• objašnjava važnost učenja povijesti i povijesnih izvora
• opisuje vrste povijesnih izvora i to pokazuje na primjerima iz prapovijesti i starog vijeka
• primjenjuje svoja znanja pri objašnjavanju vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na konkretnim primjerima.

• razvrstava povijesne podatke logičkim i smislenim slijedom u jasnoj kronološkoj strukturi odgovarajući na pitanja o ljudima, događajima, objektima, mjestima u prapovijesti i starom vijeku
• imenuje povijesna razdoblja i označava ih na lenti vremena
• pokazuje na povijesnoj karti razvoj i širenje određene civilizacije
• uspoređuje različite civilizacije, njihova kulturna gospodarska i umjetnička dostignuća.

• prepoznaje koji izvori odgovaraju određenom povijesnom razdoblju
• poreda ih kronološki kako bi mogao odgovarati na postavljena pitanja.

• uvod u povijesnu znanost
• vrste povijesnih izvora.

• promjene života ljudi u prapovijesti i starom vijeku, njihova materijalna i duhovna kultura.

• neandertalci (Krapinski pračovjek)
• homo sapiens
• butmirsko nasljeđe
• glasinačka kultura.

Učenici trebaju razumjeti važnost primarnih i sekundarnih izvora, njihovu podjelu i vrijednost kako bi bili osposobljeni za  istraživanje. 

U radu treba koristiti slikovne izvore i didaktički oblikovane pisane izvore.

Izvore uskladiti sa uzrastom.

Na didaktički oblikovanim izvorima uraditi analizu, vrjednovati i razumjeti kontekst u kojem su nastali izvori (vrijeme, mjesto, okolnosti i namjere autora).

Preporuka za odabir odgovarajućeg izvora:

Prvo se trebamo upitati koji cilj želimo ostvariti?

Daje li nam odabrani izvor odgovarajuće informacije?

• odabire relevantne informacije iz izvora i literature
• objašnjava određene aspekte prošlosti  
• daje vlastiti doprinos školskoj izložbi, školskom muzeju ili lokalnom arhivu.

• prapovijesna nalazišta na području Hrvatske i BiH.

Koji izvor nam može pomoći da zainteresiramo učenike za rad?

Izvore odabrati sukladno uzrastu.

Za analizu izvora potrebno je pripremiti odgovarajuća pitanja.

U radu sa izvorima koristiti slikovne izvore, didaktički oblikovane tekstualne izvore.

Rezultate istraživanja mogu interpretirati na različite načine (izlaganja, eseji, prezentacije, izložbe).

Preporuka posjeta lokalnim nalazištima, muzejima, arhivima…

• određuje trajanje desetljeća, stoljeća, tisućljeća i smješta godine u desetljeća, stoljeća i tisućljeća
• navodi da prošlost dijelimo na razdoblje prije i poslije Krista
• objašnjava različite načine računanja vremena.

• imenuje glavna prapovijesna i povijesna razdoblja
• navodi njihov kronološki slijed te ih prikazuje kroz različite načine računanja vremena u prošlosti.

• izrađuje lentu vremena kako bi kronološki poredao povijesna razdoblja
• smješta događaje i osobe u odgovarajuća razdoblja.

• mjerenje i računanje vremena.

• podjela prošlosti.

• obilježja i dostignuća Naroda Starog istoka: Mezopotamija, Egipat.

Kod učenika razvija se osjećaj za tijek, slijed i trajanje povijesnog događaja/procesa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (jedinice za mjerenje vremena), Vjeronauk (kršćanska era).

Potrebno je objasniti periodizaciju i različite načine računanja vremena.  

Služe se matematičkim vještinama kako bi izmjerili trajanje različitih razdoblja ljudske prošlosti kroz različite načine računanja vremena na različitim lentama vremena i grafikonima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Matematika (artimetika).

Izrađuje lente vremena za određene narode Starog Istoka na kojima kronološki reda osobe i događaje.

Istražuje prošlost škole ili mjesta u kojemu živi i izrađuje lentu vremena.

Izrađuje  neke predmete od gline kakvi su se izrađivali na području Starog istoka i uspoređuje ih s predmetima koje oni koriste(primjerice vazne, vrčevi, nakit…).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (kontinenti, more), Likovna kultura (umjetnost starih civilizacija).

Preporuka: povezati sa ishodom B4.

• navodi kriterij određivanja prapovijesti  i povijesti
• navodi glavna obilježja prapovijesti
• opisuje glavna obilježja društva u starom vijeku.

• smješta ljude, događaje i pojave u odgovarajuća razdoblja po kronološkom slijedu.

• prve civilizacije
• obilježja i dostignuća Naroda Staroga istoka
• Mezopotamija, Egipat, Feničani, Perzijanci, Kina i Indija (razvoj države, pisma, religije, znanosti, graditeljstva…).

• osnovna obilježja i dostignuća antičke Grčke (grčki polisi).

Učenici uspoređuju glavna obilježja prapovijesti i starog vijeka te njihov utjecaj na kasnije događaje/procese.

Kronologija je važna za istraživanje odnosa među događajima.

Učenici usvajaju opći kronološki okvir (povijesna razdoblja) te različite načine računanja vremena.

Na različitim lentama vremena redaju kronološki nastanak država, pisma, religija, znanstvena dostignuća i poznate građevine naroda Starog istoka

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (budizam), Geografija (kontinenti, more).

Učenici opisuju tijek vremena, smještaju događaje, osobe i pojave u odgovarajuća povijesna razdoblja.

Izrađuju strip o životu ljudi u grčkim polisima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Ilijada, kazalište, drama).

Izborni sadržaj: Mikenska i Kretska kultura.

• opisuje obilježja prapovijesti i starog vijeka te što se vremenom promijenilo, a što traje u kontinuitetu
• objašnjava na koji način su pojedinci ili skupine utjecali na vidljive promjene u društvu.

• na odabranim primjerima prepoznaje oblike društva iz razdoblja prapovijesti i razdoblja starog vijeka
• uspoređuje društvene odnose, gospodarstvo i svakodnevni život u Ateni, Sparti i Rimu.

• imenuje antičke građevine koje su ostale sačuvane do danas
• uspoređuje namjenu antičkih građevina nekad i danas
• razlikuje demokraciju nekad i danas.

• osnovna obilježja i dostignuća antičke Grčke ( atenska demokracija, kolonizacija, grčka kultura, vjerovanja, helenizam).

• nastanak Rima, Republika i Carstvo.

• rimska osvajanja, romanizacija, svakodnevnica.

Društva su se kroz povijest mijenjala, a povjesničari prate promjene, ali i kontinuitet, tj. ono što je ostalo isto ili slično u vrijeme velikih promjena (institucije, tradicije politički sustavi, vrijednosti, način života…).

Objašnjavaju postupne promjene, iznenadne i brze promjene u društvu koje nastaju nakon ustanaka, revolucija, ratova i gospodarskih kriza (društvene, gospodarske, kulturne, religijske, političke, te svakodnevni život.).

Izrađuje mape s pravcima grčke kolonizacije.

Izrađuje novinske članke o atenskoj demokraciji.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Vjeronauk (politeizam/monoteizam).

Učenici prate i tumače određene oblike društva u različitim kontekstima i povijesnim razdobljima, objašnjavaju složenost promjena i njihov utjecaj u društvu.

Razumiju da se neki aspekti života mogu mijenjati, a drugi ostaju isti te da svaka promjena ne dovodi do napretka. 

Pišu esej o načinu života u Ateni, Sparti i Rimu. 

Izrađuju tri usporedne tablice sa osnovnim obilježjima uređenja Rima kroz povijest: kraljevstvo, republika i carstvo.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (Vjera starih Rimljana, progoni kršćana za vrijeme rimskih careva).

Učenici trebaju razumjeti događaje, pojave i procese koji su oblikovali čovječanstvo uočavajući njihove sličnosti i razlike kao i njihov utjecaj na sadašnjost.

• opisuje kulturu i umjetnost antike 
• navodi primjere utjecaja antike na današnju kulturu i umjetnost
• razlikuje što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto i navodi konkretne primjere.

• rimska kultura i umjetnost
• grčki i rimski gradovi
• kulturni spomenici u BiH.

Učenici objašnjavaju događaje, pojave i procese koji su oblikovali čovječanstvo uočavajući njihove sličnosti i razlike, kao i utjecaj kroz različita povijesna razdoblja i na sadašnjost. 

Preporuka je crtanje i opisivanje detalja koji su obilježili ovo razdoblje, kao i izrada maketa.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tehnička  kultura (tehnika graditeljstva, materijali), Likovna kultura (rimska kultura i umjetnost).

• objašnjava uzrok, povod i posljedicu nekog povijesnog događaja u prošlosti
• razlikuje uzrok od povoda određenog povijesnog događaja na konkretnim primjerima.

• izdvaja više od jednog uzroka i daje jednostavna objašnjenja zašto treba istražiti više od jednog uzroka i posljedica nekog događaja.

• opisuje značenje pojedinih osoba iz starog vijeka koje su utjecale na promjene u društvu, gospodarstvu, kulturi i religiji.

• propast Rimskog Carstva.

• antičko doba na prostoru današnje BiH i Hrvatske
• romanizacija, provincije.

• Ilirska plemena na tlu današnje BiH
• Batonov ustanak
• počeci kršćanstva (nastanak, progoni, simboli).

Uraditi analizu različitih vrsta povijesnih izvora na odabranom primjeru kako bi razumjeli pojmove uzrok, povod i posljedicu povijesnih događaja.

Izraditi kronološku tablicu.

Pronaći slike svakodnevnog života ljudi iz tog vremena.

Napisati povijesni esej.

Tumače složenost povijesnih uzroka i posljedica, kao i ograničenje da se utvrdi uzrok i  posljedica te razumijevanje zašto ljudi o tome imaju različita gledišta. 

Nastavnik treba odabrati izvore koji su učenicima zanimljivi.

Učenici izrađuju lente vremena.

Preporuka: posjeta lokalitetu, muzeju...

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta:  Likovna kultura (antička kultura na prostoru BiH i Hrvatske).

Višestruka uzročnost uključuje važnost pojedinca ili grupe ljudi koji su odgovorni za poticanje nekog događaja, pojave ili procesa i na njihove posljedice.

Interpretacija prošlosti, nekada o istom događaju, može imati različite perspektive. 

Izrada karte o Ilirskim plemenima na tlu današnje BiH.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Vjeronauk (kršćanstvo, Biblija, Stari zavjet).

• odgovara na postavljena pitanja za analizu izvora 
• nabraja podatke iz jednostavnih izvora te ih povezuje sa određenim povijesnim događajem, procesom ili osobom
• prezentira zatražene podatke iz analiziranih povijesnih izvora (tablica, slijepa karta, grafikon…).

• razlikuje primarne od sekundarnih povijesnih izvora
• objašnjava vrijednosti i ograničenja povijesnih izvora na primjerima iz srednjeg vijeka.

• uspoređuje dva različita načina tumačenja povijesnih događaja na osnovu slikovnog ili pisanog izvora 
• izdvaja dokaze na kojima temelji svoje zaključke.

• seoba naroda (uzroci i posljedice).

• Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo
• Franačka država
• feudalno društvo, svakodnevnica.

• crkveni redovi
• Crkveni raskol
• širenje kršćanstva.

Nakon analize izvora učenik samostalno prezentira tražene podatke  pomoću karti, tablica, grafikona...

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje, grafički prikaz).

Za analizu učenici koriste primarne i sekundarne povijesne izvora pa je poželjno s učenicima ponoviti te razlike pomoću metode razgovora.

Prezentiraju vrijednosti pojedinih izvora, kao i njihova ograničenja.

Pri odabiru povijesnih izvora trebamo se upitati: Koji cilj želimo ostvariti?

Za analizu izvora  potrebno je pripremiti odgovarajuća pitanja.

Primjerice: Kada je nastao izvor ? Tko je autor? Koliko se tekst i slika podudaraju? 

Napraviti piramidu društva u srednjem vijeku s opisom svakoga predstavnika.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Vjeronauk (Crkveni raskol).

• prikuplja informacije iz izvora i literature koristeći se dokazima iz izvora za svoje tvrdnje i izrađuje rad složene strukture
• nabraja arheološke ostatke i povijesne izvore o nekom događaju
• objašnjava važnost arheoloških ostataka i povijesnih izvora na osnovi kojih povjesničari izvode zaključke za određeni događaj.

• doseljavanje Hrvata
• hrvatski kneževi i kraljevi
• predromanički spomenici.

Preporuka je posjetiti najbliži lokalitet nakon čega bi svoje zaključke i prosudbe izrazili pismeno i/ili usmeno (prezentacije, izlaganja, izložbe itd.)

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Baščanska ploča, Humačka ploča), Likovna kultura (predromanika) i s međupredmetnom temom: Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije (izrada PPT).

• mjeri vremenski razmak između događaje prije Krista i poslije Krista 
• izdvaja primjere prevođenja povijesnog vremena iz jedne kategorije u drugu
• uspoređuje različite načine mjerenja vremena.

• izrađuje grafičke prikaze i objašnjava tijek vremena u razdoblju koje proučava (rani, razvijeni, kasni srednji vijek)
• izrađuje lentu vremena i upisuje ključne događaje.

• objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i nacionalnoj povijesti srednjeg vijeka
• uspoređuje obilježja srednjeg i starog vijeka (društvene, gospodarske, kulturne, religijske i političke prilike).

• islam, arapska kultura
• Crkveni raskol (gregorijanski i julijanski kalendar).

• nastanak Hrvatsko-Ugarske države
• križarski ratovi.

• plemstvo, pučani, bratovštine, nastanak gradova, stradanja stanovništva, bolesti, epidemije, važnost sveučilišta, razvoj poljodjelstva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku u Europi.

Objasniti podjelu srednjeg vijeka.

Izraditi složene lente vremena, kronološke  tablice, sheme vremenskog slijeda.

Izmjeriti kalendarsko vrijeme služeći se matematičkim vještinama.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (jedinice za mjerenje vremena), Vjeronauk (islam, Crkveni raskol).

Koristiti filmove i razne izvore kako bi kronološki poredao važne povijesne događaje i prikazao ih na lenti vremena. 

Na karti pokazuje granice Hrvatsko-Ugarske države. 

Na karti nacrtati pravce kretanja križara.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavanog predmeta: Vjeronauk (križarski ratovi).

Koristiti aktivno učenje koje se realizira kroz igru, crtanje, razgovor, izlaganje i opisivanje događaja kroz pojedine oblike društva.

Raspravlja o slobodi u feudalnom društvu. 

Istražuje položaj žena u srednjem vijeku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (epidemije), Vjeronauk (bratovštine).

• opisuje pojedina obilježja društva
• tumači razdoblja koje proučava
• poreda na lenti vremena osobe, događaje, pojave i procese kronološkim redoslijedom
• opisuje svakodnevni život u srednjem vijeku.

• romanika i gotika.

Koristiti  pisane i slikovne izvore. Opisuje ovo razdoblje, smještajući događaje, osobe i pojave kronološkim slijedom.

Korelacija s likovnom kulturom (romanički i gotički stil umjetnosti).

• razlikuje stari vijek i srednji vijek
• opisuje ključne događaje  u srednjem vijeku
• povezuje događaje u starom i srednjem vijeku.

• uspoređuje kontinuitete i promjene u srednjem vijeku i danas
• objašnjava sličnosti i razlike
• imenuje istaknute pojedince u društvenim, kulturnim i religijskim događanjima i aktivnostima
• opisuje utjecaj pojedinca ili skupine u društvenim, kulturnim i religijskim događanjima i aktivnostima
• opisuje neke oblike društva koji su se promijenili i/ili one koji su ostali isti kroz vrijeme. 

• imenuje srednjovjekovne građevine koje su ostale sačuvane do danas
• uspoređuje namjenu srednjovjekovnih građevina nekad i danas
• istražuje ostatke prošlosti (građevine-crkve, utvrde, nadgrobne spomenike, oruđa, oružja, nakit, odjeća i sl.).

• Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca: nastanak slobodnih kraljevskih gradova.

• uspon hrvatskih velikaških obitelji
• dolazak Anžuvinaca.

• Zadarski mir
• srednjovjekovni Dubrovnik
• Bosna
• Hum
• Crkva bosanska

Poželjno je s učenicima  razgovarati o osnovnim obilježjima starog vijeka i povezati ih s događajima u srednjem vijeku.

Izraditi u skupini plakat na kojemu će se usporediti izgled i svrha gradova na prostoru današnje Hrvatske u starom vijeku s gradovima u srednjem vijeku. 

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost (timski rad).

Preporuka pisanje eseja o zadatoj temi nakon analize povijesnih  izvora. 

Usporediti društvo u srednjem vijeku i danas.

Učitelj s učenicima treba po mogućnosti posjetili neke lokalitete iz prošlosti (crkve, utvrde, nadgrobne spomenike……. ) kako bi učenici mogli vizualnim i praktičkim metodama predočiti što je od tih ostataka ostalo sačuvano do danas i kakav utjecaj imaju danas.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (stilovi umjetnosti), Hrvatski jezik (Povelja Kulina bana), Vjeronauk (Crkva bosanska).

Povezanost unutar predmeta: povezati s ishodom C4.

• objašnjava i navodi primjere prožimanja različitih kultura koje su utjecale na kulture širom svijeta
• opisuje kulturu i umjetnost nekad i danas.

• humanizam i renesansa u Europi i njihov utjecaj u Hrvatskoj i BiH.
• Europa u doba baroka (utjecaj baroka na način života-velike palače, građanske kuće)

Metodom čitanja i analize povijesnih izvora o kulturi i umjetnosti u srednjem vijeku donijeti zaključke o tome kako su se međusobno miješale i koliko su utjecale na današnju kulturu i umjetnost.

Izraditi usporedne tablice o utjecaju humanizma i renesanse u Europi, Hrvatskoj i BiH i njihovom utjecaju na sadašnjost.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (humanizam i renesansa), Glazbena kultura (humanizam i renesansa), Hrvatski jezik (humanizam i renesansa).

• razlikuje uzrok od povoda određenih povijesnih događaja
• navodi uzroke, povode i posljedice povijesnih događaja
• objašnjava zašto je nešto povod, uzrok i posljedica određenom događaju.

• navodi uzroke  nastanka određenih događaja
• opisuje posljedice određenog događaja koje su utjecale na promjene u društvu, politici, kulturi, umjetnosti
• prepoznaje i objašnjava višestrukost uzroka i posljedica i svrstava ih u zadane kategorije.(kratkoročni-dugoročni, globalni-lokalni, izravni-neizravni).

• nabraja posljedice  određenih događaja, pojava i procesa
• objašnjava promjene koje su nastupile nakon nekih povijesnih događaja, pojava i procesa.

• Velika geografska otkrića (što je omogućilo otkrića, smjerovi putovanja,  posljedice geografskih otkrića)
• Osmansko carstvo u XIV. i XV. stoljeću (osnivanje Osmanske države, osmanska osvajanja, Vlasi, nastanak Hercegovine, pad Bosne i Huma pod osmansku vlast).

• dolazak Habsburgovaca, Krbavska i Mohačka bitka, bitka kod Siska, Vojna Krajina
• Bosanski pašaluk (osmanska uprava, islamizacija, život pod turskom vlašću, uloga crkve i franjevaca).

• reformacija i katolička obnova (uzroci reformacije, pravci širenja, uzroci i posljedice vjerskih ratova, obnova katoličke crkve, uloga Isusovaca)
• apsolutistička monarhija, parlamentarna monarhija.

Učenici trebaju nakon analize izvora razlikovati termine: uzrok, povod i posljedice povijesnih događaja. 

Preporučuje se rad s didaktički oblikovanim izvorima i kartama.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Geografija (karte, velika geografska otkrića) i s međupredmetnim temom: Poduzetništvo (tehnološki razvoj)

Preporučuje se rad sa slikovnim i pisanim izvorima kako bi objasnili zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice.

Analizom izvora  učenik svrstava uzroke i posljedice u određene kategorije prema uputama, kroz igru, crtanje, lentu vremena, grafikone, tablice…..

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Vjeronauk (islamizacija, uloga franjevaca)

Koristiti kartu za pravce širenja reformacije.

Nakon analize pisanih i slikovnih izvora izraditi esej i lentu vremena.

(Preporuka za izborni sadržaj:  apsolutistička monarhija, parlamentarna monarhija)

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnih predmeta: Llikovna kultura (barok), Glazbena kultura (barok), Vjeronauk (reformacija i katolička obnova, vjerski ratovi).

• pronalazi povijesne izvore na zadanu temu (literatura, internet…)
• analizira pronađene izvore kako bi samostalno odgovorio na postavljena pitanja.

• navodi prednosti i nedostatke između više povijesnih izvora
• prepoznaje pouzdanost povijesnih izvora.

• imenuje i opisuje ključna obilježja ostataka iz prošlosti u novom vijeku
• opisuje načine korištenja povijesnih izvora iz prošlosti i danas ( arhivi, internet).

• Zrinsko-Frankopanski otpor
• uspon i pad Dubrovačke republike 
• Dalmacija
• Istra.

• Pragmatička sankcija-Marija Terezija
• prosvjetiteljstvo.

Doba revolucija (političke, društvene, gospodarske promjene u svijetu koje su posljedice industrijskih i građanskih revolucija).

Nakon analize izvora učenici pišu istraživački rad koristeći IKT.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).

Izabire relevantne povijesne izvore. 

Koristi različite vrste povijesnih izvora za izradu panoa.

Na primjeru jednog znanstvenika istražuje kako pojedinac može utjecati na promjene u društvu.

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima, rad u parovima-pronaći izvore u knjižnici, arhivu i na internetu, prezentirati ih PPT.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Poduzetnost (timski rad) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje).

• uspoređuje različite načine računanja vremena na primjerima ključnih prekretnica u novom vijeku
• prevodi jednu kategoriju vremena u drugu na odabranim primjerima.

• izrađuje različite vremenske crte zbog prikaza glavnih događaja i osoba u novom vijeku
• povezuje događaje i osobe u novom vijeku na lenti vremena.

• koristi IKT kako bi prikazao dužinu trajanja povijesnih razdoblja
• prezentira ključne povijesne događaje koji su označavali početak ili kraj određenog razdoblja.

• Francuska revolucija
• Napoleonovo doba
• Bečki kongres.

• Američki rat za neovisnost.

• svijet razvijenog kapitalizma (klasicizam, romantizam, kapitalizam, socijalizam, promjene u svakodnevnom životu).

Datume važnih događaja prevodi kroz kategorije i računa određene datume na različite načine (kršćanska era, muslimanska era...).

