•   navodi i uspoređuje svoja prava u školi i obitelji
•   prepoznaje važnost kreiranja zajedničkih pravila
•   zajednički definira i poštuje pravila.

• odgovornost
• pravila
• obveze.

Ovaj ishod ostvarujemo na način da kroz razgovor o svakodnevnim aktivnostima u školi i domu učenici spoznaju svoja prava (na školovanje, na odmor, na vlastito mišljenje) te da uz prava svakako dolaze obveze i dužnosti. Zajedničkom izradom plakata s pravima, ali i pravilima ponašanja u razredu podsjećat će svakodnevno učenike na prikladne modele ponašanja u predviđenim situacijama. Isto tako, kroz izvannastavne aktivnosti učenici proširuju svoju listu prava (pravo na odmor u školi, pravo na ispriku od ispitivanja, pravo na zdravlje) koja će svakim godina biti sve veća. 

Ishod se može preslikati u gotovi svim situacijama u školi i domu i povezati gotovo sa svim nastavnim predmetima. 

Primjer: Učenici na satu Hrvatskog jezika u danom tekstu prepoznaju koja su ljudska prava zastupljena, koja se krše; na satu Tjelesne i zdravstvene kulture poštivati donesena pravila igre, na satu Razredne zajednice razgovarati o obvezama i dužnostima redara ili predsjednika razredne zajednice.

• primjenjuje pravila u obitelji 
• primjenjuje pravila u školi.

•  autoritet
•  pravila
•  poštivanje pravila
•  granice.

Učenici ovog uzrasta često ne poznaju ključne pojmove kao termine, ali točno znaju što oni znače.  

Izradom zajedničke liste pravila u odjelu, razgovorom o  pravilima unutar škole (kućnim redom), obiteljskim pravilima, pravilima  ponašanja u crkvi, trgovini, na treningu, u autobusu ispreplesti sve osnovne sadržaje i njihovu važnost.

I ovi sadržaji se mogu povezati gotovo sa svim nastavnim predmetima.

Primjer: na satu Prirode i društva prepoznaju u nastavnim jedinicama tko je autoritet u njihovoj obitelji i školi; na satu Hrvatskog jezika u pjesmici prepoznaju tko krši pravila i ne poštuje postavljene granice.

• navodi primjere pomoći drugima
• prepoznaje potrebite
• sudjeluje u humanitarnim i volonterskim aktivnostima u školi.

•  potrebiti
•  humanost
•  volonterizam
•  pomaganje drugima.

Učenike kroz razgovor i primjere iz svakodnevnog života uputiti na sadržaje humanost, pomaganje drugima, potrebiti. Upoznati ih sa značenjem riječi volonterizam kroz njima prilagođen rječnik.

Može se povezati sa svim predmetima u nastavi.

Primjer: učenici pomažu jedni drugima u razredu (posuđuju olovku, objašnjavaju jedni drugima novi sadržaj u školi, hrabre jedni druge, dijele međusobno ručak s učenikom koji je zaboravio ponijeti svoj ručak,...), navode primjere potrebitih iz njihove okoline, navode primjere pomaganja iz svog života, uključuju se u humanitarne ili volonterske akciji u školi ili užoj lokalnoj zajednici.

•   imenuje svoje odgovornosti i dužnosti u obitelji i školi
•   opisuju korist i nedostatke za preuzete odgovornosti i dužnosti
•   prepoznaje nove prilike u školi u kojima proširuje osobne odgovornosti i dužnosti.

• odgovornost
• dužnost
• obveza
• nagrada.

Preporučuje se ishod ostvariti kroz različite aktivnosti unutar pojedinog predmeta. Učenici mogu u grupnom radu imenovati svoje odgovornosti i dužnosti u školi mogu pojedinačno ili grupno procjenjivati koristi i nedostatke preuzetih obveza i dužnosti, a samom tom procjenom doći do novih saznanja i ideja kojima će proširivati svoje osobne odgovornosti i dužnosti.

Ishod se može integrirati kroz sve nastavne predmete kao i kroz izvannastavne aktivnosti. 

Primjer. Učenik dolazi na vrijeme na nastavu, aktivno sudjeluje, poštuje druge, uči i piše zadaće. Za ispunjene odgovornosti bit će nagrađen ocjenom, pohvalom, nagradom. Za neispunjene odgovornosti trpjet će slabe ocjene, kritike, nezadovoljstvo prema samome sebi i nezadovoljstvo svojih roditelja.

• prepoznaje osobe na položaju autoriteta u obitelji i školi
• preispituje izvor autoriteta na konkretnim primjerima
• uvažava osobe na položaju autoriteta u školi.

• autoritet
• moć bez autoriteta
• ograničena vlast.

Učenici kroz radionice ili primjere nekih životnih situacija razgovaraju o autoritetu i njegovom značenju. Potrebno je naglasiti razliku između autoritativnog  i autoritarnog stila odgoja ili učitelja. Kroz radionice, primjere iz tekstova prepoznati razliku stilova i navoditi osobine osoba od autoriteta u školi, kod kuće, u užoj lokalnoj zajednici. Dati im priliku da sami procjene ima li netko moć bez autoriteta i od čega ovisi ta moć. 

Primjer: Na radionici u skupinama imenovati osobe od autoriteta u školi (učitelj, pedagog, ravnatelj itd. ).

Autoritet - korištenje moći s pravom (policajac je autoritet u prometu, izvor njegova autoriteta je u Zakonu o prometu. Dimnjačar ili kuhar nemaju autoritet zaustaviti promet.)

Korištenje moći bez prava - (Stariji dječak otima mlađem dječaku novac za užinu. On koristi moć bez prava. On ne koristi autoritet.).

Stariji dječak može zamoliti mlađeg da mu posudi novac, onda on koristi autoritet, a izvor njegova autoriteta je u pristojnom ponašanju.

Ograničena vlast - ( Učitelj ima pravo zadati domaći uradak i koristi time svoj autoritet. Učitelj nema pravo zadati djeci zadatke koji ne spadaju u domenu nastavnog procesa.)

