu im pomoći unaprijediti svoje jezične vještine i kompetencije na način koji odgovara njihovim individualnim potrebama i preferencijama, potičući time njihovu samostalnost u jezičnom učenju.

Samoocjenjivanjem se redovito procjenjuje napredak i slabosti u jezičnom znanju kako bi se napori usmjerili na problematična područja. Povezivanje s govornicima njemačkog jezika potiče se putem jezičnih razmjena, online razgovora ili sudjelovanjem u njemačkim društvenim događanjima kako bi se poboljšale govorne vještine i osjećaj sigurnosti u komunikaciji na njemačkom jeziku. Koriste se kreativne metode za učenje, poput izrade vlastitih flash kartica, pisanja dnevnika na njemačkom jeziku ili izrade kratkih priča kako bi se potaknula zainteresiranost i angažman u učenju. Samostalno rješavanje jezičnih izazova koji se pojavljuju tijekom učenja također je dio pristupa. Traže se rješenja, istražuju se gramatička pravila i primjenjuju se nova znanja u praksi kako bi se poboljšale jezične vještine.

Europski jezični portfolio pruža učenicima mogućnost preuzeti aktivnu ulogu u praćenju i vođenju svog jezičnog razvoja. Potiče ih u prepoznavanju svojih ciljeva, planiranju vlastitog jezičnog učenja i razvoju samopouzdanja u korištenju jezika. Kroz refleksiju i samoprocjenu, učenici postaju svjesni svog napretka i područja koja zahtijevaju daljnje usavršavanje. Također, Europski jezični portfolio pruža priliku za razmjenu iskustava i znanja s drugim učenicima i govornicima jezika, dajući podstrek za interakciju i međukulturalno razumijevanje.

Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (spoznaja kako mozak uči, tipovi učenja), i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, odnos prema odgovrnosti), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (samostalno korištenje aplikacija za učenje njemačkog jezika).

  • Srednje
  • III
Godine učenja i podučavanja predmeta: 8
A Jezično - komunikacijska kompetencija
A.III.1
A.III.2
A.III.3
A.III.4
B Međukulturna kompetencija
B.III.1
C Samostalno ovladavanje jezikom
C.III.1
A
Jezično - komunikacijska kompetencija

A.III.1

Učenik sluša srednje dug tekst. 

A.III.2

 Učenik čita srednje dug tekst.

A.III.3

Učenik govori kratak tekst. 

SJZ-1.3.2 SJZ-1.2.1 SJZ-2.2.2 SJZ-3.1.1
  • sluša srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku teksta sa značenjem
  • izdvaja točne i netočne informacije o slušanom  tekstu
  • globalno, selektivno i detaljno analizira srednje dug tekst u zvučnom zapisu ili videozapisu
  • nadopunjuje tekst slušajući video ili zvučni zapis.
  • čita srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • pravilno izgovara riječi i pravilno koristi naglasak
  • kategorizira poznate riječi i fraze iz dužih pisanih tekstova
  • čita i analizira različite vrste i oblike pisanih tekstova (poruke, tekstove, pisma, e-mail, oglas, dijalog, kalendar termina, itd.)
  • predviđa značenje riječi iz konteksta i riječi stavlja u novi kontekst.
  • vodi monolog i interakciju od jedne do dvije minute
  • komentira dobivene informacije iz pisanih i zvučnih poruka
  • razgovara razgovijetno o poznatim temama
  • postavlja pitanja i daje odgovore na poznate teme (razgovor za posao)
  • pravilno primjenjuje izgovor i red riječi u razgovoru
  • prezentira kritičko mišljenje i osvrte na poznatu temu
  • izražava stav raspravljajući o poznatim temama.
  • svijet zapošljavanja 
  • putovanja i kultura življenja 
  • blagdani i običaji  
  • moderno društvo
  • ovisnosti.
  • traženje posla, poslovni svijet, pisanje prijave, zamolbe, motivacijskog pisma, vrste poslova, sličnosti i razlike zapošljavanja u Hrvatskoj i u zemaljama njemačkog govornog područja
  • kako organizirati putovanje, način rezervacije, kultura življenja u zemljama njemačkog govornog područja
  • obraditi sve blagdane, praznike i običaje uz priče i mitove, vjerovanja, Oktoberfest, karneval i dr.
  • pitanja mladih, socijalni problemi, prihvaćenost u društvu, norme društva, utjecaj okoline na mlade, utjecaj reklama, potrošačko društvo, kupovina i dr.
  • koje ovisnosti imamo, savjeti, borba s ovisnošću u Hrvatskoj i zemljama njemačkog govornog područja.
  • pluskvamperfekt
  • subjektna rečenica (wer, was, dass)
  • objektna rečenica
  • pokazne zamjenice (der, dieser, solcher)
  • mjesni prilozi (hier, dort, oben)
  • konjunktiv preterita glagola werden, sein, haben i ostalih nepravilnih glagola
  • kondicional I. ( würde +infinitiv)
  • pogodbene rečenice
  • dopusne rečenice
  • pasiv (pregled pasiva u svim vremenima)
  • pretvorba aktivnih u pasivne rečenice
  • infinitiv pasiva
  • particip I. i II.

Primjena različitih strategija slušanja doprinosi  poboljšanju razumijevanja slušanjem kod učenika:

Prije slušanja: Razgovarajući o temi koja će biti obrađena u tekstu na njemačkom jeziku učenik aktivira svoje prethodno znanje i iskustvo. Učenik treba postaviti ciljeve slušanja kako bi znao što očekuje i što želi postići tijekom slušanja teksta. Pod ciljevima slušanja podrazumijeva se globalno, selektivno i detaljno slušanje, ovisno o tome jesu li potrebne sve informacije iz teksta, kao npr. najava dolaska zrakoplova (detaljno slušanje) ili je potrebno samo prepoznati relevantne činjenice u tekstu (selektivno slušanje). Kod globalnog slušanja potrebno je prepoznati temu i razumjeti glavnu misao. Na temelju naslova, slika ili poznatih informacija učenik može pokušati predvidjeti o čemu će tekst govoriti.

Tijekom slušanja: Učenik aktivno sluša tekst, fokusirajući se na ključne informacije, glavne ideje i važne pojedinosti. Mulitple Choice zadatci/zadatci alternativnog odabira su zadatci kojima se dade provjeriti razumijevanje slušnog teksta. Učenik bilježi ključne riječi i izraze tijekom slušanja kako bi olakšao razumijevanje i kasnije ponavljanje.Preporuča se učenicima podijeliti tekst audio snimke u obliku teksta s prazninama. Učenici tijekom slušanja audio zapisa čitaju isti tekst i upisuju riječi koje nedostaju. Povremeno se pauzira tijekom slušanja kako bi učenik provjerio svoje razumijevanje.

Nakon slušanja: Učenik ponovno sluša tekst kako bi učvrstio svoje razumijevanje i raspravlja o tekstu kako bi provjerio razumijevanje i izmijenio mišljenja o sadržaju, razgovara o ključnim idejama, pojedinostima, osjećajima i mislima vezanim uz tekst. Učenik rješava vježbe koje provjeravaju njegovo razumijevanje teksta, poput odgovaranja na pitanja, popunjavanja praznina ili sastavljanja sažetka. Učenik uspoređuje svoje predviđanje s onim što je zapravo čuo kako bi vidio koliko su njegove pretpostavke bile točne. Učenik prima povratne informacije o svom razumijevanju i naglašava koje su točne informacije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Strategije i tehnike za selektivno, detaljno i globalno čitanje teksta na stranom jeziku su izvrsni načini za razvijanje različitih aspekata jezičnih vještina. Ove vježbe omogućuju učenicima da se usmjere na različite razine razumijevanja teksta. Evo nekoliko primjera za svaku vrstu čitanja:

Selektivno čitanje:

Učenici odgovaraju na niz pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Učenici trebaju pronaći odgovore u tekstu, usredotočujući se samo na specifične informacije.

Učenicima se na raspolaganje stavlja popis riječi koje će tražiti u tekstu. Učenici trebaju pronaći i označiti svaku riječ kada je pronađu.

Učenicima se na raspolaganje stavljaju tablice na raspolaganju u čije ćelije unose tražene podatke iz teksta.

Detaljno čitanje:

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst s pitanjima koja zahtijevaju opsežnije odgovore. Potrebno je pažljivo pročitati tekst kako bi pronašli sve potrebne informacije za odgovore.

Učenici prema naputku pronalaze određeni broj činjenica, primjera ili pojedinosti u tekstu.

Učenici pišu sažetak teksta s glavnim idejama i ključnim informacijama.

Globalno čitanje:

Učenici odgovaraju na opća pitanja o cijelom tekstu koja zahtijevaju razumijevanje glavne teme i svrhe teksta.

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst bez naslova i potrebno je da smisle prikladan naslov koji odražava glavnu temu teksta.

Učenici mogu raditi na usmenom izvještaju o tekstu, iznoseći glavne ideje i ključne informacije bez upotrebe teksta kao pomoći.

Važno je prilagoditi strategije i tehnike prema razini jezičnih vještina i dobnim skupinama učenika. Određenim vježbama potiču se različiti aspekti čitanja i razumijevanja teksta na njemačkom jeziku što će učenicima pomoći da postanu bolji čitatelji i razviju vještine potrebne za učinkovito učenje njemačkog jezika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Impulsi i povodi za razgovor u nastavi njemačkog jezika igraju ključnu ulogu u poticanju učenika na aktivno sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku. Učeniku se predočuju različiti impulsi i povodi koji mu pomažu u stjecanju vještina govorenja na njemačkom jeziku:

Fotografije, slike ili ilustracije služe kao povod za  raspravu o temama vezanim uz svakodnevni život, putovanja, kulturu ili prirodu njemačkog govornog područja. Na temelju audio zapisa, snimaka razgovora, intervjua ili glazbe  učenici postavljaju pitanja, izražavaju svoja mišljenja i dojmove.

