Примарни табови

hrvatski

Nastavni predmet Psihologija zamišljen je kao holistički odgojno-obrazovni proces sa izrazitom općom humanističkom pozadinom protkanom kroz cijeli predmet jer je za zdrav, ispunjen i zadovoljan život iznimno važno upoznati samoga sebe kao i odnos sebe prema drugima. Psihologija je nedvojbeno upućena na izgradnju vještina koje će učeniku omogućiti upravo takav razvoj. Razumjeti procese i čimbenike koji su u podlozi naše motivacije, emocija, učenja, percepcije, mišljenja te spoznati da imamo moć mijenjati ih, upravljati njima i usmjeravati ih kamo želimo, učeniku otvara perspektivu cjeloživotnog razvoja kao ljudskog bića koje njeguje skladne odnose s drugima i pridonose zajednici.

Psihologija je predmet koji učenika opskrbljuje temeljnim spoznajama o njegovim psihičkim procesima i ponašanju, te je neraskidivo povezana sa svim područjima ljudskoga života i djelovanja. 

S jedne strane, omogućava da iz perspektive znanstveno utemeljenih spoznaja promotri i objasni ljudsko ponašanje u kontekstu isprepletenih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika, a s druge strane, povezivanjem znanstvene teorije s praktičnim primjerima razvija socijalne kompetencije i metakognitivne vještine. Svrha predmeta je bolje razumijevanje sebe, drugih i društva u cjelini. 

U vrijednosnom smislu predmet promiče toleranciju, uvažavanje, suživot različitih ljudi, pri čemu kod učenika promiče vrednovanje vlastitih identiteta: osobnih, nacionalnih, vjerskih, ideoloških, kulturnih itd.

Učenik razvija sposobnosti odupiranja predrasudama, pokušajima manipulacije medija, agresivnog marketinga, pojedinaca ili grupa, odnosno razvija se u samostalno misleće biće. Ne treba zanemariti da boljim uvidom u sebe i dimenzije vlastite ličnosti učenik lakše upravlja svojim emocijama, motivacijom, učenjem i ponašanjem. Time postaje uspješniji u aktivnostima, stječe pozitivnu sliku o sebi, povećava razinu samopouzdanja, što uvelike olakšava odnose s drugim akterima nastavnoga procesa. Na taj način se postiže sinergijski učinak cjelokupnoga obrazovnog procesa, odnosno uspješnije usvajanje sadržaja i bolji međuljudski odnosi. 

Mnogima će stečene kompetencije biti poticaj da u privatnom životu razvijaju psihologijsku pismenost koja povećava njihov kapacitet suočavanja s različitim zahtjevima suvremenoga života.

Kompetencije uključene u psihologijsku pismenost imaju itekakvu vrijednost i značaj za sve ostale nastavne predmete jer psihologijska pismenost otkriva i razvija vještine samoregulacije učenja, emocija, motivacije i ponašanja. 

Psihologija je prema sadržaju ponajprije povezana s ostalim predmetima društveno-humanističkoga područja. Predmeti tog područja sinergijski utječu na poticanje razvoja socijalne senzibilnosti, etičnosti, tolerancije i odgovornosti.

Poveznicu s Likovnom umjetnošću i Glazbenom umjetnošću nalazimo u percepciji, emocijama, motivaciji i očuvanju mentalnog zdravlja. U jezično-komunikacijskom području psihologijska pismenost omogućava jasnije izražavanje mišljenja. S prirodnim znanostima psihologija dijeli znanstveno-istraživački pristup, istraživačke metode i promicanje etičnosti u znanosti. Predmet istraživanja psihologije jest čovjek, koji je prirodno i društveno biće, stoga je neraskidivo povezana sa znanstvenim spoznajama iz biologije i fizike.

Zbog područja kojim se bavi, predmet je povezan sa svim komponentama u međupredmetnom području prikazanom u Zajedničkoj jezgri definiranoj na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini, prirodna je podloga za uvođenje sadržaja međupredmetnih tema, ponajprije Osobnog i socijalnog razvoja, Građanskog odgoja i obrazovanja, Poduzetnosti te je snažna potpora njihovoj provedbi.

Kako bi se učenik pripremio za aktivno i kvalitetno sudjelovanje u društvu i razvijao svoju kompetenciju psihologijske pismenosti, uloga je nastavnika olakšati mu stjecanje određenih znanja, vještina i stavova te ga poduprijeti u preuzimanju odgovornosti za samostalno učenje i postignuća. Od nastavnika se očekuje izbor različitih metoda i tehnika rada koje su prilagođene odgojno-obrazovnim ishodima i aktivnostima, a potiču aktivno učenje. Različite vrste suradničkog učenja omogućavaju učenicima da timski rade, pronalaze najbolja rješenja i razumiju smisao sadržaja koji uče, a nastavnik ih pri tome usmjerava. Tako se potiče misaono procesuiranje, bolje razumijevanje i razvija kritičko mišljenje.

Psihologija pripada društveno-humanističkom području kurikula. Podučava se  na srednjoškolskoj razini,  u gimnazijama i strukovnim školama, kao obavezan predmet u 3. razredu (5. ciklus). 

Broj nastavnih sati ovisi o modulu (društveni ili prirodni modul) i vrsti programa/zanimanja. Fond sati iznosi 35 (prirodni) ili 70 (društveni), jednom do dva puta tjedno.