Vrednovanje je proces prikupljanja informacija iz različitih izvora (zadaci, svakodnevna promatranja, razgovori ili konferencije, demonstracije, projekti, izvedbe i testovi) koji točno odražava koliko dobro učenik postiže očekivanja kurikula. Kao dio ocjenjivanja, nastavnici pružaju učenicima opisne povratne informacije koje usmjeravaju njihove napore prema poboljšanju učenja. Evaluacija se odnosi na proces ocjenjivanja kvalitete učeničkog rada na temelju utvrđenih kriterija i dodjeljivanje vrijednosti za predstavljanje te kvalitete.
Kako bi se osiguralo da su procjena i vrednovanje valjani i pouzdani te da vode za poboljšanje učenja učenika, nastavnici moraju koristiti aspekte vrednovanje koji se odnose na:
- bavljenje onim što učenici uče i koliko dobro uče
- temelje na kategorijama znanja i vještina
- načine vrednovanja koji su različite prirode, daju se tijekom određenog vremenskog razdoblja i osmišljeni su za pružanje prilike za učenike da pokažu cijeli raspon svog učenja
- prikladnost za aktivnosti učenja koje se koriste, svrhe podučavanja i potrebe i iskustva učenika
- pravednost prema svim učenicima
- učenike s posebnim obrazovnim potrebama, u skladu sa strategijama navedenim u njihovom individualnom planu obrazovanja
- osiguranje da svaki učenik dobije jasne upute za poboljšanje
- sposobnost učenika za procjenu vlastitog učenja i postavljanje specifičnih ciljeva
- korištenje uzoraka učeničkih radova koji pružaju dokaze o njihovom postignuću
- jasno predstavljanje kriterija vrednovanja učenicima i roditeljima na početku nastave.
Elementi vrednovanja sadrže tri komponente: kognitivnu, psihomotoričku i čuvstvenu.
Kognitivne komponente. Ovim elementom vrednovanja utvrđuje se razina usvojenosti skupine ishoda učenja koji se odnose na:
- teorijska i činjenična znanja o osnovnim pojmovima znanosti i tehnike
- razumijevanje i primjena znanosti i tehnike u društvu i okolišu; može ih se vrednovati tijekom izvođenja zadataka na nastavi i za rezultate rada poput tehničkih crteža
- rezultate ispitivanja svojstava i mjerenja mjernih veličina, tijekom učeničkog izvješćivanja, prezentiranja, obrazlaganja i objašnjavanja vlastitog rada.
Psihomotoričke komponente – umijeća i vještine znanstvene i tehničke pismenosti, od imitacije i manipulacije do simulacije. Ovim elementom vrednovanja utvrđuje se razina usvojenosti skupine ishoda učenja koji se odnose na:
- razinu usvojenih vještina rukovanja priborom, alatima i strojevima, mjernim instrumentima i različitim tehničkim tvorevinama
- rezultate istraživanja i rješavanja tehničkih problema kao što su tehnički crteži, skice, tehnička dokumentacija
- rezultate mjerenja i ispitivanja, tehničke tvorevine.
Čuvstvene komponente – samostalnost i odgovornost, razina samostalnosti pri obavljanju zadataka, ekološka pismenost. Ovim elementom vrednovanja utvrđuje se razina usvojenosti skupine ishoda učenja koji se odnose na:
- savjesnost i redovitost u radu
- preuzimanje odgovornosti prema svojemu radu, radnim zadacima, sredstvima, drugim sudionicima i učitelju
- motivaciju za usavršavanjem i nastavkom učenja
- poduzimanje novih aktivnosti
- kritičko razmišljanje o dobrobiti tehnike u svakodnevnom radu i životu.
Preporučeni pristupi vrednovanja u predmetu Tehnička kultura su: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje je pristup kojim se zajednički prikupljaju informacije o procesu učenja, kojemu je svrha unaprjeđenje procesa učenja i podučavanja. Učitelju služi za unaprjeđenje podučavanja, a učeniku za proces učenja. Ovim pristupom učeniku se pruža mogućnost da tijekom učenja postane svjestan kako uči, koje su mu jake/slabe strane, te kako učiti da bi postigao bolje rezultate. Konačan ishod vrednovanja za učenje nije ocjena, nego kvalitetna povratna informacija o tijeku procesa učenja.
Vrednovanje kao učenje je pristup koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče. Podrazumijeva aktivno sudjelovanje učenika u procesu vrednovanja uz stalnu potporu učitelja kako bi se potaknuo razvoj samoreguliranog učenja, učeničke samoprocjene, samovrednovanja i samoocjenjivanja, te vršnjačkog vrednovanja. Učenici trebaju biti unaprijed upoznati s ciljevima učenja ili provedenih aktivnosti te kriterijima uspješnosti. Tijekom samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja učenici su uključeni u proces donošenja odluka o sljedećim koracima u učenju i tako preuzimaju odgovornost za svoje učenje. Vršnjačkim vrednovanjem učenici jedni drugima daju savjete kako postići poboljšanje, a samovrednovanjem učenici prepoznaju što su učinili dobro i na što se trebaju usredotočiti da bi idući put bili uspješniji. Razmišljanje i refleksija učenika o vlastitome učenju neodvojiv je dio svakodnevnoga učenja i podučavanja. Tako učenici razvijaju vještine vrednovanja vlastitoga procesa učenja koje su potrebne za prilagodbe ili promjene toga procesa. Takav pristup omogućuje razvijanje kompetencija za cjeloživotno učenje.
Vrednovanje naučenog je pristup kojim se provjeravaju odgojno-obrazovni ishodi definirani kurikulom i uvijek rezultira ocjenom. Provodi se najčešće nakon obrađene nastavne teme i onda kad učitelj procijeni da je važno u određenim etapama odgojno-obrazovnoga procesa dokumentirati i izvijestiti o učeničkim postignućima i napredovanju. Učenike treba unaprijed upoznati s ciljem vrednovanja, vremenom kad će se vrednovanje provoditi, s metodama vrednovanja i kriterijima vrednovanja. Pri osmišljavanju metoda vrednovanja i kriterija vrednovanja učitelj se vodi odgojno-obrazovnim ishodom i razinama usvojenosti koje u određenome trenutku ispituje. Kriteriji ocjenjivanja moraju biti jasni i javni.
U predmetu Tehnička kultura vrednujemo teorijska i činjenična znanja, vještine i pripadajuću samostalnost i odgovornost.
Vrednovanje se ostvaruje korištenjem raznih metoda kao što su:
- usmena provjera znanja
- vrednovanje grafičkih uradaka
- vrednovanje laboratorijskih aktivnosti
- vrednovanje napravljenih tehničkih tvorevina
- vrednovanje izrađenih prezentacija
Tijekom nastavne godine u svrhu vrednovanja nastavniku se preporučuje:
- Upoznavanje učenika s elementima praćenja i vrednovanja.
- Stalno pratiti i informirati učenika o njegovu napredovanju koje se provodi dijagnostički, formativno i sumativno.
- Pratiti napredovanje učenika pisanim bilješkama
- Pratiti razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda brojčanom ocjenom
Zaključna ocjena nastavnoga predmeta uključuje sve komponente vrednovanja.