Izrađuje lentu vremena u koju upisuje kronološki slijed događaja.

Sudjeluje u raspravi o pozitivnim i negativnim posljedicama Napoleonovih osvajanja.

Organizira se igranje uloga o utjecaju velikih sila na Bečkom kongresu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost ( individualni rad, timski rad).

Izrađuje lentu vremena s ključnim događajima i osobama.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijeske tehnologije (grafički prikaz(.

Učenici samostalno izrađuju prezentaciju s lentom vremena ili nekim drugim vizualnim prikazom koji sadržava ključne događaje i osobe u novom vijeku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Informatika (izrada prezentacije, umetanje videa, zvuka i sl.).

• opisuje obilježja novog vijeka. Izdvaja kronološki ključne događaje u novom vijeku
• uspoređuje obilježja novog i srednjeg vijeka kroz društvene, kulturne, religijske i političke prilike.

• na odabranim primjerima analizira i uspoređuje povijesne događaje i procese u istom vremenskom razdoblju, a na različitim prostorima.

• ključni procesi od sredine 18. do početka 20. stoljeća u hrvatskim zemljama
• prosvjećeni apsolutizam u Europi
• prosvjetitelji u Habsburškoj Monarhiji.

• ideje i pokreti povezani s pojavom nacija, revolucija 1848/1849. ujedinjenje Njemačke, ujedinjenje Italije
• nacionalni pokreti na tlu Habsburške Monarhije.

Na lenti vremena kronološki reda ključne procese od sredine 18. do početka 20. stoljeća. 

Analizom različitih vrsta izvora (pisani izvori, filmovi, glazbena djela) kroz raspravu spoznati društvene, gospodarske, kulturne, religijske i političke prilike u Hrvatskoj.

Izraditi pano o reformama apsolutističkih vladara.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost (timski rad).

Radom u paru izrađuju tablicu s povijesnim događajima kako bi prikazali procese različitih konteksta istog povijesnog razdoblja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (osnovna statistička obrada).

• imenuje istaknute pojedince ili skupine u novom vijeku
• objašnjava kako su se društvene, kulturne i religijske pojave, ideje, stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena.

• objašnjava ključne događaje u novom vijeku
• prepoznaje neke oblike društva koji su ostali isti i oni koji su se promijenili (reformacija, Code civile…).

• razumije važnost i vrijednost povijesnih ostataka
• tumači važnost određenog spomenika s naglaskom na to koliko je restauracija utjecala na njegovu vrijednost.

• preporod u hrvatskim zemljama(Banska Hrvatska, Dalmacija, Istra, BiH).

• položaj hrvatskih zemalja u Habsburškoj Monarhiji (Josip Jelačić, apsolutizam Franje Josipa I., Ivan Mažuranić, Vladislav Pejačević, Kuen Hedervari).

• položaj hrvatskih zemalja u doba mletačke uprave.

Pisanjem eseja učenici opisuju djelovanje pojedinaca i određenih skupina, utjecaj njihovog djelovanja na  procese i pojave  tijekom preporoda u hrvatskim zemljama.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (preporod), Vjeronauk (franjevci nositelji hrvatskog narodnog preporoda u BiH).

Nakon analize izvora učenicima podijeliti uloge kako bi razumjeli vrijeme koje proučavaju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Hrvatski jezik (Ivan Mažuranić, Smrt Smail age Čengića).

Nakon analize slikovnih izvora prepoznaje spomenike kulturne baštine i ulogu konzervacije, restauracije i njen utjecaj.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta:  Likovna kultura (kipovi, stil graditeljstva).

• analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa
• reda ih po važnosti, vremenu trajanja i rasprostranjenosti argumentirajući svoj izbor.

• izdvaja uzroke i posljedice određenog povijesnog događaja
• objašnjava promjene koje su izazvane u društvenom, gospodarskom i političkom kontekstu.

• imenuje važne osobe, ideje, interese i vjerovanja iz novog vijeka koji imaju utjecaj na sadašnjost 
• procjenjuje njihov pozitivan ili negativan utjecaj na sadašnjost.

• BiH u doba reformnog pokreta u Turskoj ( kriza Osmanskog carstva, prilike u BiH nakon Krimskog rata).

• Hercegovački ustanak
• Berlinski kongres i Austro-Ugarska okupacija.

• Benjamim Kallay
• političke stranke.

Nakon analize uzroka i posljedica napisati esej i/ili izraditi PPT.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje).

Izrađuje kronološke tablice s fotografijama i ilustracijama važnih događaja.

Igranje uloga za bolje razumijevanja rada Berlinskog kongresa. 

Rad u parovima, izrada tablice, prepoznavanje uzroka, posljedica i promjena uzrokovanih određenim povijesnim događajem.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Informatika (tablice) i međupredmetnom temom Poduzetnost (timski rad).

Učenici samostalno u formi eseja opisuju zadanu osobu ili događaj sa osvrtom na njihov utjecaj na sadašnjost.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Hrvatski jezik (esej forma i način pisanja).

• razlikuje vrste povijesnih izvora, njihovu podjelu i vrijednost
• prikuplja i izdvaja podatke iz raznih izvora te analizira i sam donosi zaključke o važnosti izvora koji su mu dati za neki događaj 
• istražuje prošlost primjenjujući sastavnice istraživačkog procesa
• postavlja ključna pitanja na zadanu temu i određuje različite odgovarajuće izvore u svrhu istraživanja teme.

• interpretira povijesno znanje iznošenjem dokaza u raspravi, pisanje kraćih tekstova, crtanjem, dramskim prikazomi i korištenjem IKT-a 
• izrađuje strukturne radove različite složenosti u kojima se koristi relevantnim informacijama (primjerice objašnjava stradanja ljudi u ratovima…).

• prosuđuje važnost i pouzdanost povijesnih izvora
• objašnjava prednosti i nedostatke različitih vrsta povijesnih izvora
• postavlja pitanja o podrijetlu i svrsi izvora, analizira i objašnjava suprotstavljene prikaze određenih događaja, pojava i procesa
• analizira vrijednosti i ograničenja te važnost i pouzdanost povijesnih izvora.

• doba imperija i Prvi svjetski rat (imperijalizam, kolonijalizam, promjene u gospodarstvu i društvu).

• rješavanje Istočnog pitanja.

• uzroci i posljedice Balkanskih ratova
• uzrok, povod i tijek Prvog svjetskog rata.

Učenici samostalno prikupljaju informacije o temi koristeći povijesnu literaturu, članke, udžbenike, enciklopedije i druge stručne radove te internet.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme: Poduzetnost (individualni rad, izvori informacija, digitalni izvori informacija, potraga za informacijama, odabir potrebnih informacija).

Učenici nakon prikupljanja informacija pišu povijesne radove (eseje, referate, PPT prezentacije) u kojima iznose vlastite stavove i kritičko mišljenje, na način da nauče i pokažu teorijsko i praktično znanje, kao i sposobnost korištenja različitih izvora.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta: Informatika (pretraživanja weba, izrade prezentacija ili drugih oblika informatičkog izražavanja).

Analiziraju i samostalno objašnjavaju uzroke nastanka Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata koristeći pisane izvore, karte i slike.

Prezentiraju rezultate rada u eseju i koriste tablice.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Informatika (izrada tablica).

• izdvaja važne podatke za određeni povijesni događaj iz povijesnih izvora
• opisuje određene povijesne događaje na temelju povijesnih izvora.

• migracije
• španjolska gripa
• mirovni ugovori
• Versajski poredak
• Liga naroda.

Učenici nakon prikupljenih informacija pišu povijesne radove (eseje, referate, PPT)

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Geografija (migracije), Biologija (građa virusa) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izrada PPT).

