Neki od ciljeva predmeta Priroda koji čine temeljne odrednice pri izboru metoda podučavanja koje će rezultirati uspješnim učenjem su: postići kod učenika znatiželju i zainteresiranost za prirodu i prirodne znanosti, razumijevanje temeljnih prirodoslovnih spoznaja, društveno i okolišno prihvatljivo ponašanje, primjena usvojenih znanja, sklonost prema istraživačkom radu i suradnji.
Povezujući ciljeve predmeta Priroda s odgojno-obrazovnim ishodima planiranim ovim kurikulom, neophodno je organizirati nastavni proces na način da je učenik aktivno uključen u proces učenja tijekom nastavnog sata. Motiviranost učenika moguće je osigurati prilagođavajući nastavne metode svim učenicima koji slušaju nastavu, što bi značilo visoku angažiranost nastavnika pri razumijevanju i prepoznavanju potreba i sposobnosti svakog učenika. Rezultat svega je kombinacija nekoliko metoda podučavanja i učenja tijekom nastavnog sata te proces učenja prilagođen individualnim karakteristikama i iskustvima učenika.
Zanimljivo i raznovrsno podučavanje poticat će učenika na sustavno i aktivno učenje. Važna je suradnja učenika i učitelja u procesu podučavanja i učenja, pri čemu je učitelj mentor, on usmjerava proces učenja uvažavajući sposobnosti učenika. Učenici na ovaj način izgrađuju samopouzdanje, razvijaju odgovornost za svoje učenje i sve pozitivno utječe na motivaciju.
Nastava iz predmeta Priroda daje cijeli niz mogućnosti primjene različitih nastavnih strategija koji će osigurati aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.
Usvajanje novih pojmova olakšano je podsjećanjem na ranije usvojena znanja koja možemo povezati s pojmovima koji tek trebaju biti usvojeni. Međutim povezivanje sa starim gradivom nije samo sebi svrha već jedan od faza u postupku istraživačkog učenja odabrane teme. Nastavak nastavnog procesa treba organizirati kao istraživanje koja će biti praćeno osvještavanjem problema, pri čemu problem istraživanja treba biti prilagođen interesima učenika, postavljanjem niza pitanja (nekad hipotezom koja se propituje) za koja se traži odgovor.
Za ovakav oblik nastave od učitelja se očekuje sustavno planiranje, izbor ponuđenih izvora i usmjeravanje učenika u aktivnom procesu učenja. Ovakav način nastave, osim što potiče motivaciju i povećava odgovornost učenika za proces učenja, usmjerava ga na izbor informacija i načine njihove obrade, sustavno uspoređivanje, propitivanje koje će dovesti do usvajanja novih pojmova i sadržaja, razumijevanje istih, donošenja zaključaka i usvajanja kvalitetnih znanja koja će biti trajna.
Važan dio ovakvog načina učenja je eksperimentiranje i promatranje prirode oko sebe. S obzirom da je Priroda predmet koja učeniku daje temelje za kasnije usvajanje sadržaja iz područja prirodoslovlja, a nastavni sadržaji iz 6. razreda nastavljaju se i produbljuju u 7. razredu cijeli je niz nastavnih cjelina koje mogu biti obrađene upravo problemskom nastavom. Nadalje ovakvim pristupom učenik usvaja načine rješavanja problema, razvija kritički način razmišljanja, unapređuje komunikacijske vještine, njeguje rad u grupi ili samostalno rješavanje problema. Aktivnim sudjelovanjem u nastavnom procesu učenik usvaja navike značajne za kasnije školovanje.
Za ovakav oblik nastave potrebno je određena pripremljenost i učitelja i učenika. Učenici propituju i obrađuju literaturu samostalno ili u grupama, uspoređuju stečena znanja, postavljaju pitanja jedni drugima, nude odgovore, vrednuju svoj rad.
