• prepoznaje politiku kao specifičnu ljudsku djelatnost usmjerenu na opće dobro
• objašnjava osnovne pojmove politike i različite teorijske pristupe istima
• razlikuje ključne sudionike političkih procesa te njihove ideološke i programatske profile
• analizira politički sustav BiH, njegove razine vlasti te nadležnosti pojedinih razina.

• opisuje elemente države i klasificira tipologiju političkih sustava
• definira ključna obilježja demokratske političke kulture 
• prepoznaje važnost demokratske političke kulture za razvoj društvenoga pluralizma.

• objašnjava povijesni razvoj institucija Europske unije i interpretira temeljne vrijednosti na kojima je zasnovana
• objašnjava političke, socijalne i ekonomske učinke potencijalnoga članstva BiH u Europskoj uniji.

• određenje pojma politike i njegove komponente politike
• osnovni pojmovi politike: moć, vlast, legitimnost, suverenost; političke stranke: funkcije i tipovi stranaka
• spektar političkih ideologija
• politički ustroj BiH
• višerazinski federalni sustav: državna razina, entiteti, županije/kantoni i lokalna samouprava
• posebnosti izbornoga sustava BiH.

• struktura države, tipovi država i funkcije države
• oblici državnoga ustrojstva
• pojam političkoga poretka: stranački sustav, izborni sustav i sustav vlasti
• autoritarni i demokratski politički poretci
• tipovi političke kulture: parohijalna, podanička i demokratska.

• povijesni kontekst europskih integracija
• temeljni ugovori i krugovi proširenja
• institucionalna struktura EU
• kratak prikaz politike proširenja; perspektive članstva BiH.

Uvesti pojam politike u pluralnoj perspektivi čime će učenici na početku uočiti da politika nije jednoznačan pojam već ovisi o pristupu njezina percipiranja.

Osnovne pojmove politike podučavati u korelaciji te praktičnim primjerima ukazivati na njihovu međusobnu isprepletenost. Preko ovih pojmova povezati srodne predmete i discipline s politikom.

Naglasak staviti na pojašnjavanje političkoga sustava BiH, tj. sadržaj domene kontekstualizirati u BiH politički okvir.

Prema interesu učenika moguće je detaljnije izučavati određeni sadržaj te koristiti individualni ili grupni rad za pojedine teme (npr. vizualni prikaz potkovice političkih ideologija, rad na Aneksu IV. Daytonskoga ugovora, obrađivanje odabrane javne politike kroz različite razine nadležnosti,...).

Nastavnik treba izbjeći definicijsko podučavanje i učenje temeljnih pojmova i procesa politike.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (moć i politika, vlast, političke stranke, socijalni pokreti), Filozofija (politika, vlast, sloboda, jednakost, moć, pravo) i Etika (političke doktrine i etički problemi).

Prikazati fenomen države preko osnovnih obilježja: teritorij, stanovništvo i legitimna vlast, kao i suvremene izazove u svim trima dimenzijama te osnovne kriterije tipologije država.

Predstaviti prednosti demokratskih političkih sustava u odnosu na autokratske (diktatura i totalitarizam). Konkretnim povijesnim i sadašnjim primjerima povezati iskustva života u diktaturama i totalitarizmima.

U dogovoru s učenicima nastavnik može osuvremeniti podučavanje ovoga ishoda, ali i razviti razrednu demokratsku kulturu (npr. prikazivanje dokumentarnih filmova odabrane tematike ili igranoga filma „Die Welle“ 2008., koji tematizira razvoj totalitarne svijesti u razrednom okruženju).

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (demokracija, totalitarizam, autoritarizam), Filozofija (demokracija, utopija, H. Arendt – totalitarizam, Hegel – umna država), Geografija (države - osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora) i Povijest.

Prikazati povijesni kontekst razvoja Europske unije (Drugi svjetski rat, hladnoratovsko sukobljavanje, mirovni projekti itd.) te nadležnosti i uloge pojedinih institucija EU.

Naglasak staviti na proces pristupanja BiH Europskoj uniji, kao i promjene koje članstvo donosi.

Omogućiti učenicima individualni ili grupni rad na sadržajima ovoga ishoda te poticati njihovo kritičko promišljanje pristupnoga procesa. Aktivnost je moguće provesti pripremama za debatu.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (Bosna i Hercegovina na putu ka euroatlantskim integracijama) i Povijest te s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (pristojna komunikacija i tolerantan pristup), Osobni i socijalni razvoj (samomotrenje, ekspresija, stav, samoprikazivanje).