• koristi IKT kako bi izradio različite prikaze tijeka vremena.

• izrađuje i popunjava sinkroniziranu tablicu s podacima koji se odnose na ključne događaje svjetske, europske ili nacionalne povijesti.

• uspoređuje i objašnjava razdoblja koja proučava te reda osobe, događaje i pojmove kronološkim redoslijedom
• uspoređuje važne događaje i dostignuća iz različitih vremenskih razdoblja.

• političke i društvene promjene nakon Prvog svjetskog rata: uzroci i posljedice velike gospodarske krize, opće pravo glasa, razvoj školstva, položaj žena.

• totalitarni režimi: komunizam-boljševizam, fašizam, nacizam, militarizam
• kultura, umjetnost i sport.

• život na selu i u gradu u Hrvatskoj i BiH 1918. - 1934.

Koriste lentu vremena, izrađuju plakat.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Građanski odgoj i obrazovanje (javne politike).

:

Koristi IKT kako bi kreirao sinkroniziranu tablicu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Informatika (izrada tablica).

Radom u paru ili radom u skupinama učenik uspoređuje život na selu i u gradu kroz različita državna uređenja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost (individualni rad, timski rad).

• opisuje povijesne događaje u vremenu kad su nastali i analizira uvjete u kojima su nastali.

• izdvaja ključne prekretnice u povijesti
• objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i nacionalnoj povijesti
• kronološki reda ključne prekretnica, objašnjava njihovu važnost i značenje u povijesti.

• Država SHS
• Kraljevstvo SHS 
• Kraljevina SHS
• Kraljevina Jugoslavija.

• Hrvatsko pitanje
• Banovina Hrvatska
• Sporazum Cvetković Maček

Nakon analize izvora i rada u skupinama razumijevaju širi kontekst, vrijeme i prostor za nastanak  povijesnih događaja i pojava i kronološki ih redaju na lenti vremena.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost (timski rad).

Učenik samostalno prepoznaje i objašnjava povijesne prekretnice te izrađuje lentu vremena  i kronološke tablice. 

Koristi geografske i povijesne karte kako bi objasnio geografski položaj prostora u kojima se odigrava povijesni događaj, pojava ili proces.

Uspoređuje prekretnice u nacionalnoj, europskoj i svjetskoj povijesti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (korištenje geografskih karti), Informatika (izrada grafikona i lenti vremena).

• daje primjere određenog povijesnog događaja koji je nastao zbog političkih, kulturnih i gospodarskih utjecaja
• opisuje određeni povijesni događaj koji je povezan s gospodarskim, kulturnim i političkim previranjima
• analizira kako povijesni događaj utječe na društveni, gospodarski i politički život.

• analizira  oblike društva kroz povijesna razdoblja
• opisuje svakodnevni život ljudu u različitim sustavima i uspoređuje njihov život kroz povijesna razdoblja
• procjenjuje oblike društva koji traju od onih koji su vremenski ograničeni
• analizira  kako se društvene pojave, procesi i ideje mijenjaju tijekom vremena.

• imenuje različite ideje koje su se javljale kroz povijest za uređenje ljudskog društva
• uspoređuje važnost određenih vrijednosti u prošlosti i danas
• analizira koje se društvene ideje i procesi razvijaju tijekom vremena i kako one utječu na pojedinca
• uspoređuje različite demokratske i totalitarne sustave, društvena previranja i pokrete u 20. stoljeću.
• analizira razvoj i/ili nastanak institucija i obrazaca kroz povijest.

• komunizam, ustaše i četnici.

• uzroci i tijek Drugog svjetskog rata
• ratna razaranja
• holokaust.

• masovna pogubljenja civila, Bleiburg
• Križni put Hrvata
• zbjegovi.

Analizira pisane povijesne izvore i povremeno koristi odgovarajuće dijelove filma kako bi istraživao o određenim  idejama, osobama ili organizacijama, te predstavio temu i sudjelovao u raspravi.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački proces, digitalni izvori informacija).

Izrada panoa u skupinama s prikazom fotografija naoružanja i razaranja. 

Prezentira uzroke rata i bitke prekretnice u Drugom svjetskom ratu koristeći IKT .

Povremeno koristiti odgovarajući video materijal o holokaustu i razgovarati o ljudskim pravima i slobodi.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (kreativno izražavanje).

Učenici samostalno istražuju koristeći IKT i izrađuju prezentaciju te raspravljaju o zadatoj temi kako bi razvijali vlastite stavove i uočavali kako su neke promjene spore i dugotrajne.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Informatika (rad na webu, izrada prezentacije).

• navodi primjere oblika društva u prošlosti i sadašnjosti
• izdvaja i objašnjava sličnosti i razlike društvenih oblika u prošlosti i sadašnjosti.

• NDH
• ZAVNOBIH
• ZAVNOH
• NOP

Prati i tumači određene oblike društva, objašnjava  složenost tih promjena i njihov utjecaj  u suvremenom dobu koristeći prezentaciju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje).

• objašnjava zašto je nešto nastalo kao i koje su posljedice određenih događaja
• analizira uzroke i posljedice događaja, pojava i procesa.
• povezuje ih određenimm kriterijima potkrepljujući ih dokazima.

• imenuje događaje po važnosti za određeno razdoblje
• reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor
• imenuje povijesne događaje koji su bili od velike važnosti za današnja događanja
• objašnjava povijesne događaje koji nisu relevantni za današnja događanja.

• uspoređuje uzroke i povode  povijesnih događaja
• razlikuje uzroke i povode  povijesnih događaja i njihov utjecaj na posljedice.
• uspoređuje različite prikaze uzroka i povoda povijesnih događaja imajući na umu višestruke uzroke određenog povijesnog događaja.

• Hladni rat
• dekolonizacija.

• pokret nesvrstanih
• pokreti za ljudska prava
• promjene u gospodarstvu, društvu i svakodnevnici
• demokratski procesi u Hrvatskoj i BiH
• uključivanje u europske i svjetske integracije.

• Hrvatsko proljeće
• raspad Jugoslavije
• Domovinski rat
• rat u BiH.

Sudjeluju u raspravi, tako da se stavovi i argument uspoređuju s stavovima i argumentima drugih učenika koje potkrepljuju dokazima.

Ovim ishodom potičemo kod učenika razvijanje vlastitih stavova te potičemo kritičko razmišljanje.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom tempom: Poduzetnost (timski rad, individualni rad).

Samostalno pišu esej na zadane teme, analiziraju odgovarajuće dijelove povijesnih filmova i uspoređuju ih s podatcima u udžbeniku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom Poduzetnost (individualni rad, timski rad).

Učitelj usmjerava učenika na rad u skupini, rad sa slikovnim i drugimaudiovizualnim izvorima,didaktički oblikovanimtekstualnim izvorima, uz njegovo objašnjavanje novih inepoznatih pojmova.

Kreiraju tablice događaja (uzrok-povod-posljedica).

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Informatika (izrada tablica).

• razlikuje primarne i sekundarne izvore
• odabire izvore koji će mu poslužiti za istraživanje određene teme, pisanje rada ili za zadatak u skupini.

• analizira povijesne izvore
• odabire podatke iz povijesnih izvora koji su relevantni za određenu temu.

• objašnjava kako na temelju različite vrste povijesnih izvora arheolozi i povjesničari stvaraju cjelovitu sliku o određenom razdoblju prapovijesti i starog vijeka
• na temelju svoga istraživanja učenik objašnjava poveznicu arheoloških pronalazaka i rada povjesničara.

• povijest kao znanost.