Učenik pretražuje i donosi izvješća o aktualnim vijestima na njemačkom jeziku, nakon čega slijedi grupna ili individualna rasprava o tim temama. Učenik sudjeluje u simulaciji putovanja na njemačkom govornom području, od planiranja itinerera i rezervacije smještaja do izražavanja interesa za lokalnu kulturu i gastronomiju. U igri uloga, poput kupca i prodavača, turista i lokalnog stanovnika, učenik preuzima različite uloge kako bi potaknuo komunikaciju u određenim situacijama. U debati o kontroverznim temama vezanim uz društvo, kulturu ili tehnologiju, učenik izražava svoja mišljenja na njemačkom jeziku. Učenik piše priče, eseje ili priprema govorne prezentacije o određenoj temi na njemačkom jeziku te ih prezentira pred razredom. Učenik se suočava s situacijama koje zahtijevaju rješavanje problema na njemačkom jeziku, poput organizacije događaja ili rješavanja izazova u skupinama. Učenik istražuje određene aspekte njemačke kulture, povijesti ili suvremenog društva te predstavlja svoje spoznaje u obliku prezentacija. Učenik postavlja pitanja kako bi se upoznao s drugima i vježbao osnovne konverzacijske vještine.

Jezični obrasci ili izrazi za komunikaciju (Redemittel) su izrazi koji se često koriste u kontekstu jezičnih materijala ili udžbenika kako bi se označili standardni izrazi, fraze ili rečenice koje se mogu koristiti u određenim situacijama ili tematskim područjima za lakšu komunikaciju na stranom jeziku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).


A.III.4

 Učenik piše srednje dug tekst. 

SJZ-4.3.1
  • piše srednje dug tekst od 100 do 200 riječi, ovisno o vrsti teksta
  • pravilno primjenjuje pravopisna i gramatička pravila
  • piše pitanja i odgovore o poznatim temama
  • zapisuje srednje dug tekst slušajući govornika
  • piše i nadopunjuje pisma, e-mailove i srednje duge tekstove (životopis, motivacijsko pismo).
  • pismo
  • e-mail
  • životopis
  • motivacijsko pismo.

Nastavnik njemačkog jezika koristi različite pristupe kako bi potaknuo razvoj vještine pisanja kod svojih učenika. Jedan od tih pristupa su popisi riječi i mreže ideja u kojima učenici ne proizvode tekst, nego pripremaju učenika za pisanje teksta. Na taj se način aktivira predznanje, pišu riječi na određenu temu i skupljaju ideje i asocijacije koje se koriste kao inspiracija za pisanje. Nastavnik može prikazati primjere eseja, pisama, putopisa i drugih vrsta tekstova kako bi učenici stekli uvid u strukturu i organizaciju tih tekstova.

Drugi pristup je kroz istraživanje, gdje se učenici potiču na istraživanje različitih izvora informacija na njemačkom jeziku kako bi prikupili građu za pisanje svojih radova. Učenici mogu koristiti knjige, članke, internetske stranice i druge izvore u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za svoj rad.

Strukturirajuće vježbe pisanja pomažu učenicima pri organiziranju svojih misli i teksta na logičan način. Na primjer, kroz vježbe mapiranja uma (mind mapping) ili organiziranja informacija u obliku naslova i podnaslova, učenici razvijaju jasnu strukturu svog pisanja. Vježbama rečenične strukture učenicima se stavlja rečenicu s miješanim redom riječi na raspolaganje koju trebaju preurediti na ispravan način. Pri vježbi povezivanja rečenica od učenika se očekuje napisati dvije ili više rečenica koje su povezane veznikom kako bi stvorili smislenu cjelinu. Tijekom vježbe dopunjavanja rečenice učenici odgovarajućim izrazima dopunjuju rečenicu s prazninama. Pisanje odgovora na razglednicu ili na pismo na njemačkom jeziku može biti izvrsna vježba za učenike kako bi prakticirali svoje jezične vještine, vokabular i gramatičke strukture. U svom odgovoru, učenik koristi osnovne elemente pisanja na njemačkom jeziku, uključujući pozdrave, izražavanje zahvalnosti, pohvale, opisivanje trenutnih aktivnosti i planova te izraze brige i želje za ponovnim susretom. Pisanje opisa  pomaže učenicima pri razvijanju bogatog rječnika. Time se koristi prilika za prakticiranje gramatičkih struktura i stilova pisanja na njemačkom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

B
Međukulturna kompetencija
B.III.1

. Učenik analizira kulturu i lingvistiku njemačkog jezika.

SJZ-2.3.2 SJZ-4.3.2
  • koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije za čitanje, pisanje i slušanje različitih stilova i formi teksta
  • koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju za komentiranje i analiziranje kulture, običaja, tradicija, mitova, vjerovanja, blagdana, stereotipa i kulturnih znamenitosti zemalja njemačkog govornog područja
  • koristi obrađeni sadržaj za iskazivanje vlastitih uvjerenja i stavova o multikulturnosti (način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje i dr.)
  • pokazuje prijateljstvo, suradnju i empatiju pri sudjelovanju u društvenim aktivnostima
  • prepoznaje kulturne i lingvističke različitosti u razgovoru s pripadnicima zemalja njemačkog govornog područja, te u usmenoj komunikaciji koristi autentične izraze.
  • različite forme teksta
  • kultura, običaji, tradicija, mitovi, vjerovanja, blagdani, stereotip i kulturne znamenitosti zemalja njemačkog govornog područja
  • način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje
  • prijateljstvo, suradnja i empatija pri sudjelovanju u društvenim aktivnostima.

U ostvarivanju ishoda međukulturne kompetencije primjenjuju se različite nastavne metode i aktivnosti koje podržavaju razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Interaktivna nastava uključuje aktivno sudjelovanje učenika u proces učenja putem diskusija, grupnog rada i suradnje. Učenici dijele svoja iskustva, razmišljanja i vrijednosti kako bi stvorili otvoreno i inkluzivno razredno ozračje. Studijama slučaja učenici istražuju konkretne primjere kulturnih interakcija, sukoba ili uspjeha. Analiziranje tih slučajeva doprinosi razumijevanju složenosti međukulturalnih situacija i razvijanju suosjećanja i kritičkog razmišljanja. Simulacije i uloge omogućuju učenicima preuzimanje uloge pripadnika različitih kultura kako bi bolje razumjeli njihove perspektive. Organiziranjem simulacija različitih kulturnih događaja, dijaloga ili pregovora ističu se različite vrijednosti i stavovi. Učenicima se istraživačkim projektom istražuju određenu kulturu, njezine običaje, povijest, umjetnost i druge aspekte. Na taj način samostalno istražuju i produbljuju svoje znanje o drugim kulturama. Korištenjem autentičnih materijala poput njemačkih časopisa, novina, knjiga, filmova, glazbe i internetskih izvora omogućen je učenicima susret s autentičnim jezikom i kulturnim kontekstom njemačkog govornog područja. Analiza tih materijala može uključivati rasprave o društvenim temama, običajima, umjetnosti i kulturi Njemačke. Primjena audiovizualnih materijala, filmova, glazbe i drugih multimedijalnih izvora može pomoći učenicima u upoznavanju s drugim kulturama, u razumijevanju njihove vrijednosti i stvaranju emocionalne vezu s drugima. Poticanje učenika da se osvrnu na vlastite kulturne pretpostavke i način na koji gledaju na druge kulture doprinosi razumijevanju vlastitih perspektiva i predrasuda. Razumijevanje globalnih problema kao što su klimatske promjene, migracije i socijalna nejednakost pomaže učenicima shvatiti kako su povezane kulture diljem svijeta. Učenje o globalnim problemima također može pomoći učenicima pri razvijanju empatije i suosjećanja prema ljudima iz drugih zemalja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Povijest (znamenitosti, povijesni događaji), Biologija (hrana, zdravlje), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (zvučni i videozapisi).

C
Samostalno ovladavanje jezikom
C.III.1

Učenik koristi strategije učenja i upotrebe jezika u različitim situacijama.

SJZ-2.3.2 SJZ-4.3.2
  • povezuje i analizira glavne ideje i važne detalje u srednje dugom tekstu
  • objašnjava značenje nepoznatih  i višeznačnih riječi u srednje dugim tekstovima i koristi rječnik
  • analizira značenje smislenih cjelina i opće tematike
  • istražuje nove izraze i fraze u svakodnevnim situacijama
  • koristi složenije izraze u razgovoru,izražava vlastita uvjerenja  i uvažava mišljenja drugih
  • izrađuje dužu prezentaciju na zadanu temu uz pomoć prikupljenih informacija
  • koristi jednostavne forme pisanja reklama,obavijesti,novosti i molbi
  • učenik upotrebljava elektronički ili dvojezični rječnik i popis riječi u udžbeniku.
  • značenje nepoznatih riječi
  • jednostavne forme pisanja obavijesti, molbi, reklama i oglasa
  • prezentacija na određenu temu
  • popis riječi u udžbeniku
  • elektronički rječnik
  • jednojezični ili dvojezični rječnik.

Samostalnost u ovladavanju jezikom postiže se primjenom različitih strategija. Jasni jezični ciljevi postavljaju se i organizacija vlastitog učenja provodi se kako bi se osigurala dosljednost i redovitost u pristupu jezičnom učenju. Različiti izvori za učenje njemačkog jezika koriste se kako bi se proširilo jezično znanje, uključujući knjige, online tečajeve, jezične aplikacije, videozapise i podcaste. Stjecanje različitih perspektiva i stilova učenja omogućuje se korištenjem svestranih izvora. Prilagodba nastavnih metoda i strategija prema tipovima učenja omogućuje učenicima  razumijevanje  jezičnih sadržaja, što rezultira povećanom samostalnošću i učinkovitosti u ovladavanju jezikom. Nastavnici koji prepoznaju različite tipove učenja kod svojih učenika mogu im pomoći unaprijediti svoje jezične vještine i kompetencije na način koji odgovara njihovim individualnim potrebama i preferencijama, potičući time njihovu samostalnost u jezičnom učenju.

Samoocjenjivanjem se redovito procjenjuje napredak i slabosti u jezičnom znanju kako bi se napori usmjerili na problematična područja. Povezivanje s govornicima njemačkog jezika potiče se putem jezičnih razmjena, online razgovora ili sudjelovanjem u njemačkim društvenim događanjima kako bi se poboljšale govorne vještine i osjećaj sigurnosti u komunikaciji na njemačkom jeziku. Koriste se kreativne metode za učenje, poput izrade vlastitih flash kartica, pisanja dnevnika na njemačkom jeziku ili izrade kratkih priča kako bi se potaknula zainteresiranost i angažman u učenju. Samostalno rješavanje jezičnih izazova koji se pojavljuju tijekom učenja također je dio pristupa. Traže se rješenja, istražuju se gramatička pravila i primjenjuju se nova znanja u praksi kako bi se poboljšale jezične vještine.