• identificira značaj i ulogu civilnoga društva u očuvanju demokratskoga pluralizma te zaštiti ljudskih prava i sloboda
• prepoznaje važnost učinkovite participacije građana u političkim procesima
• argumentira prednosti multikulturnoga društva te zagovara interkulturni dijalog temeljen na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju različitih identiteta.

• opisuje povijesni razvoj ljudskih prava te razlikuje oblike njihova narušavanja i mehanizme zaštite
• objašnjava odnos individualnih i kolektivnih ljudskih prava, s posebnim osvrtom na prava marginalnih i manjinskih skupina.

• pojam društvene solidarnosti
• oblici građanskoga aktivizma
• vrste udruga civilnoga društva
• politička participacija građana.

• povijesni presjek razvoja ljudskih prava
• tipologija (generacije) ljudskih prava
• pravna i politička zaštita ljudskih prava
• razlikovanje individualnih i kolektivnih prava; poseban položaj za marginalne i manjinske skupine
• posvećenost kulturnim razlikama; koncept multikulturalizma i interkulturalnoga dijaloga.

Razlučiti kriterije razlikovanja političkoga i građanskoga aktivizma/djelovanja. Navesti primjere različitih oblika građanskoga aktivizma (npr. udruge za zaštitu posebnih interesa, peticije, građanski neposluh, javno i medijsko djelovanje itd.).

Učenike tretirati kao buduće punopravne sudionike političke sfere s mogućnošću aktivnoga i pasivnoga biračkog prava. Ukazati na važnost sudjelovanja na izborima kao odlike odgovornih građana. Proći sve razine na kojima će ta prava moći prakticirati: lokalni izbori (općine i gradovi), opći izbori (županijska, federalna i državna zakonodavna tijela, izbor člana Predsjedništva BiH); posebno biračko pravo na temelju dvostrukoga državljanstva (izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament).

Upoznati učenike sa zakonski zajamčenim oblicima participacije građana na subnacionalnoj razini u BiH poput referenduma, mjesnog zbora građana, građanske inicijative, podnošenja prijedloga preko nevladinih organizacija i udruženja građana, kao i druge oblike neposrednog sudjelovanja kakvi su participativno budžetiranje.

Prema interesu učenika neki sadržaji se mogu detaljnije podučavati, posebno kroz oblike aktivnoga učenja. Primjerice, nastavnik može koristiti individualne ili grupne zadatke u kojima će učenici razrađivati i koristiti mehanizme građanskoga aktivizma u rješavanju zadanih problema.

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (državljani i građani, političke stranke, socijalni pokreti i izbori), Filozofija (pojedinac, zajednica, solidarnost, društveni ugovor), Etika (sloboda mišljenja u javnom prostoru i pitanja odgovornosti, vladavina prava i civilno društvo), Psihologija (formiranje  i održavanje stavova, predrasuda, diskriminacije), Matematika (rješavanje kombinatornih problema), Geografija (multikulturalnost i ljudska prava u svijetu, BiH u mreži multikulturalnosti - razvoj identiteta i domoljublja) i s  međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Fenomene ljudskih i građanskih prava postaviti u povijesni i politički kontekst. Omogućiti individualni i grupni rad na ključnim dokumentima koji se odnose na određenje ljudskih prava.

Pažljivim uvođenjem razlike individualnih i kolektivnih prava (jezik, obrazovanje, mediji, identitet, samouprava, zastupljenost) učenici trebaju razumijevati njihovu komplementarnost, a ne isključivost.

Sadržaj ovoga ishoda zahtjeva značajan samostalni rad i kritičko promišljanje.

Nastavnik na temelju procjene sadržaj može produbljivati različitim aktivnostima: npr. omogućiti rad na odabranim dokumentima; debatama o kršenju i zaštiti ljudskih prava; analizom triju generacija ljudskih prava itd. Prema potrebi koristiti primjere multinacionalnih država i njihovih sustava osiguravanja individualnih i kolektivnih prava (npr. Kanada, Belgija, Švicarska).

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (ljudska prava i pokreti za zaštitu ljudskih prava, suvremene prijetnje ljudskim pravima, problemi kulturnog relativizma), Sociologija (etnocentrizam, kulturni relativizam i utjecaj ideologije na različite identitete), Filozofija (pojedinac, zajednica, cenzura, sloboda govora, ljudska prava, M. Foucault – afirmacija ljudskih prava), Hrvatski, Engleski i Njemački jezik (međukulturne kompetencije) i Povijest te s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

• opisuje temeljna obilježja slobodnoga tržišta, ključne sudionike i procese te ih uspoređuje s drugim oblicima ekonomskih sustava
• demonstrira poduzetničke kompetencije kao suvremeni oblik participacije u ekonomskoj sferi
• povezuje političku i ekonomsku sferu i analizira njihov utjecaj na svakodnevni život građana.

