Predmetni kurikuli

Odaberite jezik

Odaberite predmet

Fizika - Ishodi učenja

Fizika

Fizika - Ishodi učenja

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Osnovno
VIII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Mehanika
A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3
A.VIII.4
A.VIII.5
A.VIII.6

B Molekularna fizika i termodinamika
B.VIII.1
B.VIII.2

E Fizika, društvo i tehnologija
E.VIII.1
E.VIII.2
E.VIII.3

A.VIII.1 Učenik prepoznaje vrste gibanja.	A.VIII.2 Učenik objašnjava gibanje matematičkim metodama, tablicama, grafikonima uz korištenje izraza za brzinu i ubrzanje.	A.VIII.3 Učenik koristi međudjelovanja tijela.

raspoznaje pojavu mirovanja, odnosno gibanja, te navodi primjere različitih vrsta gibanja identificira dimenziju vremena u kinematičkim veličinama opisuje fizikalne veličine kinematike.	određuje brzinu koristeći se podatcima dobivenim mjerenjem ispunjava tablice gibanja, grafički objašnjava kinematičke veličine prepoznaje brzinu i ubrzanje tijela iz dobivenih podataka, koji su rezultati mjerenja svrstava slobodni pad u jednoliko ubrzano gibanje.	uz objašnjenje navodi primjere međudjelovanja, opisuje imenovane sile definira silu navodeći oznaku za silu i mjernu jedinicu za silu, koristi silu kao vektorsku fizikalnu veličinu mjeri silu primjenjujući Hookeov zakon i upotrebljavajući dinamometar povezuje silu teže s gravitacijskim međudjelovanjem razlikuje silu teže i težinu, te težinu i masu tijela računa težinu tijela koristeći ubrzanje sile Zemljine teže promatrajući pokus zaključuje koja su svojstva trenja i prepoznaje učinke trenja razlikuje trenje kotrljanja od trenja klizanja, primjenjuje izraz za silu trenja objašnjava ravnotežu i stabilnost tijela pomoću položaja težišta i veličine oslonca, navodi koje su vrste ravnoteže objašnjava polugu, ravnotežu poluge i njenu primjenu u svakodnevnici.
Ključni sadržaji gibanje mirovanje put vrijeme vremenski interval brzina krivocrtno i pravocrtno gibanje jednoliko gibanje po pravcu nejednoliko gibanje srednja brzina trenutna brzina akceleracija jednoliko ubrzano gibanje slobodni pad	Ključni sadržaji matematički izraz za brzinu, akceleraciju i slobodni pad tablični prikaz s-t graf, v-t graf, a-t graf	Ključni sadržaji međudjelovanje sila vektor elastična sila produljenje opruge dinamometar njutn (N) sila teže težina djelovanje više sila pritisna sila trenje faktor trenja težište ravnoteža poluga krak sile oslonac
Preporuke za ostvarenje ishoda Na primjerima iz svakodnevnice objasniti mirovanje odnosno gibanje i vrste gibanja. Opisati jednoliko gibanje po pravcu i da je brzina vektorska veličina. Opisati nejednoliko gibanje i potrebu izračunavanja srednje i trenutne brzine. Opisati akceleraciju i jednoliko ubrzano gibanje po pravcu; istaknuti slobodni pad kao primjer jednoliko ubrzanog gibanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (udaljenost dviju točaka, pravac), Tehnička kultura (prometna pravila) i Tjelesna i zdravstvena kultura (učenik prati i uspoređuje osobna postignuća).	Preporuke za ostvarenje ishoda Jednoliko gibanje objasniti analitički (formulom), verbalno, tablično, s-t grafom i v-t grafom. Bilo bi dobro da učenik na osnovi grafa uoči razliku u brzini gibanja više tijela. Npr. veći nagib pravca u s-t grafu predstavlja veću brzinu. Što je pravac u v-t grafu udaljeniji od osi t, to je brzina gibanja tijela veća. Nejednoliko gibanje prikazati pomoću grafa, zatim ga usporediti s grafom jednolikog gibanja. Potrebno je usporediti grafički prikaz ubrzanog gibanja i grafički prikaz usporenog gibanja. Jednoliko ubrzano gibanje objasniti analitički (formulom), verbalno, tablično, a-t grafom, v-t grafom i s-t grafom. Pomoći učenicima uočiti razliku gibanja kada je akceleracija pozitivna veličina, kada je akceleracija negativna veličina i kada je akceleracija jednaka nuli. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (linearna jednadžba s jednom nepoznanicom, koordinatni sustav u ravni, proporcionalnost ) i Informatika (Excel - crtanje grafikona).	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je posebno istaknuti silu kao vektorsku fizikalnu veličinu. Zašto je sila vektorska fizikalna veličina i djelovanje više sila na jedno tijelo pokazati npr. pomoću učeničkog stola, uključujući i same učenike. Dobro bi bilo da učenici osjete iznos sila koje koriste u svakodnevnici. Dodatno motivirati učenike da samostalno ili u parovima izrade dinamometar. Da bi bolje razlikovali masu i težinu tijela, s učenicima napraviti tabličnu usporedbu. Pokusom ili video simulacijom navesti učenika da samostalno zaključi koja su svojstva trenja; o čemu ovisi, odnosno ne ovisi. Koristeći se vagom s polugom i utezima navesti učenike da sami dođu do zaključka kada će poluga biti u ravnoteži. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (vektori, linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom, proporcije), Kemija (atomi i molekule ), Zemljopis (plima, oseka, kretanje nebeskih tijela), Biologija (građa i funkcija ljudskog i životinjskog organizma), Tehnička kultura (upotreba oruđa, alata ) i Tjelesna i zdravstvena kultura (skok u vis).

A.VIII.4 Učenik primjenjuje Newtonove zakone s ciljem objašnjavanja međudjelovanja.	A.VIII.5 Učenik objašnjava povezanost rada s energijom.	A.VIII.6 Učenik objašnjava tlakove i njihove primjene i posljedice.

navodi 1. i 3. Newtonov zakon definira mjernu jedinicu za silu upotrebljava 2. Newtonov zakon.	definira rad, razlikuje rad u svakodnevnici od rada u fizici definira pojam snage, prakticira matematički izraz za rad i snagu opisuje kinetičku i potencijalnu energiju, identificira povezanost rada i energije kroz primjere objašnjava pretvorbu energije i Zakon očuvanja energije	razlikuje kapljevine i plinove povezuje tlak i silu, navodi matematički izraz za tlak i definira osnovnu mjernu jedinicu za tlak iskazuje Pascalov zakon, objašnjava izraz za hidrostatski i atmosferski tlak objašnjava pojam uzgona, iskazuje Arhimedov zakon.
Ključni sadržaji 1. Newtonov zakon – zakon inercije 2. Newtonov zakon – temeljni zakon gibanja 3. Newtonov zakon – zakon akcije i reakcije njutn	Ključni sadržaji rad džul energija kinetička i potencijalna energija pretvorba energije i rad zakon očuvanja energije snaga vat	Ključni sadržaji kapljevine plinovi tlak pascal (Pa) barometar atmosferski tlak hidrostatski tlak Pascalov zakon uzgon Arhimedov zakon
Preporuke za ostvarenje ishoda Newtonove zakone pojasniti kroz primjere i tražiti da ih i sam učenik pojasni navodeći odgovarajuće primjere iz svakodnevnice. Moguće koristiti video simulacije. Česta je pogrešna pretpostavka da stalna sila rezultira jednolikim gibanjem po pravcu. Moguće je izvesti pokus pomoću kolica, dinamometra, vibratora pa da učenik promatrajući, mjereći i računajući dođe do zaključka: stalna sila daje stalnu akceleraciju. Formulirati II. Newtonov zakon u matematičkom obliku i tumačiti mjernu jedinicu za silu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Matematika (linearna jednadžba s jednom nepoznanicom, proporcionalnost, tijela).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pojasniti razliku između rada u fizičkom smislu i rada u svakodnevnom životu. Na jednostavnim primjerima dovesti učenika do spoznaje o radu i djelovanju sile duž puta. Odgovarajućim metodama podučavanja navesti učenika da odredi izraz za rad pri djelovanju sile trenja i pri dizanju tereta na neku visinu. Energija može biti pohranjena na različite načine, npr. u bateriji, u tijelu koje se kreće, u tijelu na nekoj visini i sl. (Moguće je podučiti učenike da se baterije klasificiraju kao opasni otpad i da ih je potrebno na odgovarajući način odlagati i reciklirati.) Na velikom broju raznovrsnih primjera opisati pretvorbu energije iz jednog oblika u drugi. Formulirati Zakon očuvanja energije, jedan od temeljnih prirodnih zakona. Pojam snage tumačiti kroz primjere i uređaje iz svakodnevnice što će navesti učenika do spoznaje o odnosu snage, obavljenog rada i vremena u kojem je obavljen taj rad. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (fotosinteza i pretvaranje svjetlosne energije u kemijsku, čovjek i energija), Kemija (pretvorba energije iz fosilnih goriva ), Tjelesna i zdravstvena kultura (energetska vrijednost hrane i zdrave prehrambene navike) i Tehnička kultura (energetski sustav).	Preporuke za ostvarenje ishoda Za bolje razumijevanje ove cjeline nužno je da učenik razlikuje kapljevine i plinove. U nastavi koristiti što više primjera iz svakodnevnog iskustva, provoditi eksperimente s lako dostupnim materijalima. Kada se govori o tlaku, kao rezultat djelovanja sila okomito na površinu, istaknuti da je ta sila najčešće težina tijela (ne i isključivo). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnih predmeta: Matematika (proporcionalnost) i Zemljopis (ciklona i anticiklona).

B Molekularna fizika i termodinamika	B.VIII.1 Učenik opisuje čestičnu građu tvari.	B.VIII.2 Učenik objašnjava procese u prirodi i tehnici temeljnim zakonima termodinamike.

	definira pojam i građu molekule uspoređuje osobine tijela različitih agregacijskih stanja	razlikuje temperaturu tijela, toplinu tijela i unutarnju energiju tijela razlikuje Celzijevu i Kelvinovu temperaturnu ljestvicu objašnjava toplinsko širenje tijela, promjenu obujma i gustoće tijela s temperaturom objašnjava načine promjene unutarnje energije toplinom i značenje specifičnog toplinskog kapaciteta opisuje toplinsku ravnotežu.
	Ključni sadržaji molekule međumolekularni prostor atomi protoni elektroni neutroni agregacijska stanja u prirodi i njihove osobine	Ključni sadržaji temperatura, zagrijavanje, hlađenje unutarnja energija, toplina, džul ravnotežna temperatura toplinsko rastezanje čvrstih tijela promjena obujma tekućina i plinova s temperaturom anomalija vode promjena agregatnih stanja termometar Celzijeva i Kelvinova temperaturna ljestvica količina topline specifični toplinski kapacitet zakon očuvanja toplinske energije Richmannovo pravilo
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pokusom objasniti čestični model građe tvari. Npr. kako se osjeti miris parfema po cijeloj učionici ili je li kocka šećera u čaju nestala? Međumolekularni prostor demonstrirati npr. sačmom, sitne i krupne. Radi bolje usvojenosti ovog ishoda moguće je prikazati računalnu simulaciju koja prikazuje čestično - kinetički model u različitim agregacijskim stanjima. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Kemija (tvari i njihova svojstva, vrste tvari, građa tvari).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici imaju brojne poteškoće u razumijevanju pojmova toplina i temperatura. Najčešće smatraju da su ta dva pojma jednaka. Prisutne su i učeničke miskoncepcije o prijenosu topline i promjeni temperature. Jedan od načina prepoznavanja i ispravljanja miskoncepcija je pomoću izvođenja pokusa i traženja učeničkih predviđanja prije nego se pokus izvede. Objasniti različite mjerne jedinice temperature i pretvorbe. Pojasniti promjenu obujma različitih tvari s promjenom temperature (npr: vidljive promjene volumena s promjenom temperature – dalekovodi). Što više koristiti pokuse koje mogu izvesti sami učenici (po mogućnosti da ih snime) ili koristiti računalne simulacije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tehnička kultura (ugodan boravak u kući, tehnika građenja - mostovi, energija i toplina, primjena izvora energije, energetski sustavi ), Matematika (proporcionalnost), Priroda (zaštita prirode, životna zajednica mora i kopnenih voda), Kemija (tvari i njihova svojstva, kemijske reakcije) i Geografija (oblikovanje reljefa, temperatura zraka, Sunce).

E.VIII.1 Učenik mjeri fizikalne veličine.	E.VIII.2 Učenik predočava rezultate izvršenih mjerenja osnovnih i izvedenih fizikalnih veličina.	E.VIII.3 Učenik izvodi eksperimente iz oblasti koje se rade u prvoj godini učenja fizike.
FIZ-5.3.1		FIZ-5.2.1
nabraja osnovne fizikalne veličine, njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica izvodi mjerenje pazeći na najčešće pogreške prilikom mjerenja, upotrebljava zapis za fizikalne veličine, određuje srednju vrijednost nakon više mjerenja preračunava mjerne jedinice iz mehanike, topline i termodinamike.	razlikuje i preračunava osnovne i izvedene fizikalne veličine mjeri duljinu i određuje površinu ploha određuje obujam tijela, te obujam tekućina i čvrstih tijela netopljivih u vodi definira i mjeri masu tijela, objašnjava Zakon očuvanja mase određuje gustoću tijela i grupira tijela na osnovu gustoće.	izvodi učeničke pokuse i bilježi opažanja mjeri fizikalne veličine preračunava rezultate mjerenja te ih pokazuje koristeći se tablicama i grafikonima koristi fizikalne koncepte i zakone
Ključni sadržaji fizika metode eksperiment fizikalne veličine SI sustav predmetci, mjerne naprave mjerenje, pogreške prilikom mjerenje srednja vrijednost	Ključni sadržaji osnovne i izvedene fizikalne veličine duljina, mjerenje duljine površine ploha pravilna tijela, nepravilna tijela, prostornost tijela obujam, obujam tijela, obujam tekućine tromost ili inercija masa, mjerenje mase, Zakon o očuvanju mase tvar, gustoća tvari, gustoća tijela homogena tijela, nehomogena tijela	Ključni sadržaji eksperiment mjerenje, mjerna naprava, pogreške prilikom mjerenja srednja vrijednost odnos mjernih jedinica, postupak pretvaranja mjernih jedinica fizikalni koncepti i zakoni računsko iskazivanje fizikalne veličine
Preporuke za ostvarenje ishoda Objašnjavanjem pojava iz svakodnevnice učenika zainteresirati za nastavni predmet Fizika i za fiziku kao znanost. Upoznati učenike s metodama fizike. Učeniku pojasniti važnost preciznosti prilikom procesa mjerenja i prikazivanja rezultata mjerenja. (Npr. izmjeriti duljinu školske klupe koristeći se odgovarajućom mjernom napravom; pokazati kako pravilno koristiti mjernu napravu i kako pravilno očitati i na kraju zapisati rezultat mjerenja; organizirati da učenici u skupinama samostalno vrše mjerenje učionice, mjerenja zapisivati i izračunati srednju vrijednost.) Posebnu pažnju treba obratiti na preračunavanje mjernih jedinica, ističući vrijednost predmetaka. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (preračunavanje mjernih jedinica), Kemija (mjerenje) i Tehnička kultura (mjerenje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti na koji način koristiti rezultate mjerenja pri određivanju ploštine plohe i obujma tijela. (Radi bolje usvojenosti mjerenja i određivanja pojma ploštine plohe i obujma tijela učenici se mogu koristiti zadatkom u kojem će brojit koliko određenih kvadratića (1cm2 , 1 dm2,…) pokriva određenu plohu i koliko kockica (1 cm3, 1 dm3,…) zauzima određeno tijelo.) Gustoću povezati s primjerima iz stvarnog životom (različite vrstedrveta, različiti metali, različite tekućine). Pomoći učenicima uočiti i razumjeti da različiti materijali jednake mase imaju različite volumene i obrnuto. Istaknuti da je gustoća svojstvo tvari. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (pravac, polupravac i dužina, površina kvadrata i pravokutnika) i Kemija (mjerenje obujma tekućina, tvari i njihova svojstva).	Preporuke za ostvarenje ishoda Motivirati učenika za istraživanje fizikalne pojave kvantitativno izvodeći eksperimente, pojedinačno ili u skupinama, za vrijeme nastave ili izvan nastave. Bilježi opažanja, prikazuje i preračunava rezultate. (Npr. mjeri male dimenzije, mjeri ploštinu ploha pravilnih i nepravilnih ploha, mjeri gustoću tijela, mjeri male mase tijela i sl. ) Uputiti učenika na mjerenje fizikalne veličine pazeći na pravilno korištenje odgovarajuće mjerne naprave i očitavanje rezultata mjerenja. Istaknuti važnost preciznosti, ponavljanja mjerenja i računanja srednje vrijednosti. Usmjeriti učenika kako bi naučio matematičkim izrazom iskazati vezu između fizikalnih veličina, te da računa i iskazuje traženu fizikalnu veličinu. Dodatno motivirati učenika da nauči interaktivno prikazati eksperiment (koristeći se nekom od tehnika snimanja, fotografiranja, obrade multimedijskog sadržaja, prezentacije). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (površina kvadrata i pravokutnika, linearna jednadžba s jednom nepoznanicom, koordinatni sustav u ravnini, proporcionalnost ), Kemija (mase, mjerenje obujma tekućine), Tehnička kultura i Informatika (multimedijski sadržaj).

Osnovno
IX

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

C Elektromagnetizam
C.IX.1
C.IX.2
C.IX.3
C.IX.4

D Optika i moderna fizika
D.IX.1
D.IX.2
D.IX.3

E Fizika, društvo i tehnologija
E.IX.1
E.IX.2
E.IX.3

C.IX.1 Učenik objašnjava električno nabijanje i izbijanje makroskopskih tijela polazeći od znanja o građi tvari i elementarnim nabojima.	C.IX.2 Učenik evaluira veze i odnose između napona, jačine struje i električnoga otpora polazeći od Ohmova zakona za dio kruga i za cijeli krug.	C.IX.3 Učenik opisuje svojstva magneta i nastanka električne struje.
FIZ-3.1.1 FIZ-3.1.2	FIZ-3.2.1 FIZ-3.2.2	FIZ-3.3.1 FIZ-3.3.2 FIZ-3.3.3
navodi da je električni naboj fundamentalno svojstvo tvari te da postoje dvije vrste električnoga naboja (pozitivni i negativni) navodi da se oko svakog električnog naboja stvara električno polje primjenjuje stečeno znanje za rješavanje računskih zadataka.	opisuje nužnost zatvaranja strujnoga kruga za protjecanje električne struje kroz krug objašnjava razlike između vodiča, poluvodiča i izolatora te ih identificira kroz provedbu jednostavnih pokusa crta i tumači shemu strujnoga kruga sa serijski i/ili paralelno spojenim trošilima te sastavlja odgovarajuće realne i virtualne (simulacije) strujne krugove.	razmatra svojstva stalnih magneta i interpretira pojam magnetskoga polja razmatra pojavu elektromagnetske indukcije i njezine primjene u praksi analizira učinke protjecanja električne struje kroz tvari te opisuje načine zaštite od električnoga udara i načine za pomoć unesrećenom.
Ključni sadržaji elektriziranje trljanjem električni naboj kulon električna sila elementarni naboj elektroskop el. influencija el. polje el. struja nositelji el. struje	Ključni sadržaji izvori trošila i spojne žice (električni vodovi) dogovoreni smjer toka el. struje, vodič i izolator otpornici, trošila, serijski i paralelni spoj trošila el. napon, volt, voltmetar, jakost struje, amper, ampermetar, naboj	Ključni sadržaji magnet, elektromagnet magnetska sila, magnetsko polje, trajni magneti elektromagnetska indukcija, inducirani napon, generator
Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti s učenicima ono što su učili o atomu u 8. razredu. Izvesti i opisati pokus s papirićima i trljanjem ravnala (balona). Opisati i objasniti rad elektroskopa. Objasniti Coulombov zakon (naboj, kulon, vježbati računske zadatke). Objasniti nositelje električne struje u plinovima, metalima i tekućinama (ione i slobodne elektrone). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (građa atoma, ioni) i Matematika (računski zadatci).	Preporuke za ostvarenje ishoda Izvesti i objasniti pokus s jednostavnim strujnim krugom. Objasniti vodiče, izolatore i elektrolite. Izvesti pokuse i objasniti spajanje trošila u strujnom krugu. Neka i sami učenici izvode pokuse (strujni krug, paralelni i serijski spoj). Objasniti jakost električne struje, ampermetar, vježbati zadatke (I=Q/t ), kao i pretvaranje jedinica (miliamper, mikroamper, kiloamper,...). Objasniti električni napon, vježbati zadatke, pretvarati jedinice... Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tehnička kultura (sklapanje električnog kola) i Matematika (jednadžbe, računske operacije u Q).	Preporuke za ostvarenje ishoda Razgovarati s učenicima o povijesti magneta i uz pokuse (vrste i međudjelovanje magneta) objasniti magnetne pojave. Izvodeći pokus s magnetom, staklom i željeznom piljevinom objasniti magnetno polje Zemlje, kao i kompas. Koristeći različite simulacije obraditi magnetno djelovanje električne struje i elektromagnete. Koristeći različite modele objasniti elektromagnetnu indukciju, inducirani napon i generatore električne struje. 0pisati načine zaštite od električnoga udara i načine za pomoć unesrećenom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (povijest magneta) i Tehnička kultura (generatori).

	C.IX.4 Učenik opisuje fizikalne veličine periodičnih gibanja i prostiranja valova.

	analizira pojam titraja i valova u kontekstu simulacija valnoga gibanja opisuje brzinu, frekvenciju, valnu dužinu i amplitudu vala te uspostavlja veze između navedenih veličina skicira kako dolazi do odbijanja i prelamanja mehaničkih valova opisuje nastanak, prostiranje, apsorpciju, odbijanje i lom zvučnih valova te ističe da je za prostiranje zvučnih valova nužno postojanje elastične sredine.
	Ključni sadržaji titranje čestica sredstva transverzalan i longitudinalan val, valna duljina, frekvencija (učestalost) brzina vala, refleksija vala, refrakcija vala, ogib vala zvučni izvori, ton, šum, brzina zvuka, zvuk kao longitudinalni val ultrazvuk, infrazvuk, jeka
	Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti postanak i vrste valova (valovi u prirodi, longitudinalni i transverzalni valovi, kružni i ravni val). Na primjerima iz svakodnevnice (tsunami, potresi) skrenuti pozornost na energetsku moć valova. Opisati valove koristeći različite simulacije i crteže. Vježbati računske zadatke (brzina, frekvencija, valna duljina, period). Koristeći različite crteže, simulacije i video projekcije analizirati odbijanje i lom valova. Objasniti zvuk i zvučne pojave (infrazvuk, ultrazvuk u prirodi i medicini, brzina zvuka i jeka). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena kultura (glazbeni instrumenti), Matematika (računske operacije u Q, jednadžbe) i informatika (računalne simulacije, crtanje pomoću računala - lom i odbijanje valova).

D.IX.1 Učenik koristi osnovne zakone geometrijske optike u razmatranju zrcala i leća.	D.IX.2 Učenik opisuje strukturu atoma i osnovne reakcije u jezgri.	D.IX.3 Učenik navodi osnovna svojstva svemira i Sunčeva sustava.
FIZ-4.2.2	FIZ-4.3.3	FIZ-4.4.1
primjenjuje znanje o pravocrtnom širenju svjetlosti prilikom objašnjavanja pojava ili konstruiranja uređaja/sustava konstruira i objašnjava slike predmeta koje dobivamo pomoću ravnog i sfernog zrcala i rješava odgovarajuće računske i eksperimentalne probleme crta i objašnjava stvaranje slike kod leće primjenjuje naučeno o lećama za rješavanje računskih zadataka analizira primjene optičkih elemenata u svakodnevici i tehnici.	u kontekstu odgovarajućih simulacija opisuje strukturu atoma koju čine jezgra (neutroni i protoni) i elektronska ljuska objašnjava fisiju i fuziju i opisuje mjere zaštite od nuklearnoga zračenja razlikuje alfa, beta i gama-zračenje te uspoređuje te vrste zračenja s X-zračenjem.	opisuje sastav i strukturu svemira učenik opisuje pojave na Zemlji kao posljedice gibanja Zemlje i Mjeseca u Sunčevu sustavu. kvalitativno tumači pojave uzrokovane gibanjem Zemlje i Mjeseca.
Ključni sadržaji svjetlosni izvori, svjetlosna zraka, pravocrtno rasprostiranje svjetlosti, sjena, odbijanje svjetlosti ravno zrcalo, prividna slika, sferno zrcalo, žarište i žarišna daljina zrcala, stvarna i prividna slika, lom svjetlosti, potpuno odbijanje svjetlosti sabirne i rastresne leće, jakost leće, recipročni metar, 1/m, konstrukcija slike što je stvara leća optička prizma, razlaganje svjetlosti elektromagnetski val i čestica	Ključni sadržaji jezgra atoma nuklearne sile radioaktivnost rendgensko zračenje fisija, fuzija alfa, beta i gama zračenje, x-zračenje jake i slabe nuklearne sile, nuklearne elektrane Chernobyl, Fukushima	Ključni sadržaji veliki prasak širenje i starost svemira veličina i oblik svemira, galaktika, Sunčev sustav planete, komete, meteori, sateliti plima i oseka rotacija, revolucija
Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti izvore svjetlosti kao i pravocrtno rasprostiranje svjetlosti (sjena i polusjena, smjena dana i noći, pomračenje Sunca i Mjeseca). Vježbati računske zadatke s brzinom svjetlosti. Izvesti pokuse za odbijanje svjetlosti i koristeći različite video materijale objasniti zakon refleksije kao i stvaranje slike kod ravnog zrcala. Opisati i vježbati stvaranje slike kod sfernog zrcala. Koristeći različite simulacije i modele razgovarati s učenicima o primjeni zrcala. Izvodeći pokuse objasniti lom svjetlosti i s učenicima istraživati (mijenjati upadni kut na granici zrak - vode, zrak - staklo). Objasniti leće i vježbati konstrukciju slika kod leća. Vježbati zadatke za jakost leće i nabrojiti optičke uređaje. Objasniti elektromagnetski spektar. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (geometrija, računske operacije u Q, jednadžbe) i Likovna kultura (optički spektar).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti o građi atoma ono što je rađeno iz kemije i fizike u osmom razredu. Objasniti na video simulacijama planetarni model atoma. Objasniti nuklearne sile, fisiju, fuziju i nuklearne elektrane. Razmotriti radioaktivnost, vrijeme poluraspada, nuklearnu medicinu, radioizotopno datiranje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (građa atoma) i Informatika (različite računalne simulacije).	Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti veliki prasak kao i starost svemira. Opisati sastav i strukturu svemira. Razmotriti pojave na Zemlji kao posljedicu gibanja Zemlje i Mjeseca u Sunčevu sustavu (smjenu dana i noći, smjenu godišnjih doba te plimu i oseku). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (rotacija, revolucija, veliki prasak) i Informatika (računalne simulacije).

E.IX.1 Učenik mjeri fizikalne veličine.	E.IX.2 Učenik predočava rezultate izvršenih mjerenja osnovnih i izvedenih fizikalnih veličina.	E.IX.3 Učenik istražuje fizikalne pojave iz oblasti koje se rade u drugoj godini učenja nastavnoga predmeta Fizika.
FIZ-5.2.2	FIZ-5.1.2	FIZ-5.2.2
nabraja osnovne fizikalne veličine njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica izvodi mjerenja pazeći na najčešće pogreške prilikom mjerenja upotrebljava zapis za fizikalne veličine određuje srednju vrijednost nakon više mjerenja preračunava mjerne jedinice iz elektromagnetizma, optike i moderne fizike.	razlikuje i preračunava osnovne i izvedene fizikalne veličine mjeri i preračunava dobivene rezultate mjerenja provjerava Ohmov zakon za dio električnog kruga ispituje serijsku i paralelnu vezu trošila ispituje magnetnog polja štapnih magneta i njihovo međudjelovanje određuje žarišnu daljinu udubljenog zrcala.	izvodi učeničke pokuse i bilježi opažanja mjeri fizikalne veličine prikazuje i preračunava rezultate mjerenja prilikom prikazivanja podataka koristi se tablicama i grafikonima koristi fizikalne koncepte i zakone.
Ključni sadržaji svi sadržaji predviđeni za izučavanje u devetom razredu osnovne škole	Ključni sadržaji svi sadržaji predviđeni za izučavanje u devetom razredu osnovne škole	Ključni sadržaji Eksperimenti koji bi se minimalno trebali uraditi: stvaranje, vrste i međudjelovanje naboja elektroskop električna influencija krug električne struje Ohmov zakon za dio električnoga kola ispitivanje paralelne i serijske veze otpornika magnetsko djelovanje električne struje (Oerstedov pokus) magnetsko međudjelovanje šipkastih magneta magnetsko polje magneta kako jednostavno napraviti kompas pokus za elektromagnetnu indukciju generator i elektromotor mehanička rezonancija odbijanje i lom valova pravolinijsko prostiranje svjetlosti periskop određivanje žarišne daljine sfernog zrcala lom svjetlosti kroz optičku prizmu određivanje žarišne daljine i optičke jakosti leće i svi sadržaji predviđeni za izučavanje u devetom razredu osnovne škole.
Preporuke za ostvarenje ishoda Nabrojiti i opisati osnovne fizikalne veličine, njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica. Vježbati preračunavanje jedinica za svaku oblast iz ovog razreda. Pripremiti pokuse, mjeriti potrebne veličine i nakon više mjerenja odrediti srednju vrijednost. Obratiti pažnju da učenici pravilno i sigurno rukuju mjernim instrumentima i priborom pazeći na najčešće pogreške prilikom mjerenja. Prikazati mjerne podatke pomoću tablica i grafikona. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (crtanje grafika u Excelu), Matematika (računske operacije u Q, jednadžbe).	Preporuke za ostvarenje ishoda Razlikovati i preračunati osnovne i izvedene fizikalne veličine. Praktično provjeriti Ohmov zakon za dio električnog kola. Naučiti kako se pravilno mjere i očitavaju jakost električne struje i napon, te kako se rukuje instrumentima za mjerenje spomenutih veličina. U tom smislu učenici trebaju i praktično znati kako se voltmetar i ampermetar vežu s otpornikom (potrošačem) u električnom krugu, te trebaju upoznati neke osnovne mjere zaštite kako se ne bi ozlijedili prilikom mjerenja većih vrijednosti napona i električne struje ili kako ne bi oštetili mjerne instrumente. Ispitivati serijsku i paralelnu vezu trošila. Određivati žarišnu daljinu udubljenog zrcala i nakon mjerenja kreirati i interpretirati tablične i grafičke prikaze ovisnosti fizikalnih veličina. Konstruirati slike predmeta kod sfernih zrcala i leća, a onda izvoditi pokuse. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računske operacije u Q) i Informatika (crtanje grafika u Wordu i Excelu).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učeniku bi trebalo osigurati sudjelovanje u izvođenju sljedećih pokusa: istraživanje razlika između provodnika i izolatora, istraživanje magnetizma tvari i elektromagnetne indukcije, istraživanje električnih veličina u zatvorenom krugu, istraživanje učinaka električne struje, mjerenje snage potrošača u električnom strujnom krugu, mjerenje perioda titranja (opruga, klatno, otkucaji srca), mjerenje žarišne daljine udubljenog zrcala, mjerenje žarišne daljine sabirne leće. Prilikom izvođenja eksperimenata potrebno je posvetiti posebnu pažnju na sigurnost i zaštitu (zaštita od strujnog udara, oprez sa svjetlosnim izvorima koji mogu izazvati oštećenje oka, poput lasera). Poticati izvođenje pokusa s lako pristupačnim materijalima. Nakon mjerenja obraditi podatke koristeći tablice i dijagrame. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računske operacije u Q, pravac, dužina) i Informatika (crtanje grafikona i dijagrama u Excelu i Wordu).