Europski jezični portfolio pruža učenicima mogućnost preuzeti aktivnu ulogu u praćenju i vođenju svog jezičnog razvoja. Potiče ih u prepoznavanju svojih ciljeva, planiranju vlastitog jezičnog učenja i razvoju samopouzdanja u korištenju jezika. Kroz refleksiju i samoprocjenu, učenici postaju svjesni svog napretka i područja koja zahtijevaju daljnje usavršavanje. Također, Europski jezični portfolio pruža priliku za razmjenu iskustava i znanja s drugim učenicima i govornicima jezika, dajući podstrek za interakciju i međukulturalno razumijevanje.

Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (spoznaja kako mozak uči, tipovi učenja), i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, odnos prema odgovrnosti), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (samostalno korištenje aplikacija za učenje njemačkog jezika).

  • Srednje
  • IV
Godine učenja i podučavanja predmeta: 9
A Jezično - komunikacijska kompetencija
A.IV.1
A.IV.2
A.IV.3
A.IV.4
B Međukulturna kompetencija
B.IV.1
C Samostalno ovladavanje jezikom
C.IV.1
A
Jezično - komunikacijska kompetencija

A.IV.1

Učenik sluša srednje dug tekst. 

A.IV.2

Učenik čita srednje dug tekst. 

A.IV.3

 Učenik govori kratak tekst. 

SJZ-1.2.1 SJZ-1.1.1 SJZ-2.2.2 SJZ-3.1.1 SJZ-3.2.1
  • sluša srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku teksta sa značenjem
  • izdvaja točne i netočne informacije o slušanom tekstu
  • globalno, selektivno i detaljno analizira dijaloge, informacije, javne objave i poruke u zvučnom zapisu ili videozapisu.
  • čita srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • pravilno izgovara riječi i pravilno koristi naglasak i intonaciju riječi, odnosno rečenica
  • izdvaja poznate riječi i fraze iz srednje dugih pisanih tekstova i koristi ih u novim kontekstima
  • čita i analizira različite vrste i oblike pisanih tekstova. (poruke, tekstove, pisma, e-mail, oglas, dijalog, kalendar termina, životopis, motivacijsko pismo, zamolba,  itd.)
  • predviđa značenje riječi iz konteksta i koristi ih u novom kontekstu.
  • vodi monolog i interakciju od jedne do dvije minute
  • komentira dobivene informacije iz pisanih i zvučnih tekstova
  • razgovara razgovijetno o poznatim temama
  • postavlja pitanja i daje odgovore na poznate teme
  • pravilno primjenjuje izgovor i red riječi u razgovoru
  • prezentira kritičko mišljenje i osvrte na poznatu temu
  • izražava stav raspravljajući o poznatim temama.
  • punoljetnost 
  • obrazovanje
  • blagdani i običaji
  • ekologija
  • zemlje i ljudi.
  • što je punoljetnost, što možeš sa 14, 16 i 18 godina u zemljama njemačkog govornog područja i u Hrvatskoj, izraziti osobno mišljenje punoljetnosti, lijepo ponašanje, kakvi trebamo biti kao zreliji ljudi, vozački ispit
  • što slijedi nakon srednje škole, studirati ili raditi, zanimanja, razlike obrazovanja u zemljama njemačkog govornog područja i u Hrvatskoj, mogućnosti zapošljavanja, kako se zaposliti, što su prije bili traženi poslovi, a što danas
  • različiti običaji u zemljama njemačkog govornog područja i u Hrvatskoj, prigodne priče, vjerovanja, mitovi, svi blagdani, praznici, neradni dani
  • okoliš, razvrstavanje otpada, klimatske promjene, svijest ljudi, ugrožene životinje, izumrle vrste i dr.
  • izdvojiti zanimljive pokrajine i regije, gradove i četvrti gdje vladaju određeni „nepisani“ posebni zakoni, gdje zemlja ili određena država nema utjecaj na takvo stanje, ulične bande, beskućnici, životi na rubu društva.
  • perfekt (ponavljanje svih glagola, a osobito modalnih s i bez infinitiva glavnog glagola)
  • načinske rečenice (indem, ohne dass, anstatt dass)
  • konjunktiv preterita i pluskvamperfekta, Kondicional I.
  • pogodbene rečenice (wenn i falls)
  • poredbene rečenice
  • perfekt, preterit, prezent i obrađene zavisne rečenice
  • posljedične rečenice
  • upravni i neupravni govor.

Primjena različitih strategija slušanja doprinosi  poboljšanju razumijevanja slušanjem kod učenika:

Prije slušanja: Razgovarajući o temi koja će biti obrađena u tekstu na njemačkom jeziku učenik aktivira svoje prethodno znanje i iskustvo. Učenik treba postaviti ciljeve slušanja kako bi znao što očekuje i što želi postići tijekom slušanja teksta. Pod ciljevima slušanja podrazumijeva se globalno, selektivno i detaljno slušanje, ovisno o tome jesu li potrebne sve informacije iz teksta, kao npr. najava dolaska zrakoplova (detaljno slušanje) ili je potrebno samo prepoznati relevantne činjenice u tekstu (selektivno slušanje). Kod globalnog slušanja potrebno je prepoznati temu i razumjeti glavnu misao. Na temelju naslova, slika ili poznatih informacija učenik može pokušati predvidjeti o čemu će tekst govoriti.

Tijekom slušanja: Učenik aktivno sluša tekst, fokusirajući se na ključne informacije, glavne ideje i važne pojedinosti. Mulitple Choice zadatci/zadatci alternativnog odabira su zadatci kojima se dade provjeriti razumijevanje slušnog teksta. Učenik bilježi ključne riječi i izraze tijekom slušanja kako bi olakšao razumijevanje i kasnije ponavljanje.Preporuča se učenicima podijeliti tekst audio snimke u obliku teksta s prazninama. Učenici tijekom slušanja audio zapisa čitaju isti tekst i upisuju riječi koje nedostaju. Povremeno se pauzira tijekom slušanja kako bi učenik provjerio svoje razumijevanje.

Nakon slušanja: Učenik ponovno sluša tekst kako bi učvrstio svoje razumijevanje i raspravlja o tekstu kako bi provjerio razumijevanje i izmijenio mišljenja o sadržaju, razgovara o ključnim idejama, pojedinostima, osjećajima i mislima vezanim uz tekst. Učenik rješava vježbe koje provjeravaju njegovo razumijevanje teksta, poput odgovaranja na pitanja, popunjavanja praznina ili sastavljanja sažetka. Učenik uspoređuje svoje predviđanje s onim što je zapravo čuo kako bi vidio koliko su njegove pretpostavke bile točne. Učenik prima povratne informacije o svom razumijevanju i naglašava koje su točne informacije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Strategije i tehnike za selektivno, detaljno i globalno čitanje teksta na stranom jeziku su izvrsni načini za razvijanje različitih aspekata jezičnih vještina. Ove vježbe omogućuju učenicima da se usmjere na različite razine razumijevanja teksta. Evo nekoliko primjera za svaku vrstu čitanja:

Selektivno čitanje:

Učenici odgovaraju na niz pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Učenici trebaju pronaći odgovore u tekstu, usredotočujući se samo na specifične informacije.

Učenicima se na raspolaganje stavlja popis riječi koje će tražiti u tekstu. Učenici trebaju pronaći i označiti svaku riječ kada je pronađu.

Učenicima se na raspolaganje stavljaju tablice na raspolaganju u čije ćelije unose tražene podatke iz teksta.

Detaljno čitanje:

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst s pitanjima koja zahtijevaju opsežnije odgovore. Potrebno je pažljivo pročitati tekst kako bi pronašli sve potrebne informacije za odgovore.

Učenici prema naputku pronalaze određeni broj činjenica, primjera ili pojedinosti u tekstu.

Učenici pišu sažetak teksta s glavnim idejama i ključnim informacijama.

Globalno čitanje:

Učenici odgovaraju na opća pitanja o cijelom tekstu koja zahtijevaju razumijevanje glavne teme i svrhe teksta.

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst bez naslova i potrebno je da smisle prikladan naslov koji odražava glavnu temu teksta.

Učenici mogu raditi na usmenom izvještaju o tekstu, iznoseći glavne ideje i ključne informacije bez upotrebe teksta kao pomoći.

Važno je prilagoditi strategije i tehnike prema razini jezičnih vještina i dobnim skupinama učenika. Određenim vježbama potiču se različiti aspekti čitanja i razumijevanja teksta na njemačkom jeziku što će učenicima pomoći da postanu bolji čitatelji i razviju vještine potrebne za učinkovito učenje njemačkog jezika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Impulsi i povodi za razgovor u nastavi njemačkog jezika igraju ključnu ulogu u poticanju učenika na aktivno sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku. Učeniku se predočuju različiti impulsi i povodi koji mu pomažu u stjecanju vještina govorenja na njemačkom jeziku:

Fotografije, slike ili ilustracije služe kao povod za  raspravu o temama vezanim uz svakodnevni život, putovanja, kulturu ili prirodu njemačkog govornog područja. Na temelju audio zapisa, snimaka razgovora, intervjua ili glazbe  učenici postavljaju pitanja, izražavaju svoja mišljenja i dojmove.

Učenik pretražuje i donosi izvješća o aktualnim vijestima na njemačkom jeziku, nakon čega slijedi grupna ili individualna rasprava o tim temama. Učenik sudjeluje u simulaciji putovanja na njemačkom govornom području, od planiranja itinerera i rezervacije smještaja do izražavanja interesa za lokalnu kulturu i gastronomiju. U igri uloga, poput kupca i prodavača, turista i lokalnog stanovnika, učenik preuzima različite uloge kako bi potaknuo komunikaciju u određenim situacijama. U debati o kontroverznim temama vezanim uz društvo, kulturu ili tehnologiju, učenik izražava svoja mišljenja na njemačkom jeziku. Učenik piše priče, eseje ili priprema govorne prezentacije o određenoj temi na njemačkom jeziku te ih prezentira pred razredom. Učenik se suočava s situacijama koje zahtijevaju rješavanje problema na njemačkom jeziku, poput organizacije događaja ili rješavanja izazova u skupinama. Učenik istražuje određene aspekte njemačke kulture, povijesti ili suvremenog društva te predstavlja svoje spoznaje u obliku prezentacija. Učenik postavlja pitanja kako bi se upoznao s drugima i vježbao osnovne konverzacijske vještine.