Ishod se može povezati gotovo sa svim predmetima.

• prepoznaje oblike neodgovornog ponašanja u okruženju
•  objašnjava svrhu i načine razvrstavanja otpada
• razvrstava otpad iz kućanstva i škole.

• zagađenost
• recikliranje
• ekološka svijest
• doprinos pojedinca.

Ishod se može ostvariti kroz sve nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti te na satu razrednog odjela. Razvijanjem ekološke svijesti i osobnog doprinosa svakog pojedinca kroz razgovor i učenje počevši od odlaganja otpada u koš za otpatke u razredu, na školskom dvorištu, zatvaranju slavina nakon upotrebe, gašenje svjetiljki u prostorijama, učenici spoznaju svoj doprinos.

Kroz likovno izražavanje učenici će pokazati što su od ključnih pojmova znali ili što su novo naučili. Kroz čitanje tekstova ili pjesmice na nastavi Hrvatskog jezika analizirat će ponašanje pojedinaca prema prirodi ili opasnosti koje prijete likovima iz priča koje žive u vodama ili šumama. Na satu Prirode i društva u kratkim debatama mogu raspravljati o recikliranju otpada i koristima . U izvannastavnim aktivnostima, ekološkoj sekciji, maloj ekološkoj akciji prikupljanja starog papira ili otpada oko škole daju svoj vlastiti doprinos i sudjeluju u povećanju ekološke svijesti.

•  prepoznaje potrebu za privatnost u konkretnim situacijama
•  navodi načine zaštite privatnosti
•  poštuje privatnost drugih.

•  privatnost
•  sloboda izražavanja.

Preporuke za ostvarivanje ovog ishoda ne mogu biti univerzalne jer u dosta svojih elemenata ovise o karakteru i osobinama učenika. Kroz grupni rad, crteže, rasprave na satima učenici prepoznaju što znači privatnost i pravo na privatnost u svakoj zajednici počevši od obitelji, škole, športskog kluba i sl. Prepoznavanjem situacija u kojima se treba poštovati privatnost drugog oni prepoznaju i važnost slobodnog vremena (učenik igra šah ili pleše balet) i slobodu izražavanja  (učenik ne želi ići na izlet u koji je uključena vožnja vlakićem ili ne želi sudjelovati u ekološkoj akciji čišćenja smeća oko škole). 

Ishod se može ostvariti kroz sve predmete, a direktno je povezan i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Primjer: u tekstu iz Hrvatskog jezika kroz obradu teksta prepoznati mjesta gdje glavni lik iznosi  svoj zahtjev za privatnošću ili poštuje privatnost drugih; učenik želi ostati u razredu dok svi učenici ne iziđu iz škole na školsko dvorište, učenik ne želi podijeliti svoju domaću zadaću s ostalim učenicima. 

•  prepoznaje vlastitu odgovornost u konkretnim životnim situacijama
•  prepoznaje odgovornost za sebe i druge
•  obrazlaže o ne/prihvaćanju nove odgovornosti
•  odgovorno se ponaša u školi i školskom okruženju. 

•  odgovornost
•  odgovornost za sebe i druge
•  omjer zalaganja i koristi
•  nagrada.

Preporuka za ostvarenje ovog ishoda može se odnositi na sve nastavne predmete. Kroz radionice, debate, kratke razredne prezentacije radove na tekstu ili konkretnom primjeru iz života učenici objašnjavaju odgovornost u konkretnim situacijama u životu. Pored samog prepoznavanja odgovornosti u skladu s njihovim rastom i razvojem svakodnevno dobivaju i nove odgovornosti koje prihvaćaju ili ih ne prihvaćaju (obrazložiti prihvaćanje ili neprihvaćanje nove odgovornosti). Odgovornost za sebe i druge, vlastita uvjerenja , odgoj također utiču na postupke koji pokazuju stupanj odgovornosti svakog učenika. Odgovorno ponašanje učenika rezultat je dobrog omjera zalaganja učenika i koristi koje učenik ima.

Ishod je povezan s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj,

Primjer: na satu Razredne zajednice učenici izrađuju svoju listu odgovornosti, u podijeljenim grupama raspravljaju o tome treba li učenik za odgovorno ponašanje dobiti nagradu ili sl.; na satima Hrvatskog jezika opisuju likove iz teksta i njihove odgovornosti kako osobne tako i odgovornosti za druge.

•   prepoznaje važnost volontiranja u svom okruženju
•   prepoznaje priliku za volontiranjem u školi   
•   volontira u odjelu i školi.

• volonteri
• blagostanje zajednice
• poštovanje
• zaštita slabih
• društvo.

Ovaj ishod moguće je provoditi u školi, ali i užoj zajednici kroz povremene ili stalne akcije i projekte u kojima učenici aktivno sudjeluju. Počevši od najranijeg uzrasta učenici mogu pomagati svojim prijateljima u razredu, mogu aktivno sudjelovati u humanitarnoj akciji na razini škole ili razreda. Naglasak je da učenici sami prepoznaju potrebu pomaganja drugima i zaštite slabijih. Uključivanjem u aktivnosti na razini škole ili uže lokalne zajednice učenici razvijaju empatiju i socijalnu osjetljivost što je preduvjet za unapređivanje ljudskih prava uopće.

Ishod se provodi u školskim i vanškolskim aktivnostima, suradnjom s udrugama iz uže lokalne zajednice.

Usko je povezana sa međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Primjer: odlični učenici ostaju nakon nastave da bi pomogli prijatelju iz razreda koji imaju poteškoće u savladavanju gradiva iz matematike; učenici prikupljaju stari papir i daruju ga udruzi za oboljele koji će za taj papir dobiti novac. 

• prepoznaje situacije iz svakodnevnog života u kojima se odgovara na prekršaj ili povredu
• razlikuje pojmove prekršaja i povrede
• zagovara potporu drugima koji pravedno odgovaraju na prekršaj ili povredu.

