• nabraja obilježja živog i neživog
• imenuje primjere živih bića iz okoliša
• imenuje znanstvene metode u istraživanju prirode
• imenuje laboratorijski pribor i pomagala
• primjenjuje mjere opreza i zaštite pri istraživanju prirode.

• opisuje raznolikost  živog svijeta
• nabraja svojstva živih bića
• povezuje građu i funkciju biljne i životinjske stanice
• prepoznaje različite stupnjeve organizacije prirode.

• prirodne znanosti u upoznavanju svijeta oko nas
• znanstvene metode, pomagala i laboratorijski pribor u istraživanju prirode
• mjere opreza u prirodi i u laboratoriju
• upoznavanje s organizacijom prirode
• živa i neživa priroda oko nas. 

• zajednička svojstva živih bića (pokretljivost, disanje, prehrana, promjenjivost itd.)
• građa biljne i životinjske stanice
• upravljanje stanicom
• proizvodnja hrane i kisika kod biljne stanice
• oblik stanice povezan s građom (postojanje stanične stjenke).

Uspoređivati pojave i procese aktivnim promatranjem, zorno i primjenom iskustvenog učenja.

Upoznati učenika sa osnovnim laboratorijskim priborom i pomagalima te mjerama opreza u laboratoriju.

Mikroskop i lupu koristiti pri promatranju žive i nežive prirode.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (leksikologija, etimologija), Matematika (skupovi), Likovna kultura (prikazivanje crtežom), Informatika (tablični prikaz).

Učenik prepoznaje raznolikost živog svijeta i zajednička svojstva živih bića na primjerima u najbližem okolišu.

Stanicu upoznaje kao gradivnu jedinicu živih bića na jednostavnim primjerima (jaje, pokožica luka). Obogatiti video sadržajima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (izražavanje i izgovor riječi), Likovna kultura (crtanje objekta), Matematika (geometrijski oblici, usporedba veličina), i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje i kritičko vrednovanje).

• nabraja svojstva različitih tvari koje grade prirodu
• razlikuje agregacijska stanja tvari
• prepoznaje građu različitih tvari
• razvrstava tvari na čiste tvari i smjese tvari
• demonstrira jednostavne postupke odvajanja sastojaka iz smjese (npr. odvajanje magnetom, dekantiranje)
• opisuje nastanak, skladištenje i potrošnju energije.

• prepoznaje Sunce kao glavni izvor energije
• razlikuje biljke iživotinje na temeljuprijema hranjivihtvari i energije (fotosinteza i stanično disanje)
• objašnjava izvore energije za živa bića
• objašnjavafunkcije fotosintezena razini organizma
• prepoznaje energiju u prirodnim pojavama
• nabraja obnovljive i neobnovljive izvore energije na Zemlji, te opisuje primjere u svom okruženju
• opisuje racionalnu uporabu  prirodnih energetskih resursa u skladu s očuvanjem prirode i okoliša.

• tvari 
• građa tvari
• čiste tvari i smjese tvari (otopine, elementarne tvari, kemijski spojevi)
• agregacijska stanja tvari
• pretvorba hranjivih tvari u energiju.

• energija i njezini oblici
• energija Sunca, energija vjetra i potresi 
• pretvorba tvari i protok energije u stanici
• fotosinteza i disanje.
• značaj energije za živi svijet
• skladištenje energije
• obnovljivi i neobnovljivi izvori energije
• racionalna upotreba energenata i održivi razvitak.

Prepoznavanje svojstava i građe tvari na jednostavnim primjerima iz neposrednog okoliša (drvo, kamen, pijesak itd.).

Smjesu tvari i čiste tvari također prepoznati na primjerima kao što su: mješavina žitarica, mješavina začina, šećer, sol, sokovi, napitci itd.

Prepoznati tvari koje izgrađuju predmete s kojima su učenici svakodnevno u kontaktu: školski pribor, namještaj, igračke, knjige.