Srednje
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A MEHANIKA
A.I.1
A.I.2
A.I.3
A.I.4
A.I.5
A.I.6
A.I.7
A.I.8
A.I.9
A.I.10
A.I.11
A.I.12

E Fizika, društvo i tehnologija
E.I.1
E.I.2
E.I.3

A.I.1 Učenik razlikuje skalare i vektore.	A.I.2 Učenik primjenjuje matematičke izraze i grafičke prikaze pri razmatranju nejednolikih gibanja.	A.I.3 Učenik prikazuje jednostavna i složena gibanja.

detaljno opisuje razlike između skalarnih i vektorskih veličina prikazuje sile kao vektorske veličine određuje računski i grafički rezultantnu silu primjenjujući svojstva vektorskih veličina grafički rastavlja silu na dvije komponente.	definira pojam brzine i razlikuje srednju i trenutačnu brzinu definira pojam ubrzanja razlikuje srednju i trenutačnu akceleraciju preračunava mjerne jedinice za brzinu matematički analizira grafičke prikaze brzine i ubrzanja u raznim grafovima (v-t, a-t).	opisuje jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje i uspoređuje s grafičkim prikazima na grafičkom prikazu horizontalnog hitca u proizvoljnoj točki određuje vektore brzine i ubrzanja na grafičkom prikazu vertikalnog hitca u proizvoljnoj točki određuje vektore brzine i ubrzanja primjenjuje pojmove centripetalne sile i centripetalne akceleracije na primjerima iz života opisuje slobodni pad preko pojmova brzine, akceleracije, prijeđenog puta i utrošenog vremena.
Ključni sadržaji sila skalar vektor grafički prikaz dužina, fizikalne veličine, put, pomak	Ključni sadržaji gibanje, brzina, ubrzanje fizikalne veličine, grafički prikaz, matematički račun	Ključni sadržaji vektor brzina, ubrzanje jednoliko ubrzano gibanje, jednoliko usporeno gibanje grafički prikaz fizikalne veličine centripetalna sila, centripetalna akceleracija put, pomak, vertikalni hitac, horizontalni hitac, slobodni pad
Preporuke za ostvarenje ishoda Na primjerima iz svakodnevnog života opisati razlike između skalara i vektora. Rastavljanje i sastavljanje sila uraditi na papiru na kvadratiće zbog lakšeg crtanja. Kod grafičkog prikaza koristiti pribor za crtanje (trokut, ravnalo). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Brzinu i ubrzanje usporediti s primjerima iz svakodnevnog života; izvesti mjerne jedinice za brzinu i ubrzanje koristeći osnovne mjerne jedinice. Kod grafičkog prikaza koristiti pribor za crtanje (trokut, ravnalo...). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Na primjerima iz svakodnevnog života objasniti razliku između jednoliko ubrzanog i jednoliko usporenog gibanja, te pojmova centripetalne sile, centripetalne akceleracije i slobodnog pada. Kod grafičkog prikaza koristiti pribor za crtanje (trokut, ravnalo...). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.

A.I.4 Učenik povezuje primjere gibanja s Newtonovim zakonima.	A.I.5 Učenik grafički i matematički analizira djelovanje sila na tijelo.	A.I.6 Učenik definira pojmove elastične sile, sile napetosti, sile podloge, sile trenja i centripetalne sile.

definira pojmove tromosti i mase tijela tumači značenje prvog, drugog i trećeg Newtonova zakona opisuje primjere gibanja i uspoređuje s Newtonovim zakonima.	iz grafičkog prikaza analizira djelovanje sila na tijelo matematički dokazuje djelovanje sila na tijelo primjenjuje grafički prikaz djelovanja sila na tijelo prilikom dokazivanja njihovog postojanja.	definira pojmove elastične sile, sile napetosti, sile podloge, sile trenja i centripetalne sile koristi gore navedene pojmove prilikom međusobne usporedbe novih pojmova kroz definiciju centripetalne sile navodi primjere iz svakodnevnog života.
Ključni sadržaji vektori Newtonovi zakoni masa tromost sila akcije sila reakcije temeljni zakon gibanja	Ključni sadržaji grafički prikaz analiza matematički račun sila tijelo vektor	Ključni sadržaji sila elastičnost koeficijent elastičnosti elastična sila, sila podloge trenje centripetalna sila
Preporuke za ostvarenje ishoda Newtonove zakone pojasniti kroz primjere i tražiti da ih i sam učenik pojasni navodeći odgovarajuće primjere iz svakodnevnice. Moguće koristiti video simulacije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kod grafičkog prikaza koristiti pribor za crtanje (trokut, ravnalo...). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Prilikom definiranja gore navedenih pojmova koristiti usporedbu s primjerima iz svakodnevnog života.

A.I.7 Učenik kvalitativno razrađuje dijagram sila na primjeru kosine i njihala primjenjujući zakon o količini gibanja.	A.I.8 Učenik iskazuje opći zakon gravitacije i gibanje nebeskih tijela.	A.I.9 Učenik povezuje rad s energijom tijela i pretvorbama energije.

prepoznaje istodobno djelovanje više sila na tijelo i prikazuje ih dijagramom sila izražava Zakon očuvanja količine gibanja prepoznaje Zakon očuvanja količine gibanja na primjerima iz svakodnevnog života.	iskazuje opći zakon gravitacije formulom i definira svakog člana formule opisuje gibanje nebeskih tijela nabraja vrste nebeskih tijela razlikuje plimu od oseke opisuje gibanje umjetnih satelita.	opisuje rad kao fizikalnu pojavu povezuje rad s pretvorbama energije definira kinetičku, potencijalnu i unutrašnju energiju.
Ključni sadržaji kosina njihalo sila, dijagram sila Zakon o očuvanju količine gibanja	Ključni sadržaji opći zakon gravitacije nebeska tijela plima, oseka umjetni sateliti	Ključni sadržaji rad energija kinetička energija potencijalna energija unutrašnja energija pretvorbe energije
Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti primjere iz svakodnevnog života radi lakšeg usvajanja novih pojmova. Kod grafičkog prikaza dijagrama sila koristiti pribor za crtanje (trokut, ravnalo...).	Preporuke za ostvarenje ishoda Poželjno je koristiti razne video uratke i simulacije radi popularizacije ovog dijela gradiva nastavnoga predmeta Fizika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Geografija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti primjere iz života prilikom pojašnjavanja rada i energija, zbog lakšeg usvajanja novoga gradiva.

A.I.10 Učenik razumije primjenu snage i korisnosti na primjerima iz svakodnevnice.	A.I.11 Učenik definira gibanje krutog tijela.	A.I.12 Učenik matematički analizira moment količine gibanja, rad , snagu i energiju pri rotaciji krutog tijela

definira pojam korisnosti navodi primjere o upotrebi snage u svakodnevnom životu povezuje i uspoređuje pojmove snage i korisnosti opisuje primjere zakona o očuvanju energije.	definira gibanje krutog tijela tumači moment sile definira pojam središta mase tumači pojam ravnoteže krutog tijela.	iskazuje matematički jednadžbu rotacije i moment količine gibanja definira i matematički opisuje rad, snagu i energiju pri rotaciji krutog tijela uspoređuje međusobne odnose rada, snage i energije pri rotaciji krutog tijela.
Ključni sadržaji snaga korisnost zakon o očuvanju energije	Ključni sadržaji gibanje kruto tijelo moment sile središte mase ravnoteža	Ključni sadržaji rotacija moment količine gibanja rad, snaga, energija
Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti primjere iz svakodnevnog života prilikom definiranja korisnosti (primjer parne lokomotive).	Preporuke za ostvarenje ishoda Središte mase moguće je pojašnjavati kroz grupni rad s različitim oblicima papira.	Preporuke za ostvarenje ishoda Naglasiti korisnost matematike u fizici. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.

E.I.1 Učenik mjeri fizikalne veličine iz područja mehanike.	E.I.2 Učenik predočava rezultate izvršenih mjerenja osnovnih i izvedenih fizikalnih veličina.	E.I.3 Učenik izvodi eksperimente iz područja mehanike.

nabraja osnovne fizikalne veličine, njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica izvodi mjerenje pazeći na najčešće pogreške prilikom mjerenja upotrebljava zapis za fizikalne veličine određuje srednju vrijednost nakon više mjerenja preračunava mjerne jedinice iz mehanike.	razlikuje i preračunava osnovne i izvedene fizikalne veličine mjeri duljinu koristeći se odgovarajućom mjernom napravom određuje površinu pravilnih ploha i približnu vrijednost površine nepravilne plohe određuje obujam pravilnog geometrijskog tijela, te obujam tekućina i nepravilnih čvrstih tijela neotopivih u vodi definira i mjeri masu tijela, objašnjava Zakon očuvanja mase određuje gustoću tijela koristeći se algebarskim izrazom prepoznaje homogena, odnosno nehomogena tijela.	mjeri i preračunava dobivene rezultate mjerenja određuje površinu pravilnih ploha i obujam pravilnih geometrijskih tijela, koristeći se podatcima koje je dobio mjerenjem mjeri obujam tekućine i krutih tijela netopivih u vodi određuje gustoću tijela koristeći se podatcima koje je dobio mjerenjem.
Ključni sadržaji svi sadržaji koji se obrađuju u prvom razredu gimnazije	Ključni sadržaji svi sadržaji koji se obrađuju u prvom razredu gimnazije	Ključni sadržaji svi sadržaji koji se eksperimentalno obrađuju u prvom razredu gimnazije
Preporuke za ostvarenje ishoda Uvođenjem novih, složenih mjernih jedinica, potrebno je učenicima naglasiti kako se svaka složena mjerna jedinica može iskazati pomoću osnovnih mjernih jedinica. Učenici često zaboravljaju pisati mjerne jedinice kroz razradu zadatka ili smatraju da su nepotrebne. No, od velike je važnosti zahtijevati od učenika da se služe mjernim jedinicama, jer su im iste "vodilja" jesu li zadatak riješili točno ili ne. Također, rastavljanjem složenih mjernih jedinica ponavljaju prethodno naučeno gradivo što njihovo znanje čini čvršćim. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je rješavati zadatke različite težine, te uvesti misaone zadatke tzv. zadatke bez brojeva pomoću kojih učenici mogu sami doći do određenih zaključaka i odbaciti pogrešne predkoncepcije o određenim fizikalnim pojavama. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika i Kemija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Omogućiti svim učenicima sudjelovanje u izvođenju pokusa. Pokusi se mogu izvoditi na više načina: samostalno, u paru ili u grupi, te putem simulacija u slučaju kada nema mogućnosti izvođenja eksperimenata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika i Kemija.

Srednje
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A MEHANIKA
A.II.1
A.II.2

B MOLEKULARNA FIZIKA I TERMODINAMIKA
B.II.1
B.II.2
B.II.3
B.II.4
B.II.5
B.II.6

C ELEKTROMAGNETIZAM
C.II.1
C.II.2
C.II.3

E Fizika, društvo i tehnologija
E.II.1
E.II.2

A MEHANIKA	A.II.1 Učenik primjenjuje osnovne zakone statike fluida.	A.II.2 Učenik analizira primjenu zakona dinamike fluida.
	FIZ-1.4.2	FIZ-1.4.3
	objašnjava pojam tlaka, razlikuje hidrostatski, atmosferski i hidraulički tlak izvodi i koristi algebarski izraz za hidrostatski tlak, primjenjuje Pascalov zakon u rješavanju problemskih zadataka (hidraulička dizalica, hidrauličke kočnice) objašnjava djelovanje sile uzgona te primjenjuje računske izraze za izračun djelovanja sile uzgona na djelomično i potpuno potopljeno tijelo.	objašnjava pojam hidrodinamike te razlikuje laminarno i turbulentno strujanje definira protok i povezuje ga s jednadžbom kontinuiteta analizira Bernoullijevu jednadžbu, povezuje ju s jednadžbom kontinuiteta te primjenjuje u rješavanju problemskih zadataka uspoređuje Bernoullijevu jednadžbu sa zakonom očuvanja mehaničke energije.
	Ključni sadržaji hidrostatika tlak Pascal (Pa) hidrostatski tlak, atmosferski tlak, hidraulički tlak Pascalov zakon sila uzgona, Arhimedov zakon	Ključni sadržaji hidrodinamika protok laminarno strujanje turbulentno strujanje jednadžba kontinuiteta Bernoullijeva jednadžba hidrodinamički tlak
	Preporuke za ostvarenje ishoda S konceptom hidrostatike se učenici prvi put susreću u osmom razredu osnovne škole, a zatim gradivo ponavljaju i produbljuju u drugom razredu srednje škole. I prije nego što se upoznaju s pojmovima tlaka, uzgona, protoka i sl., učenici se u svakodnevnom životu susreću s raznim fenomenima vezanim za iste pojmove, koji im nisu u potpunosti jasni. U prvom redu je potrebno definirati i objasniti pojam fluida, tlaka, predstaviti osnovna svojstva fluida te dati pregled mehanike fluida. Međutim, učenici se kroz nastavni proces često suočavaju s nekom od navedenih poteškoća: nemogućnost razlikovanja hidrostatskog i hidrauličkog tlaka, otežano prihvaćanje činjenice da se tlak kroz tekućine prenosi jednako u svim smjerovima, problemi vezani za primjenu sile uzgona i Arhimedovog zakona, zaboravlja se uvažiti djelovanje atmosferskog tlaka prilikom uvođenja ukupnog tlaka i drugo. Zbog toga je preporučljivo pojmove uvoditi kroz stvarne primjere (Zašto uho boli prilikom dubljeg zaranjanja u vodu? Što uzrokuje isplivavanje komada drveta na površinu? Što se događa s mlazom vode kad na vrh crijeva stavimo prst?). Važno je, kroz jednostavne demonstracijske pokuse i animacije, učenicima dodatno približiti nastavne teme i tako ostvariti uvjete za usvajanje i primjenu znanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (izračun pritisne površine), Biologija (krvni tlak, djelovanje hidrostatskog tlaka na tijelo pri većim dubinama) i Geografija (ciklona, anticiklona).	Preporuke za ostvarenje ishoda U hidrodinamici je važno naglasiti povezanost Bernoullijeve jednadžbe sa zakonom očuvanja mehaničke energije, te prilikom izvođenja jednadžbe povezivati zadani primjer s okolinom. Ubrzanje fluida je potrebno povezati s II. Newtonovim zakonom. Također, preporučljivo je služiti se primjenom Bernoullijeve jednadžbe u raznim kontekstima, kao npr. primjena u medicini. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (začepljenje krvnih žila), Geografija (protok rijeka) i Tehnička kultura (sustav vodoopskrbe).

B.II.1 Učenik raščlanjuje pojmove temperature i topline.	B.II.2 Učenik ispituje vezu između topline i unutarnje energije.	B.II.3 Učenik koristi model idealnog plina.
FIZ-2.2.1	FIZ-2.2.1	FIZ-2.1.1
definira temperaturu i toplinu vrši pretvorbu temperature iz Celzijeve temperaturne ljestvice u Kelvinovu ljestvicu i obrnuto definira pojam apsolutne nule povezuje koeficijent linearnog i volumnog širenja tijela analizira izobarnu, izohornu i izotermnu promjenu stanja plina.	objašnjava pojam "unutarnje energije", ali i razlike između tog oblika energije i drugih oblika energije obrazlaže promjenu unutarnje energije izmjenom topline ili radom, definira toplinski kapacitet i specifični toplinski kapacitet primjenjuje Richmannovo pravilo smjese pojašnjava promjenu agregatnog stanja tvari, te grafički prikazuje ovisnost temperature tijela o dovedenoj toplini pri promjeni agregatnog stanja tvari objašnjava pojmove kondukcija, konvekcija i radijacija.	izvodi jednadžbu stanja idealnog plina objašnjava molekularnu strukturu tvari ilustrira Brownovo gibanje i difuziju definira srednju kinetičku energiju idealnog plina, kao i ukupnu energiju idealnog plina.
Ključni sadržaji temperatura toplina Celzijev stupanj Kelvin apsolutna nula koeficijent linearnog i volumnog termičkog širenja tvari izobarna, izohorna i izotermna promjena stanja plina	Ključni sadržaji unutarnja energija, toplinski kapacitet (C) specifični toplinski kapacitet (c) Richmannovo pravilo smjese taljenje očvršćivanje isparavanje kondenzacija sublimacija ishlapljivanje kondukcija konvekcija radijacija	Ključni sadržaji idealn plin, realni plin Brownovo gibanje difuzija, srednja kinetička energija kaotično gibanje srednja brzina molekularnog gibanja Avogadrov zakon unutarnja energija idealnog plina molarna masa (M), množina tvari (n)
Preporuke za ostvarenje ishoda Mnogo učenika ima problema s pojmovima temperatura i toplina, te se ti pojmovi često krivo upotrebljavaju u svakodnevnom govoru. Iako ta dva pojma u fizici imaju različita značenja, učenici ih najčešće svode na isto. U nastavi fFzike, pojmovi temperature i topline se prvi put uče u osmom razredu osnovne škole, a to se znanje nadograđuje i proširuje u drugom razredu srednje škole. Miskoncepcije o temperaturi i toplini se javljaju kod većine učenika, te je za proces učenja veoma bitno da se iste prepoznaju i na vrijeme isprave, kako bi učenici mogli asimilirati nove pojmove. Često o toplini ne razmišljaju kao o energiji, već kao o tvari. Povezuju pojam temperature s toplinom, odnosno gledaju na temperaturu kao mješavinu topline i hladnoće unutar nekog objekta. Zbog nedostatka razumijevanja navedenih pojmova, ostatak gradiva iz ove oblasti (kao i oblasti povezanih s temperaturom i toplinom), učenicima postaje sve apstraktniji i neshvatljiviji. Kako bi nastava Fizike bila što kvalitetnija, a učeničko znanje što čvršće i trajnije, nužno je na vrijeme uočiti "rupe" u znanju, te ih korištenjem određenih metoda ispraviti. Jedan od načina kako to provesti u djelo je izvođenjem pokusa i traženjem učeničkih predviđanja prije nego se pokus izvede. Također, izvrstan način za uočavanje problema prilikom razumijevanja gradiva je provedba dobro strukturiranih konceptualnih testova. Neke od najčešćih miskoncepcija u ovom dijelu podučavanja Fizike su: hladnoća i toplina imaju svoj tok (kao tekućine); temperatura se može prenositi; toplina i hladnoća su dvije suprotne tvari; toplina je vruća, a temperatura može biti topla i hladna; i druge. Iako je izvođenje pokusa još uvijek rijetka pojava u nastavi Fizike (a kao najčešći razlozi koji opravdavaju nedostatak istih su manjkavost vremena i pribora za izvođenje pokusa), nesumnjivo je da se upravo na takav način, odnosno aktivnim sudjelovanjem učenika u nastavi, ispravljaju i sprječavaju pogrešna uvjerenja. Zbog toga, preporuka je da učenici izvode pokuse s priborom koji je lako dostupan svima, kako bi se kroz njih direktno suočili s njihovim idejama. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (mjerenje temperature, linearna ovisnost jedne fizikalne veličine o drugoj, pretvorbe iz jedne temperaturne ljestvice u drugu), Geografija (promjena temperature s nadmorskom visinom, izobara, izoterma), Tehnička kultura (linearno širenje prilikom zagrijavanja) i Kemija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Pojam „toplina“ je jedan od onih koje učenici teže razumiju. Poteškoće s toplinom proizlaze i iz samog korištenja pojmova toplina, protok topline i toplinskog kapaciteta. Također, pojam topline se često poistovjećuje s pojmom unutarnje energije. Ti problemi proizlaze iz svakodnevnog života. Upravo je na primjerima iz svakodnevnog života nastavnik u mogućnosti obrazložiti i ispraviti učenička pogrešna uvjerenja. Na primjer, učenici znaju da im je toplije kad obuku vunenu odjeću ili se omotaju dekom jer, u mnogo slučajeva, smatraju da su vunena odjeća i neki drugi materijali, zapravo, izvori topline. Također, dodatan izvor nerazumijevanja prijenosa topline su naša osjetila dodira. Na dodir nam se metal čini hladnijim od drveta, iako se nalaze u istoj prostoriji, na sobnoj temperaturi. Kako bi učenici prevladali poteškoće u razumijevanju navedenih pojmova, potrebno je da nastavnik obrazloži da ljudska osjetila ne mjere temperaturu, već brzinu izmjene topline našeg tijela s okolinom; da objasne kako su pojedini materijali, poput vunene odjeće, toplinski izolatori koji reduciraju prijenos topline. Neshvaćanje pojma toplina sa sobom povlači i nerazumijevanje unutarnje energije tijela, toplinske ravnoteže, promjene agregatnih stanja tvari. Najčešći uzrok nastanka mnogobrojnih miskoncepcija u području topline i unutarnje energije je pogrešna intuicija, ali i slaba primjena naučenih koncepata prilikom zaključivanja. Tako učenici ne mogu shvatiti da svako tijelo ima unutarnju energiju, da se ledu može promijeniti temperatura, da se prilikom promjene agregatnog stanja tvari temperatura ne mijenja i slično. Kako bi učenici uspjeli usvojiti gradivo, nužno je približiti im koncepte izradom pokusa ili animacijama. Na primjer, osvijestiti putem pokusa da naša osjetila nisu dovoljno dobar pokazatelj zagrijanosti tijela, da su neki materijali znatno bolji vodiči topline od drugih (metalna žlica i drvena žlica u čaši vrele vode) i mnogi drugi primjeri. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (grafičko prikazivanje), Kemija (promjena agregatnih stanja), Biologija (anomalija vode, zračenje) i Tehnička kultura (zagrijavanje prostorija, toplinski izolatori).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici se s ovim dijelom nastavnog gradiva donekle susreću u osmom razredu osnovne škole. Budući da je nastavno gradivo apstraktno, potrebno je učenicima najprije predočiti zoran model čestične građe tvari, kako bi im se olakšalo razumijevanje mikrosvijeta u fizici. Primjećuje se da učenici teško razumiju međumolekulske veze u različitim agregatnim stanjima, pojmove mola i množine tvari, idealnog plina. Primjenom pokusa, ilustracija te animacija, nastavnik može olakšati i približiti mnogobrojne pojmove. Na primjer, izvođenjem pokusa kojim se dokazuje gibanje molekula (promatranje čestice peludi u kapi vode pod mikroskopom), učenicima se pruža prilika da donesu vlastiti zaključak o gibanju molekula. Također, pokusom mogu uvidjeti kako miješanje dviju različitih tekućina (vode i tinte) neće biti jednako za vruću i hladnu vodu, na osnovu čega samostalno dolaze do spoznaje kako je temperatura tijela povezana s kinetičkom energijom čestica tijela. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (molekularna građa tvari, Avogadrov zakon, Brownovo gibanje, difuzija), Biologija i Matematika.

B.II.4 Učenik primjenjuje zakone idealnog plina, kao i molekularno-kinetički model plina.	B.II.5 Učenik povezuje termodinamičke procese i sustave.	B.II.6 Učenik primjenjuje zakone termodinamike.
FIZ-2.1.2	FIZ-2.2.2	FIZ-2.2.2
upotrebljava jednadžbe stanja idealnog plina kroz problemske zadatke povezuje temperaturu sa srednjom kinetičkom energijom kaotičnog gibanja molekula izračunava ukupnu unutarnju energiju idealnog plina.	izvodi formule za I. zakon termodinamike i rad plina u termodinamici objašnjava II. zakon termodinamike i spontane procese definira entropiju razlikuje perpetuum mobile prve i druge vrste pojašnjava kružne procese.	povezuje zakone termodinamike s radom toplinskih strojeva pojašnjava vezu između toplinskih strojeva i zagađenja okoliša grafički prikazuje rad toplinskih strojeva definira Carnotov kružni proces uspoređuje korisnost idealnih i stvarnih toplinskih strojeva.
Ključni sadržaji svi sadržaji koji su predviđeni za učenje u oblasti molekularne fizike i termodinamike.	Ključni sadržaji I. zakon termodinamike rad plina pri izobarnom procesu II. zakon termodinamike entropija perpetuum mobile kružni proces adijabatski proces	Ključni sadržaji toplinski stroj, rashladni stroj, Carnotov idealni stroj korisnost
Preporuke za ostvarenje ishoda Objašnjavanjem primjera s kojima se učenici svakodnevno susreću, približavaju im se pojmovi kinetičke energije, kaotičnog gibanja i unutarnje energije. Učenici znaju da se ljeti mirisi znatno brže šire nego zimi, ali ne povezuju povećanje temperature s kinetičkom energijom, dok kinetičku energiju ne povezuju s unutarnjom energijom. Izračunavanjem problemskih zadataka učenici lakše shvaćaju vezu između temperature i kinetičke energije molekularnog gibanja, a samim tim i poveznicu kinetičke energije i unutarnje energije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (iskazivanje ovisnosti kinetičke energije o temperaturi) i Kemija (molekularno gibanje).	Preporuke za ostvarenje ishoda U nastavi Fizike, termodinamika je veoma zahtjevna jer traži mogućnost apstraktnog razmišljanja više nego ostali dijelovi fizike. Budući da je ovaj dio gradiva povezan s toplinom, unutarnjom energijom, izoprocesima, nerijetko se primjećuje averzija učenika prema nastavnom gradivu. Kako bi se omogućilo što lakše razumijevanje nastavnog gradiva, preporučljivo je: I. zakon termodinamike povezati sa zakonom očuvanja energije u makroskopskom svijetu; ukazati kako se rad u termodinamici obavlja pri izobarnom procesu; uvesti jasno razlikovanje predznaka za rad i toplinu; povezati unutarnju energiju s izmjenom topline s okolinom; naglasiti razliku između spontanih i nespontanih procesa; obrazložiti kako je za obavljanje rada nužno postojanje dvaju toplinskih spremnika; razjasniti kako je teoretski moguće dobiti stopostotnu korisnost. Učenici teško mogu razumjeti kako rad može biti pozitivnog i negativnog predznaka, pa bi dobro bilo pokazati animaciju rada cilindričnog motora ili izvesti jednostavan pokus služeći se ručnom cilindričnom pumpom. Izvođenjem pokusa, učenicima postaje jasno da je rad negativnog predznaka onda kad se djelovanjem vanjske sile plinu smanjuje obujam (rukama guramo pomični klip), a pozitivan kad plin spontano povećava svoj obujam (klip se sam od sebe vraća u početno stanje). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (grafičko prikazivanje kružnih procesa), Tehnička kultura i Povijest (izum prvog toplinskog stroja, utjecaj motora s unutarnjim izgaranjem na razvoj društva, znanosti).	Preporuke za ostvarenje ishoda Rješavanjem problemskih zadataka vezanih za korisnost toplinskih strojeva, učenici uviđaju da je za visok postotak korisnog djelovanja toplinskih strojeva nužno da temperaturna razlika dvaju toplinskih spremnika bude što veća. Poticanje učenika na „istraživanje“ tematike kroz seminarske i prezentacijske radnje bi također dalo pozitivan doprinos u učenju. Služeći se grafičkim prikazom kružnog procesa idealnog toplinskog stroja, olakšava se uočavanje razlika između izotermnih i adijabatskih procesa. Isticanjem korisnosti dizelskih i benzinskih motora, korisnosti termoelektrana te objašnjavanjem da je hladniji toplinski spremnik zapravo vanjski okoliš, učenici postaju svjesni koliki je utjecaj toplinskih strojeva na zagađenje okoliša. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Povijest, Biologija (toplinsko zagađenje okoliša) iTehnička kultura (motori s unutarnjim izgaranjem).

C.II.1 Učenik primjenjuje zakone elektrostatike.	C.II.2 Učenik upotrebljava koncepte i zakone elektrostatike.	C.II.3 Učenik analizira zakone elektrodinamike.
FIZ-3.1.1	FIZ-3.1.2	FIZ-3.2.1 FIZ-3.2.2
definira elementarni naboj i Coulombov zakon te uspoređuje izraze za Coulombov zakon i Newtonov opći zakon gravitacije služi se elektroskopom, pojašnjava električnu influenciju i polarizaciju izvodi formulu za jakost električnog polja te skicira električne silnice uspoređuje električnu potencijalnu energiju s drugim oblicima potencijalne energije, također povezuje električni potencijal s naponom upotrebljava formule za kapacitet kondenzatora te izvodi formule za serijski i paralelni spoj kondenzatora.	koristi se izrazom za Coulombov zakon izvodi formule za rad i snagu električne struje objašnjava gibanje nabijene čestice u homogenom električnom polju izračunava ukupan kapacitet serijski, paralelno ili kombinirano spojenih kondenzatora.	objašnjava jakost električne struje na mikrorazini primjenjuje Ohmov zakon za vanjski dio strujnog kruga i za cijeli strujni krug koristi Zakon električnog otpora i objašnjava linearnu ovisnost električnog otpora o temperaturi izvodi formule za serijski i paralelni spoj otpornika, te rješava problemske zadatke primjenjuje Kirchhoffove zakone na strujni krug.
Ključni sadržaji elementarni naboj kulon (C) ukupni naboj kvantizacija naboja Coulombov zakon električno polje homogeno električno polje električne silnice elektroskop influencija polarizacija električni potencijal napon volt (V) ekvipotencijalna ploha kondenzator kapacitet farad (F)	Ključni sadržaji rad i snaga električne struje ekvivalenentni kapacitet	Ključni sadržaji jakost električne struje (I) amper (A) električni otpor (R) ohm (Ω), Zakon električnog otpora električna otpornost (ρ) strujni krug elektromotorni napon (ε) unutarnji otpor kratki spoj ampermetar voltmetar galvanometar serijski i paralelni spoj otpornika ekvivalentan otpor Kirchhoffovi zakoni strujni čvor
Preporuke za ostvarenje ishoda S pojmovima naboja, napona, električnog polja, učenici se upoznaju još kroz osnovnu školu kroz nastavu Fizike i Tehničke kulture. Nažalost, već tu se usvajaju pogrešna objašnjenja koja je naknadno veoma teško ispraviti. Jedan od pogrešno usvojenih pojmova je elementarni naboj. Često se elementarni naboj definira kao najmanja vrijednost naboja, čiji su prenositelji elektroni i protoni. Veoma je bitno ispraviti pogrešno definirani koncept i reći kako je nositelj elementarnog naboja proton. Preporuka je, uvođenjem Coulombovog zakona, ovisnost djelovanja električne sile prikazati grafički te ilustrirati skicom, električnim silnicama, kako bi učenici usvojili da električna sila opada s kvadratom udaljenosti od izvora sile. Na sličan način objasniti i električno polje. Od pomoći bi bilo istaknuti sličnost formula Newtonovog zakona gravitacije i Columobovog zakona. Vrlo teški i apstraktni pojmovi za učenike su napon i potencijal. Treba osvijestiti učenika kako je napon primarna veličina, a ne potencijal. Ključno je povezati napon s promjenom električne potencijalne energije. Bitno je naglasiti da je napon usko povezan s električnim poljem (nema električnog polja bez napona, niti napona bez električnog polja). Definirati pojmove kondenzatora, kapaciteta, homogenog električnog polja, uvesti mjernu jedinicu za kapacitet. Više o kondenzatorima i ukupnom kapacitetu učenici će naučiti upotrebljavajući zakone elektrostatike kroz problemske zadatke. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Biologija (elektricitet, razlika potencijala vanjskog i unutarnjeg dijela stanice), Kemija (elektron, proton) i Tehnička kultura (kondenzatori).	Preporuke za ostvarenje ishoda Uvođenjem i definiranjem kondenzatora i kapaciteta, učenici se upoznaju s homogenim električnim poljem. Služeći se slikovnim prikazima, može se na jednostavan i razumljiv način objasniti električna potencijalna energija nabijene čestice unutar homogenog električnog polja. Također je preporučljivo električnu potencijalnu energiju pojasniti pomoću gravitacijske potencijalne energije tijela u gravitacijskom polju. Kroz serijsko i paralelno spajanje kondenzatora, bitno je uvesti zakon očuvanja količine naboja. Primjenom izraza za kapacitet kondenzatora, izvesti formule za ukupan kapacitet serijski i paralelno spojenih kondenzatora. Rješavanjem problemskih zadataka s kombiniranim spojevima kondenzatora, učenicima se omogućava dodatno usvajanje naučenih pojmova te primjena zakona elektrostatike. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika i Tehnička kultura (spajanje kondenzatora, korištenje kondenzatora, snaga električne struje).	Preporuke za ostvarenje ishoda S gradivom iz elektrodinamike se učenici susreću u osmom razredu osnovne škole, dok se u drugom razredu srednje škole sadržaj produbljuje i konkretizira. Učenici znaju da je mjerna jedinica za jakost električne struje amper, ali često pogrešno zaključuju da se amper može izraziti kao količnik kulona i sekunde (A=C/s). U metalnim vodičima električna struja je tok elektrona. Mnogo puta učenici smatraju da ti elektroni putuju brzinom svjetlosti, što nije točno (red brzine je centimetar po minuti). Potrebno je naglasiti da je energija u strujnom krugu ono što teče brzo, tj. širi se gotovo trenutno kroz strujni krug. Radi boljeg objašnjenja navedenog, možemo električnu energiju objasniti pomoću analogije s kotačem: kad zavrtimo veliki kotač, cijeli kotač se pomiče kao cjelina i tako prenosimo mehaničku energiju gotovo trenutno na sve dijelove kotača. Električna energija je poput trzaja energije mehaničkog vala koji smo poslali na sve dijelove kotača, dok se atomi kotača nisu trebali brzo kretati nigdje da bi se to dogodilo. Ono na što posebno treba obratiti pozornost je miskoncepcija učenika kako elektroni nastaju u bateriji (generatoru), dok se ti elektroni već odavno nalaze u vodičima (slobodni elektroni), a baterije i generatori im samo daju energiju koja uzrokuje gibanje – električnu struju. Izvođenjem Ohmovog zakona valja naglasiti da formula vrijedi samo za vanjski dio strujnog kruga, te da se za cijeli strujni krug još uvode pojmovi elektromotornog napona i unutarnjeg otpora izvora. Učenici često povezuju napon sa strujom, tj. povezuju protjecanje električne struje s naponom. Nerijetko oznaku volta poistovjećuju sa snagom struje koja je prema njihovom mišljenju pohranjena u bateriji. Primjećujemo da učenici često izbjegavaju koristiti pojam otpora pri objašnjavanju strujnih krugova jer nisu upoznati s tim kako otpor utječe na ostale veličine u strujnom krugu. Iz tog se razloga javlja niz krivih predodžbi o ulozi otpora u strujnom krugu: intuitivno im je teško prihvatljiva ideja da je ukupan otpor trošila spojenih u paralelu manji od otpora spojenih serijski; poistovjećuju povećanje otpora s povećanjem struje; smatraju da je otpor karakteristika samo vanjskog dijela strujnog kruga. Bitno je osvijestiti da se otpor javlja i u unutarnjem dijelu strujnog kruga, tj. da postoji unutarnji otpor baterije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Kemija (slobodni elektroni, ioni, kationi), Tehnička kultura (strujni krug, spajanje trošila u strujnom krugu, električna energija) i Povijest (utjecaj otkrića električne struje na razvoj čovječanstva).

E Fizika, društvo i tehnologija	E.II.1 Učenik mjeri fizikalne veličine.	E.II.2 Učenik izvodi eksperimente iz oblasti koje se rade u drugoj godini učenja nastavnoga predmeta Fizika.
	FIZ-5.2.2	FIZ-5.2.1
	nabraja osnovne fizikalne veličine, njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica izvodi mjerenje pazeći na najčešće pogreške prilikom mjerenja upotrebljava zapis za fizikalne veličine određuje srednju vrijednost nakon više mjerenja preračunava mjerne jedinice iz mehanike, topline i termodinamike, te elektrostatike i elektrodinamike.	mjeri i preračunava temperaturu iz Celzijeve temperaturne ljestvice u Kelvinovu temperaturnu ljestvicu određuje temperaturu smjese te izračunava specifični toplinski kapacitet tvari koristeći kalorimetar i termometar pokusom dokazuje povezanost temperature s kinetičkom energijom molekula mjeri jakost električne struje, napon i otpor služeći se voltmetrom i ampermetrom.
	Ključni sadržaji fizikalne oznake pretvorbe mjernih jedinica složene mjerne jedinice	Ključni sadržaji eksperiment, eksperimentalni pribor postupak mjerenja aritmetička sredina standardna devijacija apsolutna pogreška
	Preporuke za ostvarenje ishoda Uvođenjem novih, složenih mjernih jedinica, potrebno je učenicima naglasiti kako se svaka složena mjerna jedinica može iskazati pomoću osnovnih mjernih jedinica. Učenici često zaboravljaju pisati mjerne jedinice kroz razradu zadatka ili smatraju da su nepotrebne. No, od velike je važnosti zahtijevati od učenika da se služe mjernim jedinicama, jer su im iste "vodilja" jesu li zadatak riješili točno ili ne. Također, rastavljanjem složenih mjernih jedinica ponavljaju prethodno naučeno gradivo što njihovo znanje čini čvršćim. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika i Kemija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Izvođenjem pokusa u nastavi Fizike višestruko se olakšava učenicima shvaćanje svih sadržaja s kojima se susreću. Pokusi u nastavi imaju bitnu ulogu u razvijanju i poticanju intelektualnog razvoja i logičkog zaključivanja kod učenika. Osim što čini nastavu zanimljivijom i zabavnijom, provođenje pokusa omogućava stjecanje direktnog iskustva o fizikalnim pojavama, motivira i potiče razvijanje učeničkih ideja te omogućava testiranje učeničkih predviđanja i korigiranje njihovog zaključivanja. Unatoč tome, moguće je izvesti pokuse služeći se lako dostupnim priborom te poticati učenike na samostalno demonstriranje pokusa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Tehnička kultura i Kemija.

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A Mehanika
A.III.1
A.III.2
A.III.3

C Elektromagnetizam
C.III.1
C.III.2
C.III.3
C.III.4
C.III.5

D Optika i moderna fizika
D.III.1
D.III.2
D.III.3

E Fizika, društvo i tehnologija
E.III.1
E.III.2
E.III.3

A.III.1 Učenik primjenjuje harmonijsko titranje.	A.III.2 Učenik objašnjava nastanak vala i valna svojstva.	A.III.3 Učenik utvrđuje valne veličine i svojstva zvuka.
FIZ-4.1.1 FIZ-4.1.2	FIZ-4.1.1 FIZ-4.1.2	FIZ-4.1.1 FIZ-4.1.2
upotrebljava matematički opis harmonijskog titranja razlikuje povratnu silu u različitim primjerima titranja izračunava kinematičke veličine harmonijskog titranja objašnjava prisilno, prigušeno titranje i rezonanciju.	objašnjava nastanak vala na primjerima iz prirode razlikuje period, amplitudu i valnu duljinu iz grafičkih prikaza vala opisuje ovisnost brzine vala o vrsti sredstva opisuje nastanak stojnog vala.	objašnjava pojavu rezonancije na primjerima različitih glazbenih instrumenata primjenjuje Dopplerov učinak na primjere iz svakodnevnice računa prag čujnosti, jakost i razinu zvuka navodi izvore zvučnog zagađenja.
Ključni sadržaji opis titranja harmonijsko titranje povratna sila matematičko njihalo prisilno i prigušeno titranje rezonancija period frekvencija elongacija amplituda faza titranja	Ključni sadržaji obilježja vala prijenos energije pomoću valova transverzalni i longitudinalni val brzina vala, valna duljina valna funkcija refleksija i lom valova ogib i interferencija valova stojni val	Ključni sadržaji zvuk infrazvuk ultrazvuk izvori zvuka intenzitet zvuka prag čujnosti razina jakosti zvuka Dopplerov učinak
Preporuke za ostvarenje ishoda Prikazati eksperimentalno titranje tijela na opruzi i matematičkom njihalu. Preporuka je istovremeno prikazivati titranje tijela i iscrtavanje grafikona ovisnosti elongacije u vremenu. Uvesti i pojam faze kao veličine kojom je određeno jedno stanje titranja. Objasniti utjecaj rezonancije kroz primjere u građevinarstvu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Razmatranje valnog gibanja složeno je zbog činjenice da valno gibanje opisuje funkcija s dvije promjenjive (prostorna i vremenska koordinata). Preporučuje se objasniti valove potresa. Primjenjivati zadatke veće složenosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnoga predmeta Matematika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti primjenu ultrazvuka u medicinskoj dijagnostici. Objasniti primjenu Dopplerovog učinka u pomorstvu i astrofizici. Demonstrirati kako valovi zvuka prenose energiju. Upozoriti na utjecaj buke na zdravlje čovjeka. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika i Glazbena umjetnost.

C.III.1 Učenik povezuje magnetska svojstva i električnu struju.	C.III.2 Učenik koristi elektromagnetsku indukciju.	C.III.3 Učenik primjenjuje krugove izmjenične struje.
FIZ-3.3.1 FIZ-3.3.2	FIZ-3.3.3	FIZ-3.2.2
opisuje svojstva magneta i magnetsko polje povezuje nastanak magnetskog polja s gibanjem naboja uspoređuje permanentne magnete i elektromagnete izračunava magnetski tok i magnetsku indukciju opisuje nastanak magnetskog polja upotrebljava Amperovu i Lorentzovu silu izračunava i grafički prikazuje gibanje naboja u magnetskom polju.	primjenjuje Faradayev zakon povezuje svojstva istosmjerne i izmjenične struje objašnjava značenje frekvencije i efektivne vrijednosti električne struje upotrebljava grafički prikaz izmjenične struje.	razlikuje otpore u krugovima izmjenične struje navodi razlike između aktivne, reaktivne i prividne snage demonstrira krugove izmjenične strujne.
Ključni sadržaji magnetsko polje magneta magnetska indukcija i magnetski tok magnetsko polje povezano s električnom strujom Ampereova sila, Lorentzova sila gibanje nabijene čestice u magnetskom polju magnetska sila između dvaju paralelnih vodiča	Ključni sadržaji elektromagnetska indukcija Faradayev zakon Lenzovo pravilo međuindukcija i samoindukcija načelo rada električnog generatora i izmjenična električna struja električni transformator	Ključni sadržaji efektivne vrijednosti maksimalne vrijednosti i trenutne vrijednosti napona i jakosti električne struje otpori u kolu izmjenične struje snaga izmjenične struje transformatori i generatori prijenos električne energije
Preporuke za ostvarenje ishoda Uvesti pojam magnetnog polja koristeći magnetnu iglu. Izvesti ogled za Amperovu silu i primjenu Amperove sile u uređajima poput zvučnika. Objasniti putanju nabijene čestice u magnetskom polju. Izvesti Oerstedov ogled. Objasniti karakteristike materijala i podjelu na feromagnete, dijamagnete i paramagnete. Definirati Amper koristeći silu između dvaju paralelnih vodiča.	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se demonstriranje što većeg broja različitih situacija koje dovode do induciranja elektromotorne sile. Poticati učenike na kreativnost i kritično razmišljanje. Uvesti Lenzovo pravilo putem ogleda u kojem se ispituje međudjelovanje solenoida s strujom i aluminijskog prstena okačenog uz otvor solenoida. Objasniti pojavu samoindukcije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Uvesti pojam izmjenične struje i električnog kruga koji se sastoji od otpornika, zavojnice i kondenzatora. Računski odrediti induktivni, kapacitivni otpor i ukupni otpor RLC kruga. Istaknuti rezonanciju. Objasniti ulogu transformatora pri prijenosu električne energije. Tumačiti prednosti i nedostatke izmjenične i istosmjerne električne struje. Preporučuje se razmatranje električnih krugova, kao i zaštita od strujnog udara i pružanja pomoći unesrećenom.

	C.III.4 Učenik objašnjava svojstva poluvodiča i njihovu primjenu u praksi.	C.III.5 Učenik objašnjava nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova.
	FIZ-3.2.1	FIZ-4.2.1
	navodi sličnosti i razlike između poluvodiča, vodiča i izolatora objašnjava principe rada poluvodičke diode, tranzistora i pojačala navodi različite primjene poluvodiča u svakodnevnici i tehnici.	opisuje izvore i energijski spektar elektromagnetskog zračenja navodi primjere elektromagnetskog zračenja iz svakodnevnice.
	Ključni sadržaji poluvodiči električna struja u poluvodičima n-tip poluvodiča, p-tip poluvodiča pn spoj poluvodička dioda tranzistor pojačalo integralni sklopovi	Ključni sadržaji električni titrajni krug dipol nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova vrste elektromagnetskih valova – elektromagnetski spektar
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti kemijske veze u čvrstim tijelima, energiji ionizacije i molekularno-kinetičkoj teoriji. Pokazati primjenu poluvodičke diode i tranzistora u svakodnevnici. Objasniti logičke sklopove.	Preporuke za ostvarenje ishoda Istaknuti da se promjenom električnog polja inducira magnetno polje. Objasniti promjenu energije u električnom titrajnom krugu. Navesti karakteristike elektromagnetnih valova i usporediti ih sa mehaničkim valovima. Objasniti učinak staklenika i štetan utjecaj ultraljubičastog zračenja. Navesti primjenu elektromagnetnih valova u tehnici i medicini.

D.III.1 Učenik primjenjuje temeljne zakone fotometrije.	D.III.2 Učenik upotrebljava zakone geometrijske optike	D.III.3 Učenik analizira valnu prirodu svjetlosti.
FIZ-4.2.1 FIZ-4.2.2	FIZ-4.2.2	FIZ-4.2.2
navodi povijesne ideje o prirodi svjetlosti opisuje značaj ideja za razvoj moderne slike svijeta razlikuje pojmove svjetlosnog toka, jakosti svjetlosti i osvijetljenosti rješava zadatke iz oblasti fotometrije upotrebljava informacije o postizanju optimalne osvijetljenosti i maksimalne uštede energije.	konstruira slike predmeta nastale lomom svjetlosti u leći primjenjuje zakon odbijanja i loma svjetlosti, te totalne refleksije opisuje razlaganje svjetlosti koristi osnovne zakone geometrijske optike na optičke instrumente.	opisuje svjetlost kao val analizira ogib i interferenciju svjetlosti pojašnjava raspršenje i polarizaciju svjetlosti.
Ključni sadržaji priroda svjetlosti brzina svjetlosti metode određivanja brzine svjetlosti izvori svjetlosti fotometrija fotometrijske veličine svjetlosni tok jakost izvora svjetlosti svjetljivost osvjetljenje plohe Lambertov zakon fotometri	Ključni sadržaji zakoni geometrijske optike (općenito) odbijanje svjetlosti zrcala lom svjetlosti indeks loma totalna refleksija raspršenje ili disperzija svjetlosti pomoću prizme sabirne i rastresne leće optički instrumenti	Ključni sadržaji interferencija svjetlosti koherentnost izvora svjetlosti ogib svjetlosti optička rešetka polarizacija svjetlosti
Preporuke za ostvarenje ishoda Poželjno je izvesti zakone fotometrije pomoću eksperimenta koristeći fotoćelije. Primjena Lambertovog zakona u praksi kao i njegova ograničenja. Istaknuti značaj dobre osvijetljenosti radnog prostora za zdravlje čovjeka.	Preporuke za ostvarenje ishoda Mjeri indeks loma stakla/plastike. Mjeri žarišnu daljinu leće. Skrenuti pozornost na moguće probleme s vidom i kako ih otkloniti. Oblast geometrijske optike moguće je obraditi u velikoj mjeri kroz izvođenje pokusa s lako pristupačnim materijalima. Poticati kreativnost izrađujući model periskopa. Pokazati praktičnu primjenu zrcala u svakodnevnom životu. Izračunavati položaj veličinu, povećanje slike koja nastaje u leći. Objasniti princip rada mikroskopa kroz praktičnu primjenu. Primjenjujući geometriju objasniti optičke instrumente.	Preporuke za ostvarenje ishoda Opisati polarizaciju i interferenciju svjetlosti u prirodi (sloj ulja na vodi, perje ptica, mjehur sapunice, polarizacijske naočale, dvolomac). Opisati i istražiti primjere raspršenja svjetlosti iz svakodnevnice (duga, plavetnilo neba i sl.). Provesti istraživanja interferencije svjetlosti iz dvaju izvora (Youngov pokus) i ogiba na optičkoj rešetci.

E.III.1 Učenik mjeri fizikalne veličine.	E.III.2 Učenik predočava rezultate izvršenih mjerenja fizikalnih veličina.	E.III.3 Učenik izvodi eksperimente iz titranja, valova, elektromagnetizma i optike.
FIZ-3.2.1 FIZ-3.3.3 FIZ-4.1.2	FIZ-3.3.2 FIZ-4.1.2 FIZ-4.2.1	FIZ-3.3.1 FIZ-4.1.2 FIZ-4.2.1
nabraja fizikalne veličine, njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica izvodi mjerenje pazeći na najčešće pogreške prilikom mjerenja upotrebljava zapis za fizikalne veličine određuje srednju vrijednost nakon više mjerenja preračunava mjerne jedinice iz elektromagnetizma, titranja, valova i optike.	izračunate vrijednosti fizikalnih veličina predočava grafički i tablično izračunava elongaciju koristeći jednadžbu titranja određuje period matematičkog njihala ovisno o promjeni duljine niti prepoznaje trajne magnete i elektromagnete istražuje djelovanje magnetnog polja na vodič kojim teče električna struja određuje brzinu vala koristeći silu napetosti izračunava razinu zvuka te frekvenciju izvora zvuka definira i računa indeks loma, objašnjava Snellov zakon određuje udaljenost i veličinu slike predmeta ispred leće koristeći se algebarskim izrazom i konstrukcijom.	mjeri i preračunava dobivene rezultate mjerenja predočava prisilne oscilacije i rezonanciju pokazuje nastanak i vrste mehaničkih valova mjeri frekvenciju zvuka izvodi Oerstedov pokus pokazuje princip rada transformatora pokazuje odbijanje svjetlosti koristeći zrcala određuje lom svjetlosti kroz planparalelnu ploču i kroz prizmu određuje valnu duljinu svjetlosti koristi se podatcima koje je dobio mjerenjem.
Ključni sadržaji sadržaji koji se uče u trećem razredu gimnazije	Ključni sadržaji sadržaji koji se uče u trećem razredu gimnazije	Ključni sadržaji sadržaji za koje se izvode eksperimenti u trećem razredu gimnazije
Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je poznavati mjerne veličine i jedinice koje se izučavaju. Računa potrebne fizičke veličine. Primjenjuje i pretvara mjerne jedinice. Vrednuje postupak i rezultat.	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je metodički pristupiti izradi fizikalnih zadataka. Rješavati zadatke niže i srednje složenosti iz titranja, valova, elektromagnetizma i optike. Teže zadatke treba primjenjivati kao poticaj darovitim učenicima.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici sudjeluju u izvođenju eksperimenata i istraživanju fizikalnih pojava putem pokusa i računalnih simulacija. Eksperimente i pokuse izvode samostalno, u paru ili u grupi.

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

D Optika i moderna fizika
D.IV.1
D.IV.2
D.IV.3
D.IV.4
D.IV.5
D.IV.6
D.IV.7
D.IV.8
D.IV.9
D.IV.10
D.IV.11

E Fizika, društvo i tehnologija
E.IV.1
E.IV.2
E.IV.3
E.IV.4
E.IV.5

D.IV.1 Učenik objašnjava razlike u osnovnim izrazima klasične i relativističke fizike.	D.IV.2 Učenik primjenjuje osnovne postulate specijalne teorije relativnosti na osnovne pojmove.	D.IV.3 Učenik primjenjuje osnovne pojmove i ideje u kvantnoj fizici.
FIZ-4.2.3	FIZ-4.2.3	FIZ-4.3.1
opisuje povijesni razvoj specijalne teorije relativnosti opisuje Einsteinove teorijske argumente specijalne teorije relativnosti objašnjava postulate specijalne teorije relativnosti.	koristi formule za dilataciju vremena i kontrakciju duljine povezuje masu i energiju u specijalnoj teoriji relativnosti, te mogućnost primjene pretvorbe mase u energiju navodi primjene teorije relativnosti (crne rupe, GPS).	povezuje toplinsko zračenje s temperaturom i valnom duljinom elektromagnetskog zračenja primjenjuje Wienov zakon zračenja primjenjuje Stefan-Boltzmannov zakon zračenja.
Ključni sadržaji Galilejeva relativnost Einsteinova relativnost relativnost istodobnosti	Ključni sadržaji dilatacija vremena kontrakcija duljine masa i energija u specijalnoj teoriji relativnosti	Ključni sadržaji toplinsko zračenje Wienov zakon Stefan-Boltzmannov zakon Planckova hipoteza
Preporuke za ostvarenje ishoda S teorijom relativnosti učenici se prvi put susreću u srednjoj školi. Teorija relativnosti je složenije i zahtjevnije gradivo i samim time učenicima teže za shvatiti. Stoga je potrebno razviti njihovo poimanje prostora i vremena objašnjavanjem postulata specijalne teorije relativnosti. Potrebno je objasniti postulate Galilejeve teorije relativnosti. Napraviti korelaciju s Einsteinovom teorijom relativnosti. Objasniti kako je nastala specijalna teorija relativnosti, nakon što se neke eksperimentalne činjenice nisu mogle objasniti zakonima fizike koji su do tada bili poznati, odnosno zakonima klasične fizike. Uvesti pojam specijalne teorije relativnosti i načela na kojima se specijalna teorija relativnosti zasniva. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (koordinatni sustav), Hrvatski jezik (jezično izražavanje) i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti kakve se promjene događaju u sustavu koji se jednoliko giba u odnosu na neki drugi sustav koji miruje. Pomoću Lorentzovih transformacijskih jednadžbi pokazati kakav je odnos između duljine koju mjerimo u sustavu koji se jednoliko giba u odnosu na duljinu u sustavu koji miruje. Isto tako, vidjeti kako se odnose vremenski intervali u takva dva sustava. Preporučuje se korištenje računalnih simulacija kako bi se bolje predočilo kako dolazi do kontrakcije duljine i dilatacije vremena. Preporuka je prirediti zadatke u kojima će učenici primjenjivati formule za dilataciju vremena i kontrakciju duljine. Bilo bi korisno uvesti pojam relativističke energije te matematički izraz kojim se izračunava. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (linearne jednadžbe), Geografija (orijentacija u prostoru) i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kvantnu fiziku učenici prvi put proučavaju u završnom razredu gimnazije. Kod toplinsko zračenja postoje određene učeničke zablude u svezi topline i temperature koje će otežati pravilno shvaćanje toplinskog zračenja. Objasniti pojam "apsolutno crno tijelo", vezano za apsorpciju upadnog zračenja. Uspostaviti vezu temperature tijela i valne duljine na kojoj apsolutno crno tijelo maksimalno zrači (Wienov zakon). Ustvrditi vezu intenziteta zračenja i temperature (Stefan-Boltzmannov zakon). Pri obradi se preporučuje koristiti virtualne pokuse kako bi učenici što lakše samostalno došli do zaključaka o zakonitostima toplinskog zračenja. Preporuka je raditi zadatke različite težine, prilagođene mogućnostima učenika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (linearne jednadžbe, jednadžbe višeg stupnja) i Informatika.

D.IV.4 Učenik opisuje glavna svojstva fotoelektričnog učinka i njegovu primjenu.	D.IV.5 Učenik koristi izraze iz različitih teorija kojima se opisuje valno-čestična priroda elektromagnetskog zračenja.	D.IV.6 Učenik analizira Bohrov model atoma.
FIZ-4.3.1	FIZ-4.3.1	FIZ-4.3.2
objašnjava pojavu fotoelektričnog učinka koristi Einsteinovo tumačenje fotoelektričnog učinka.	objašnjava Comptonovo raspršenje opisuje de Broglievu hipotezu i ogib elektrona.	opisuje povijesni razvoj modela atoma uspoređuje Thomsonov, Rutherfordov i Bohrov model atoma povezuje Bohrov model atoma s linijskim spektrom vodikova atoma opisuje kvantno-fizikalni model atoma.
Ključni sadržaji fotoelektrični učinak granična frekvencija kinetička energija fotoelektrona izlazni rad	Ključni sadržaji Comptonovo raspršenje de Broglieva hipoteza ogib elektrona	Ključni sadržaji Thomsonov model atoma Rutherfordov model atoma Bohrov model atoma kvantnofizikalni model atoma linijski spektar
Preporuke za ostvarenje ishoda Iako se gotovo svakodnevno susreću s uređajima u kojima se primjenjuje fotoelektrični učinak (alarmni sustavi, kamere za snimanje, solarne ćelije), malo znaju o toj pojavi. Potrebno je objasniti pojavu fotoelektričnog učinka, za što se mogu koristiti računalne simulacije ili video materijali. Vidjeti koji su to uvjeti pri kojima može doći do fotoelektričnog učinka. Uvesti pojam granične frekvencije ispod koje nema pojave fotoelektričnog učinka. Utvrditi o čemu ovisi maksimalna kinetička energija fotoelektrona, je li o frekvenciji ili intenzitetu elektromagnetnog zračenja. Objasniti pojam izlaznog rada. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (jednadžbe), Kemija (svojstva metala) i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Pojasniti na koji način Comptonovo raspršenje potvrđuje čestičnu prirodu elektromagnetnog zračenja. U tu svrhu može se izvesti usporedba pokusa s ogibom elektrona i pokusa s ogibom snopa svjetlosti. Pojasniti De Broglievu hipotezu o valnim svojstvima čestica. Opisati način na koji je De Broglie došao do izraza za valnu duljinu elektromagnetnog zračenja krenuvši od izraza za količinu gibanja fotona i Einsteinovog izraza za energiju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (trigonometrija) i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda O atomima su učili i u osnovnoj školi te bi se sada to znanje trebalo proširiti. Napraviti kratki presjek razvoja ideje o sastavu tvari počevši od pojma fizičara, elementa. Spomenuti neka istaknuta imena. Potrebno je analizirati povijesni razvoj modela atoma, preko Thomsonova i Rutherfordova do Bohrova modela. Uvesti pojam kvantnog uvjeta i kvantnog broja. Potrebno je objasniti i kvantno-fizikalni model atoma. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (model atoma, kvantno-mehanički model atoma), Biologija, Matematika, Geografija (Sunčev sustav), Filozofija i Matematika.

D.IV.7 Učenik opisuje proces nastanka stimulirane emisije fotona.	D.IV.8 Učenik primjenjuje zakon radioaktivnog raspada i nuklearnih reakcija.	D.IV.9 Učenik razlikuje vrste ionizirajućeg zračenja.
FIZ-4.3.3	FIZ-4.3.3	FIZ-4.3.3
razlikuje spontanu i stimuliranu emisiju fotona opisuje princip rada lasera.	opisuje strukturu atomske jezgre i definira jaku (nuklearnu) silu primjenjuje defekt mase i energiju vezanja atomske jezgre u rješavanju problema razlikuje vrste radioaktivnog raspada i primjenjuje zakon u rješavanju problema navodi primjene radioaktivnog raspada.	razlikuje vrste ionizirajućeg zračenja i način njegove detekcije i mjerenja opisuje učinak ionizirajućeg zračenja na žive organizme objašnjava fisiju i fuziju opisuje elementarne čestice.
Ključni sadržaji spontana emisija fotona stimulirana emisija fotona laseri	Ključni sadržaji atomska jezgra radioaktivnost radioaktivni raspadi	Ključni sadržaji ionizirajuće zračenje elementarne čestice fisija i fuzija
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenicima se treba pojasniti razlika između spontane i stimulirane emisije fotona, kako bi shvatili da se atomi pobuđuju tek apsorpcijom fotona i da većinu vremena ostaju u osnovnom stanju. Potrebno je objasniti princip rada lasera i navesti neke uređaje u kojima se primjenjuje taj princip. Npr. u industriji (oruđe za obradu svih vrsta materijala), u medicini (za rezanje i obradu tkiva, zaustavljanje krvarenja), u ekologiji (za otkrivanje onečišćivača u zraku), u vojnoj tehnici, informacijskim tehnologijama (za prijenos signala u svjetlovodima, CD uređajima, uređajima za skeniranje i sl.). Navesti tipove lasera s obzirom na aktivno sredstvo u kojem se događa laserska emisija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Informatika i Kemija (atomske jezgre).	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je analizirati sve vrste raspada: alfa-raspad, beta-raspad i gama-raspad. Opisati promjene koje se događaju u jezgri pri svakom od ovih raspada pojedinačno. Uvesti pojam vremena poluraspada i kako se broj neraspadnutih jezgri mijenja ovisno o vremenu poluraspada. Korisno bi bilo objasniti kako se radioaktivni raspad može primijeniti pri rješavanju problema kao što je određivanje starosti arheoloških uzoraka organskog podrijetla pomoću ugljika C14 ili primjene radioaktivnih izotopa u medicinske svrhe. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (eksponencijalna funkcija), Kemija (kemijske reakcije, radioaktivni raspadi), Povijest (korištenje atomskih bombi, utvrđivanje starosti uzoraka), Biologija (radioaktivnost) i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti kako dolazi do ionizacije tvari, što za posljedicu ima stvaranje ionizirajućeg zračenja. Uvesti pojmove apsorbirane doze i ekvivalentne doze ionizirajućeg zračenja te faktor učinka. Navesti neke prirodne izvore ionizirajućeg zračenja kojima je izložen čovjek, izloženost zračenju pri rendgenskom snimanju. Bilo bi korisno spomenuti katastrofe koje su se dogodile pri nuklearnom bombardiranju ili nesreće koje su se dogodile u rudnicima urana te koje su dugoročne posljedice velikih doza zračenja. Objasniti nastanak energije nuklearnim reakcijama, te sami proces nuklearne fisije i fuzije. Pojasniti razliku između lančanih fisija koje se odvijaju u nuklearnim bombama i nuklearnim reaktorima. Analizirati prednosti fuzije u odnosu na fisiju. Potrebno je izvršiti podjelu elementarnih čestica po tipu čestica. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Geografija (izvori energije), Informatika i Kemija (otkriće elementarnih čestica).

	D.IV.10 Učenik objašnjava nastanak i razvoj svemira.	D.IV.11 Učenik opisuje nastanak Sunčevog sustava, evolucije zvijezda i svemira.
	FIZ-4.4.1 FIZ-4.4.2	FIZ-4.4.1 FIZ-4.4.2
	opisuje teoriju velikog praska kao početak stvaranja svemira.	opisuje glavne komponente Sunčeva sustava (Sunce, planete, asteroide, satelite, komete, meteoride) objašnjava Hubbleov zakon širenja svemira.
	Ključni sadržaji teorija velikog praska	Ključni sadržaji svemir razvoj zvijezda širenje svemira
	Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti teoriju velikog praska kao početak stvaranja svemira prije 13,7 milijardi godina. Pojasniti kako je svemir nastao širenjem iz oblaka plina i prašine, te kako su se gustoća i temperatura mijenjale tijekom vremena. Istaknuti da teorija velikog praska ipak ima i nedostataka i da se još uvijek uvode neke nadopune te teorije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Filozofija (postojanje, svijet i umjetnost), Informatika, Biologija (biološka evolucija) i Kemija (kemijska evolucija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je istaknuti da je starost Sunčeva sustava 4,6 milijardi godina i da se formirao u nekoliko faza. Objasniti ulogu gravitacije pri komprimiranju plinova i prašine. Prikazati ilustraciju Sunčeva sustava, navodeći od čega se on sastoji. Mogu se koristiti različiti video materijali ili simulacije kako bi se objasnilo da svemir nije nastao u trenutku, te opisati razvoj svemira nakon velikog praska. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (plinovi), Biologija (biološka evolucija, rast i razvoj organizama), Informatika, Geografija (nastanak Sunčeva sustava, Zemlja u Sunčevu sustavu).

E.IV.1 Učenik opisuje povijest razvoja fizikalnih ideja.	E.IV.2 Učenik povezuje fiziku s drugim znanostima.	E.IV.3 Učenik mjeri fizikalne veličine.
FIZ-5.1.1 FIZ-5.1.2	FIZ-5.3.1 FIZ-5.3.2	FIZ-5.2.1 FIZ-5.2.2 FIZ-5.2.3
opisuje na koji način su se razvijale ideje o pojedinim pojavama koje se izučavaju u ovom dijelu fizike uspoređuje način razmišljanja fizičara koji su bavili istim pojavama.	uspostavlja vezu fizike s drugim područjima znanosti, kao što su kemija, biologija, geografija, matematika i glazbena kultura.	nabraja osnovne fizikalne veličine, njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica predlaže različita rješenja za probleme iz područja moderne fizike upotrebljava zapis za fizikalne veličine određuje srednju vrijednost nakon više mjerenja preračunava mjerne jedinice iz područja moderne fizike.
Ključni sadržaji fizikalne ideje i zakonitosti najpoznatiji hrvatski fizičari svjetski fizičari	Ključni sadržaji fizika u svezi s drugim znanostima	Ključni sadržaji svi sadržaji koji se obrađuju u četvrtom razredu gimnazije
Preporuke za ostvarenje ishoda Preporuka je prikazati video materijal kojim će se obuhvatiti razdoblje unatrag stoljeća, kojim bi se prikazao razvoj pojedinih ideja u teoriji relativnosti, kvantnoj fizici, nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest, Filozofija, Biologija i Kemija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je istaknuti na koji način je fizika povezana s drugim znanostima. Ukazati na vezu s matematikom pri rješavanju zadataka i prikazivanju različitih grafova; vezu s kemijom pri obradi modela atoma; vezu s geografijom pri obradi teorije relativnosti i slično. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija, Geografija, Matematika i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je poznavati osnovne fizikalne veličine, njihove oznake, mjerne jedinice i oznake mjernih jedinica. Preporuka je vršiti preračunavanje mjernih jedinica.

	E.IV.4 Učenik predočava rezultate izvršenih mjerenja osnovnih i izvedenih fizikalnih veličina.	E.IV.5 Učenik izvodi eksperimente iz oblasti koje se rade u prvoj godini učenja nastavnoga predmeta Fizika.
	FIZ-5.2.1 FIZ-5.2.2 FIZ-5.2.3	FIZ-5.2.1
	razlikuje i preračunava osnovne i izvedene fizikalne veličine izračunava vrijeme i duljinu u inercijskim sustavima izračunava graničnu valnu duljinu za fotoelektrični učinak, te brzinu fotoelektrona prepoznaje elementarne čestice po tipu definira radioaktivnost i objašnjava primjenu radioaktivnosti u medicini i arheologiji.	mjeri i preračunava dobivene rezultate mjerenja pomoću virtualnih simulacija predočava relativističko skraćivanje duljine mjeri graničnu valnu duljinu mjeri energiju tijela koju tijela izrače.
	Ključni sadržaji svi sadržaji koji se eksperimentalno obrađuju u četvrtom razredu gimnazije	Ključni sadržaji svi sadržaji koji se eksperimentalno obrađuju u četvrtom razredu gimnazije
	Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je rješavati zadatke različite težine iz relativnosti i kvantne fizike. Prilagoditi zadatke mogućnostima učenika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Omogućiti svim učenicima sudjelovanje u izvođenju pokusa. Pokusi se mogu izvoditi na više načina: samostalno, u paru ili u grupi, te putem simulacija u slučaju kada nema mogućnosti izvođenja eksperimenata.

Matematika - Ishodi učenja

Matematika

Matematika - Ishodi učenja

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Osnovno
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Skupovi, brojevi i operacije
A.I.1
A.I.2

C Geometrija i mjerenja
C.I.1
C.I.2
C.I.3
C.I.4
C.I.5

A Skupovi, brojevi i operacije	A.I.1 Učenik opisuje svojstva i odnose skupova.	A.I.2 Učenik čita i piše brojeve do 10.
	MTP-1.1.1	MTP-1.1.2
	prepoznaje i imenuje elemente skupa oblikuje skup sa zadanim elementima određuje pripadnost/nepripadnost skupu pridružuje elemente skupu određuje broj elemenata skupa predstavlja skup crtežom.	prepoznaje oznake za brojeve povezuje količinu i broj zapisuje i čita brojeve od 1 do 10 prepoznaje brojevni niz broji do 10 unaprijed i unatrag predstavlja brojeve na brojevnoj crti zapisuje i čita redne brojeve od 1. do 10. prepoznaje nulu (0) kao broj elemenata praznog skupa.
	Ključni sadržaji skup elementi skupa broj elemenata skupa.	Ključni sadržaji broj brojevi od 1 do 10 brojanje brojevna crta, ispred, između, iza redni brojevi broj nula (0).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pronalaziti u okruženju/učionici predmete koji imaju zajednička svojstva i formirati skupove. Dodaje i oduzima elemente iz skupa. Poželjno je naglasiti kako je skup bilo koja kolekcija predmeta iz okruženja/učionice, ne nužno samo onih s istim svojstvima. Poticati učenike na pravilno korištenje pojmova "pripada", "ne pripada", "element skupa" i "nije element skupa". Broj elemenata skupa određivati na razini više, manje ili jednako. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (članovi moje obitelji), Likovna kultura (skupljeno-raspršeno) i Tjelesna i zdravstvena kultura (ekipne igre).	Preporuke za ostvarenje ishoda Igrati različite igre: učenici odgovaraju na pitanje koliko čega ima (jedna glava, dvije ruke, tri praseta, četiri sestre, sedam patuljaka, deset prstiju...). Uspoređivati količinu (više, manje, jednako). Učenici u redu određuju tko je prvi, drugi, treći,.., deseti itd. Igrati igru u kojoj se nula javlja kao rješenje ili kao odgovor na pitanje. Rastavljati brojeve na dva pribrojnika, npr. 7 jabuka čine 4 jabuke i 3 jabuke, ali pritom još ne uvoditi pojmove kao što su plus, zbroj, pribrojnici i sl. Pridruživati broj broju elemenata skupa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (pisanje brojevne riječi), Priroda i društvo (članovi moje obitelji) i Glazbena kultura (pjevanje brojalica).

C.I.1 Učenik uspoređuje predmete po određenom kriteriju.	C.I.2 Učenik određuje odnose među predmetima.	C.I.3 Učenik razlikuje predmete različitih oblika.
MTP-3.1.1	MTP-3.1.1	MTP-3.1.3
imenuje svojstvo predmeta po boji, duljini, visini i širini uspoređuje dva predmeta po duljini, visini i širini reda predmete prema zadanom uzorku.	imenuje odnose među predmetima identificira položaj predmeta u odnosu na sebe opisuje položaj jednog predmeta u odnosu na drugi.	imenuje kuglu, valjak, kocku, kvadar, stožac i piramidu prepoznaje sličnost predmeta različitih oblika s predmetima u okruženju, na modelima geometrijskih tijela i na ilustracijama razlikuje predmete različitih veličina u različitim položajima uspoređuje različite predmete.
Ključni sadržaji boja, duljina, visina i širina veliko - malo, usko - široko, visoko - nisko.	Ključni sadržaji blizu - daleko ispred - iza ispod - iznad lijevo - desno vodoravno - uspravno.	Ključni sadržaji kugla kvadar kocka valjak stožac piramida.
Preporuke za ostvarenje ishoda Navoditi učenike na pravilno izgovaranje i imenovanje navedenih ključnih pojmova. U okviru ove tematske cjeline poticati razvijanje vještine uspoređivanja i procjenjivanja prema određenom kriteriju. Uspoređivati po zadanom kriteriju i potkrijepiti učenicima bliskim primjerima (npr. dulji i kraći red u čekaonici, više i niže ljestve, uže i šire hlače). Sadržaje ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (crtanje predmeta po boji, visini, širini) i Priroda i društvo (orijentacija u prostoru).	Preporuke za ostvarenje ishoda Tražiti od učenika da odrede tko sjedi blizu, a tko daleko, tko ispred ili iza, tko lijevo ili desno u odnosu na njih te što će se dogoditi kad netko od učenika ili on sam promijeni položaj. Na predmetima u učionici i u neposrednom okruženju pokazati i demonstrirati koji predmeti leže vodoravno, a koji stoje uspravno. Kod pojašnjavanja pojmova vodoravno i uspravno kao primjer koristiti retke u bilježnici, retke i stupce u križaljci i tablici i sl. Sadržaje ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (prostorno oblikovanje) i Tjelesna i zdravstvena kultura (igre dodavanja loptom, blizu - daleko, ispod - iznad).	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati učenike s predmetima navedenih oblika. Učenici će se s predmetima oblika kocke, kugle, kvadra, valjka, stošca i piramide upoznavati na konkretnim modelima uzimajući ih u ruke, okrećući ih, razgledavajući ih, a potom i imenujući ih. Iz skupa modela izdvajati prvo kugle, kocke i kvadre, a zatim stošce, piramide i valjke. Bitno je prepoznavati oblike u različitim orijentacijama i veličinama. Povezivati geometrijska tijela s predmetima iz okoline koja ih okužuje (škola, ormar, spužva, lopta, globus i slično) služeći se uzorcima ili vjernim ilustracijama Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (pisanje naziva geometrijskih tijela) i Likovna kultura (masa i prostor).

	C.I.4 Učenik razlikuje likove oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata.	C.I.5 Učenik prikazuje točku kao sjecište crta.
	MTP-3.1.2	MTP-3.1.1
	navodi sličnosti i razlike zadanih likova imenuje zadane likove zadane likove crta uz pomoć šablona ili zadanih predložaka prepoznaje ravne i zakrivljene crte kojima su likovi omeđeni likove prepoznaje kao strane geometrijskih tijela.	imenuje ravne i zakrivljene crte crta ravne i zakrivljene crte označava točku kao sjecište crta identificira razliku između otvorene i zatvorene crte navodi što je unutar, što na, a što izvan zatvorene crte.
	Ključni sadržaji krug trokut pravokutnik kvadrat.	Ključni sadržaji crta točka unutar, na, izvan.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Skicirane likove učenici izrezuju i od njih slažu različite oblike (kamion, ptica, robot, bor..). Na putu od kuće do škole učenik promatra prometne znakove navedenih oblika. Kredom, na školskom igralištu, učenici crtaju različite oblike (likove) i kreću se po njima na različite načine. Sadržaje ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (prometni znakovi), Likovna kultura (crtanje oblika iz okruženja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici u bilježnici i na ploči crtaju različite crte. Opisuju ih i navode sličnosti i razlike među njima. Ne koriste ravnalo. Od točke A do točke B učenici hodaju po učionici opisujući svoju putanju i birajući najkraći put. Unutar i izvan zatvorenih crta crtamo predmete ili sl, te navodimo gdje se što nalazi. Analiziramo može li se nešto nalaziti istovremeno i unutar, i izvan i na. (Knjiga je na stolu, ali je izvan ormara, unutar učionice). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (put od kuće do škole) i Likovna kultura (crte po toku i karakteru).

Osnovno
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

A Skupovi, brojevi i operacije
A.II.1
A.II.2

C Geometrija i mjerenja
C.II.1
C.II.2
C.II.3
C.II.4
C.II.5

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.II.1

A Skupovi, brojevi i operacije	A.II.1 Učenik primjenjuje zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva do 20 pri rješavanju tekstualnih zadataka.	A.II.2 Učenik se koristi prirodnim brojevima do 20 u određivanju redoslijeda i količine.
	MTP-1.2.1	MTP-1.1.2
	zbraja i oduzima brojeve do 20 rješava brojevne izraze koji uključuju brojeve do 20 koristeći zamjenu mjesta pribrojnicima primjenjuje računske operacije zbrajanja i oduzimanja brojeva do 20 za rješavanje tekstualnih zadataka u različitim kontekstima određuje nepoznati član zbroja i razlike koristeći veze zbrajanja i oduzimanja.	broji, zapisuje i čita brojeve do 20 brojkom i brojevnom riječju uspoređuje brojeve do 20 prikazuje brojeve do 20 na brojevnoj crti dodaje i oduzima broj 1 određuje prethodnik i sljedbenik broja razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve formira nizove brojeva do 20 razlikuje glavne i redne brojeve do 20 određuje parne i neparne brojeve do 20.
	Ključni sadržaji plus (+), minus (-), jednako (=) zbroj i razlika zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20 zamjena mjesta pribrojnicima veza zbrajanja i oduzimanja.	Ključni sadržaji brojevi od 1 do 20 prethodnik i sljedbenik uspoređivanje brojeva do 20 i znakovi <, >, = brojevna crta i brojevni niz redni i glavni brojevi parni i neparni brojevi.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 5 započinje konkretnim primjerima iz okoline ili didaktičkim ilustracijama, pitanjima: „Za koliko je više?“, tj. „Za koliko je manje?“, kad je riječ o oduzimanju. Prije nego se prijeđe na matematički zapis može se upotrijebiti brojevna crta za zbrajanje i oduzimanje (na primjer: Za koliko je broj 5 veći od broja 2? Stavi se olovka na broj 2 i gleda se koliko je 2 „udaljen“ od 5). Uvode se znakovi: + (plus), – (minus) i = (jednako). Važno je osvješćivati znak = koji prikazuje jednakost lijeve i desne strane. Učenike poticati da za provjeru koriste suprotnu operaciju, što znači ako je učenik morao zbrojiti – oduzimanjem provjerava. Poželjno je raditi s učenicima zadatke oblika 2+□=5, gdje će se primjenom suprotne računske operacije doći do broja koji treba upisati u kvadratić. Kroz zadatke učenici uočavaju svojstvo komutativnosti i asocijativnosti iako te pojmove ne koriste. Postupno proširujemo skup prirodnih brojeva, prvo do 10, a potom do 20, korištenjem istih ili sličnih aktivnosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (problemski zadaci povezani sa sadržajima iz Prirode i društva) i Hrvatski jezik (razumijevanje pročitanog).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici su već upoznati s brojevima od 1 do 10, ali je korisno te brojeve ponoviti i to postupno. Potrebno je krenuti do broja 5, apstraktnim brojanjem, zapisivanjem, a potom brojanjem i praktičnim aktivnostima. Učenici mogu izrađivati brojeve od plastelina, kamenčića ili grančica, a ne samo biti ograničeni na slikovne brojke jer je za učenike to previše apstraktno. Kroz igru Pogodi koliko ima? dodavanjem predmeta ili objekta učenici osvješćuju da svaki sljedeći broj nastaje dodavanjem broja 1 prethodnomu broju. Samim tim usvajaju pojmove prethodnik i sljedbenik nekog broja, a zatim te brojeve mogu stavljati na već pripremljenu brojevnu crtu (broj neposredno ispred i neposredno iza). Tako se stvara jasna poveznica među naučenim pojmovima. Postupno se spoznaje brojenje unaprijed i unatrag (redom i od zadanoga broja) te brojenje zadanim korakom počevši po 2 (po 2 : 2, 4,…) i od zadanoga broja, (od broja 3 broje po 2 : 3, 5,…). Postupno proširujemo skup prirodnih brojeva, prvo do 10, a potom do 20, korištenjem istih ili sličnih aktivnosti. Pitanjima poput: „Tko sjedi u prvoj klupi?“, „Kako se zove sestra učenici u trećoj klupi?“, „Tko je peti u imeniku?“, učenici razlikuju redne i glavne brojeve te je bitno da razumiju kad ih treba upotrijebiti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (modeliranje), Engleski jezik (brojevi do 10).