• prekršaj
• povreda
• pravila
• pravda
• korektivna pravda.

Ostvarivanje ovog ishoda može se ostvariti kroz izrade plakata, radionice i debate unutar razreda. Učenici trebaju razlikovati prekršaj od povrede, a to je usko vezano s pravilima ponašanja i življenja općenito. Pojam pravde usko je vezan za povredu ili kršenje pravde tako da učenici stječu vještine prikladnog odgovora na svako povredu pravila. Pojam korektivne pravde učenici trebaju usvojiti kao način odgovora na prekršaj ili povredu i kao dobar način izvlačenja pouke iz svake pogreške ili kršenja pravde.

Ishod se može povezati sa satom Razredne zajednice, ali i svim drugim predmetima. Isto tako može se povezati s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Primjer: učenik koji napravi prekršaj (slučajno gurne učenika na igralištu i on slomi ruku) i povredu (učenik s namjerom napadne učenika koji u sukobu slomi ruku) - treba li ih isto kazniti?  

•   prepoznaje pravdu kao pojam
•   provode demokratske izbore u razredu
•   biraju nositelje aktivnosti po slobodnosti, zasluzi i potrebi.

• pravda i pravednosti
• zasluge
• sposobnosti
• demokratski izbori.

Uz određena predznanja učenici na radionici u grupama prezentiraju osnovne pojmove ovoga ishoda: pravda, pravednost, demokratski izbori, zasluge i sposobnost. Na demokratskim izborima u razredu biraju nositelje dužnosti tako da svatko ima jednaka prava i jednake šanse za izbor. Glavno mjerilo za biranje treba biti sposobnost i zalaganje učenika u razredu i na razini škole, a  izabrani učenici su to zaslužili svojim zaslugama i vještim rješavanjem određenih učeničkih problema ili prijedloga u razredu ili školi. Model razrednih izbora učenici će preslikavati i na sve daljnje izbore na razini škole, ali i kasnije u životu.

Ishod se može povezati sa satom Razredne zajednice i ostalim nastavnim predmetima.

Primjer: na razrednim izbora za svog predstavnika u Vijeće učenika izabran je učenik koji postiže dobar uspjeh zbog svojih retoričkih sposobnosti i uspješnih zagovaračkih karakteristika.  

•  prepoznaje potrebu i važnost uključivanja u život škole
•  pokreće učenički aktivizam
•  brani stavove o važnosti razvoja ekološke svijesti u školskoj zajednici.

•  ekologija
•  učenička angažiranost
•  uključenost.

Osnovna preporuka ovog ishoda je da se kroz razredni/školski projekt ili nastavu u prirodi omogućiti učenicima angažman na uređenju školskog dvorišta ili bilo koju akciju koja se bavi očuvanjem okoliša. Učenici bi pored vlastitih ideja izvodili i praktične radove na uređenju, održavanju i uljepšavanju dvorišta čime razvijaju i svoju kreativnost i inovativnost. Suradnja sa ekološkim udrugama iz lokalne zajednice je svakako poželjna. Dobrovoljni rad učenika također jača duh volonterizma i doprinos pojedinca općem dobru.

Ishod se može direktno povezati s međupredmetnom temom Upotreba IKT-a, a još se može povezati s Prirodom i društvom i satom Razredne zajednice, kao i s izvannastavnim aktivnostima.

Primjer: učenici izrađuju ukrasne saksije od starih plastičnih boca u koje će saditi cvijeće pri uređenju vrta u proljeće.

•   definira korake za pravično prikupljanje podataka
•   primjenjuje korake u analizi problema prikupljanjem podataka
•   obrazlaže važnost pravednog prikupljanja informacija.

• analiza problema
• prikupljanje podataka
• odluke
• proceduralna pravda.

Učitelj ishod može ostvariti kroz više nastavnih predmeta koristeći različite metode i oblike rada. Navodeći primjere iz svakodnevnog života, učenike zainteresiramo za ovaj ishod. Mogu to biti teme iz svijeta književnosti, filma ili neki nastavni sadržaji povezani s konkretnim situacijama iz svakodnevnog života. Razgovaramo i pitamo: " Što želimo saznati, kakve odluke donijeti , koristimo li pravedne načine, o čemu bismo još trebali promisliti i zašto je bitno na temelju pravično prikupljenih informacija donijeti ispravne odluke?" ( proceduralna pravda). 

Do ostvarenja ishoda važno je da učenici interaktivno rade. Radionička nastava nam omogućava uvjete za osmišljavanje uloga i dramatizacija.  (Igrokaz za Dan ljudskih prava)

Neke od tema sata razredne zajednice su vrlo bliske ostvarenju ovoga ishoda.

• prepoznaje važnost utvrđivanja odgovornosti
• objašnjava zašto je bitno utvrditi tko je odgovoran za nešto
• pozitivno vrednuje nagradu za osobe koje pokazuju odgovornost. 

•  odgovornost
•  nagrada
•  posljedice neispunjene odgovornosti.

Obrađujući nastavne sadržaje učenici trebaju prepoznati odgovornost u konkretnim životnim situacijama. Što je odgovornost? Zašto je bitno znati tko je odgovoran za nešto? Koje su dobre strane ispunjene odgovornosti? Što se događa ako ne ispunimo svoju odgovornost? Imamo niz primjena vježbi koje nas vode ostvarenju ishoda. Mogu se navoditi primjeri odgovornosti u svojoj obitelji, školi, užoj lokalnoj zajednici. U knjigama i časopisima možemo tražiti primjere odgovornosti.

Na nastavi Hrvatskog jezika učenici prepoznaju književne likove koji su odgovorni za nešto i analiziraju ispunjavaju li oni svoju odgovornost ili nisu. Također možemo raspravljati s učenicima jesu li likovi primjereno nagrađeni za ispunjenje svojih odgovornosti. 