Jezični obrasci ili izrazi za komunikaciju (Redemittel) su izrazi koji se često koriste u kontekstu jezičnih materijala ili udžbenika kako bi se označili standardni izrazi, fraze ili rečenice koje se mogu koristiti u određenim situacijama ili tematskim područjima za lakšu komunikaciju na stranom jeziku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).


A.IV.4

 Učenik piše srednje dug tekst. 

SJZ-4.3.1
  • piše srednje dug tekst od 100 do 200 riječi, ovisno o vrsti teksta
  • pravilno primjenjuje pravopisna i gramatička pravila
  • piše pitanja i odgovore o poznatim temama
  • zapisuje duže tekstove slušajući govornika
  • piše i nadopunjuje pisma, referate, eseje i srednje duge tekstove.
  • pismo
  • referat 
  • esej.

Nastavnik njemačkog jezika koristi različite pristupe kako bi potaknuo razvoj vještine pisanja kod svojih učenika. Jedan od tih pristupa su popisi riječi i mreže ideja u kojima učenici ne proizvode tekst, nego pripremaju učenika za pisanje teksta. Na taj se način aktivira predznanje, pišu riječi na određenu temu i skupljaju ideje i asocijacije koje se koriste kao inspiracija za pisanje. Nastavnik može prikazati primjere eseja, pisama, putopisa i drugih vrsta tekstova kako bi učenici stekli uvid u strukturu i organizaciju tih tekstova.

Drugi pristup je kroz istraživanje, gdje se učenici potiču na istraživanje različitih izvora informacija na njemačkom jeziku kako bi prikupili građu za pisanje svojih radova. Učenici mogu koristiti knjige, članke, internetske stranice i druge izvore u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za svoj rad.

Strukturirajuće vježbe pisanja pomažu učenicima pri organiziranju svojih misli i teksta na logičan način. Na primjer, kroz vježbe mapiranja uma (mind mapping) ili organiziranja informacija u obliku naslova i podnaslova, učenici razvijaju jasnu strukturu svog pisanja. Vježbama rečenične strukture učenicima se stavlja rečenicu s miješanim redom riječi na raspolaganje koju trebaju preurediti na ispravan način. Pri vježbi povezivanja rečenica od učenika se očekuje napisati dvije ili više rečenica koje su povezane veznikom kako bi stvorili smislenu cjelinu. Tijekom vježbe dopunjavanja rečenice učenici odgovarajućim izrazima dopunjuju rečenicu s prazninama. Pisanje odgovora na razglednicu ili na pismo na njemačkom jeziku može biti izvrsna vježba za učenike kako bi prakticirali svoje jezične vještine, vokabular i gramatičke strukture. U svom odgovoru, učenik koristi osnovne elemente pisanja na njemačkom jeziku, uključujući pozdrave, izražavanje zahvalnosti, pohvale, opisivanje trenutnih aktivnosti i planova te izraze brige i želje za ponovnim susretom. Pisanje opisa  pomaže učenicima pri razvijanju bogatog rječnika. Time se koristi prilika za prakticiranje gramatičkih struktura i stilova pisanja na njemačkom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

B
Međukulturna kompetencija
B.IV.1

Učenik primjenjuje pravila i norme sporazumijevanja i pismenog izražavanja.

SJZ-4.3.2
  • jezično uobličava i opisuje dijagrame, statistike i grafikone
  • koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju za komentiranje i analiziranje kulture, običaja, tradicija, mitova, vjerovanja, blagdana, stereotipa i kulturnih znamenitosti zemalja njemačkog govornog područja
  • komentira i analizira kulturu, tradiciju, običaje, mitove, vjerovanja, blagdane, stereotipe i kulturne znamenitosti svoje zemlje
  • koristi obrađeni sadržaj za iskazivanje vlastitih uvjerenja i stavova o multikulturnosti (način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje i dr.)
  • pokazuje prijateljstvo, suradnju i empatiju pri sudjelovanju i u društvenim aktivnostima
  • prepoznaje kulturne i lingvističke različitosti u razgovoru s pripadnicima zemalja njemačkog govornog područja, te u usmenoj komunikaciji koristi autentične izraze
  • analizira međukulturne razlike i koristi norme razgovora i pisanja s pripadnicima drugih kultura (zanimanje, školovanje, pisanje životopisa, motivacijskog pisma).
  • dijagrami, grafikoni, statistike
  • način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje
  • zanimanje, školovanje, pisanje životopisa i motivacijskog pisma.

Priprema učenika za jezično uobličavanje grafikona, dijagrama i statistika provodi se korištenjem različitih vježbi. Počinje se s jednostavnim zadacima u kojima grafikoni opisuju što se prikazuje i izvode se zaključci iz njih. Nakon toga, učenici uspoređuju više grafikona, te opisuju razlike i sličnosti među njima. Statistički podaci o određenim temama podastiru se učenicima kako bi napisali članke i izvješća koristeći se tim informacijama. Grafičke informacije prenose se u tekstualni oblik koristeći odgovarajuće fraze i izraze, koje im nastavnik stavlja na raspolaganje.  Potaknuti kreativnošću i angažmanom, učenici istražuju teme koje ih zanimaju te izrađuju vlastite grafikone i dijagrame kako bi vizualno prikazali svoje spoznaje. Zatim se od učenika očekuje usmeno ili pismeno obrazloženje prikazanih informacija. Tijekom rasprava, organiziraju se interaktivni razgovori u kojima se grafikoni analiziraju i interpretiraju. Na taj način, učenici postupno razvijaju svoje jezične vještine u oblikovanju grafikona, dijagrama i statistika te postaju sposobni jasnije i preciznije izraziti svoje spoznaje pomoću tih alata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Povijest (znamenitosti, povijesni događaji), Biologija (Ekologija), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi i videozapisi, izrada grafikona, statistika i dijagrama).

C
Samostalno ovladavanje jezikom
C.IV.1

Učenik koristi strategije učenja njemačkog jezika i primjenjuje ih u različitim situacijama.

SJZ-2.1.1 SJZ-3.2.1 SJZ-4.3.1
  • objašnjava i analizira značenje riječi u srednje dugim tekstovima te koristi rječnik
  • analizira značenje smislenih cjelina i opću tematiku
  • istražuje riječi i izraze i tumači jezične strukture u općim sadržajima
  • povezuje i analizira glavne ideje i važne detalje u srednje dugim tekstovima
  • koristi složene izraze u razgovoru, izražava svoja uvjerenja i uvažava mišljenje drugih
  • izrađuje dužu prezentaciju, dijagrame, grafove na zadanu temu uz pomoć prikupljenih informacija
  • primjenjuje stručne forme pisanja npr. poslovno pismo, CV, prijava za upis, motivacijsko pismo itd.
  • upotrebljava elektronički ili dvojezični rječnik i popis riječi u udžbeniku.
  • prezentacija
  • dijagram 
  • statistika
  • poslovno pismo
  • životopis
  • prijava za upis
  • motivacijsko pismo.

Samostalnost u ovladavanju jezikom postiže se primjenom različitih strategija. Jasni jezični ciljevi postavljaju se i organizacija vlastitog učenja provodi se kako bi se osigurala dosljednost i redovitost u pristupu jezičnom učenju. Različiti izvori za učenje njemačkog jezika koriste se kako bi se proširilo jezično znanje, uključujući knjige, online tečajeve, jezične aplikacije, videozapise i podcaste. Stjecanje različitih perspektiva i stilova učenja omogućuje se korištenjem svestranih izvora. Prilagodba nastavnih metoda i strategija prema tipovima učenja omogućuje učenicima  razumijevanje  jezičnih sadržaja, što rezultira povećanom samostalnošću i učinkovitosti u ovladavanju jezikom. Nastavnici koji prepoznaju različite tipove učenja kod svojih učenika mogu im pomoći unaprijediti svoje jezične vještine i kompetencije na način koji odgovara njihovim individualnim potrebama i preferencijama, potičući time njihovu samostalnost u jezičnom učenju.

Samoocjenjivanjem se redovito procjenjuje napredak i slabosti u jezičnom znanju kako bi se napori usmjerili na problematična područja. Povezivanje s govornicima njemačkog jezika potiče se putem jezičnih razmjena, online razgovora ili sudjelovanjem u njemačkim društvenim događanjima kako bi se poboljšale govorne vještine i osjećaj sigurnosti u komunikaciji na njemačkom jeziku. Koriste se kreativne metode za učenje, poput izrade vlastitih flash kartica, pisanja dnevnika na njemačkom jeziku ili izrade kratkih priča kako bi se potaknula zainteresiranost i angažman u učenju. Samostalno rješavanje jezičnih izazova koji se pojavljuju tijekom učenja također je dio pristupa. Traže se rješenja, istražuju se gramatička pravila i primjenjuju se nova znanja u praksi kako bi se poboljšale jezične vještine.

Europski jezični portfolio pruža učenicima mogućnost preuzeti aktivnu ulogu u praćenju i vođenju svog jezičnog razvoja. Potiče ih u prepoznavanju svojih ciljeva, planiranju vlastitog jezičnog učenja i razvoju samopouzdanja u korištenju jezika. Kroz refleksiju i samoprocjenu, učenici postaju svjesni svog napretka i područja koja zahtijevaju daljnje usavršavanje. Također, Europski jezični portfolio pruža priliku za razmjenu iskustava i znanja s drugim učenicima i govornicima jezika, dajući podstrek za interakciju i međukulturalno razumijevanje.

Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (spoznaja kako mozak uči, tipovi učenja), i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, odnos prema odgovrnosti), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (samostalno korištenje aplikacija za učenje njemačkog jezika).

  • Srednje
  • III
Godine učenja i podučavanja predmeta: 8
A Jezično - komunikacijska kompetencija
A.III.1
A.III.2
A.III.3
A.III.4
B Međukulturna kompetencija
B.III.1
C Samostalno ovladavanje jezikom
C.III.1
A
Jezično - komunikacijska kompetencija

A.III.1

 Učenik sluša srednje dug tekst. 

A.III.2

 Učenik čita srednje dug tekst. 