Prepoznavanje agregacijskih svojstava tvari na jednostavnim primjerima. Uvijek je dobro usvajanje nastavnih sadržaja predloženih ovom cjelinom pratiti jednostavnim eksperimentima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (etimologija, izgovor riječi, naglasci), Matematika (skupovi, mjerne veličine i jedinice, geometrijski oblici), Informatika (grafički prikazi promjena agregatnih stanja, tabelarni prikazi svojstava), Geografija (djelovanje klime na agregacijska stanja i svojstva tvari).

Naglasak staviti na skladištenje i izvore energije na Zemlji u živoj i neživoj prirodi. Sunce- izvor energije na Zemlji. Hrana- izvor energije za živa bića.

Fotosintezu i disanje obraditi u kontekstu pretvorbe energije. Primjere obnovljivih i neobnovljivih izvora enrgije prepoznati u najbližem okruženju. Organizirati raspravu o značaju racionalne potrošnje energije i važnosti obnovljivih izvora energije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografije (Zemlja u svemiru, Sunčev sustav, energija, Obnovljivi izvori energije),  te s međupredmetnim temama IKT (Istraživački proces, Izlaganje i prezentiranje) i Poduzetništvo (Održivi razvoj, Resursi u lokalnoj zajednici).

• definira i prepoznaje različita staništa (tlo, zrak, voda)
• navodi sastav i svojstva vode, zraka i tla
• objašnjava prilagodbu živih bića različitim uvjetima staništa
• imenuje fizikalno-kemijske značajke vode, tla i zraka.

• povezuje biološku raznolikost na Zemlji s različitom geomorfologijom, klimom i evolucijom
• objašnjava utjecaj životnih uvjeta na živa bića
• povezuje strukturna i funkcionalna svojstva živih bića sa životnim uvjetima
• imenujepredstavnikeorganizma u svom okruženju
• razvrstavaorganizme uskupine na temeljuvanjske sličnosti irazlika
• uočava promjenjivost živih bića i sukcesije u prirodi.

• sastav i svojstva vode, zraka i tla
• voda kao otapalo
• tvrda i meka voda
• agregacijska stanja vode
• kruženje vode u prirodi
• zrak i atmosfera
• zrak kao smjesa plinova
• kisik, ugljični dioksid, lebdeće čestice
• strujanje zraka
• temperatura, boja, vlažnost, rahlost i kiselost tla
• prilagodba živog svijeta na uvjete okoliša.

• promjene u prirodi
• svojstva živih bića i raznolikost živog svijeta
• promjene godišnjih doba i utjecaj na biljni i životinjski svijet
• sezonalnost biljaka i prepoznavanje sukcesije u prirodi
• geološka razdoblja i promjene u razvoju živog svijeta, fosili
• promjene nežive tvari (poplave, požari, vulkanske erupcije) i utjecaj na živi svijet.

Učenik prepoznaje različita staništa u svom zavičaju.

Upoznavanje sa svojstvima zraka, vode i tla upotpuniti jednostavnim eksperimentima za dokazivanje kemijskih ili  fizikalnih svojstava.

Prilagodbe živih bića na uvjete okoliša usvojiti temeljem promatranja, istraživanja u najbližoj okolini i temeljem jednostavnih pokusa osmišljenih kao učenički projekt: praćenje klijanja sjemena; smjer rasta korijena i stabljike, utjecaj svjetlosti, temperature i vode na rast biljaka...

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografije (vrijeme, klima, klimatski faktori, obilježja i važnost kopnenih voda, kruženje vode, međuovisnost u prirodnoj sredini, biljni i životinjski svijet, bioraznolikost) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije IKT (suradnja pri rješavanju jednostavnih zadataka, istraživanje).

Sezonalnost, sukcesiju u prirodi, utjecaj geoloških razdoblja na promjene u razvoju živog svijeta usvojiti na razini prepoznavanja i imenovanja primjera s ciljem isticanja kontinuirane promjenjivosti živih bića.