Sat razredne zajednice, ali i svi ostali nastavni predmeti imaju korelaciju s ovim ishodom.

• prepoznaje skupine kojima je pomoć potrebna
• upotrebljava mehanizme ponašanja u procesima volontiranja i socijalnog pomaganja
• dogovara aktivnosti i zaduženja između učenika u odjelu. 

• pojam volontiranja i socijalnog pomaganja
• empatija
• solidarnost
• prava svakog pojedinca.

Učitelj može doprinijeti usvajanju znanja, razvoju vještina i formiranju stavova o važnosti i svrsi volontiranja i socijalnog pomaganja.

Može se pokrenuti volonterska ili humanitarna akcija na razini škole, uključiti se u akciju na lokalnoj razini, sudjelovati u volonterskim projektima. Može se povezati s humanitarnim udrugama, vjerskim udrugama i dati svoj doprinos njihovim akcijama. Prezentirati ostalim učenicima škole svoj projekt i tako doprinositi razvoju duha volonterizma i pomaganja u školi.

Ishod se može ostvariti kroz  izvannastavne aktivnosti i gotove sve nastavne predmete, posjetima ili ugošćavanjem predstavnika raznih udruga koje djeluju u lokalnoj zajednici.

• uočava da se ljudi razlikuju po svojim individualnim obilježjima
• tumači da ljudi  dijele životni prostor
• povezuje pripadnost pojedinca  određenoj skupini .

• individualni identitet
• kolektivni identitet
• različitosti.

Individualni identitet (Tko sam ja?, Što sam ja i kakav sam ja?, Moje zanimanje?, Stil života?) naglašavamo razlike u odnosu prema drugima. 

Kolektivni identitet - naglašava sličnosti među članovima određene skupine.

Primjer: Učenik naše škole koji je porijeklom iz Južne Amerike tečno govori hrvatski jezik s lokalnim naglaskom iako su mu oba roditelja govornici španjolskog jezika i loše govore hrvatski jezik. Kolektivni identitet vrtića, škole, prijatelja, cjelokupnog okruženja je sudjelovao u izgradnji dijela i njegovog individualnog identiteta. 

Učenici u paru ili grupi istražuju i prezentiraju različite kulture, dijalekte, jezike i običaje. Čitati ili čak dovesti u goste domoljubnog ili lokalnog pjesnika ili književnika. Pozvati u goste putopisca, avanturista, vjerskog službenika, osobu iz lokalne zajednice koja je svoj radni vijek provela u inozemstvu. Suradničkim učenjem napravit ćemo prezentaciju koja pomaže u ostvarenju ishoda. 

Ishod se može povezati s nastavom Hrvatskog jezika, Povijesti, Geografije, Likovne i Glazbene kulture, Vjeronauka i s drugim međupredmetnim temama: Upotreba IKT-a i Osobni i socijalni razvoj. 

•   razlikuje tri grane vlasti
•   razumije važnost podjele na tri grane vlasti
•   objašnjava funkciju svake grane vlasti.

• zakonodavna vlast
• pravosudna vlast
• izvršna vlast.

Kroz planirane nastavne sadržaje učenici se već upoznaju s pojmovima vlast, važnost podjele vlasti na tri grane i što su to razine vlasti.

Suradnjom s udrugama civilnog društva, posjete institucijama vlasti, primjer vlasti u školi i bližem okruženju učenicima će pomoći boljem razumijevanju ovih pojmova. Radionice u suradnji s roditeljskim vijećem na ovu temu - vjerojatno je da netko od roditelja obavlja funkciju u vlasti i može bit gost u razredu.

Izrada plakata, radionice u odjelu, čitanje basni u kojima se vide razine vlasti, tekstovi iz književnosti.

Ovaj ishod je direktno povezan s nastavom Povijesti.

•   prepoznaje  problem u školi/lokalnoj zajednici
•   analizira moguća rješenja  problema u školi/lokalnoj zajednici
•   predlaže rješenja problema. 

• javne politike
• proces donošenja mjera
• kritičko promišljanje
• prikupljanje informacija.

Javna politika je mjera koju usvaja vlast s ciljem rješenja problema u zajednici.  

Preporuke: učenice navode primjere nekih javnih problema u bližem okruženju. Prepoznaje tko je zadužen za njihovo rješenje. Traže u nastavnim sadržajima slične primjere u kojima se autor istih  osvrće na njih.

Koristiti IKT u kojima se može uspješno vidjeti rješenje javnih politika kod nas i u svijetu. Učenici mogu pratiti lokalne medije i sadržaje vezane za javnu politiku, kao i posjetiti institucije izvršne vlasti koje provode javne politike.

Ovaj ishod se može ostvariti kroz sat razredništva, debate, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti .

•   prepoznaje dječja prava u školi i lokalnoj zajednici
•   primjenjuje dječja prava
•   prepoznaje kršenje dječjih prava.

• UN
• UNICEF
• dječja prava
• Konvencija o pravima djeteta.

Kako bi se ostvario ovaj ishod  najlakše je provesti radionice čija je svrha zaštita dječjih prava.

Školskim aktivnostima na ovu temu organizirati tjedan ili mjesec obilježavanja dječjih prava, Dana učenika ili Dana djeteta. Može se organizirati kviz, sandučić povjerenja za komentare i sl.

Suradnja s nevladinim domaćim i međunarodnim organizacijama koji se bave zaštitom dječjih prava je poželjna.

Sat razredne zajednice je svakako najpogodniji za ostvarenje ovoga ishoda, ali poveznica se može naći i s Hrvatskim jezikom, Povijesti, Geografijom i Vjeronaukom.

•   kreira listu građanskih vrlina
•   razlikuje građanska znanja, vještine i vrijednosti
•   objašnjava pojmove građanska dispozicija i građanska posvećenost
•   analizira vezu između kulturnog i građanskog identiteta. 

• građanske vrline
• građanska posvećenost
• građanska dispozicija
• kulturni identitet
• građanski identitet.