Kompleksnost i trajanje istraživanja trebaju biti prilagođeni učeniku kako sve ne bi bilo demotivirajuće. Način organizacije i trajanje istraživanja ovisit će o kompleksnosti problematike. Za određene nastavne teme dovoljno će biti prethodna obrada predložene literature, samostalno ili u manjim grupama, kako bi se na satu definirao problem i uz raspravu, propitivanjem, došlo do zaključaka. Teme kao što su pubertet (6.razred) ili npr. močvare, koraljni grebeni (7. razred) mogu biti pogodni za problemsku nastavu. Problemska nastava iz tematske cjeline koja obrađuje zdrave navike može zahtijevati duža istraživanja, provođenje anketa i sl.
Simulacija, igra uloga s jasno definiranim pravilima, može biti iskorištena kao učenje otkrivenjem za nastavne cjeline koje obrađuju problem kada promatranje stvarnih događaja nije moguće, npr. utjecaj energije vjetra, poplave ili potresi.
Rad u laboratoriju, postupak mikroskopiranja je iskustvo u nastavi Prirode na kojem treba inzistirati jer učeniku daje mogućnost iskustvenog učenja izvan učionice koje je svojstveno prirodnim znanostima. Svakako ne smije se zanemariti terenska nastava (učenje Prirode u prirodi) koja problematiku prirodoslovlja povezuje s problematikom okoliša, stvarnim svijetom oko nas. Održivo gospodarenje otpadom, obnovljivi i neobnovljivi izori energije, staništa, životni uvjeti, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta...cijeli je niz tema koja se ovisno o školskom okruženju mogu obogatiti terenskom nastavom.
Bez obzira što aktivno učenje traži različite izvore podučavanja, ne smiju se zanemariti tradicionalne metode podučavanja. Svi ostali literaturni izvori koje nastavnik predlaže nastavljaju se na informacije koje su ponuđene u udžbeniku Prirode.
Primjena IKT-e u učenju i podučavanju podrazumijeva mogućnost izbora digitalnih sadržaja (video sadržaja, simulacija, igrica, kvizova, interaktivnih sadržaja) koji odgovaraju predmetu i planiranim nastavnim aktivnostima. Učenici će rado primjeniti moderne tehnologije pri izboru literature, obradi informacija, prezentaciji rezultata, oblikovanju konačnog izvješća.
Primjena digitalnog sadržaja je poželjno iskustvo stjecanja znanja, koje je kod istraživačke nastave temeljeno na samostalnom izboru informacija i obradi sadržaja, npr. pronađenih na internetu. Pridruženo ostalim nastavnim aktivnostima, primjena IKT-a treba upotpuniti spoznaju i dodatno pojasniti sadržaj, a nikako preopteretiti dodatnim sadržajem.
IKT nudi jedinstvenu mogućnost online učenja pri čeme je važno da digitalni nastavni materijal bude dobro pripremljen. Online učenje pomoću digitalnih sadržaja omogućuje učeniku samostalnu obradu teme kod kuće. Na nastavnom satu u učionici tema će se raspravit, dodatno pojasniti i istražiti (obrnuta učionica).
Primjena moderne tehnologije podrazumijeva dostupnost računala, tableta, mobitela, interneta svim učenicima, opremljenost škola i sustavnu edukaciju nastavnika, međugeneracijsku suradnju i razmjenu dobrih iskustava u radu s IKT-om.
Osim motiviranog i kvalitetnog učitelja te dobrog udžbenika neophodna je opremljena učionica za nastavu iz Prirode i laboratorij. Učionica za nastavu Prirode treba omogućiti poticajno, motivirajuće okruženje, prilagodbu za rad u grupi ali i samostalno istraživanje, jednostavnu primjenu IKT-a u učenju i poučavanju, s pristupom internetu, modelima, crtežima i grafikonima koji će omogućiti jednistavnu vizualizaciju apstraktnih pojmova. Unutrašnje i vanjsko uređenje škole, školsko dvorište i/ili vrt trebaju njegovati principe održivosti. Uspješna realizacija odgojo-obrazovnih ishoda planiranih nastavom Prirode ovist će od susatvnog planiranja i dugogodišnje strategije škole koja je usmjerena provoditi aktivnosti i nabaviti opremu u skladu s interesima i potrebama učenika prema kojima je usmjerena.