A.III.3

Učenik govori kratak do srednje dug tekst. 

SJZ-1.3.2 SJZ-1.2.1 SJZ-2.2.2 SJZ-3.1.1
  • sluša srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku teksta sa značenjem
  • izdvaja točne i netočne informacije o slušanom tekstu
  • globalno, selektivno i detaljno analizira srednje dug tekst u zvučnom zapisu ili videozapisu
  • nadopunjuje tekst slušajući video ili zvučni zapis
  • izdvaja informacije iz medijskih sadržaja (film, serija, radio).
  • čita srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • pravilno izgovara riječi i pravilno koristi naglasak
  • kategorizira poznate riječi i fraze iz dužih pisanih tekstova
  • čita i analizira različite vrste i oblike pisanih tekstova (poruke, tekstove, pisma, e-mail, oglas, dijalog, kalendar termina,  itd.)
  • predviđa značenje riječi iz konteksta i riječi stavlja u novi kontekst.
  • vodi monolog i interakciju od jedne do dvije minute
  • komentira dobivene informacije iz pisanih i zvučnih poruka
  • razgovara razgovijetno o poznatim temama
  • postavlja pitanja i daje odgovore na poznate teme (razgovor za posao)
  • pravilno primjenjuje izgovor i red riječi u razgovoru
  • prezentira kritičko mišljenje i osvrte na poznatu temu
  • izražava stav raspravljajući o poznatim temama
  • nepripremljen razgovara o poznatim temama ili o temama osobnog interesa.
  • prepričava sadržaj filma. 
  • svijet zapošljavanja 
  • putovanja i kultura življenja 
  • blagdani i običaji  
  • moderno društvo
  • medijska kultura
  • ovisnosti.
  • traženje posla, poslovni svijet, pisanje prijave, zamolbe, motivacijskog pisma, vrste poslova, sličnosti i razlike zapošljavanja Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja
  • kako organizirati putovanje, način rezervacije, kultura življenja u zemljama njemačkog govornog područja
  • obraditi sve blagdane, praznike i običaje uz priče i mitove, vjerovanja, Oktoberfest, karneval i dr.
  • pitanja mladih, socijalni problemi, prihvaćenost u društvu, norme društva, utjecaj okoline na mlade, utjecaj reklama, potrošačko društvo, kupovina i dr.
  • vrste medija, uloga medija u društvu, pozitivni i negativni utjecaji medija na društvo, film, serija, radio, emisije
  • koje ovisnosti imamo, savjeti, borba s ovisnošću u Hrvatskoj i zemljama njemačkog govornog područja.
  • pluskvamperfekt
  • subjektna rečenica (wer, was, dass)
  • objektna rečenica
  • pokazne zamjenice (der, dieser, solcher)
  • mjesni prilozi (hier, dort, oben)
  • konjunktiv preterita glagola werden, sein, haben i ostalih nepravilnih glagola
  • kondicional I. (würde +infinitiv)
  • pogodbene rečenice
  • dopusne rečenice
  • pasiv (pregled pasiva u svim vremenima)
  • pretvorba aktivnih u pasivne rečenice
  • infinitiv pasiva
  • particip I. i II.

Primjena različitih strategija slušanja doprinosi  poboljšanju razumijevanja slušanjem kod učenika:

Prije slušanja: Razgovarajući o temi koja će biti obrađena u tekstu na njemačkom jeziku učenik aktivira svoje prethodno znanje i iskustvo. Učenik treba postaviti ciljeve slušanja kako bi znao što očekuje i što želi postići tijekom slušanja teksta. Pod ciljevima slušanja podrazumijeva se globalno, selektivno i detaljno slušanje, ovisno o tome jesu li potrebne sve informacije iz teksta, kao npr. najava dolaska zrakoplova (detaljno slušanje) ili je potrebno samo prepoznati relevantne činjenice u tekstu (selektivno slušanje). Kod globalnog slušanja potrebno je prepoznati temu i razumjeti glavnu misao. Na temelju naslova, slika ili poznatih informacija učenik može pokušati predvidjeti o čemu će tekst govoriti.

Tijekom slušanja: Učenik aktivno sluša tekst, fokusirajući se na ključne informacije, glavne ideje i važne pojedinosti. Mulitple Choice zadatci/zadatci alternativnog odabira su zadatci kojima se dade provjeriti razumijevanje slušnog teksta. Učenik bilježi ključne riječi i izraze tijekom slušanja kako bi olakšao razumijevanje i kasnije ponavljanje.Preporuča se učenicima podijeliti tekst audio snimke u obliku teksta s prazninama. Učenici tijekom slušanja audio zapisa čitaju isti tekst i upisuju riječi koje nedostaju. Povremeno se pauzira tijekom slušanja kako bi učenik provjerio svoje razumijevanje.

Nakon slušanja: Učenik ponovno sluša tekst kako bi učvrstio svoje razumijevanje i raspravlja o tekstu kako bi provjerio razumijevanje i izmijenio mišljenja o sadržaju, razgovara o ključnim idejama, pojedinostima, osjećajima i mislima vezanim uz tekst. Učenik rješava vježbe koje provjeravaju njegovo razumijevanje teksta, poput odgovaranja na pitanja, popunjavanja praznina ili sastavljanja sažetka. Učenik uspoređuje svoje predviđanje s onim što je zapravo čuo kako bi vidio koliko su njegove pretpostavke bile točne. Učenik prima povratne informacije o svom razumijevanju i naglašava koje su točne informacije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Strategije i tehnike za selektivno, detaljno i globalno čitanje teksta na stranom jeziku su izvrsni načini za razvijanje različitih aspekata jezičnih vještina. Ove vježbe omogućuju učenicima da se usmjere na različite razine razumijevanja teksta. Evo nekoliko primjera za svaku vrstu čitanja:

Selektivno čitanje:

Učenici odgovaraju na niz pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Učenici trebaju pronaći odgovore u tekstu, usredotočujući se samo na specifične informacije.

Učenicima se na raspolaganje stavlja popis riječi koje će tražiti u tekstu. Učenici trebaju pronaći i označiti svaku riječ kada je pronađu.

Učenicima se na raspolaganje stavljaju tablice na raspolaganju u čije ćelije unose tražene podatke iz teksta.

Detaljno čitanje:

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst s pitanjima koja zahtijevaju opsežnije odgovore. Potrebno je pažljivo pročitati tekst kako bi pronašli sve potrebne informacije za odgovore.

Učenici prema naputku pronalaze određeni broj činjenica, primjera ili pojedinosti u tekstu.

Učenici pišu sažetak teksta s glavnim idejama i ključnim informacijama.

Globalno čitanje:

Učenici odgovaraju na opća pitanja o cijelom tekstu koja zahtijevaju razumijevanje glavne teme i svrhe teksta.

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst bez naslova i potrebno je da smisle prikladan naslov koji odražava glavnu temu teksta.

Učenici mogu raditi na usmenom izvještaju o tekstu, iznoseći glavne ideje i ključne informacije bez upotrebe teksta kao pomoći.

Važno je prilagoditi strategije i tehnike prema razini jezičnih vještina i dobnim skupinama učenika. Određenim vježbama potiču se različiti aspekti čitanja i razumijevanja teksta na njemačkom jeziku što će učenicima pomoći da postanu bolji čitatelji i razviju vještine potrebne za učinkovito učenje njemačkog jezika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Impulsi i povodi za razgovor u nastavi njemačkog jezika igraju ključnu ulogu u poticanju učenika na aktivno sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku. Učeniku se predočuju različiti impulsi i povodi koji mu pomažu u stjecanju vještina govorenja na njemačkom jeziku:

Fotografije, slike ili ilustracije služe kao povod za  raspravu o temama vezanim uz svakodnevni život, putovanja, kulturu ili prirodu njemačkog govornog područja. Na temelju audio zapisa, snimaka razgovora, intervjua ili glazbe  učenici postavljaju pitanja, izražavaju svoja mišljenja i dojmove.

Učenik pretražuje i donosi izvješća o aktualnim vijestima na njemačkom jeziku, nakon čega slijedi grupna ili individualna rasprava o tim temama. Učenik sudjeluje u simulaciji putovanja na njemačkom govornom području, od planiranja itinerera i rezervacije smještaja do izražavanja interesa za lokalnu kulturu i gastronomiju. U igri uloga, poput kupca i prodavača, turista i lokalnog stanovnika, učenik preuzima različite uloge kako bi potaknuo komunikaciju u određenim situacijama. U debati o kontroverznim temama vezanim uz društvo, kulturu ili tehnologiju, učenik izražava svoja mišljenja na njemačkom jeziku. Učenik piše priče, eseje ili priprema govorne prezentacije o određenoj temi na njemačkom jeziku te ih prezentira pred razredom. Učenik se suočava s situacijama koje zahtijevaju rješavanje problema na njemačkom jeziku, poput organizacije događaja ili rješavanja izazova u skupinama. Učenik istražuje određene aspekte njemačke kulture, povijesti ili suvremenog društva te predstavlja svoje spoznaje u obliku prezentacija. Učenik postavlja pitanja kako bi se upoznao s drugima i vježbao osnovne konverzacijske vještine.

Jezični obrasci ili izrazi za komunikaciju (Redemittel) su izrazi koji se često koriste u kontekstu jezičnih materijala ili udžbenika kako bi se označili standardni izrazi, fraze ili rečenice koje se mogu koristiti u određenim situacijama ili tematskim područjima za lakšu komunikaciju na stranom jeziku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).


A.III.4

Učenik piše srednje dug tekst. 

SJZ-4.3.1
  • piše srednje dug tekst od 100 do 200 riječi, ovisno o vrsti teksta
  • piše jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa
  • pravilno primjenjuje pravopisna i gramatička pravila
  • piše pitanja i odgovore o poznatim temama
  • zapisuje srednje dug tekst slušajući govornika
  • piše i nadopunjuje pisma, e-mailove i srednje duge tekstove (životopis, motivacijsko pismo).
  • pismo
  • e-mail
  • životopis 
  • motivacijsko pismo.