Preko nastavnih sadržaja učenici se upoznaju s pojmom građanin, razgovara se o unaprijeđenom razvoju građanina, vrlinama, slobodama.

Jesu li naši preci uvijek bili slobodni? Koje su nam vještine potrebne i koje su nam bitne vrijednosti  za ostvarenje ishoda?

Građanin nije osoba koja živi u gradu već koja aktivno sudjeluje u političkom i društvenom životu zajednice. Pojam građanske vrline se zamišlja kao posvećenost građana zajedničkom blagostanju zajednice, a građanska posvećenost je spremnost pojedinca da doprinese općem dobru svoje zajednice, čak i po cijenu njegovih individualnih interesa. Građanska dispozicija odnosi se na stavove i navike građana koji pomažu zdravom funkcioniranju i zajedničkom dobru demokratskog društva. Kulturni identitet koristi se u značenju pripadnosti pojedinca spolnoj, rasnoj, nacionalnoj ili drugoj srodnoj skupini. Građanski identitet se koristi na znanje pripadnosti pojedinca državnoj ili političkoj zajednici uređenoj na načinu jednakosti. 

Putem projektne nastave, posjeta nevladinim institucijama, posjeta institucijama vlasti, suradnje s nevladinim udrugama, volonterske aktivnosti u lokalnoj zajednici, suradnje s udrugama civilnog društva lakše ćemo doći do ostvarenja ishoda. Učenici također mogu pisati pisane radove ili usmeno izlagati na ovu temu. Aktivnost u lokalnoj zajednici kroz neke projekte i spremnost na volonterski rad rezultat je ovog ishoda.

Može se povezati sa satom razredne zajednice, Povijesti, Hrvatskog jezika, Likovne kulture, Vjeronauka.

•  imenuje političke i ekonomske međunarodne organizacije
•  razlikuje političke međunarodne od ekonomskih međunarodnih organizacija
•  daje primjer međusobnog odnosa BiH i međunarodnih političkih i ekonomskih organizacija.

• Ujedinjeni narodi
• UNESCO
• Nato
• G-7
• G-8.

Preporuka za ostvarivanje ovog ishoda odnosi se na nastavu Povijesti i Geografije u prvom redu,  ali može biti povezana i s drugim predmetima. Posjet međunarodnim institucijama u okruženju je nezaobilazna aktivnost. Ukoliko postoji mogućnost može se uugostiti u školi ili odjelu djelatnika neke međunarodne organizacije bilo da je riječ o našem ili stranom državljaninu. 

Učenici putem plakata također mogu samostalno istraživati i širiti znanja za ostvarenje ovoga ishoda.

• objašnjava pojave modernih nacija u Europi
• opisuje sebe i druge pripadnike određene nacionalne, vjerske, jezične i druge skupine
• uočava međuovisnost kulturnog i građanskog identiteta.

• nacija
• nacionalni identitet
• nacionalna svijet.

Nacija je društvena zajednica koja se temelji na zajedničkom podrijetlu, posebnosti jezika, vjere, običaja, političke organiziranosti u rasponu od zaštitu kulturnih posebnosti do državne samostalnosti.

Nacionalni identitet nadilazi lokalnu pripadnost, pripadnost političkim strankama ili vjerskim uvjerenjima, a često i državama. Obuhvaća sve osobine nacije, ali nije vezan samo za domovinu jednog naroda već za njene pripadnike gdje god živjeli. 

Nacionalna svijest je osjećaj pripadnosti i privrženosti jednoj naciji i svim njenim obilježjima.

Učenicima se pomoću radionica i i projekata može omogućiti predstavljanje njihovog nacionalnog identiteta. Isto tako, omogućiti učenicima druge vjere i nacije predstavljanje svojih običaja i kulture. Mogu to biti nastupi plesnih ili folklornih skupina, gostovanje pjesnika ili drugih kulturnih djelatnika u školi, izlaganje učenika koji je živio u nekoj drugoj kulturi ili je proučava u svoje slobodno vrijeme. Ishod se može povezati s gotovo svim predmetima, a naročito s Povijesti, Geografijom, Hrvatskim jezikom, Vjeronaukom i  satom razredne zajednice.

•   nabraja različite načine sudjelovanja u vlasti
•   objašnjava kako građani mogu sudjelovati u demokratskom društvu
•   uspoređuje aktivnog i neaktivnog građanina.

• građanin
• aktivni i neaktivni građanin
• društvena i politička aktivnost.

Kroz razne aktivnosti, izrade plakata, radionice, prezentacije učenik prepoznaje načine sudjelovanja u razrednom odjelu, učeničkom vijeću, predstavljanju škole, lokalne zajednice,...

U suradnji s udrugama civilnog društva organizirati radionice i osmišljavati projekte za aktivno sudjelovanje učenika. Organizirati terensku nastavu i posjete drugim školama zbog razmjene iskustava i međusobne suradnje. Kroz neki vremenski period učenici prate društvene aktivnosti u užoj lokalnoj zajednici, a isto tako  upoznaju javnost sa svojim aktivnostima provedenim u školi.

Ishod se može povezati s gotovo svim nastavnim predmetima, a direktno je povezan s međupredmetnom temom Upotreba IKT-a i Osobni i socijalni razvoj. 

•  opisuje ustroj EU-a
•  navodi polazne ideje o ujedinjenoj Europi i definira vrijednosti i ciljeve EU-a
•  navodi najvažnije organizacije ujedinjene Europe i instrumente ujedinjenja. 

• Ujedinjena Europa
• Europska unija
• EFTA
• Vijeće Europe
• EEZ.

Ovaj ishod nam donosi razumijevanje društvenih i političkih prilika u okruženju. 

Dokumenti Europske unije - proučavanje kroz plakate i projekte, dnevni tisak, internet portali, nastavni sadržaji iz Geografije i Povijesti. Kontaktirati i institucije koje predstavljaju njihove projekte što će doprinijeti razumijevanju njihovih institucija i svrhe djelovanja. Na temelju prikupljenih podataka učenici će lakše objasniti prednosti i nedostatke ulaska BiH u EU. Također, u školi se može organizirati Dan Europske unije gdje će učenici dati svoj doprinos.