Ovisno o uvjetima u školi omogućiti zanimljive video sadržaje, prezentacije ili organizirati učeničke radionice.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (skupovi), Geografije (vrijeme, klima, klimatski faktori, vulkani i potresi, međuovisnost u prirodnoj sredini, bioraznolikost), Likovna kultura (crtanje objekata) i s međupredmetnim temama: Informacijska i komunikacijska tehnologija (komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju, istraživački proces, prezentacije tematske cjeline).

• opisujemorfološkaobilježja tijela iunutrašnje organe
• nabraja veze između građe i funkcije organa i organskih sustava
• opisuje sličnosti irazlike izmeđuspolova na temeljumorfoloških  karakteristika
• navodi stavove koji doprinose spolnosti i humanizaciji odnosa među spolovima.

• imenuje poželjna ponašanja koja doprinose vlastitome zdravlju
• povezuje važnost zdraveprehrane s očuvanjem ljudskog zdravlja
• opisuje čovjekov utjecaj na okoliš
• prepoznaje odgovorno ponašanje koje za cilj ima zaštitu okoliša.

• morfološke karakteristike čovjeka
• spolnost
• pubertet.

• čovjek i zdravlje
• pravilna prehrana
• zdrave životne navike
• droge i ovisnosti
• utjecaj čovjeka na okoliš
• otpad i recikliranje.

Prepoznavanje glavnih organa u ljudskom tijelu pomoću modela ili ovisno o mogućnostima škole pomoću aplikacije koja omogućuje 3D prikaz.

Sadržaje koji problematiziraju spolnost i pubertet organizirati u obliku radionica koje će promovirati odgovorno ponašanje i prihvaćanje različitosti.

O pubertetu učiti kao o razdoblju reproduktivnog sazrijevanja s naglaskom na usvajanje stava o odgovornom ponašanju, a nikako usvajanje detalja o fiziologiji reprodukcije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (izražavanje, izgovor riječi, književno djelo), Informatika (grafički prikazi, ppt) i s međupredmetnim temama: Informacijska i komunikacijska tehnologija (komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju, istraživački proces, prezentacije tematske cjeline), Osobni i socijalni razvoj (zdravlje, cjelokupno ponašanje, teorijski pristup ponašanju čovjeka, izbor ponašanja).

Obrade odabrane literature, promatranje primjera u okolišu, radionice i sučeljavanje različitih mišljenja kroz rasprave s ciljem usvajanja zdravih životnih navika i odgovornog ponašanja.

Sadržaj ove tematske cjeline se može povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografije (odlaganje otpada, zdrav život, odnos prema prirodi), Matematike (omjeri) i s međupredmetnim temama: Informacijska i komunikacijska tehnologija (komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju, istraživački proces, prezentacije tematske cjeline), Osobni i socijalni razvoj (zdravlje, cjelokupno ponašanje, teorijski pristup ponašanju čovjeka), Poduzetnost (održivi razvoj).

• prepoznaje organiziranost prirode od najsitnijih čestica do svemira
• razlikuje značajke živog i neživog
• uspoređuje sličnosti i razlike u organiziranosti žive u odnosu na neživu prirodu
• razlikuje odnose među različitim organizacijskim razinama prirode, promatrajući i istražujući svijet oko sebe
• uspoređuje značajke žive i nežive prirode kroz provedbu pokusa i mjerenja u školi i terenske nastave u bližoj okolici.

• razlikuje organizacijske razine žive prirode
• prepoznaje osnovni plan građe biljaka i životinja, od stanice do organizma
• povezuje građu stanice sa strukturalnim i funkcionalnim ustrojstvom organizma
• razlikuje jednostanične od višestaničnih životnih oblika.

