Osnovna odlika učenja i podučavanja u Građanskom odgoju i obrazovanju kao međupredmetnoj temi je iskustveno učenje, učenje koje povezuje učioničku nastavu s posjetima institucijama ili ustanovama, aktivno sudjelovanje u životu škole i šire lokalne zajednice i povezivanje naučenog s konkretnim životnim situacijama.
Kako bi proces odgoja i obrazovanja bio što djelotvorniji potrebno je koristiti različite metode učenja i podučavanja kako bi unaprijedili znanja i vještine učenika, ali i način praćenja i vrednovanja učenika.
Pravilno odabrane metode učenja i podučavanja potiču aktivno sudjelovanje i odgovornost učenika u školi, ali i u svakodnevnom životu što je i jedna od svrha Građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme.
Na izbor metoda utječu zadaci nastavnog predmeta i njegovi sadržaji, učenikova dobi i predznanje učenika. U suvremenoj nastavi sve više se promiče aktivno učenje i podučavanje koje podrazumijeva samostalnost učenika u učenju. Takvo učenje učeniku omogućuje samostalno rangiranje sadržaja po važnosti, raščlanjivanje podataka i usporedbu informaciju te njihovu povezanost s prethodnim znanjem. Isto tako, učenici mogu dati i svoj kritički osvrt i značaj za upotrebu novih informacija u svakodnevnom životu.
Učitelj samostalno odlučuje o metodama koje će primjenjivati s naglaskom da se koriste pristupi koji će razvijati aktivnost učenika, stjecanje vještina i vrijednosti za život u demokratskom društvu.
Učenje sadržaja iz međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje treba se prilagoditi individualnim karakteristikama i iskustvima učenika, njihovoj kronološkoj dobi i predznanju. Učenik treba biti u središtu. Frontalna nastava bi trebala biti najmanje zastupljena, rad u paru, grupi, skupini učenika iste generacije, mreži učenika nekoliko škola i sl. trebalo bi motivirati učenike za rad i osobni rast . Učitelj ima poseban značaj u motiviranju učenika za aktivno sudjelovanje u radu.
U učenju i podučavanju ove međupredmetne teme, pored klasičnih metoda rada (čitanja, usmenog izlaganja, razgovora, demonstracije i dr.) preporučuje se korištenje sljedećih metoda: iskustvenih metoda i tehnika (igranje uloga, simulacija suđenja, prepričavanje vlastite povijesti), korištenje interaktivnih metoda (razgovor, diskusija, debata, aktivno slušanje), metoda rješavanja problema ili sporova (posredovanje, pregovaranje, arbitriranje), metoda analize i interpretacije sadržaja (zajednička rekapitulacija, izvješća, instalacije, izložbe), akcijske metode (zastupanje, kampanja, pismo potpore, prosvjed, volonterski rad u zajednici), metode analize i interpretacije (analiza tekstova, slikovnog i drugoga materijala i sl.), istraživačke metode (projekt, akcijska istraživanja, terenska istraživanja, analiza slučaja), metode prikupljanja podataka (oluja ideja, upitnik, intervju, promatranje, ankete), metoda kreativnog izražavanja (pisanje eseja, likovno izražavanje, modeliranje, školske novine), metode predstavljanja (izlaganje, predavanje, izvještavanje), metode podržane novim tehnologijama (on- line pretraživanje, debate, umrežavanje), metode zagrijavanja i opuštanja (razbijanje leda, igre riječi i sl.).
Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije je u ovoj temi neizbježna, gdje učenici mogu prikupljati potrebne informacije, podatke, istraživačkih studija s različitih razina (Vijeće Europe, EU, UNICEF, Zajednička jezgra), analizirati medijske sadržaje i upotrebljavati ih u svojim projektima, plakatima, debatama i istraživanjima. Isto tako, putem društvenih mreža i medija mogu promovirati svoj rad i vrijednosti koje promovira međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje.
U izvedbi ove međupredmetne teme mogu se koristiti različita nastavna sredstva udžbenici, priručnici, enciklopedije, književna i znanstvena djela, znanstveno-popularni tekstovi i sl. Učenici se koriste međunarodnim i nacionalnim dokumentima (deklaracije, konvencije, zakoni i pravilnici). Suradnja s udrugama iz šire lokalne zajednice, drugim školama, institucijama, sudjelovanje na manifestacijama, projektima, kampanjama, izborima, angažman učenika i aktivno uključivanje u kulturni, društveni, humanitarni, politički život (učenici završnih razreda srednje škole) je ono što je glavna zadaća ove međupredmetne teme i njenih ishoda utkanih u kurikule određenih predmeta.