• identificira problem iz školske zajednice koji nije obuhvaćen Deklaracijom o ljudskim pravima
• kreira novo pravilo
• preslikava novo pravilo na konkretnim životnu situacijama.

• učenička/ljudska prava
• Deklaracija o ljudskim pravima i drugi dokumenti o ljudskim pravima.

Preporuka je da se organiziraju i provedu istraživanja po pitanju ljudskih prava u školi. Analiza medijskih sadržaja također može biti jedna od aktivnosti za ostvarivanje ovog ishoda. Kroz debatne klubove organizirati rasprave i tzv. okrugle stolove. Surađivati s nevladinim udrugama koje se bave ljudskim pravima. Putem dramskih pristupa iskazivati važnost poštivanja ljudskih prava, putem radionica podizati svijest učenika o ljudskim pravima. 

Ovaj ishod se može povezati s nastavnim sadržajima iz Hrvatskog jezika, Povijesti, Geografije, Vjeronauka i Informatike, kao i s gotovo svim drugim predmetima i sa svim izvanškolskim i izvannastavnim aktivnostima.

•  objašnjava pojam političkih odluka
•  istražuje utjecaj političkih odluka na svakodnevan život
•  povezuje političke odluke s konkretnim situacijama.

• politika
• politička vlast
• ustav
• zakoni.

Učenici trebaju identificirati političke odluke bitne za školsko okruženje. Prepoznati u medijskim sadržajima političke odluke u lokalnoj zajednici. Učenici kroz projekte mogu doprinositi razvoju i razumijevanju demokratskog društva i uloge vlasti u njemu. Gost razreda može biti netko iz političkog života lokalne zajednice koji će učenicima objasniti svrhu i utjecaj svog djelovanja na društvenu zajednicu.

Kroz prezentacije učenici se mogu upoznavati i s političkim kulturama drugih država i nacija.

Korelacija je moguća s nastavom Povijesti i Geografije.

• objašnjava što je korupcija, tko može biti korumpiran, gdje se pojavljuje korupcija
• spoznaje kako se boriti protiv korupcije, tko su stvarne žrtve korupcije
• analizira sve vidove korupcije u lokalnoj zajednici i okruženju.

• društvena zajednica
• težnja za općim dobrom
• korupcija.

Korupcija - potplaćenost, podmitljivost. Srž korupcije sastoji se u tome da pojedinci ili skupine nekažnjeno krše pravila koja vrijede za sve članove društva. Na taj način postaju konkurentniji na tržištu od onih koji igraju po pravilima. Korupcija je osnovno uzrok propasti civilizacija i država.

Ovaj ishod je povezan s ishodom B.6.1 koji govori o granama vlasti. 

Podjela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku otvara mogućnost, da se ove tri vlasti međusobno kontroliraju čime je smanjena mogućnost korupcije. Koncentracija moći na jednom mjestu bez mogućnosti kontrole povećava pojavu korupcije.

Radeći u paru ili skupinama, uz vodstvo učitelja, trebali bi unutar svog razreda osmisliti aktivnosti koje dovode do ostvarivanja ovog ishoda. Možemo koristiti crteže, fotografije, literarno se izražavati, osmisliti igrokaz, voditi debate . 

Za osmišljavanje aktivnosti mogu uzeti korisno iz svih nastavnih sadržaja. Svakako izabrati temu koja je iz učeničkog svakodnevnog života (učiteljičin sin je sklon nasilju a škola ne poduzima nikakve korake). Preporučuje se i suradnja s udrugama civilnog društva koje imaju za cilj borbu protiv korupcije.

Ovaj ishod može se povezati s gotovo svim nastavnim predmetima, izvannastavnim aktivnostima, kao i s međupredmetnim temama  Upotreba IKT-a, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

• prepoznaje spolnu diskriminaciju u školi i lokalnoj zajednici
• primjereno reagira na svaki oblik spolne diskriminacije
• zagovara spolnu ravnopravnost u svim životnim situacijama.

• spol
• ravnopravnost spolova
• diskriminacija
• odgovor na diskriminaciju.

Diskriminacija je pravljenje razlike po obrazovnim, vjerskim, kulturnim, rasnim, jezičnim, spolnim i drugim osobinama. Diskriminacija rezultira otežanim ili onemogućenim ostvarenjem određenih ljudskih prava.  

Ravnopravnost spolova zakonska je obveza svih država i bilo kakva spolna diskriminacija mora imati rješenje u zakonskim i podzakonskim aktima. Ukoliko vjerujete da ste diskriminirani, zakon vam omogućava prijave slučaj Instituciji ombudsmana za ljudska prava.

Učenik prikuplja primjere iz lokalne zajednice i predlaže rješenja za zaštitu prava ravnopravnosti spolova. Volontira u radu nevladinih udruga koje se bave ravnopravnošću spolova, priprema projekte na ovu temu i prezentira ih u javnosti putem javnih nastupa. Organizira radionice u kojima sudjeluju predstavnici medija i nevladinih udruga koji se bore za ravnopravnost spolova. na satu razrednika raspravlja o bliskim temama. Poziva u goste osobe koje su angažirane u borbi za ravnopravnost spolova. 

Moguće povezati gotovo sa svim nastavnim predmetima, satom razredne zajednice, kroz izvannastavne aktivnosti, suradnju s nevladinim udrugama, preispitivati ulogu medija i sl.

•   opisuje razvoj i potrebu civilnog društva
•   analizira karakteristike civilnog društva
•   procjenjuje međuovisnost razvoja civilnog društva i slobode izražavanja.

• civilno društvo
• sloboda izražavanja
• nevladine udruge
• demokracija.