• objašnjava postojanje cikličkih pojava u neživoj prirodi i živom svijetu
• tumači promjene u neživoj prirodi: izmjene dana i noći, Mjesečeve mijene, izmjene godišnjih doba
• povezuje promjene u živoj prirodi s ciklusima u neživoj prirodi: dnevni (cirkadijski) ritmovi i razdoblja aktivnosti pojedinih skupina životinja, sezonske promjene i fenološke značajke organizama
• tumači životne cikluse biljaka, životinja i čovjeka
• razlikuje razdoblja u životnom ciklusu čovjeka.

• ustrojbene razine nežive prirode: od čestica do svemira
• voda, tlo i zrak kao stanište
• Zemlje: atmosfera, hidrosfera, pedosfera i biosfera
• Sunčev sustav, galaksije i svemir.

• ustroj živog svijeta: stanica, jedinka, populacija, stanište, životna zajednica, ekosustav 
• biljne i životinjske stanice, tkiva, organi
• jednostanični i višestanični životni oblici
• osnovno strukturalno i funkcionalno ustrojstvo biljnog i životinjskog organizma.

• ciklusi u prirodi: dnevno-noćni ritam, godišnja doba
• životni ciklusi biljaka i životinja
• razdoblja u životnom ciklusu čovjeka.

Preporučuje se korištenje audiovizualnih pomagala, osobito video uradaka i animacija o svemiru i Sunčevom sustavu. Također učenici mogu izraditi model Sunčevog sustava te analizirati površinu Zemlje pomoću satelitskih snimaka i/ili web aplikacija (primjerice Google Earth).

Preporučuje se proučavanje različitih tipova staništa u neposrednom okruženju i izvođenje jednostavnih pokusa mjerenja fizikalnih čimbenika okoliša (primjerice mjerenja temperature sastavnica okoliša: zrak, voda, tlo), kao i usporedna mjerenja tjelesne temperature.

Mjerenja provoditi u krugu škole i bližoj okolici kada god je to moguće i bilježiti u za to posebne pripremljene obrasce (terenski dnevnik).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografije (Zemlja u svemiru, Sunčev sustav) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju, istraživački proces, prezentacije tematske cjeline).

Staničnu i tkivnu strukturu proučavati mikroskopiranjem trajnih ili svježe pripremljenih preparata. Koristiti različita tkiva u svrhu uočavanja različite građe stanica. 

Usporediti i raspravljati sličnosti i razlike u strukturalnim i funkcionalnim značajkama jednostaničnih i višestaničnih oblika.

Radi lakšeg usvajanja učenicima apstraktnih struktura, preporučuje se izrada modela i/ili crtanje biljnih i životinjskih stanica.

Organizaciju živih bića, od stanice do organizma (biljnog i životinjskog te organizma čovjeka) promatrati pomoću dostupnih animacija i aplikacija.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografije (biljni i životinjski svijet) i s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju).

Cikluse u prirodi podučavati povezivanjem s procesima i promjenama poznatim iz svakodnevnog života. 

Preporučuje se promatrati cikličke promjene na primjeru Sunca i Mjeseca. Izmjene godišnjih doba mogu se pratiti pomoću satelitskih snimki Zemlje.

Životni ciklus biljaka razmatrati kroz praćenje vegetacijskih razdoblja pokusnih biljaka ili biljaka u neposrednom okruženju.

Životni ciklus životinja poučavati putem uzoraka iz prirode, modela, animacija i drugih audiovizualnih pomagala.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Geografija (Zemljina revolucija i posljedice, Zemljina revolucija i nagnutost Zemljine osi) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju).

• prepoznaje elemente kruženja tvari u prirodi
• razlikuje procese kruženja tvari od protoka energije
• analizira prijenos i pretvorbu energije u živim i neživim sustavima
• utvrđuje razlike između autotrofnih i heterotrofnih organizama.