Nastavnik njemačkog jezika koristi različite pristupe kako bi potaknuo razvoj vještine pisanja kod svojih učenika. Jedan od tih pristupa su popisi riječi i mreže ideja u kojima učenici ne proizvode tekst, nego pripremaju učenika za pisanje teksta. Na taj se način aktivira predznanje, pišu riječi na određenu temu i skupljaju ideje i asocijacije koje se koriste kao inspiracija za pisanje. Nastavnik može prikazati primjere eseja, pisama, putopisa i drugih vrsta tekstova kako bi učenici stekli uvid u strukturu i organizaciju tih tekstova.

Drugi pristup je kroz istraživanje, gdje se učenici potiču na istraživanje različitih izvora informacija na njemačkom jeziku kako bi prikupili građu za pisanje svojih radova. Učenici mogu koristiti knjige, članke, internetske stranice i druge izvore u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za svoj rad.

Strukturirajuće vježbe pisanja pomažu učenicima pri organiziranju svojih misli i teksta na logičan način. Na primjer, kroz vježbe mapiranja uma (mind mapping) ili organiziranja informacija u obliku naslova i podnaslova, učenici razvijaju jasnu strukturu svog pisanja. Vježbama rečenične strukture učenicima se stavlja rečenicu s miješanim redom riječi na raspolaganje koju trebaju preurediti na ispravan način. Pri vježbi povezivanja rečenica od učenika se očekuje napisati dvije ili više rečenica koje su povezane veznikom kako bi stvorili smislenu cjelinu. Tijekom vježbe dopunjavanja rečenice učenici odgovarajućim izrazima dopunjuju rečenicu s prazninama. Pisanje odgovora na razglednicu ili na pismo na njemačkom jeziku može biti izvrsna vježba za učenike kako bi prakticirali svoje jezične vještine, vokabular i gramatičke strukture. U svom odgovoru, učenik koristi osnovne elemente pisanja na njemačkom jeziku, uključujući pozdrave, izražavanje zahvalnosti, pohvale, opisivanje trenutnih aktivnosti i planova te izraze brige i želje za ponovnim susretom. Pisanje opisa  pomaže učenicima pri razvijanju bogatog rječnika. Time se koristi prilika za prakticiranje gramatičkih struktura i stilova pisanja na njemačkom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

B
Međukulturna kompetencija
B.III.1

Učenik koristi i bira medije i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju za razvoj jezične pismenosti na njemačkom jeziku.

SJZ-2.3.2 SJZ-4.3.2
  • koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije za čitanje, pisanje i slušanje različitih stilova i formi teksta
  • koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju za komentiranje i analiziranje kulture, običaja, tradicija, mitova, vjerovanja, blagdana, stereotipa i kulturnih znamenitosti zemalja njemačkog govornog područja
  • koristi obrađeni sadržaj za iskazivanje vlastitih uvjerenja i stavova o multikulturnosti (način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje i dr.)
  • pokazuje prijateljstvo, suradnju i empatiju pri sudjelovanju i u društvenim aktivnostima
  • prepoznaje kulturne i lingvističke različitosti u razgovoru s pripadnicima zemalja njemačkog govornog područja te u usmenoj komunikaciji koristi autentične izraze.
  • različite forme teksta
  • kultura, običaji, tradicija, mitovi, vjerovanja, blagdani, stereotip i kulturne znamenitosti zemalja njemačkog govornog područja
  • način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje
  • prijateljstvo, suradnja i empatija pri sudjelovanju u društvenim aktivnostima.

U ostvarivanju ishoda međukulturne kompetencije primjenjuju se različite nastavne metode i aktivnosti koje podržavaju razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Interaktivna nastava uključuje aktivno sudjelovanje učenika u proces učenja putem diskusija, grupnog rada i suradnje. Učenici dijele svoja iskustva, razmišljanja i vrijednosti kako bi stvorili otvoreno i inkluzivno razredno ozračje. Studijama slučaja učenici istražuju konkretne primjere kulturnih interakcija, sukoba ili uspjeha. Analiziranje tih slučajeva doprinosi razumijevanju složenosti međukulturalnih situacija i razvijanju suosjećanja i kritičkog razmišljanja. Simulacije i uloge omogućuju učenicima preuzimanje uloge pripadnika različitih kultura kako bi bolje razumjeli njihove perspektive. Organiziranjem simulacija različitih kulturnih događaja, dijaloga ili pregovora ističu se različite vrijednosti i stavovi. Učenicima se istraživačkim projektom istražuju određenu kulturu, njezine običaje, povijest, umjetnost i druge aspekte. Na taj način samostalno istražuju i produbljuju svoje znanje o drugim kulturama. Korištenjem autentičnih materijala poput njemačkih časopisa, novina, knjiga, filmova, glazbe i internetskih izvora omogućen je učenicima susret s autentičnim jezikom i kulturnim kontekstom njemačkog govornog područja. Analiza tih materijala može uključivati rasprave o društvenim temama, običajima, umjetnosti i kulturi Njemačke. Primjena audiovizualnih materijala, filmova, glazbe i drugih multimedijalnih izvora može pomoći učenicima u upoznavanju s drugim kulturama, u razumijevanju njihove vrijednosti i stvaranju emocionalne vezu s drugima. Poticanje učenika da se osvrnu na vlastite kulturne pretpostavke i način na koji gledaju na druge kulture doprinosi razumijevanju vlastitih perspektiva i predrasuda. Razumijevanje globalnih problema kao što su klimatske promjene, migracije i socijalna nejednakost pomaže učenicima shvatiti kako su povezane kulture diljem svijeta. Učenje o globalnim problemima također može pomoći učenicima pri razvijanju empatije i suosjećanja prema ljudima iz drugih zemalja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Povijest (znamenitosti, povijesni događaji), Biologija (hrana, zdravlje), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (zvučni i videozapisi).

C
Samostalno ovladavanje jezikom
C.III.1

Učenik koristi strategije učenja i upotrebe jezika u različitim situacijama.

SJZ-2.3.2 SJZ-3.2.1 SJZ-4.3.2
  • povezuje i analizira glavne ideje i važne detalje u srednje dugom tekstu
  • objašnjava značenje nepoznatih i višeznačnih riječi u srednje dugim tekstovima i koristi rječnik
  • analizira značenje smislenih cjelina i opće tematike
  • istražuje nove izraze i fraze u svakodnevnim situacijama
  • koristi složenije izraze u razgovoru, izražava svoja uvjerenja i uvažava mišljenja drugih
  • izrađuje dužu prezentaciju na zadanu temu uz pomoć prikupljenih informacija
  • koristi jednostavne forme pisanja reklama, obavijesti, novosti i molbi
  • učenik upotrebljava elektronički ili dvojezični rječnik i popis riječi u udžbeniku
  • primjenjuje i odabire strategije slušanja i čitanja
  • bira uvježbane tehnike pisanja i primjenjuje one koje odgovaraju vlastitom stilu učenja
  • izgrađuje vještinu govora koristeći komunikacijske strategije. 
  • višeznačne riječi
  • prezentacija
  • tehnike i strategije pisanja
  • tehnike i strategije slušanja i čitanja
  • stilovi učenja
  • komunikacijske vještine.

Samostalnost u ovladavanju jezikom postiže se primjenom različitih strategija. Jasni jezični ciljevi postavljaju se i organizacija vlastitog učenja provodi se kako bi se osigurala dosljednost i redovitost u pristupu jezičnom učenju. Različiti izvori za učenje njemačkog jezika koriste se kako bi se proširilo jezično znanje, uključujući knjige, online tečajeve, jezične aplikacije, videozapise i podcaste. Stjecanje različitih perspektiva i stilova učenja omogućuje se korištenjem svestranih izvora. Prilagodba nastavnih metoda i strategija prema tipovima učenja omogućuje učenicima  razumijevanje  jezičnih sadržaja, što rezultira povećanom samostalnošću i učinkovitosti u ovladavanju jezikom. Nastavnici koji prepoznaju različite tipove učenja kod svojih učenika mogu im pomoći unaprijediti svoje jezične vještine i kompetencije na način koji odgovara njihovim individualnim potrebama i preferencijama, potičući time njihovu samostalnost u jezičnom učenju.

Samoocjenjivanjem se redovito procjenjuje napredak i slabosti u jezičnom znanju kako bi se napori usmjerili na problematična područja. Povezivanje s govornicima njemačkog jezika potiče se putem jezičnih razmjena, online razgovora ili sudjelovanjem u njemačkim društvenim događanjima kako bi se poboljšale govorne vještine i osjećaj sigurnosti u komunikaciji na njemačkom jeziku. Koriste se kreativne metode za učenje, poput izrade vlastitih flash kartica, pisanja dnevnika na njemačkom jeziku ili izrade kratkih priča kako bi se potaknula zainteresiranost i angažman u učenju. Samostalno rješavanje jezičnih izazova koji se pojavljuju tijekom učenja također je dio pristupa. Traže se rješenja, istražuju se gramatička pravila i primjenjuju se nova znanja u praksi kako bi se poboljšale jezične vještine.

Europski jezični portfolio pruža učenicima mogućnost preuzeti aktivnu ulogu u praćenju i vođenju svog jezičnog razvoja. Potiče ih u prepoznavanju svojih ciljeva, planiranju vlastitog jezičnog učenja i razvoju samopouzdanja u korištenju jezika. Kroz refleksiju i samoprocjenu, učenici postaju svjesni svog napretka i područja koja zahtijevaju daljnje usavršavanje. Također, Europski jezični portfolio pruža priliku za razmjenu iskustava i znanja s drugim učenicima i govornicima jezika, dajući podstrek za interakciju i međukulturalno razumijevanje.

Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (spoznaja kako mozak uči, tipovi učenja), i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, odnos prema odgovrnosti), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (samostalno korištenje aplikacija za učenje njemačkog jezika).

  • Srednje
  • IV
Godine učenja i podučavanja predmeta: 9
A Jezično - komunikacijska kompetencija
A.IV.1
A.IV.2
A.IV.3
A.IV.4
B Međukulturna kompetencija
B.IV.1
C Samostalno ovladavanje jezikom
C.IV.1
A
Jezično - komunikacijska kompetencija

A.IV.1

Učenik sluša srednje dug tekst.

A.IV.2

Učenik čita srednje dug tekst.

A.IV.3

 Učenik govori kratak do srednje dug tekst. 

SJZ-1.2.1 SJZ-1.1.1 POO-2.2.2 POO-3.2.1 POO-3.1.1
  • sluša srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • povezuje grafijsku i zvučnu sliku teksta sa značenjem
  • izdvaja točne i netočne informacije o slušanom tekstu
  • globalno, selektivno i detaljno analizira srednje dug tekst u zvučnom zapisu ili videozapisu
  • nadopunjuje tekst slušajući video ili zvučni zapis
  • izdvaja informacije iz medijskih sadržaja (film, serija, radio).
  • čita srednje dug tekst od 350 do 500 riječi, ovisno o godini učenja
  • pravilno izgovara riječi i pravilno koristi naglasak i intonaciju riječi, odnosno rečenica
  • izdvaja poznate riječi i fraze iz srednje dugih pisanih tekstova i koristi ih u novim kontekstima
  • čita i analizira različite vrste i oblike pisanih tekstova. (poruke, tekstove, pisma, e-mail, oglas, dijalog, kalendar termina, životopis, motivacijsko pismo, zamolba,  itd.)
  • predviđa značenje riječi iz konteksta i koristi ih u novom kontekstu
  • razumije opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima. 
  • vodi monolog i interakciju od jedne do dvije minute
  • komentira dobivene informacije iz pisanih i zvučnih tekstova
  • razgovara razgovijetno o poznatim temama
  • postavlja pitanja i daje odgovore na poznate teme
  • pravilno primjenjuje izgovor i red riječi u razgovoru
  • prezentira kritičko mišljenje i osvrte na poznatu temu
  • izražava stav  raspravljajući o poznatim temama
  • nepripremljen razgovara o poznatim temama ili o temama osobnog interesa
  • prepričava sadržaj filma
  • ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove. 
  • punoljetnost 
  • obrazovanje
  • blagdani i običaji
  • ekologija
  • zemlje i ljudi 
  • medijska kultura.
  • što je punoljetnost, što možeš sa 14, 16 i 18 godina u zemljama njemačkog govornog područja i u Hrvatskoj, izraziti osobno mišljenje punoljetnosti, lijepo ponašanje, kakvi trebamo biti kao zreliji ljudi, vozački ispit
  • što slijedi nakon srednje škole, studirati ili raditi, zanimanja, razlike obrazovanja u zemljama njemačkog govornog područja i u Hrvatskoj, mogućnosti zapošljavanja, kako se zaposliti, što su prije bili traženi poslovi, a što danas
  • različiti običaji u zemljama njemačkog govornog područja i u Hrvatskoj, prigodne priče, vjerovanja, mitovi, svi blagdani, praznici, neradni dani
  • okoliš, razvrstavanje otpada, klimatske promjene, svijest ljudi, ugrožene životinje, izumrle vrste i dr.
  • izdvojiti zanimljive pokrajine i regije, gradove i četvrte gdje vladaju određeni „nepisani“ posebni zakoni, gdje zemlja ili određena država nema utjecaj na takvo stanje, ulične bande, beskućnici, životi na rubu društva
  • vrste medija, uloga medija u društvu, pozitivni i negativni utjecaji medija na društvo, film, serija, radio, emisija.
  • perfekt (ponavljanje svih glagola, a osobito modalnih s i bez infinitiva glavnog glagola)
  • načinske rečenice (indem, ohne dass, anstatt dass)
  • konjunktiv preterita i pluskvamperfekta, Kondicional I.
  • pogodbene rečenice (wenn i falls)
  • poredbene rečenice
  • perfekt, preterit, prezent i obrađene zavisne rečenice
  • posljedične rečenice
  • upravni i neupravni govor.

 

Primjena različitih strategija slušanja doprinosi  poboljšanju razumijevanja slušanjem kod učenika:

Prije slušanja: Razgovarajući o temi koja će biti obrađena u tekstu na njemačkom jeziku učenik aktivira svoje prethodno znanje i iskustvo. Učenik treba postaviti ciljeve slušanja kako bi znao što očekuje i što želi postići tijekom slušanja teksta. Pod ciljevima slušanja podrazumijeva se globalno, selektivno i detaljno slušanje, ovisno o tome jesu li potrebne sve informacije iz teksta, kao npr. najava dolaska zrakoplova (detaljno slušanje) ili je potrebno samo prepoznati relevantne činjenice u tekstu (selektivno slušanje). Kod globalnog slušanja potrebno je prepoznati temu i razumjeti glavnu misao. Na temelju naslova, slika ili poznatih informacija učenik može pokušati predvidjeti o čemu će tekst govoriti.

Tijekom slušanja: Učenik aktivno sluša tekst, fokusirajući se na ključne informacije, glavne ideje i važne pojedinosti. Mulitple Choice zadatci/zadatci alternativnog odabira su zadatci kojima se dade provjeriti razumijevanje slušnog teksta. Učenik bilježi ključne riječi i izraze tijekom slušanja kako bi olakšao razumijevanje i kasnije ponavljanje.Preporuča se učenicima podijeliti tekst audio snimke u obliku teksta s prazninama. Učenici tijekom slušanja audio zapisa čitaju isti tekst i upisuju riječi koje nedostaju. Povremeno se pauzira tijekom slušanja kako bi učenik provjerio svoje razumijevanje.

Nakon slušanja: Učenik ponovno sluša tekst kako bi učvrstio svoje razumijevanje i raspravlja o tekstu kako bi provjerio razumijevanje i izmijenio mišljenja o sadržaju, razgovara o ključnim idejama, pojedinostima, osjećajima i mislima vezanim uz tekst. Učenik rješava vježbe koje provjeravaju njegovo razumijevanje teksta, poput odgovaranja na pitanja, popunjavanja praznina ili sastavljanja sažetka. Učenik uspoređuje svoje predviđanje s onim što je zapravo čuo kako bi vidio koliko su njegove pretpostavke bile točne. Učenik prima povratne informacije o svom razumijevanju i naglašava koje su točne informacije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Strategije i tehnike za selektivno, detaljno i globalno čitanje teksta na stranom jeziku su izvrsni načini za razvijanje različitih aspekata jezičnih vještina. Ove vježbe omogućuju učenicima da se usmjere na različite razine razumijevanja teksta. Evo nekoliko primjera za svaku vrstu čitanja:

Selektivno čitanje:

Učenici odgovaraju na niz pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Učenici trebaju pronaći odgovore u tekstu, usredotočujući se samo na specifične informacije.

Učenicima se na raspolaganje stavlja popis riječi koje će tražiti u tekstu. Učenici trebaju pronaći i označiti svaku riječ kada je pronađu.

Učenicima se na raspolaganje stavljaju tablice na raspolaganju u čije ćelije unose tražene podatke iz teksta.

Detaljno čitanje:

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst s pitanjima koja zahtijevaju opsežnije odgovore. Potrebno je pažljivo pročitati tekst kako bi pronašli sve potrebne informacije za odgovore.

Učenici prema naputku pronalaze određeni broj činjenica, primjera ili pojedinosti u tekstu.

Učenici pišu sažetak teksta s glavnim idejama i ključnim informacijama.

Globalno čitanje:

Učenici odgovaraju na opća pitanja o cijelom tekstu koja zahtijevaju razumijevanje glavne teme i svrhe teksta.

Učenicima se stavlja na raspolaganje tekst bez naslova i potrebno je da smisle prikladan naslov koji odražava glavnu temu teksta.

Učenici mogu raditi na usmenom izvještaju o tekstu, iznoseći glavne ideje i ključne informacije bez upotrebe teksta kao pomoći.

Važno je prilagoditi strategije i tehnike prema razini jezičnih vještina i dobnim skupinama učenika. Određenim vježbama potiču se različiti aspekti čitanja i razumijevanja teksta na njemačkom jeziku što će učenicima pomoći da postanu bolji čitatelji i razviju vještine potrebne za učinkovito učenje njemačkog jezika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

Impulsi i povodi za razgovor u nastavi njemačkog jezika igraju ključnu ulogu u poticanju učenika na aktivno sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku. Učeniku se predočuju različiti impulsi i povodi koji mu pomažu u stjecanju vještina govorenja na njemačkom jeziku:

Fotografije, slike ili ilustracije služe kao povod za  raspravu o temama vezanim uz svakodnevni život, putovanja, kulturu ili prirodu njemačkog govornog područja. Na temelju audio zapisa, snimaka razgovora, intervjua ili glazbe  učenici postavljaju pitanja, izražavaju svoja mišljenja i dojmove.

Učenik pretražuje i donosi izvješća o aktualnim vijestima na njemačkom jeziku, nakon čega slijedi grupna ili individualna rasprava o tim temama. Učenik sudjeluje u simulaciji putovanja na njemačkom govornom području, od planiranja itinerera i rezervacije smještaja do izražavanja interesa za lokalnu kulturu i gastronomiju. U igri uloga, poput kupca i prodavača, turista i lokalnog stanovnika, učenik preuzima različite uloge kako bi potaknuo komunikaciju u određenim situacijama. U debati o kontroverznim temama vezanim uz društvo, kulturu ili tehnologiju, učenik izražava svoja mišljenja na njemačkom jeziku. Učenik piše priče, eseje ili priprema govorne prezentacije o određenoj temi na njemačkom jeziku te ih prezentira pred razredom. Učenik se suočava s situacijama koje zahtijevaju rješavanje problema na njemačkom jeziku, poput organizacije događaja ili rješavanja izazova u skupinama. Učenik istražuje određene aspekte njemačke kulture, povijesti ili suvremenog društva te predstavlja svoje spoznaje u obliku prezentacija. Učenik postavlja pitanja kako bi se upoznao s drugima i vježbao osnovne konverzacijske vještine.

Jezični obrasci ili izrazi za komunikaciju (Redemittel) su izrazi koji se često koriste u kontekstu jezičnih materijala ili udžbenika kako bi se označili standardni izrazi, fraze ili rečenice koje se mogu koristiti u određenim situacijama ili tematskim područjima za lakšu komunikaciju na stranom jeziku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj ((hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).


A.IV.4

 Učenik piše srednje dug tekst. 

SJZ-4.3.1
  • piše srednje dug tekst od 100 do 200 riječi, ovisno o vrsti teksta
  • piše jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa
  • pravilno primjenjuje pravopisna i gramatička pravila
  • piše pitanja i odgovore o poznatim temama
  • zapisuje duže tekstove slušajući govornika
  • piše i nadopunjuje pisma, referate, eseje i srednje duge tekstove
  • piše osobno pismo opisujući svoje osobne doživljaje i dojmove. 
  • pismo
  • referat
  • esej
  • opis vlastitog doživljaja i dojma.