Putem organiziranja okruglih stolova i debata u školi učenici raspravljaju o važnosti civilnog društva. Prate događaje u lokalnoj zajednici po pitanju razvoja civilnog društva i volontira u nekim njihovim aktivnostima. Također, može sudjelovati u društveno korisnom radu u školskom okruženju, sudjeluje u literarnim natjecanjima s bliskim temama. Poželjno je organizirati dolazak onih gostiju koji doprinose razvoju civilnog društva u zajednici (predstavnika neke udruge). 

Ishod se može povezati s kurikulom Hrvatskog jezika i stranih jezika, Povijesti, putem terenske nastave, posjeta i suradnje s udrugama civilnog društva.

•  prepoznaje ulogu medija u borbi protiv korupcije
•  navodi i kritizira koruptivne radnje u lokalnoj zajednici
•  sudjeluje na projektima s antikorupcijskim temama.

• korupcija
• antikorupcija
• nepotizam
• korumpirana vlast.

Nepotizam je termin kojim se označava popunjavanje radnih mjesta članovima vlastite obitelji ili davanje prednosti pri zapošljavanju poznanicima.

Ovaj ishod povezan je s ishodom C.9.1 i svi drugi pojmovi su gore objašnjeni.

Ishod možemo ostvariti kroz suradnju s lokalnim medijima i upoznavanju s njihovom važnošću i svrhom postojanja u borbi za pravednije društvo. Gost razrednog odjela ili škole može biti osoba tzv. zviždač (borac protiv korupcije), putem radionica možemo proučavati ulogu državnog aparata u borbi protiv korupcije. Ovaj ishod može poslužiti kao tema pismenih radova iz nastave Hrvatskog jezika, osmišljavanje dramatizacije. Korupcija i nepotizam u školi i lokalnoj zajednici mogu nam biti temom naših okruglih stolova.

Ishod se može povezati s kurikulom Povijesti, Hrvatskog jezika, stranih jezika.

•   uočava aktualne probleme u zajednici koji se tiču ljudskih prava
•   sudjeluje u aktivnostima u školi i lokalnoj zajednici po pitanju ljudskih prava
•   zagovara zaštitu ljudskih prava u svim životnim situacijama.

• ljudska prava
• zaštita ljudskih prava
• pravo na izbor.

 Učenici obilježavaju Dan ljudskih prava u školi, izrađuju projektne panoe na temu zaštite ljudskih prava. U sadržajima nastavnih predmeta prepoznaju teme u korelaciji sa zadanim ishodom. Organiziraju okrugle stolove, sudjeluju u debatnim klubovima, gdje zagovaraju zaštitu ljudskih prava. Analiziraju situaciju u školi i lokalnoj zajednici s ciljem postizanja zadanog ishoda. Sudjeluju u aktivnostima udruga civilnog društva.

Povezati s nastavnim sadržajima iz Povijesti, Hrvatskog jezika i stranih jezika, Vjeronaukom, satom razredne zajednice, izvannastavnim aktivnostima.

•  prepoznaje ključne događaje u lokalnoj zajednici koji imaju utjecaje na razvoj demokracije 
•  obrazlaže različite utjecaje na razvoj demokracije
•  sudjeluje u aktivnosti za poboljšanje demokracije na razini škole.

• demokracija
• utjecaji na demokraciju
• povijesne, kulturološke, okolnosti.

Organizirati sudjelovanje na skupovima koji potiču razvoj demokracije.  Kroz nastavne se sadržaje upoznaju s važnošću razvoja demokratskog društva, zatim  kroz projektnu i terensku nastavu prepoznaju utjecaje koji doprinose razvoju demokracije. Gosti škole mogu biti osobe koje su svojim radom doprinijele razvoju demokratskog društva na bilo koji način. Učenici posjećuju predstavnike gradskih i županijskih vlasti i upoznaju se s njihovim radom.

Ishod se može povezati sa sadržajima  nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, strani jezici, Vjeronauk, Povijest, sat razredne zajednice, nastavne i izvannastavne aktivnosti.

•  objašnjava društvenu isključenost
•  raspravlja o osobnoj odgovornosti i odgovornosti svakog pojedinca u rješavanju društvene isključenosti
•  predlaže mjere za rješavanje društvene isključenosti.

• društvena isključenost
• nasilje svih oblika
• inkluzija.

Učenici organiziraju radionice za mlade koje potiču društvenu uključenost. U nastavnim sadržajima nastavnici obraćaju posebnu pozornost temama koje se tiču ovoga ishoda. Učenik  pokazuje solidarnost u izvanrednim situacijama u našoj zemlji i inozemstvu, organiziraju posjete starijim osobama i onima kojima je potrebna pomoć, izrađuju plakate koji nas opominju na društvenu isključenost, organiziraju zajedničke aktivnosti za djecu s poteškoćama. 

• objašnjava što je pravo na rad i njegovu vrijednost
• prepoznaje povrede prava na rad u svojoj okolini
• daje rješenja i odgovore na kršenje prava na rad.

• pravo na rad
• radna prava
• povrede radnih prava.

Učenici kroz radionice i mini projekte prikupljaju primjere iz lokalne zajednice gdje se krše prava na rad i predlažu rješenja za njihovu zaštitu. Posjetiti institucije koje se tiču rada i zaposlenja mladih. Osmišljavati projekte kojima će se ostvariti kontakti s poslodavcima u lokalnoj sredini. Organizirati radionice na kojima uče pisati životopise, zamolbe, prigovore, žalbe, osnovna pravna i radna prava. Sudjeluju u projektima lokalne zajednice i poduzetnika (Socijalni dan, Volontiraj  - kreditiraj, Projekt građanin i sl.).

Može se povezati s predmetima: Povijest, Hrvatski jezik (pisanje životopisa, zamolbi, žalbi), stranih jezika, Etika i Vjeronauk kao i sa svim drugim međupredmetnim temama.

• opisuje kako građanin sudjeluje u izradi i provedbi javnih politika
• koristi alate za izradu prijedloga mjera javne politike
• osmišljava prijedloge javnih politika.