• društveni odnosi, vjerovanja, umjetnost, nalazišta i izumi u prapovijesti
• prapovijest na prostoru Hrvatske i BiH.

• Egipat
• Mezopotamija, Židovi i Feničani, Perzija Indija, Kina (izumi, znanost, tehnologija, razvoj pisma, religija-hinduizam i budizam).

Nakon analize izvora odabrati primarne i sekundarne izvore u cilju proučavanja određene teme.

Učenici će na ovaj način steći uvid u rad arheologa i povjesničara tijekom njihovih istraživanja i proučavanja povijesti.

Povezivanje unutar predmeta: povezati sa ishodom A.4

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost (timski rad).

Koristi tablicu za podjelu prapovijesti s određenim obilježjima svakoga razdoblja. 

Provodi istraživanja na temelju kojih bira povijesne izvore koji su relevantni za određenu temu.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Ilijada, Odiseja), Likovna umjetnost (slikovni izvori, kultura megalita, špiljsko slikarstvo) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački proces).

Izrađuju različite lente vremena.

Učenici donose različite predmete, pisane izvore i novac i objašnjavaju kako se njima služe arheolozi i povjesničari kako bi objasnili prošlost.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Vjeronauk (politeizam i monoteizam).

• učenik samostalno pronalazi određene povijesne izvore za svoja istraživanja, u cilju pisanja rada, učenja ili grupnog zadatka u nastavi povijesti koristeći IKT.

• objašnjava obilježja starog vijeka
• prepoznaje kulturno-povijesne spomenike i arheološke pronalaske iz starog vijeka koji obilježavaju navedeno razdoblje.

• političko uređenje grčkih polisa: Atena i Sparta 
• ratovi starih Grka.

• Stara Grčka-Kreta, Mikena, Troja, grčka kolonizacija
• Iliri na tlu Hrvatske i BiH.

Nakon analize izvora u tablicama usporediti političko uređenje Atene i Sparte.

Izrađuju lentu vremena o ratovima starih Grka.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura (olimpijske igre), Etika (demokracija, modeli demokracije) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (individualni rad, timski rad).

Učenik prezentira kulturno-povijesne spomenike iz Stare Grčke.

Objašnjava njihovu važnost, svrhu i ulogu u društvu.

Na karti ucrtava pravce grčke kolonizacije. 

Na temelju izvora istražuju Ilire na tlu Hrvatske i BiH, piše esej.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Likovna umjetnost (analiza likovnog djela).

• samostalno izrađuje različite lente vremena koristeći se određenim podatcima koje je prikupio tijekom istraživanja uz pomoć IKT-a.

• razlikuje  pronalaske iz prapovijesti i starog  vijeka, te ih stavlja u određeno vremensko razdoblje
• objašnjava društvo, gospodarstvo, kulturu i religiju u prapovijesti
• objašnjava društvo, gospodarstvo, kulturu, religiju i političke prilike u starom vijeku.

• izdvaja važne događaje iz starog vijeka i reda ih kronološki na lenti vremena koristeći se povijesnim izvorima i kartama uz pomoć IKT-a.

• nastanak makedonske države
• Filip II.

• Aleksandar Veliki
• Helenizam.

• nastanak Rima
• Rimska Republika
• doba Rimskog carstva
• Rimske provincije.

Kronološki unosi podatke na lenti vremena.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Poduzetnost (individualni rad), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (grafički prikaz).

Kroz raspravu kronološki se opisuju događaji i osobe.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnih predmeta: Likovna umjetnost (helenistička umjetnost),  Hrvatski jezik (knjižnica u Aleksandriji).

Izrađuje lentu vremena s prikazom nastanka Rima, Republike i Carstva.

Na karti označava Rimske provincije.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Latinski jezik (nastanak Rima, rimske provincije), Geografija (širenje Rimske Republike i Carstva) i međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (grafički prikaz).

• objašnjava oblike društva u prapovijesti i starom vijeku
• prepoznaje što se promijenilo, a što je ostalo isto u ova dva navedena razdoblja ljudske prošlosti.

• analizira složenost kontinuiteta i društvenih promjena  iz razdoblja prapovijesti i starog vijeka
• uspoređuje društvene odnose iz prapovijesti i starog vijeka s društvom današnjice.

• prepoznaje sastav ljudskih zajednica u starom vijeku
• objašnjava razloge migracija, kolonizacija, zatim raspodjelu bogatstva (trgovina, osvajanja, društvene razlike) i promjene u gospodarstvu.

• podjela Carstva
• pad Zapadnog Rimskog Carstva.

• progoni kršćana
• Milanski edikt.

• provincije na tlu današnje Hrvatske i BiH u doba kasnog Carstva.

Analizira povijesne izvore kako bi odredio oblike društva tijekom razdoblja starog vijeka, promjene koje su se dogodile, te kontinuitete koji su ostali do danas. 

Izrađuje usporednu tablicu s navedenim kontinuitetom i promjenama.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Informatika (izrada tablica).

Analizira kontinuitete društvenih promjena u razdoblju starog vijeka.

Tijekom svog rada učenik će, koristeći se povijesnim izvorima kao i znanjem iz drugih predmeta, analizirati i usporediti društvene odnose sa društvom današnjice.

Objasnit će pozitivne promjene, njihov utjecaj na društvo u starom vijeku pišući esej.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Vjeronauk (progoni kršćana, Milanski edikt).

Učenici se dijele u skupine, uz dodatnu literaturu iz školske knjižnice objasniti promjene u sastavu ljudskih zajednica i migracije.

Analizirati će kako su migracije dovele do promjena u društvu, do raspodjela bogatstva i promjena u gospodarstvu. 

Propituju se pojmovi rob, ropstvo, sloboda, jednakost među ljudima, ljudska prava i razlike u shvaćanju slobode antičkog svijeta i suvremenog doba.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Likovna umjetnost: (kiparstvo, arhitektura) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (timski rad).

• prepoznaje utjecaje antike na sadašnjost u religijskom, društvenom, gospodarskom i kulturnom kontekstu (npr. proizvodnja i čuvanje maslinovog ulja, svile, stilovi gradnje, politeističke i monoteističke religije …).

• širenje kršćanstva na tlu današnje Hrvatske i BiH u doba Rimljana.

Tijekom rada mogu se koristiti povijesni izvori (primarni i sekundarni) kao i povijesne karte.

Utjecaj antičkog razdoblja učenik može objasniti u religijskom, društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu, navodeći primjere tih promjena.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnih predmeta: Vjeronauk (religijske promjene), Geografija (širenje utjecaja različitih kultura), Likovna umjetnost (stilovi gradnje).

• analizira uzrok, povod i posljedicu nekog povijesnog događaja u prošlosti
• objašnjava uzrok i povod određenog povijesnog događaja na konkretnim primjerima.

• izdvaja na konkretnim primjerima uzroke i posljedice povijesnih događaja.
• reda po važnosti i objašnjava dugoročne-kratkoročne, lokalne-globalne, izravne-neizravne posljedice.

• reda po važnosti na lenti vremena  uzroke i posljedice povijesnih događaja, procesa i pojava koristeći IKT.

• društveni razvoj Grka i Rimljana.

• gospodarstvo, znanstvena i tehnološka dostignuća antičkog društva.

• promet, religija, filozofija i umjetnost u doba antike.

Učenik treba uočiti razlike između povoda i uzroka određenih povijesnih događaja.

Uz stečeno znanje, koristeći povijesne karte, učenik će moći objasniti posljedice određenih povijesnih događaja, njihov utjecaj na određene narode i kulture, primjerice širenje grčke kulture (grčka kolonizacija Sredozemnog i Crnog mora), širenje Rimskog Carstva i rimske kulture…

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost (individualni rad).

