Vrednovanje nije samo konačno ocjenjivanje učeničkih postignuća, već i praćenje, prikupljanje i analiziranje podataka o učenju i aktivnostima učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Cilj formativnog procjenjivanja je korigiranje samog procesa učenja, praćenja napretka učenika u razvoju znanja, vještina i vrijednosti tijekom jedne godine. Sumativno procjenjivanje je donošenje konačne odluke o rezultatima procesa učenja, odnosno ocjena učeničkog postignuća na kraju razdoblja ili godine učenja i poučavanja.
Cilj nastave Etike kroz domenu Mitovi, religije i društvo je njegovanje i razvijanje kreativnog mišljenja, razložitog govorenja i razboritog djelovanja, utemeljenog na općim vrijednostima i ljudskim pravima. Slikovnost i simboličnost koriste se kao poticaj za osvještavanje moralne dimenzije života. Poučiti pojedinca kako živjeti u zajednici sa sviješću o osobnom identitetu i potrebi poštivanja drugih ljudi.
U sklopu domene Antropologija, pravo i politika pojedinac, suočen s moralnim dilemama, stvara sustav vrijednosti radi življenja u krugovima zajedništva – obitelji, društvu i državi, te globalnoj zajednici. Učenje je usredotočeno na moralno orijentiranje i etičko promišljanje sveukupnosti odnosa čovjeka u društvenom okružju.
Kroz domenu Profesionalna etika zanimanja i poslovanje, cilj nastave je korištenje zaključaka moralne i etičke analize problema pojedinog zanimanja ili područja poslovanja u širenju svijesti o tim problemima i o mogućim rješenjima te, poticanje na djelovanje koje je u skladu s etičkim vrijednostima.
U domeni Čovjek suvremenog doba, cilj nastave je u upoznavanju učenika s bioetičkim pristupom i bioetičkim predmetnim područjem. Učenici trebaju steći uvid kako ti problemi i dileme pogađaju sve ljude i kako ih nije moguće riješiti u izdvojenim skupinama stručnjaka, nego tek u kreativnom dijalogu svih relevantnih pristupa i stajališta.
Od učenika se očekuje da zna, odnosno može: prepoznati i odrediti specifične etičke pojmove i pojmove srodnih disciplina, etička učenja, vrijednosne sustave, pojedine probleme koji ulaze u opseg etičkih rasprava te dvojbe i izabrane modele razrješavanja tih dvojbi; na tekstu primijeniti izabrana činjenična i konceptualna znanja i argumentacije na konkretne probleme iz etike kao filozofske discipline i na etičke probleme srodnih područja obuhvaćenih kurikulom Etike. To uključuje razumijevanje pretpostavki različitih etičkih učenja i načela, njihovo sustavno izvođenje i analizu, uspoređivanje, kritičko prosuđivanje i vrednovanje te primjenu ovih znanja na različita srodna područja kao izvorišta etičkih promišljanja, općenito razvijanje vlastitoga stajališta, obranu istoga i time dokaz ovladanosti osnovnim elementima argumentacije.
U nastavnom predmetu Etika sadržana su sva tri pristupa vrednovanja: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje aktivnosti izvan škole.
Vrednovanje za učenje podrazumijeva praćenje i vrednovanje stečenoga znanja, vještina i stavova tijekom učenja i poučavanja predmeta. Ovim pristupom nastoji se motivirati učenika za stjecanje i razvijanje etičkih znanja, vještina i stajališta, te tako dvostruko pomaže nastavniku: procijeniti valjanost informacija s kojima učenik dolazi na nastavu, razinu ostvarenosti ishoda, vrijednosti i stajališta prema kojima rješava problem i odlučuje te njegov odnos i stajalište prema procesu etičkog učenja i podučavanja. Ovim pristupom nastavniku se pomaže usmjeriti proces učenja i poučavanja prema ispravljanju uočenih nedostataka u stečenom znanju, interpretiranju stajališta i ideja koje zahtijevaju etičku analizu. Učeniku ovaj pristup omogućava razumjeti što se predmetom Etika želi postići, što se od njega očekuje u procesu učenja i poučavanja, što se i kako u predmetu vrednuje te kako nastavnik ostvaruje svoju ulogu.
Vrednovanje kao učenje jest pristup u kojem učenik preuzima odgovornost za učenje, vrednuje svoj odnos prema zadatcima i aktivnostima, procjenjuje svoje rezultate i rezultate drugih učenika u svim oblicima rada. Za to je ključna nastavnikova pravodobna i pravovaljana povratna informacija, a može pomoći i vođenje mape učenja u kojoj učenik dokumentira ishode i skuplja bilješke o svojim rezultatima u učenju.
Treba istaknuti i mogućnost vrednovanja aktivnosti izvan škole. Ono se provodi tako što se procjenjuju i ocjenjuju priprema učenika za aktivnost, njegova komunikacija i ponašanje tijekom aktivnosti, učenikov izvještaj o važnosti i rezultatima provedene aktivnosti te zaključak o naučenome tijekom provedbe aktivnosti. Uz posjete radnim i kulturnim institucijama, institucijama lokalne zajednice te udrugama civilnoga društva, nastavnicima se pruža široka mogućnost osmišljavanja školskih i međuškolskih aktivnosti, poput obilježavanja važnih datuma, organiziranja etičkih tribina, dana etike i sl.