• javna politika
• prijedlog mjera javne politike
• plan aktivnosti
• prednosti i nedostaci.

Javna politika je sustav djelovanja, mjera, zakona i  prioriteta finaciranja u vezi s određenom temom koju objavljuje vlada ili njeni predstavnici. Javna politika se smatra snažnom kada djelotvorno rješava probleme, služi i podržava vladine institucije i politike i potiče aktivno građanstvo.

Vlast donosi javnu politiku, a građani mogu utjecati na to koja javna politika i mjera će biti donesena. U demokratskim društvima svaki član društva ima pravo suditi o javnim politikama i direktno sudjelovati u njenom kreiranju. Građani - pojedinci, nevladine organizacije i političke stranke imaju mogućnost prepoznati problem, napisati prijedlog javne politike te isti uputiti vlasti . 

Učenici putem terenske i projektne nastave mogu prikupljati informacije i obrađivati njihove sadržaje na temelju kojih iznose probleme koji se tiču javnih politika. Koriste demokratske akte  za izradu prijedloga mjera javne politike u korelaciji s nastavnim sadržajima. Volontiraju u nevladinim organizacijama koji nadziru vlast. Upoznaju se s radom općinskih i gradskih vijeća i procedurom donošenja odluka, sudjeluju u radionicama s temom izvršne vlasti, ugošćuju osobe koji obnašaju funkcije vlasti

Može se povezati s nastavom Hrvatskog jezika (medijska kultura) i stranih jezika, Filozofije, Etike, Vjeronauka, Povijesti i Geografije.

• prepoznaje potrebe društvene zajednice
• osmišljava aktivnosti od koristi za društvenu zajednicu
• razvija plan provedbe aktivnosti.

• društvena zajednica
• društveni događaji
• aktivizam mladih
• korisnost društvene zajednice.

 Učenici kroz radionice i projekte razvijaju svijest o važnosti i dobrobiti volontiranja, učenici se prijavljuju kao volonteri na razna događanja u zajednici i tako stječu životne kompetencije. Svoje projekte prijavljuju i sudjeluju u aktivnosti i u široj lokalnoj zajednici kao i u projektima koji potiču aktivizam mladih. Obilježavati Dan volonterizma u školi, pozivati u goste iskusne volontere iz lokalne zajednice, ali i šire, ako je moguće i one s međunarodnim volonterskim iskustvom. Aktivno sudjelovati u društvenim događanjima u užoj i široj lokalnoj zajednici. 

Može se povezati s Etikom, Vjeronaukom, Hrvatskim jezikom (medijska kultura) i stranim jezicima, Sociologijom, Tjelesnom i zdravstvenom kulturom.

•   procjenjuje sebe kao građanina
•   uspoređuje sebe i idealnog građanina
•   zagovara važnost društvene odgovornosti i posvećenost zajedničkom dobru.

• Konvencija o ljudskim pravima
• društveni ugovor
• sloboda izražavanja.

U školi organizirati okrugle stolove na temu odgovornost građana u demokratskom društvu.

Predstavnici učenika u Učeničkom vijeću, ali i svi drugi učenici trebaju se zalagati za slobodu izražavanja i važnost vlastite odgovornosti te posvećenosti općem dobru. Učenici zagovaraju putem Učeničkog vijeća, medijskih istupa, projekata posvećenost općem dobru i važnost osobnog zalaganja i odgovornosti svakog pojedinca.

 Odgovornost iskazuju kroz sudjelovanje u aktivnostima u školi, lokalnoj zajednici, posjete institucijama, kontakt i razgovor s predstavnicima tri grane vlasti.

Može se povezivati s nastavnim sadržajima Hrvatskog jezika, stranih jezika, Politike i gospodarstva, Povijesti, Filozofije.

• analizira prirodna prava svakog pojedinca
• argumentira važnost unapređenja općeg dobra i zaštite prava pojedinca
• objašnjava razliku između ograničene i neograničene vlasti.

• prirodna prava
• opće dobro
• zaštita pojedinca
• ograničena vlast
• neograničena vlast.

Učenici se kroz nastavne sadržaje upoznaju s prirodnim pravima pojedinca (prava čovjeka koja se temelje na vrijednostima koja sva ljudska bića imaju u odnosu na državnu vlast, neovisno o tome priznaju li ih one ili ne, npr. pravo na život, pravo na slobodu, pravo na imovinu...). Služeći se nastavnim sadržajima učenici će objasniti osobine ograničene i neograničene vlasti. Izučavajući svoj zavičaj prepoznat će različite oblike vlasti u svojoj domovini. Osmislit će uloge koje će scenski i literarno predstaviti kritizirajući vlast kroz povijest. Uključiti se u projekte nevladinih udruga i civilnog društva kojima stječu kompetencije o ograničenoj i neograničenoj vlasti. Organiziraju debatu na temu "Zašto nam je potrebna vlast?". 

Korelacija se može napraviti s predmetima: Povijest, Filozofija, Hrvatski jezik, Politika i gospodarstvo; organizirati posjet institucijama i razgovor s političkim predstavnicima.

• prepoznaje potrebu sudjelovanja učenika u društvenoj zajednici
• identificira dobnu skupinu učenika koje treba aktivirati
• razrađuje plan i program provedbe radionica.

• društvena zajednica 
• aktivni građanin.

Provoditi projekte u školi koji učenicima omogućuju razvijanje kompetencija za aktivno sudjelovanje, zagovaranje na razini razreda ili Učeničkog vijeća, uvjeriti školsku upravu da osigura uvjete za plenarne aktivnosti. Kroz suradnju s nevladinim sektorom osposobiti učenike-trenere, promicati vršnjačko podučavanje u školi.

Radionice i okrugli stolovi na temu: Najbolje učimo kad podučavamo druge!

Može se povezati s predmetima: Etika i Vjeronauk, Politika i gospodarstvo, Hrvatski jezik i strani jezici kao i sa svim međupredmetnim temama.