• opisuje utjecaj globalizacije i međunarodnih ekonomskih procesa na oblikovanje državnih i lokalnih ekonomskih prilika
• objašnjava korelaciju između politika zaštite okoliša i ekonomski održivoga razvoja.
• razmatra oblike upravljanja resursima zajedničkih dobara

• osnove ekonomske misli: A. Smith, D, Ricardo, K. Marx, J. M. Keynes, J. Schumpeter, F. Hayek, M. Friedman, P. Samuelson, P. Krugman, J. Stiglitz, itd.
• temeljni pojmovi tržišne ekonomije: tržište, proizvodni proces, razmjena i natjecanje, mikroekonomija i makroekonomija
• gospodarske djelatnosti (primarna, sekundarna, tercijarna i kvartarna)
• oblici ekonomskih sustava (plansko vs. tržišno gospodarstvo)
• značajke gospodarskoga sustava BiH
• povezanost političkoga i ekonomskoga sustava
• poduzetništvo u komparaciji s drugim oblicima gospodarske djelatnosti.

• međunarodne financijske i ekonomske institucije
• pojam i dimenzije globalizacije, antiglobalizma i glokalizacije
• koncept društveno odgovornoga poslovanja i održivi razvoj
• politike zaštite okoliša.

Osnovne teorijske koncepte ekonomske misli približiti učenicima korištenjem konkretnih primjera iz suvremenoga konteksta i svakodnevnoga života, a posebnu pozornost posvetiti karakteristikama tržišnoga gospodarstva.

Prema interesu učenika korisiti suvremene ekonomske teoretičare i njihove analize.

Predstaviti poduzetništvo u odnosu na klasičnu tipologiju gospodarskih djelatnosti te praktičnim radom ukazati na specifičnost poduzetničkih kompetencija.

Osvijestiti kod učenika osobnu financijsku odgovornost i pismenost te razumijevanje ekonomskih termina (npr. porez, kredit, leasing, kamate, štednja, investicije, osiguranja itd....).

Aktivnost je moguće provesti individualnim ili grupnim radom (npr. izradom poduzetničkoga poslovnog plana; zajedničkim radom na razmjeni i evaluaciji poslovnih ideja; prepoznavanjem i usvajanjem poduzetničkih kompetencija,...).

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta: Matematika (postotci, aritmetička sredina, proporcionalne veličine, vrste i prikaz podataka, mjere srednje vrijednosti, mjere raspršenja) i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni izvori informacija, metode pretraživanja, organizacija informacija, autorska prava, razrada opsega projekta, utvrđivanje troškova, utvrđivanje vremenskog okvira, razrada organizacije posla;) i Poduzetnost.

Povezati lokalne i državne ekonomske prilike s globalnim procesima i sudionicima (npr. inflacija, kamate, investicije...). Konkretnim primjerima povezati sve elemente globalizacijskih procesa i njihov utjecaj na ekonomske procese (npr. tržište energenata, IT sektor, monetarna politika,...).

Poseban naglasak staviti na koncept društveno odgovornoga poslovanja te procese zaštite okoliša i razvoja zelenoga kapitalizma (održive energetske politike, redukcije štetnih plinova, gospodarenje otpadom, potrošačke navike,...), kao i oblike korupcije kao ograničenja društveno odgovornoga poslovanja.

Sadržaj ovoga ishoda zahtijeva značajan samostalni rad i kritičko promišljanje.

Aktivnost je moguće provesti individualnim ili grupnim radom (npr. izradom studije slučaja odabranih ekonomskih problema, fenomena ili aktera; prepoznavanjem odgovornoga poslovanja i ekološki osviještenih ekonomskih sudionika u lokalnom i globalnom kontekstu).

Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (globalizacija, društvo rizika), Geografija (globalizacija i njezin utjecaj na gospodarstvo, multinacionalne kompanije, ugrožavanje i onečišćenje okoliša - uzroci i posljedice, globalno zatopljenje), Etika (etično i legalno poslovanje, socijalno poduzetništvo, društveno-odgovorno poslovanje, društvene posljedice neoliberalnog kapitalizma, tehnološki napredak i moralna odgovornost) i s međupredmetnom temom Poduzetnost.