Unutar premeta Etika zastupljena su dva elementa vrednovanje i ocjenjivanja:
- analiza i argumentacija
- istraživanje i djelovanje
Analiza i argumentacija jedan je od glavnih ciljeva procesa učenja i poučavanja, ali i bavljenja etikom kao filozofijskom disciplinom. Kroz ovaj element vrednuje se učenikova sposobnost bavljenja subjektivnom moralnom prosudbom različitih pitanja kako bi zatim, uz nastavnikovo vodstvo, svaki problem analizirao na razini sustavne i promišljene etičke prosudbe koristeći se instrumentarijem etike kao filozofijske discipline. Tako se osiguravaju obrazovna iskustva koja učeniku omogućuju uvid u složenost otvorenih pitanja, a promatranjem tih pitanja iz različitih perspektiva učenik će stjecati prijeko potrebno orijentacijsko znanje kao pretpostavku moralnoga djelovanja. U fokusu vrednovanja ovdje je približavanje etičkih problema i pristupa iskustvima učenika, naglašavanje važnosti i uloge filozofskih stajališta u rješavanju etičkih problema u različitim povijesnim razdobljima te doprinos filozofa u osmišljavanju metodologija kritičkoga mišljenja, što učeniku stvara osnove za samostalno misaono istraživanje.
Ovim elementom se vrednuje:
- primjerena upotreba pojmova, koncepcija i teorija pri analizi problema i oblikovanju stajališta
- vještina etičke argumentacije
- istraživanje, opisivanje i analiza problema
- navođenje, uspoređivanje, analiza i vrednovanje mogućeg rješenja iz očišta različitih teorija, pristupa i načela
- argumentirano zagovaranje rješenja koje smatra najboljim
- analiza etičkih izvora - prepoznavanje i artikulacija problema, teze ili rješenja, prepoznavanje izrečenih i neizrečenih premisa, uočavanje mogućih implikacija, vrednovanje argumenata.
U elementu Istraživanje i djelovanje učeniku i nastavniku postavlja se izazov da razvijeni etički senzibilitet pretoče u konkretne aktivnosti kojima iskazuju skrb za dobrobit samih sebe, drugih ljudi, drugih živih bića, prirode i budućih generacija. Pretpostavka toga jest otvaranje učenja i podučavanja Etike, ali i škole, prema svim sudionicima u školskom okruženju i društvu, čime se najbolje ostvaruje koncept iskustvenog učenja. U fokusu vrednovanja ovdje su aktivnosti koje nose obilježje moralno ispravnoga djelovanja, pri čemu se naglašava provedba projektnih i sličnih aktivnosti usmjerenih na skrb za dobrobit lokalne zajednice i šire okoline. U skladu s planiranim aktivnostima učenik se kroz različite aktivnosti suočava s izazovima i problemima o kojima promišlja tijekom nastavnoga procesa.
Ovim elementom se vrednuju:
- vještine uočavanja, artikuliranja i rješavanja konkretnih problema
- izrada različitih vrsta projekata, referata, prezentacija, studija slučajeva
- izrada kreativnih sadržaja: plakata, mapa, videozapisa
- tijek i kvaliteta procesa učenja (sudjelovanje, usredotočenost i praćenje rada izvršavanjem zadataka i obveza te napredak učenika) na nastavnim satima, te u izradi i izvršavanju domaćih zadataka
- komunikacijske vještine (razumijevanje sebe i drugih), uvjerljivost i utjecaj na druge
- naklonost i povjerenje drugih, razumijevanje važnosti pozitivne interakcije (odnos s nastavnicima, osobljem škole, drugim učenicima i dr. sudionicima interakcije), svijest o posljedicama ponašanja i sl.
Savjetuje se izbjegavanje klasičnih pisanih provjera i njihova zamjena, prije svega raspravljačkim, a zatim filozofskim esejom. Ujedno se savjetuje izbjegavanje klasičnih usmenih provjera prozivanjem učenika i njegovim izvođenjem pred školsku ploču, te se preporučuje procjenjivati ga i ocjenjivati idućim tehnikama:
- razgovor s učenikom
- organizacija rasprave među učenicima
- organizacija debate
- organizacija oluje ideja
- usmeno referiranje istraženih slučajeva (usmeni referati, prezentacije, studije slučajeva)
- izrada kreativnih sadržaja (plakati, kratki videozapisi i sl.).
Nastavnikov zadatak je osigurati zaključnu ocjenu i zaključnu procjenu za svakog učenika. U donošenju zaključne ocjene iz predmeta Etika temeljna mu je smjernica aritmetička sredina svih ocjena koje je učenik tijekom nastavne godine prikupio u oba elementa vrednovanja: analizi i argumentaciji te istraživanju i djelovanju, pri čemu oba imaju jednaku težinu. Međutim, odluka o ocjeni ne bi trebala proizići iz aritmetičke sredine, koja zrcali samo vrednovanje naučenoga, nego bi je trebala potvrditi ili promijeniti nastavnikova zaključna procjena. Budući da je vrednovanje sustavan proces koji se provodi tijekom cijele nastavne godine, zaključna procjena, uz vrednovanje naučenoga, upotpunjuje se nastavnikovim izvještajima o napretku učenika koji održavaju vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje.