Nastava je uvijek drugačija i živi proces. Razlozi su brojni. Svaki razred, učenik i sat je individualan i zahtijeva različite pristupe i resurse da bi se postigli željeni ciljevi i ishodi učenja. Osnovni uvjet za uspješan nastavni sat je sama priprema učitelja/nastavnika koja uključuje i različite nastavne metode da bi se postigla zanimljiva nastava i uspješno usvajanje nastavnog sadržaja i vještina. Učitelju/nastavniku bi se trebala omogućiti i sva nastavna sredstva i pomagala kao i prilagodba učionice za suvremenu nastavu. Suvremena nastava je orijentirana na učenika. Zbog toga je za uspješan i plodonosan nastavni sat i nastavni sadržaj motivacija ključna.

Motivacija svakog učenika je jako važan dio nastavnog procesa. Na motivaciju učenika utječe više čimbenika.  Svaki učenik ima različit i individualan karakter i zbog toga je važno pronaći način za poticanje motivacije te je važno učiniti nastavu zanimljivom i plodonosnom kako bi se uspješno postigli ciljevi i obradili ishodi, te usvojile vještine. Svaki učenik dolazi iz drugačije obitelji, odrasta u različitom okruženju, posjeduje individualne interese i emocionalnu i socijalnu inteligenciju, sklonosti i ambicije. Različitim nastavnim metodama učitelj/nastavnik može potaknuti znatiželju i motivaciju svakog učenika za nastavni sat.

Motivaciju učitelj/nastavnik može potaknuti tako što učenika zainteresira za određene teme, probudi radoznalost i želju za aktivnim sudjelovanjem, a pri tom ga može dodatno motivirati i određenim nagradama, pohvalama ili ocjenama. Osim učitelja/nastavnika i učenici mogu voditi svoj portfolio koji učitelj/nastavnik ne smije ocjenjivati. Tako će moći brzo i pregledno pratiti svoj napredak u učenju. To će im dati osjećaj zadovoljstva i sigurnosti. 

U suvremenoj nastavi Njemačkog jezika potiče se samostalnost u učenju, tijekom koje učenik svjesno koristi određene strategije učenja i reflektira vlastito učenje. Učenici su svjesni kojem tipu učenika pripadaju te tako mogu ubrzati proces učenja i učiniti ga učinkovitijim. Nastava je tako osmišljena da odgovara na izazove koje postavljaju različiti stilovi učenja.

Svaki učenik voli sudjelovati u nastavi ako su sadržaji zanimljivi, ali ponekad se ne osjećaju dovoljno kompetentnima da bi ispunili zadatak ili očekivanja i zbog toga postaju zabrinuti, nesigurni, povučeni i pasivni. Može se dogoditi da učeniku bude dosadno, jer mu je nastavni sadržaj već poznat ili njihova sposobnost već nadilazi ono što se od njih očekuje u tom trenutku. Učitelj/nastavnik bi trebao prepoznati sposobnosti i osjećaje učenika te u skladu s tim djelovati i prilagoditi nastavni sat  tim zahtjevima. Potrebno je zadovoljiti odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama u razvoju, kao i darovitih učenika polazeći od iskustva učenja odabirom strategija primjerenih osobnom razvoju učenika te prikladno vrednovati postignuća. Učitelj/nastavnik u tom slučaju planira individualizirani/diferencirani pristup kako bi se što bolje ostvarili postavljeni ciljevi. 

Kako bi se učenik smisleno uključio u proces učenja i podučavanja trebalo bi svakom učeniku jasno i jednostavno objasniti zbog čega uče određeni predmet, što mogu očekivati u nastavnoj godini, obrazovnom razdoblju i na kraju nastavnog sata. Učeniku će tako biti transparentna svrha i cilj učenja predmeta i moći će samostalno pronaći načine kako doprinijeti lakšem usvajanju nastavnog sadržaja, jer će na taj način moći samostalno odrediti i pratiti svoj napredak i u tomu ustrajati. Na početku svake godine, obrazovnog razdoblja ili nastavnog sata može se ukratko objasniti zbog čega se radi određeni nastavni sadržaj, koja je svrha određene teme, kako se povezuje s drugim predmetima i čemu može koristiti trenutno i u budućnosti u svakodnevnom životu. Učitelj/nastavnik u pripremi sata uzima u obzir starosnu dob i interesne sfere učenika. 

Aktiviranjem predznanja učenik se aktivno uključuje u nastavni proces. Aktivnosti kao što su asociogrami, mentalne mape, razgovori u plenumu će doprinijeti razumijevanju teme koja se obrađuje. Aktiviranjem predznanja učenik postaje znatiželjan i njegova se usredotočenost usmjerava na zadanu temu. Prednost aktiviranja predznanja sastoji se u tome što se novo povezuje s poznatim. Učenik se osjeća uspješnim primjenjujući postojeće znanje. Učenik na temelju naslova i ilustracije pretpostavlja o čemu se u tekstu radi. Učitelj/nastavnik kod učenika  aktivira predznanje ilustracijama i ciljanim pitanjima.  Kod strukturiranja sata produktivnim zadatcima prethode receptivni zadatci. Tijekom nastavnog procesa važnost se daje svim jezičnim vještinama: receptivnim (slušanje i čitanje) i produktivnim (govor i pisanje).  Nastava usmjerena na djelovanje učenika uvažava predznanja učenika i razinu znanja koju donose sa sobom i interese ciljnih skupina. 

Materijal za slušanje i čitanje u udžbenicima bi trebao biti prikladan za ciljnu skupinu i motivirajući za učenike. Udžbenik bi trebao ponuditi barem pet različitih vrsta  i registara tekstova.  Učenici se mogu identificirati s tekstovima za slušanje i za čitanje koji ujedno pozivaju na razgovor. Teme tekstova iz zemljoznanstva trebaju biti autentični i pojedini dulji od tri minute. Učenici se osposobljavaju za razumijevanje čitanjem i slušanjem motivirajućim  zadatcima prije, tijekom i nakon slušanja i čitanja. 

Poticajno razredno - nastavno ozračje  za učenika stvara učitelj/nastavnik svojim pristupom, karakterom i pripremom nastavnoga sata. Učitelj/nastavnik bi trebao biti vedar, pristupačan, empatičan, motiviran, objektivan, pratiti razvoj i aktivnost svakog učenika i individualno ga poticati na napredak, poticati ga na preispitivanje i samostalno i vlastito učenje te steći njegovo povjerenje i uspostaviti međusobno poštivanje. Učitelj/nastavnik reflektira svoju nastavu i sposoban je vidjeti se očima učenika. Nastava usmjerena na učenika mijenja tradicionalnu ulogu učitelja/nastavnika, pri čemu se nastavni proces usmjerava na djelovanje učenika. Učitelj/nastavnik preuzima ulogu moderatora i trenera. Govorni udio učitelja/nastavnika tijekom nastave se izjednačava s govornim udjelom učenika što doprinosi ostvarenju komunikativne nastave.  Važno je i pratiti odnose među učenicima i njihovu suradnju međusobno te otkloniti nesigurnost i napetost među učenicima. Greške koje učenik čini tijekom upotrebe stranog jezika neophodne su i treba ih iskoristiti za daljnje planiranje nastavnog procesa. Učitelj/nastavnik je u stanju sagledati situaciju iz učenikove perspektive i osmisliti potrebne korake u nastavnom procesu kako bi učenik shvatio u čemu griješi. 

Senzornom intergracijom učenik koristi osjet opipa, sluha, okusa, vida  kako bi usvojio rječnik. TPR metodom (Total physical response) usklađuju se motoričke aktivnosti s pažljivo odabranim nastavnim sadržajima što na učenike i učenice djeluje motivirajuće. Posebno je učinkovita u prvim godinama učenja i doprinosi razigranom ozračju u nastavi Njemačkog jezika. Metodički - didaktičko razrađene pjesme učinit će nastavu raznolikom i primamljivom za učenike te će istovremeno učiniti sat dinamičnijim. 

Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije je u suvremenoj nastavi neizostavna i jedna je od ključnih kompetencija koja se treba razvijati kroz nastavu. Informacijsko-komunikacijska tehnologija može pridonijeti lakšoj pripremi nastavnog sata, učinkovitijoj obradi nastavnog sadržaja, postignuću ciljeva i ishoda i uspješnijoj usvojenosti različitih vještina. Informacijsko-komunikacijskom tehnologijom nastava i nastavni sat može biti inovativan, dinamičan, kreativan, fleksibilan i raznolik.  Pristup internetu omogućuje pretraživanje informacija iz cijeloga svijeta te se mogu iskoristiti za slanje vlastitih informacija u cijeli svijet.  Pri izviđanju pomoću internetske stranice učenici provode virtualno istraživanje i pomoću PPT-a mogu prikazati rezultate rada. Postoji niz zanimljvih alata za osmišljavanje kvizova npr. Kahoot, Mentimeter ili osmišljavanje animiranih filmova (Toontastic) itd. kojima se nastavni sadržaj može provjeriti i prezentirati. 

Okruženje u kojem učenik uči može biti također ključni čimbenik za uspješan nastavni sat. Učenik se u učionici treba osjećati ugodno i prihvaćeno. Učitelj/nastavnik određenim pristupom može postići interakciju između sebe i učenika, te između učenika međusobno. Uređenje učionice također igra veliku ulogu. U ukrašavanju učionice  različitim plakatima, bojama, slikama, zidnim novinama i crtežima koji su vezani za nastavni sat i sadržaj aktivno sudjeluju i odlučuju učenici zajedno s učiteljem/nastavnikom. Time se može indirektno djelovati na raspoloženje i motivaciju svakog učenika i učiniti predmet opipljivim. Ukrašavanje učionice slikama, crtežima i plakatima mogu uvelike pojednostaviti učitelju/nastavniku i učeniku održavanje nastave, jer im je time potrebni nastavni materijal na raspolaganju. Time se ne gubi vrijeme na pisanje određenog nastavnog sadržaja na ploči nego se vrijeme može iskoristiti za učinkovit rad učenika na određenim zadatcima. Raspored sjedenja utječe na međusobnu i kvalitetnu komunikaciju i suradnju među učenicima. U frontalnoj je nastavi zastupljena praksa sjedenja učenika prema naprijed pri čemu se učenici ne gledaju. Sjedenje u krugu, skupinama ili U-formi omogućava  interakciju što se reflektira na dinamiku nastave. Učitelj/nastavnik bira, ovisno o ishodu učenja, prikladni nastavni oblik: individualni, tandem, rad u skupinama ili kuglični ležaj.