• prepoznaje fotosintezu kao temelj održanja života na Zemlji
• povezuje građu stanice i organizma s načinom dobivanja energije
• uspoređuje osnovne sličnosti i razlike među metaboličkim procesima: fotosinteza, stanično disanje, fermentacija
• razlikuje proizvođače, potrošače i razlagače
• nabraja predstavnike proizvođača, potrošača i razlagača iz neposrednog okruženja
• razlikuje hranidbeni lanac od hranidbene mreže
• prepoznaje ulogu karika hranidbenog lanca/mreže u održanju homeostaze i opstojnost ekosustava.

• kruženje tvari u prirodi
• hidrološki ciklus
• važnost vode u prirodi
• energija u neživoj prirodi i njezini oblici: energija Sunca, energija vjetra, fosilni izvori energije
• energija u živoj prirodi: autotrofni i heterotrofni organizmi.

• fotosinteza
• stanično disanje i fermentacija (vrenja)
• protok energije u biljnoj i životinjskoj stanici
• hranidbeni odnosi: proizvođači, potrošači, razlagači
• hranidbeni lanci i mreže
• homeostaza na razini ekosustava i ravnoteže u prirodi.

Hidrološki ciklus i kružno kretanje tvari u prirodi prikazati korištenjem audiovizualnih pomagala i animacija.

Kretanje vode u prirodi tumačiti temeljem poznatih pojava i procesa u neposrednom okruženju i svakodnevnom životu: isparavanje vode, nastanak leda i dr.

Istaknuti značaj vode za živa bića i povezati njihovu rasprostranjenost s hidrološkim ciklusom.

Povezati značaj svjetlosne i toplinske energije Sunca za život na Zemlji i u svakodnevnom životu.

Korištenjem različitih podataka i izvora razmatrati okolišnu problematiku povezanu s neobnovljivim izvorima energije.

Posjet solarnoj, hidroelektrani ili vjetroelektrani u okruženju. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (kruženje vode, voda temeljnica, razmještaj vode, prirodni resursi, sirovine, energija) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (održivi razvoj, resursi u lokalnoj zajednici).

Pretvorbu energije u živim sustavima prikazati na primjerima iz svakodnevnog života (primjerice, pretvorba električne energije u toplinsku ili mehaničku).

Fotosintezu prikazati u kontekstu njene važnosti za život na Zemlji i dobivanje hrane, a preporučuje se korištenje pojednostavljenih animacija bez prikaza kemijskih reakcija i formula.

Različite načina ishrane organizama i hranidbene odnose podučavati na poznatim primjerima u neposrednom okruženju. Radi lakšeg usvajanja gradiva preporučuje se izrada modela ili grafičkih prikaza hranidbenih lanaca te jednostavnijih hranidbenih mreža.

Pomoću vanjskih izvora razmotriti i diskutirati procese homeostaze na razini organizma te usporediti s homeostatskim mehanizmima na razini populacije/ekosustava.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (međuovisnosti u prirodnoj sredini).

• povezuje različite okolišne čimbenike i životne uvjete u ekosustavima na kopnu i u vodi
• povezuje strukturalno i funkcionalno ustrojstvo životnih oblika s utjecajem okolišnih čimbenika
• objašnjava prilagodbe organizama i sastav životnih zajednica na različite uvjete staništa
• opisuje tipične životne zajednice na kopnu (travnjaci, oranice i vrtovi, šume) i u vodi (morski ekosustavi, tekućice, stajaćice)
• objašnjava međusobne odnose živih bića koji dijele isto stanište
• analizira procese kruženja tvari i prijenosa energije u različitim ekosustavima te povezuje organizme u hranidbene lance.

• objašnjava ulogu biološke raznolikosti u očuvanju ravnoteža u prirodi
• prepoznaje glavne uzroke onečišćenja različitih ekosustava
• prepoznaje degradaciju staništa kao osnovnog uzroka gubitka biološke raznolikosti
• analizira čovjekov negativni i pozitivni utjecaj na prirodu
• objašnjava osnovna načela zaštite različitih ekosustava.