Učenik samostalno objašnjava razliku između uzroka i posljedica prema njihovoj važnosti.

Objašnjava razlike između uzroka i posljedica prema njihovoj važnosti i utjecaju, dugoročnom/kratkoročnom ili lokalnom/globalnom, navodi primjere najznačajnijih uzroka i posljedica u starom vijeku.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnih predmeta: Likovna umjetnost (širenje kultura, stilovi gradnje), Hrvatski jezik (širenje pisma), Geografija (širenje carstva).

Učenici će samostalno izraditi lentu vremena na kojoj će kronološki poredati po važnosti uzroke i posljedice povijesnih događaja, procesa i pojava.

Tijekom svog rada učenik će se koristiti IKT-om u svrhu što boljeg prezentiranja i objašnjavanja gradiva, a može koristiti saznanja iz drugih nastavnih predmeta koji mu mogu poslužiti tijekom objašnjavanja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Likovna umjetnost (najznačajnija likovna djela i spomenici), Filozofija (grčki i rimski filozofi).

• opisuje različite interpretacije uzroka i posljedica, povijesnih događaja, procesa i pojava tijekom prapovijesti i starog vijeka
• analizira važnost određenih osoba, događaja, procesa i pojava u različitim kontekstima u različite svrhe i promjene koje su uzrokovali.

• arheološki ostaci na tlu Hrvatske i BiH.

Učenik će samostalno (ili u grupama) opisati različite interpretacije povijesnih događaja, procesa i pojava tijekom starog vijeka.

Tijekom svog rada učenik će objasniti različit kontekst određenih događaja i promjene koje su donijeli te njihove posljedice.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Likovna umjetnost (graditeljski stilovi, razvoj umjetnosti, vjerske građevine).

• opisuje razlike između  primarnih i sekundarnih povijesnih izvora
• oblikuje istraživačka pitanja, planira i provodi istraživanje
• analizira i vrjednuje relevantne izvore i dokaze kako bi odgovorio na istraživačko pitanje i stvorio vlastitu argumentaciju.
• procjenjuje uspješnost vlastitog istraživanja uvažavajući relevantne kriterije procjene.

• izrađuje radove složene strukture koristeći se relevantnim informacijama i stručnim terminima te precizno navodi izvore informacija
• istražuje i prakticira profesionalne i etičke norme.

• navodi kako različiti konteksti mogu utjecati na različito tumačenje prošlosti
• ispituje (istražuje) kako različiti vrijednosti sustavi i tradicija utječu na različito tumačenje događaja iz prošlosti iz različitih perspektiva.

• seoba naroda
• Franačka država od Merovinga do Verdunskog ugovora
• Bizant.

• Crkveni raskol
• doseljavanje Hrvata.

• hrvatski knezovi i hrvatski kraljevi
• srednjovjekovna bosanska država.

Učenici pronalaze i odabiru primarne i sekundarne izvore.

Učenik samostalno oblikuje istraživačka pitanja, analizira i vrjednuje izvore.

Samostalno procjenjuje uspješnost svog istraživanja, uvažavajući pozitivne i negativne aspekte izvora. 

Izrađuje karte s pravcima seobe naroda, kartu Franačke države i Bizanta.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna umjetnost (bizantska umjetnost i karolinška renesansa), Etika (raznolikost kultura) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački proces).

Učenici će biti podijeljeni u skupine u cilju izrade istraživačkog rada.

Tijekom svog rada koriste se povijesnim izvorima, eliminirajući one izvore za koje odrede da imaju određene nedostatke.

Navode izvore koji su im važni i koji su im poslužili za izradu rada, ističući njihove prednosti.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Vjeronauk (Crkveni raskol) i s međupredmetnim temama Poduzetnost (timski rad), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački proces).

Tijekom rada u skupini, učenik navodi na koji način različiti vrijednosni sustavi utječu na različito tumačenje određenog povijesnog događaja.

Navodi primjer određenog povijesnog događaja i njegovo različito tumačenje.

Sadržaj ove tematske cjelin emože se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Trpimirova darovnica, Baščanska ploča, Humačka ploča, povelja Kulina bana), Vjeronauk (Crkva bosanska) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (timski rad).

• koristi se kriterijima za analizu i interpretaciju podataka iz različitih izvora
• izdvaja argumente i interpretira različite perspektive o određenoj temi koristeći IKT.

• prikuplja podatke iz različitih povijesnih izvora o kulturno-povijesnim spomenicima iz razdoblja srednjeg vijeka
• interpretira prikupljene podatke koristeći IKT. (esej, plakat, PPT…).

• društveni odnosi u ranosrednjovjekovnoj Europi
• pojava i širenje islama.

• uloga hrvatskih velikaša u društvenom razvoju Hrvatske.

Učenik interpretira podatke iz različitih povijesnih izvora.

Koristeći IKT, učenik će analizirati perspektive o određenoj temi pomoću argumenata.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Vjeronauk (širenje islama) i međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje). 

Učenik će objasniti podatke iz različitih povijesnih izvora o ulozi hrvatskih velikaša i kulturno-povijesnim spomenicima iz razdoblja srednjeg vijeka.

Podatke koje je prikupio tijekom rada, učenik će interpretirati putem IKT-a u cilju boljeg usvajanja znanja i jednostavnijeg objašnjavanja.

Poželjno bi bilo da učenik tijekom svog rada istraži srednjovjekovne spomenike iz svoga zavičaja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje).

• izrađuje i popunjava sinkroniziranu tablicu s podacima koji se odnose na ključne događaje svjetske, europske i/ili nacionalne povijesti iz srednjeg vijeka.

• objašnjava povijesne događaje i procese iz različitih konteksta, perspektiva u istom povijesnom razdoblju
• analizira različite perspektive istoga povijesnog događaja.

• izdvaja ključne prekretnice u srednjem vijeku
• objašnjava važnost i značenje ključnih prekretnica u svjetskoj, europskoj i nacionalnoj povijesti
• kronološki reda ključne prekretnice na lenti vremena
• objašnjava njihovu važnost i značenje koristeći povijesne izvore i karte.

• društveni i gospodarski razvoj Europe
• križarski ratovi, susret s istočnim kulturama.

• muslimani, kršćani i Židovi u srednjem vijeku: suživot, sukobi, tolerancija
• kršćanstvo u Hrvata.

• Hrvatska u sklopu srednjovjekovnog Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva
• doba Anžuvinaca
• osmanska osvajanja slavenskih država.

Učenik će samostalno izraditi sinkroniziranu tablicu u koju će unijeti podatke o ključnim događajima iz europske, svjetske i nacionalne povijesti.

Na ovaj način učenici će bolje shvatiti vremenski kontinuitet, uzroke i posljedice određenih povijesnih događaja, kao i njihove posljedice na sadašnjost.

Izrađuje tablicu o promjenama u načinu života Istoka i Zapada nakon križarskih ratova (bolesti, odijevanje, hrana, stanovanje…)

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnih predmeta: Vjeronauk (križarski ratovi), Geografija (gospodarstvo), Informatika (izrada tablica).

Učenik će objasniti povijesne događaje iz različitih konteksta i perspektiva.

Analizirat će kako se isti povijesni događaj može tumačiti na različite načine iz različitih perspektiva u cilju shvaćanja različitog tumačenje povijesnih događaja i procesa u različitim društvenim i političkim okruženjima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Vjeronauk (vjerska tolerancija).

Izdvaja ključne prekretnice iz razdoblja srednjeg vijeka.

Učenik će samostalno izraditi lentu vremena na kojoj će označiti ključne prekretnice u europskoj, svjetskoj i nacionalnoj povijesti.

Tijekom svoga rada učenik će koristeći povijesne izvore i karte, objasniti utjecaj tih ključnih događaja na povijesne procese u srednjem vijeku kao i na današnje društvo.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom Poduzetnost (individualni rad).

• imenuje istaknute pojedince ili skupine u srednjem vijeku.
• ispituje ulogu i doprinos koji su pojedinci i/ili društvene skupine imali tijekom povijesti u različitim kulturnim, religijskim I društvenim procesima i događajima koristeći IKT.

• objašnjava kako su se društvene, kulturne i religijske pojave, ideje, stavovi pojedinaca ili skupina mijenjali tijekom vremena.
• utvrđuje važnosti određenih ideja koje su imale utjecaje na promjene u društvu.

• prezentira koji su kulturno-povijesni spomenici i književna djela iz razdoblja srednjeg vijeka ostali sačuvani do danas te objašnjava njihovu ulogu i namjenu tijekom povijesti.

• Srednjovjekovna Bosna
• Humska zemlja
• nastanak Hercegovine.

• srednjovjekovne europske monarhije Engleska i Francuska
• selo i grad, promet, znanstvena i tehnološka dostignuća, školstvo i sveučilišta od  12. do 15.stoljeća.

• humanizam i renesansa
• apsolutna monarhija, Habsburška monarhija
• Dubrovačka republika.

Učenik imenuje određeni broj istaknutih pojedinaca ili skupina iz srednjeg vijeka. 

Ispituje njihovu ulogu i njihov doprinos koji su imali u društvenim, kulturnim i religijskim procesima I događajima.

Tijekom svog rada učenik će koristiti IKT s ciljem boljeg i jasnijeg objašnjavanja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna umjetnost (stećci), Vjeronauk (Crkva bosanska), Hrvatski jezik (Humačka ploča i s međupredmetnim temama Poduzetnost (individualni rad), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački proces).

Učenik objašnjava kako su se mijenjali određeni stavovi, skupina i pojedinaca, tijekom vremena.

Učenik će utvrditi važnost određenih ideja prema njihovom utjecaju na društvene pojave.

U cilju boljeg objašnjavanja učenici će raditi u skupinama kako bi obuhvatili širi spektar pojedinaca i ideja te kako bi više različitih mišljenja došlo do izražaja.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Poduzetnost (timski rad).

Učenik koristi IKT kako bi prezentirao kulturno-povijesne spomenike iz razdoblja srednjeg vijeka i književna djela koja su ostala sačuvana.

Objasnit će i koja je bila namjena tih spomenika nekada i danas.

Preporuka  da učenik u svoj rad uključi i srednjovjekovne spomenike u svom zavičaju.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (dubrovački pisci), Likovna umjetnost (humanizam i renesansa) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (kreativno izražavanje).

• analizira određene povijesne događaje iz vremena njihova nastanka i iz današnje perspektive kako bi uočio što je ostalo u kontinuitetu, a što se promijenilo.

• crkveni redovi
• Crkva Bosanska.

Učenik će analizirati određene povijesne događaje iz vremena u kojem su nastali i iz današnje perspektive.

Tijekom svog rada učenik se može služiti povijesnim kartama, tablicama, slikovnim I pisanim izvorima.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Vjeronauk (crkveni redovi: franjevci, dominikanci, benediktinci i isusovci).

• razlikuje uzrok od posljedica povijesnog događaja, pojave i/ili procesa
• analizira uzroke i posljedice određenog povijesnog događaja, pojave i/ili procesa reda ih po važnosti argumentirajući svoj izbor.

• izdvaja uzroke i posljedice određenog povijesnog događaja
• objašnjava promjene koje su izazvane u društvenom, gospodarskom i političkom kontekstu.

• analizira  posljedice određenih događaja i pojava na sadašnjost
• objašnjava njihov utjecaj na sadašnjost koristeći argumente kako bi potkrijepio svoju tvrdnju.

• velika geografska otkrića
• reformacija
• tridesetogodišnji rat
• Zrinsko-Frankopanski otpor Bečkom centralizmu 1664. - 1671.

• mletačka i osmanska vlast na hrvatskom području
• Bosanski pašaluk u 16. i 17. stoljeću, položaj nemuslimanskog stanovništva za vrijeme osmanske vladavine.

• institucije i simboli hrvatske državnosti.

Učenik stječe sposobnost da razlikuje uzrok i posljedice određenog povijesnog događaja, pojave ili procesa.

Tijekom svoje analize učenik će uzroke i posljedice određenih povijesnih događaja poredati po važnosti koristeći karte, slikovne i pisane izvore.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnih predmeta: Vjeronauk (reformacija i vjerski ratovi), Geografija (velika geografska otkrića).

Učenik treba izdvojiti uzroke i posljedice određenog povijesnog događaja.

Nakon toga učenik će navesti nekoliko primjera kojima će objasniti promjene koje su određeni uzroci i posljedice izazvali u društvenom, gospodarskom ili političkom kontekstu pišući esej.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta: Vjeronauk (islamizacija).

Učenik će nakon analize povijesnih izvora objasniti utjecaj povijesnih događaja, pojava, procesa na sadašnjost koristeći argumente, a može navesti nekoliko primjera, te ih posložiti prema važnosti.

Tijekom analize koristi povijesne izvore, simbole i karte upotrebom IKT-a.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati  s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni izvori informacija).

• samostalno utvrđuje važnost primarnih i sekundarnih povijesnih izvora u cilju istraživanje određene povijesne teme.

• prikuplja podatke iz određenih povijesnih izvora, analizira ih i na osnovu vlastitog istraživanja donosi zaključke o određenim povijesnim događajima koristeći IKT.

• vrednuje podatke u primarnim i sekundarnim povijesnim izvorima
• daje kritički osvrt na didaktički oblikovanim primarnim i sekundarnim povijesnim izvorima.

• prosvjetiteljstvo
• prosvjećeni apsolutizam u Europi.

• Rusija i Poljska u 18. stoljeću
• Osmansko carstvo u 18. stoljeću.

• Sveto Rimsko Carstvo
• Habsburška Monarhija i Pruska u 18. stoljeću.

U radu s povijesni izvorima treba koristiti slikovne izvore, didaktički oblikovane tekstualne izvore.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Filozofija (prosvjetitelji), Fizika (Isaac Newton), Hrvatski jezik (enciklopedija).

Izvore odabrati sukladno uzrastu. 

Za analizu izvora potrebno je pripremiti odgovarajuća pitanja.

Preporučuje se rad  povijesnim kartama.

Za prikupljanje podataka i pri izradi prezentacije rezultata istraživanja učenici koriste IKT.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje).

Da bi odabrali odgovarajući izvor trebamo se zapitati koji cilj želimo ostvariti?

Kako bi dali kritički osvrt, potrebno je analizirati i vrednovati  npr. slike, rukopise, kovanice, pisma iz razdoblja kada je nastao povijesni događaj i školske udžbenike, povijesne knjige, članke i web stranicu koji su nastali korištenjem primarnih izvora koristeći i IKT.

Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (potraga za informacijama, odabir potrebnih informacija).

• pronalazi i izdvaja podatke određenoj temi
• povezuje prikupljene podatke iz različitih povijesnih izvora u cilju izrade plakata o određenoj povijesnoj temi.

• objašnjava razlike u značenju kulturno-povijesnih spomenika u vremenu njihova nastanka i u sadašnjici.

• Habsburška Monarhija u doba prosvjećenog apsolutizma
• Teritorijalne promjene kao posljedica ratova protiv Turaka u 18. stoljeću.

• društvo u Habsburškoj Monarhiji
• BiH u doba krize Osmanskog carstva i reformnog pokreta u Turskoj.