Nastavnik njemačkog jezika koristi različite pristupe kako bi potaknuo razvoj vještine pisanja kod svojih učenika. Jedan od tih pristupa su popisi riječi i mreže ideja u kojima učenici ne proizvode tekst, nego pripremaju učenika za pisanje teksta. Na taj se način aktivira predznanje, pišu riječi na određenu temu i skupljaju ideje i asocijacije koje se koriste kao inspiracija za pisanje. Nastavnik može prikazati primjere eseja, pisama, putopisa i drugih vrsta tekstova kako bi učenici stekli uvid u strukturu i organizaciju tih tekstova.

Drugi pristup je kroz istraživanje, gdje se učenici potiču na istraživanje različitih izvora informacija na njemačkom jeziku kako bi prikupili građu za pisanje svojih radova. Učenici mogu koristiti knjige, članke, internetske stranice i druge izvore u svrhu prikupljanja relevantnih informacija za svoj rad.

Strukturirajuće vježbe pisanja pomažu učenicima pri organiziranju svojih misli i teksta na logičan način. Na primjer, kroz vježbe mapiranja uma (mind mapping) ili organiziranja informacija u obliku naslova i podnaslova, učenici razvijaju jasnu strukturu svog pisanja. Vježbama rečenične strukture učenicima se stavlja rečenicu s miješanim redom riječi na raspolaganje koju trebaju preurediti na ispravan način. Pri vježbi povezivanja rečenica od učenika se očekuje napisati dvije ili više rečenica koje su povezane veznikom kako bi stvorili smislenu cjelinu. Tijekom vježbe dopunjavanja rečenice učenici odgovarajućim izrazima dopunjuju rečenicu s prazninama. Pisanje odgovora na razglednicu ili na pismo na njemačkom jeziku može biti izvrsna vježba za učenike kako bi prakticirali svoje jezične vještine, vokabular i gramatičke strukture. U svom odgovoru, učenik koristi osnovne elemente pisanja na njemačkom jeziku, uključujući pozdrave, izražavanje zahvalnosti, pohvale, opisivanje trenutnih aktivnosti i planova te izraze brige i želje za ponovnim susretom. Pisanje opisa  pomaže učenicima pri razvijanju bogatog rječnika. Time se koristi prilika za prakticiranje gramatičkih struktura i stilova pisanja na njemačkom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Biologija (hrana, zdravlje, životinje, dijelovi tijela), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (sport i hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (radovi, crteži, zvučni zapisi i videozapisi).

B
Međukulturna kompetencija
B.IV.1

Učenik primjenjuje pravila i norme sporazumijevanja i pismenog izražavanja.

SJZ-4.3.2
  • jezično uobličava i opisuje dijagrame, statistike i grafikone
  • koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju za komentiranje i analiziranje kulture, običaja, tradicija, mitova, vjerovanja, blagdana, stereotipa i kulturnih znamenitosti zemalja njemačkog govornog područja
  • komentira i analizira kulturu, tradiciju, običaje, mitove, vjerovanja, blagdane, stereotipe i kulturne znamenitosti svoje zemlje
  • koristi obrađeni sadržaj za iskazivanje vlastitih uvjerenja i stavova o multikulturnosti (način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje i dr.)
  • pokazuje prijateljstvo, suradnju i empatiju pri sudjelovanju u društvenim aktivnostima
  • prepoznaje kulturne i lingvističke različitosti u razgovoru s pripadnicima zemalja njemačkog govornog područja te u usmenoj komunikaciji koristi autentične izraze
  • analizira međukulturne razlike i koristi norme razgovora i pisanja s pripadnicima drugih kultura (zanimanje, školovanje, pisanje životopisa, motivacijskog pisma).
  • dijagrami, grafikoni, statistike
  • način zapošljavanja, kultura življenja, školovanje
  • zanimanje, školovanje, pisanje životopisa i motivacijskog pisma.

Priprema učenika za jezično uobličavanje grafikona, dijagrama i statistika provodi se korištenjem različitih vježbi. Počinje se s jednostavnim zadacima u kojima grafikoni opisuju što se prikazuje i izvode se zaključci iz njih. Nakon toga, učenici uspoređuju više grafikona, te opisuju razlike i sličnosti među njima. Statistički podaci o određenim temama podastiru se učenicima kako bi napisali članke i izvješća koristeći se tim informacijama. Grafičke informacije prenose se u tekstualni oblik koristeći odgovarajuće fraze i izraze, koje im nastavnik stavlja na raspolaganje.  Potaknuti kreativnošću i angažmanom, učenici istražuju teme koje ih zanimaju te izrađuju vlastite grafikone i dijagrame kako bi vizualno prikazali svoje spoznaje. Zatim se od učenika očekuje usmeno ili pismeno obrazloženje prikazanih informacija. Tijekom rasprava, organiziraju se interaktivni razgovori u kojima se grafikoni analiziraju i interpretiraju. Na taj način, učenici postupno razvijaju svoje jezične vještine u oblikovanju grafikona, dijagrama i statistika te postaju sposobni jasnije i preciznije izraziti svoje spoznaje pomoću tih alata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (svi sadržaji), Engleski jezik (svi sadržaji), Geografija (zemlje, gradovi, jezici, kontinenti, znamenitosti), Povijest (znamenitosti, povijesni događaji), Biologija (Ekologija), Matematika (brojevi), Likovna kultura (boje, materijal, uzorci), Tjelesna i zdravstvena kultura (hobiji), Vjeronauk (religija, običaji, tradicije) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (hrana, ljudsko tijelo, navike, bolesti, kulturni identitet, doprinos zajednici, komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, dom i obitelj, priroda, okoliš, odnosi prema okolini), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (zvučni zapisi i videozapisi, izrada grafikona, statistika i dijagrama).

C
Samostalno ovladavanje jezikom
C.IV.1

 Učenik koristi strategije učenja njemačkog jezika i primjenjuje ih u različitim situacijama. 

SJZ-2.1.1 SJZ-3.2.1 SJZ-4.3.1
  • objašnjava i analizira značenje riječi u srednje dugim tekstovima te koristi rječnik
  • analizira značenje smislenih cjelina i opću tematiku
  • istražuje riječi i izraze i tumači jezične strukture u općim sadržajima
  • povezuje i analizira glavne ideje i važne detalje u srednje dugim tekstovima
  • koristi složene izraze u razgovoru, izražava svoja uvjerenja i uvažava mišljenje drugih
  • izrađuje dužu prezentaciju, dijagrame, grafove na zadanu temu uz pomoć prikupljenih informacija
  • primjenjuje stručne forme pisanja npr. poslovno pismo, CV, prijava za upis, motivacijsko pismo itd.
  • upotrebljava elektronički ili dvojezični rječnik i popis riječi u udžbeniku
  • primjenjuje i odabire strategije slušanja i čitanja
  • bira uvježbane tehnike pisanja i primjenjuje one koje odgovaraju vlastitom stilu učenja
  • izgrađuje vještinu govora koristeći komunikacijske strategije. 
  • prezentacija
  • dijagram, grafikon, statistika
  • strategije slušanja i čitanja
  • strategije i tehnike pisanja
  • komunikacijske strategije
  • stilovi učenja
  • motivacijsko pismo, molba, životopis
  • poslovno pismo 
  • prijava za upis.

Samostalnost u ovladavanju jezikom postiže se primjenom različitih strategija. Jasni jezični ciljevi postavljaju se i organizacija vlastitog učenja provodi se kako bi se osigurala dosljednost i redovitost u pristupu jezičnom učenju. Različiti izvori za učenje njemačkog jezika koriste se kako bi se proširilo jezično znanje, uključujući knjige, online tečajeve, jezične aplikacije, videozapise i podcaste. Stjecanje različitih perspektiva i stilova učenja omogućuje se korištenjem svestranih izvora. Prilagodba nastavnih metoda i strategija prema tipovima učenja omogućuje učenicima  razumijevanje  jezičnih sadržaja, što rezultira povećanom samostalnošću i učinkovitosti u ovladavanju jezikom. Nastavnici koji prepoznaju različite tipove učenja kod svojih učenika mogu im pomoći unaprijediti svoje jezične vještine i kompetencije na način koji odgovara njihovim individualnim potrebama i preferencijama, potičući time njihovu samostalnost u jezičnom učenju.

Samoocjenjivanjem se redovito procjenjuje napredak i slabosti u jezičnom znanju kako bi se napori usmjerili na problematična područja. Povezivanje s govornicima njemačkog jezika potiče se putem jezičnih razmjena, online razgovora ili sudjelovanjem u njemačkim društvenim događanjima kako bi se poboljšale govorne vještine i osjećaj sigurnosti u komunikaciji na njemačkom jeziku. Koriste se kreativne metode za učenje, poput izrade vlastitih flash kartica, pisanja dnevnika na njemačkom jeziku ili izrade kratkih priča kako bi se potaknula zainteresiranost i angažman u učenju. Samostalno rješavanje jezičnih izazova koji se pojavljuju tijekom učenja također je dio pristupa. Traže se rješenja, istražuju se gramatička pravila i primjenjuju se nova znanja u praksi kako bi se poboljšale jezične vještine.

Europski jezični portfolio pruža učenicima mogućnost preuzeti aktivnu ulogu u praćenju i vođenju svog jezičnog razvoja. Potiče ih u prepoznavanju svojih ciljeva, planiranju vlastitog jezičnog učenja i razvoju samopouzdanja u korištenju jezika. Kroz refleksiju i samoprocjenu, učenici postaju svjesni svog napretka i područja koja zahtijevaju daljnje usavršavanje. Također, Europski jezični portfolio pruža priliku za razmjenu iskustava i znanja s drugim učenicima i govornicima jezika, dajući podstrek za interakciju i međukulturalno razumijevanje.

Sadržaj ove tematske cjeline povezuje se sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (spoznaja kako mozak uči, tipovi učenja), i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj (komunikacijske kompetencije, emocije i ponašanja, obrazovni i profesionalni razvoj), Građanski odgoj i obrazovanje (školski sustav, odnos prema odgovrnosti), Poduzetnost (vrijeme, organizacija, timski rad, komunikacija, radne navike), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (samostalno korištenje aplikacija za učenje njemačkog jezika).