• ekologija i ekološki čimbenici (abiotički i biotički)
• životni uvjeti, životne zajednice i hranidbeni odnosi u kopnenim biomima: travnjaci, oranice i vrtovi, šume (listopadne šume umjerenog područja, vazdazelene šume umjerenog područja, mediteranske šume i makija)
• životni uvjeti, životne zajednice i hranidbeni odnosi u morskim ekosustavima
• životni uvjeti, životne zajednice i hranidbeni odnosi  u ekosustavima voda na kopnu: tekućice (potoci, rijeke) i stajaćice (jezera, močvare).

• biološka raznolikost
• onečišćenje i zaštita travnjaka i šuma
• onečišćenje i zaštita mora i voda na kopnu.

Uspješno i kvalitetno savladavanje sadržaja ishoda temelji se na terenskoj nastavi i podučavanju obližnjih staništa, mjerenjima abiotičkih čimbenika (temperatura, vlažnost, brzina strujanja vode/vjetra, pH vrijednost i dr.) i njihovim povezivanjem s procjenom gustoće populacija na terenu te promatranjima biotičkih odnosa, s naglaskom na hranidbene odnose.

Nedostupna staništa podučavati pomoću filmova, fotografija, živih ili konzerviranih uzoraka organizama te ih usporediti s poznatim i dostupnim staništima.

Usporediti i potaknuti raspravu o varijabilnosti organizama različitih životnih zajednica u ovisnosti od varijabilnosti abiotičkih ekoloških čimbenika u različitim staništima. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografije (more, kopnene vode, međuovisnosti u prirodnoj sredini, biljni i životinjski svijet, bioraznolikost).

Radi lakšeg razumijevanja važnosti biološke raznolikosti, kao temelja usluga ekosustava, potrebno je što više različitih staništa, odnosno biljnih i životinjskih vrsta koje ih nastanjuju, upoznati u prirodnim uvjetima kroz terensku nastavu. Za staništa koja nije moguće spoznati u prirodnim uvjetima preporučuje se korištenje video uradaka.

Preporučuje se terenski obilazak antropogeno izmijenjenog staništa u neposrednom okruženju i usporedba istog s prirodnim staništima.

Utjecaj onečišćenja na žive organizme prikazati pokusima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (more, kopnene vode, bioraznolikost, održivi resursi, zdrava okolina, zdrav život, odnos prema prirodi) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (održivi razvoj, resursi u lokalnoj zajednici).

• prepoznaje dobrobiti iz prirode za razvoj društva
• nabraja usluge različitih ekosustava
• utvrđuje uzroke poremećaja ravnoteža u prirodi nastale pod utjecajem čovjeka i njihove posljedice
• objašnjava ekološki otisak pojedinca/proizvoda/zajednice
• nabraja uzroke gubitka biološke raznolikosti
• objašnjava načela zaštite prirode kroz zaštitu vrsta, staništa i ekosustava.

• usluge ekosustava (travnjaci, šume, more, vode na kopnu)
• onečišćenje sastavnica prirode i posljedice neravnoteža u prirodi (globalne promjene klime, kisele kiše, smanjenje ozonskog omotača, gubitak biološke raznolikosti)
• ekološki otisak
• zaštita ekosustava, zaštićena područja
• zaštita vrsta (endemi, ugrožene vrste, Crveni popisi).

Proširiti spoznaje o raznolikosti ekosustava i biološkoj raznolikosti korištenjem audiovizualnih pomagala o ugroženim ekosustavima u svijetu, kao što su tropske šume i koraljni grebeni, kao i o zaštićenim vlažnim i močvarnim staništima u BiH.

Preporučuje se studijski posjet zaštićenom području, a poseban naglasak dati na endemske i zaštićene vrste u bližem i širem okruženju.

Određivanje usluga ekosustava u neposrednom okruženju i određivanje ekološkog otiska.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (bioraznolikost, održivi resursi, zdrava okolina, zdrav život, odnos prema prirodi) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (održivi razvoj, resursi u lokalnoj zajednici).