C.II.1 Učenik povezuje odnose među predmetima.	C.II.2 Učenik koristi pojmove lijevo - desno, gore - dolje, naprijed - natrag pri kretanju.	C.II.3 Učenik identificira geometrijska tijela i njihove elemente.
MTP-3.1.1	MTP-3.1.3	MTP-3.1.2
ilustrira svojstvo i položaj jednog predmeta u odnosu na drugi izdvaja predmete prema zadanom kriteriju slaže predmete i bića prema zadanom kriteriju.	pokazuje predmete koji se nalaze lijevo - desno, gore - dolje, naprijed - natrag u odnosu na sebe i na zadani orijentir smješta predmete i bića u zadani položaj određuje smjer i pravac kretanja promatranih bića i predmeta.	imenuje kuglu, valjak, kvadar, piramidu i stožac prepoznaje sličnost geometrijskih tijela s predmetima u okruženju, na modelima geometrijskih tijela i na ilustracijama razlikuje zakrivljene plohe od ravnih imenuje ravne plohe geometrijskih tijela kao geometrijske likove prepoznaje i imenuje bridove i vrhove na modelima geometrijskih tijela.
Ključni sadržaji viši - niži dulji - kraći širi - uži veći - manji - jednak unutar - izvan - na.	Ključni sadržaji lijevo - desno gore - dolje naprijed - natrag u sredini između.	Ključni sadržaji geometrijska tijela; kugla, valjak, kvadar, kocka, piramida geometrijski likovi; krug, pravokutnik, kvadrat trokut ravna i zakrivljena ploha bridovi vrhovi.
Preporuke za ostvarenje ishoda Uz učenicima prilagođene primjere i njima bliske predmete i bića, pojasniti razlike među navedenim ključnim pojmovima. Učenik bi trebao usporediti i pravilno imenovati odnose među predmetima, npr. nacrtano je stablo, učeniku se može zadati da nacrta niže stablo i sl. Pozornost treba biti usmjerena na pravilnom odabiru riječi suprotnog značenja. Na crtežu kuće učeniku se može zadati da nacrta loptu ispred kuće, iznad kuće sunce, desno od kuće cvijet i sl. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (crtanje) i Hrvatski jezik (riječi suprotnog značenja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici kroz igru vježbaju načine kretanja prema zadanim uputama (npr. učenik se s povezom preko očiju treba kretati učionicom od točke A do točke B slijedeći upute koje mu daju drugi učenici). Učenici navode predmete koji se nalaze između dva zadana objekta. Učenici u zadanom vremenu prate kretanje bića i vozila u svojem vidokrugu te međusobno uspoređuju zapažanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (problemski zadaci povezani sa sadržajima iz Prirode i društva) i Tjelesna i zdravstvena kultura.	Preporuke za ostvarenje ishoda Nakon što su učenici upoznati s geometrijskim tijelima, skiciraju/crtaju likove i predmete oblika geometrijskih tijela. Učenici na skicama predmeta geometrijskih tijela pronalaze ravne i zakrivljene plohe. Geometrijske likove učenici upoznaju kao ravne plohe geometrijskih tijela. Tako se stvara jasna poveznica među geometrijskim objektima. Primjer: dvoje djece sjedi jedno nasuprot drugom, između je pregrada da se ne vidi što se događa na drugoj strani. Jedan učenik od modela za slaganje u obliku geometrijskih tijela napravi figuru. Zatim drugom učeniku daje precizne upute za izradu jednake figure. Kada se pregrada ukloni, figure moraju biti jednake. Učenici na vjerodostojnim skicama geometrijskih tijela zaokružuju točke koje imenuju vrhovima kocke, kvadra i piramide. Spajanjem točaka identificiraju bridove. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (crtanje, modeliranje), Priroda i društvo (problemski zadaci povezani sa sadržajima iz Prirode i društva) i Hrvatski jezik (usmeno i pismeno izražavanje).

	C.II.4 Učenik crta izlomljene, zatvorene i otvorene crte, te crte koje se sijeku.	C.II.5 Učenik se koristi valutama za novac u skupu brojeva do 20 pri rješavanju problemskih zadataka u različitim kontekstima.
	MTP-3.1.1	MTP-3.2.1
	povezuje dvije točke ravnom ili zakrivljenom crtom crta izlomljene, zatvorene i otvorene crte crta crte koje se sijeku uočavajući njihovo sjecište koristi ravnalo pri crtanju ravnih crta.	imenuje mjerne jedinice za novac i njihove vrijednosti uspoređuje vrijednosti kovanica i novčanica računa s novcem u skupu brojeva do 20 koristi novčane vrijednosti u skupu do 20 pri rješavanju problemskih zadataka u različitim kontekstima.
	Ključni sadržaji ravna i zakrivljena crta izlomljena, otvorena i zatvorena crta točka sjecište crta.	Ključni sadržaji novac novčana valuta (konvertibilna marka, fening).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Uz različite didaktičke igre s konopcem ili s vunicom omogućiti učenicima da ravnu crtu dožive kao najkraći put između dvije točke, a zakrivljenu crtu kao dulji put. Označiti dvije točke na ploči i pitati ih s koliko ravnih crta mogu spojiti navedene točke. Isto napraviti i sa zakrivljenim crtama. Pokazati da se dvije ravne crte mogu sjeći samo u jednoj točki, a dvije zakrivljene kao i jedna ravna i jedna zakrivljena u više točaka. Navesti učenike da kroz jednu točku povuku nekoliko crta, bilo ravnih ili zakrivljenih i da zaključe mogu li ih nacrtati još. Napisati riječ na ploču, npr. M A T E M A T I K A i pitati ih, kakvim smo crtama napisali zadanu riječ. Isto učiniti s riječi koja ima slova sa zakrivljenim crtama, npr. P L O Č A. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Likovna kultura (crtanje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri učenju prepoznavanja novčanica i kovanica najvažnije za učenike je da osvijeste važnost primjene računanja izvan školskih klupa, a to se može postići kroz rješavanje problemskih zadataka u različitim kontekstima u kojima se koristi novac. Može se odglumiti neki događaj iz stvarnog života u kojem učenici trebaju koristiti zbrajanje i oduzimanje (npr. odlazak u kupnju, raspodjelu novca i sl.). Poželjno je potaknuti učenika da samostalno štede novac te tako razvijaju poduzetničke vještine. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (usmeno izražavanje), Priroda i društvo (problemski zadaci povezane sa sadržajima iz Prirode i društva) te međupredmetnim temama Poduzetnost (novac, štednja) i Građanski odgoj i obrazovanje (odgovornost).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.II.1 Učenik čita podatke i prikazuje ih piktogramima i tablicama.
	MTP-4.1.1
	čita podatke iz piktograma i tablica raspoređuje podatke u piktograme i tablice.
	Ključni sadržaji podatci piktogram tablica stupac i redak.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici se prvi put susreću s podatcima stoga je poželjno koristiti samo jednostavne primjere, tj. podatke iz neposredne učenikove okoline. U početku učenici te podatke slikovno (količinski) uspoređuju na crtežima, u skupovima ili piktogramima, a kasnije i brojčano u tablicama radi donošenja jednostavnih i učenicima bliskih zaključaka. Uz podatke učenici upoznaju različite načine prikupljanja, uređivanja i prezentiranja podataka na primjerima iz svakodnevnog života. U tabličnim prikazima važno je ispravno se koristiti izrazima redak i stupac. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (problemski zadaci povezane sa sadržajima iz Prirode i društva), Likovna kultura (crtanje) i s međupredmetnim temama Učiti kako učiti i Poduzetnost (osobne potrebe).

Osnovno
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 3

A Skupovi, brojevi i operacije
A.III.1
A.III.2
A.III.3
A.III.4
A.III.5

C Geometrija i mjerenja
C.III.1
C.III.2

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.III.1
D.III.2

A.III.1 Učenik se koristi prirodnim brojevima do 100 pri određivanju redoslijeda i količine.	A.III.2 Učenik zapisuje i čita rimske brojeve do 12.	A.III.3 Učenik primjenjuje zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva do 100 pri rješavanju problemskih zadataka u različitim kontekstima.
MTP-1.1.1	MTP-1.1.2	MTP-1.2.1
broji, zapisuje i čita prirodne brojeve do 100 brojkom i brojevnom riječju razlikuje odnose među dekadskim jedinicama (jedinice, desetice i stotice) određuje mjesnu vrijednost pojedine znamenke određuje prethodnik i sljedbenik zadanog broja formira i nastavlja nizove brojeva uspoređuje brojeve do 100 i koristi znakove <, >, = prikazuje brojeve do 100 na brojevnoj crti razlikuje glavne i redne brojeve do 100.	nabraja osnovne i pomoćne rimske znamenke čita i zapisuje brojeve do 12 rimskim znamenkama.	zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do 100 računa vrijednost brojevnih izraza koji uključuju prirodne brojeve do 100 koristeći zamjenu mjesta pribrojnicima primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja primjenjuje računske operacije zbrajanja i oduzimanja u skupu prirodnih brojeva do 100 za rješavanje problemskih zadataka u različitim kontekstima.
Ključni sadržaji skup prirodnih brojeva do 100 tablica mjesnih vrijednosti brojevna crta uspoređivanje brojeva do 100 i znakovi <, >, = prethodnik i sljedbenik glavni i redni brojevi do 100.	Ključni sadržaji rimske brojke do 12 brojka, znamenka.	Ključni sadržaji zbrajanje i oduzimanje pribrojnici i zbroj umanjenik, umanjitelj i razlika zbrajanje i oduzimanje desetica zbrajanje dvoznamenkastih i jednoznamenkastih brojeva zbrajanje i oduzimanje triju i više brojeva uporaba zagrada zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva do 100 zamjena mjesta pribrojnicima veza između zbrajanja i oduzimanja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Na konkretnim materijalima (npr. didaktičke ilustracije) usvojiti: postupak brojenja, pravilno čitanje, pisanje brojkom i brojevnom riječju, uspoređivanje i prikazivanje brojeva do 100. Razlikovati i pravilno zapisivati glavne i redne brojeve. Pri uspoređivanju prikazati odnose među brojevima i na brojevnoj crti. Povezati brojevnu riječ, zapis broja i njegov rastav na desetice i jedinice, npr. 73 (sedamdeset tri) = 7 desetica i 3 jedinice. Prikazati odnos stotice i 10 desetica, odnosno 100 jedinica. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (čitanje s razumijevanjem, pisanje brojevne riječi), Tjelesna i zdravstvena kultura (antropometrijska mjerenja) i Priroda i društvo (Upoznaj svoje mjesto-kućni brojevi).	Preporuke za ostvarenje ishoda U neposrednom okruženju uočiti rimske brojeve, npr. sat i kalendar. Upoznati učenika s povijesnim razvojem arapskih i rimskih znamenaka. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik i Priroda i društvo (Snalazimo se u vremenu).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici su postupak zbrajanja i oduzimanja već usvojili u drugom razredu u skupu prirodnih brojeva do 20. Na ovom mjestu je korisno taj postupak ponoviti i nadograditi, najprije zadacima koji uključuju zbrajanje ili oduzimanje bez prijelaza, a zatim zadacima s prijelazom. Kako bi učenici lakše usvojili pojam destica i jedinica moguće je zadati projektni zadatak u kojem će sami izraditi kartice desetica i jedinica u različitoj boji te ih koristiti za prikaz brojeva do 100, njihovog zbrajanja i oduzimanja (bez prijelaza). Kako bi učenici usvojili zbrajanje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 100 prijedlog je igrati igru "Trgovina". Nakon što učenici usvoje pojmove i postupke na zornim primjerima, potaknuti ih na apstraktan pristup i matematički zapis. Zakoni komutativnosti i asocijativnosti se primjenjuju, ali se ne imenuju. Pri izvođenju računskih operacija tražiti od učenika pravilno korištenje matematičkih termina: pribrojnik, zbroj, umanjenik, umanjitelj i razlika. Korisno je da učenici jednostavne primjere iz svakodnevnog života modeliraju brojevnim izrazom uz korištenje pravilnog matematičkog zapisa. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo (Rad u trgovini) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (osobne potrebe, kupac, dobavljač, robna i novčana razmjena).

	A.III.4 Učenik množi i dijeli u skupu brojeva do 100.	A.III.5 Učenik rješava zadatke s više računskih operacija u skupu prirodnih brojeva do 100 poštujući redoslijed računskih operacija.
	MTP-1.2.1	MTP-1.2.1
	množi dva broja koristeći uzastopno zbrajanje jednog od njih dijeli dva broja koristeći uzastopno oduzimanje djelitelja od djeljenika automatizirano množi u skupu prirodnih brojeva do 100 uključujući množenje broja nula primjenjuje vezu množenja i dijeljenja.	izvodi više računskih operacija poštujući redoslijed njihovog izvođenja prikazuje matematičkim zapisom brojevni izraz iskazan riječima.
	Ključni sadržaji množenje i dijeljenje do 100 višekratnici brojeva imenovanje članova (faktori, umnožak) imenovanje članova (djeljenik, djeljitelj, količnik) tablica množenja zamjena mjesta faktorima veza množenja i dijeljenja.	Ključni sadržaji redoslijed izvođenja računskih operacija redoslijed izvođenja računskih operacija u zadacima sa zagradama.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Množenje i dijeljenje uvesti postupno, a pri tome se oslanjati na zbrajanje i oduzimanje dok učenike ne dovedemo do automatizma. Isticati vezu između množenja i dijeljenja postavljanjem pitanja poput: "Koliko puta 6 stane u 30? " Pri izvođenju računskih operacija tražiti od učenika pravilno korištenje matematičkih termina faktori (čimbenici), umnožak (produkt), djeljenik, djelitelj i količnik. Vježbati zadatke u kojima učenik određuje višekratnike zadanog broja (dvokratnik, trokratnik, četverokratnik...) te polovinu, trećinu, četvrtinu,... zadanog broja. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo (kućni brojevi-parni i neparni brojevi) i s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje (pravda, pravilna podjela).	Preporuke za ostvarenje ishoda Rješavati zadatke kao što su 8·3-9=, 42:7+3·9=, 50+24:8= i sl. te upozoravati kako se najprije množi, odnosno dijeli, zatim zbraja i oduzima. Učenici trebaju izricati redoslijed izvođenja računskih operacija na osnovi promatranja napisanog zadatka. Zatim prelazimo na zadatke u kojima učenici ovladavaju postupkom računanja s više računskih operacija uz uporabu zagrada. Učenici se trebaju osamostaljivati u postavljanju i rješavanju brojevnih izraza s više računskih operacija. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik.

C Geometrija i mjerenja	C.III.1 Učenik crta dužine i uočava ih na geometrijskim likovima i tijelima.	C.III.2 Učenik koristi mjerne jedinice za duljinu, novac i vrijeme.
	MTP-3.1.1	MTP-3.2.1
	crta i opisuje dužinu određuje pripadnost točaka dužini određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke određuje stranice geometrijskih likova i bridove geometrijskih tijela kao dužine.	mjeri duljine standardnim mjernim jedinicama za duljinu iskazuje vrijeme standardnim mjernim jedinicama za vrijeme računa s istim mjernim jedinicama za duljinu, vrijeme i novac.
	Ključni sadržaji dužina dužina i točke na likovima dužina i točke na tijelima.	Ključni sadržaji mjerenje duljine dužine jedinice za duljinu (milimetar, centimetar, decimetar, metar, kilometar). jedinice za vrijeme (sekunda, minuta, sat, dan, tjedan, mjesec, godina). jedinice za novac u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti znanja o crti i točki. Na ploči nacrtati dvije točke A i B koje će učenici spajati različitim crtama (ravnom, zakrivljenom i izlomljenom). Promatrajući crtež učenici će uočiti koja je crta najkraća. Objasniti učenicima da je najkraća spojnica dviju točaka dužina, koje su njene krajnje točke npr. A i B te kako se dužina označava. Na crtežima geometrijskih tijela i likova uočiti vrhove, bridove i stranice geometrijskih likova. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura i Likovna kultura.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici mjere duljinu na različite načine: stopalom, korakom, spajalicom, olovkom, gumicom,... Zadati učenicima neka izmjere duljinu olovke ravnalom. Objašnjavamo im da je razmak između dvaju brojeva na ravnalu označava centimetre. S učenicima je poželjno osmisliti aktivnosti pomoću kojih će lakše prepoznavati novčanice i kovanice. To se može postići kroz zadatke riječima u kojima se koristi novac. Također, učenici mogu pomoću igre "Trgovina" vježbati zbrajanje i oduzimanje do 100. Razvijati kod učenika kritičko razmišljanje o potrošnji. Učenici određuju vremenske intervale u svakodnevnim situacijama. Uvodimo mjerne jedinice za vrijeme: sat, minuta, sekunda, dan, tjedan, mjesec i godina, te računamo s njima u skupu prirodnih brojeva do 100. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik i Priroda i društvo.

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.III.1 Učenik prikazuje i interpretira podatke prikazane piktogramima i tablicama.	D.III.2 Učenik određuje je li neki događaj moguć ili nemoguć.
	MTP-4.1.1	MTP-4.2.2
	prikuplja i razvrstava podatke iz svakodnevnog života prikazuje podatke jednostavnim tablicama i piktogramima objašnjava podatke prikazane jednostavnim tablicama i piktogramima.	razlikuje je li neki događaj moguć ili nemoguć objašnjava je li neki događaj (ne)moguć.
	Ključni sadržaji tablica piktogram.	Ključni sadržaji događaj moguć ili nemoguć događaj.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Vježbati s učenicima čitanje raznih prikaza podataka uz objašnjenje zaključaka. Učenici će dobiti gotove tablice u kojima će prikazivati podatke razrednog istraživanja. Razredno istraživanje može biti povezano npr. s nastavnim predmetom Priroda i društvo. Učenici će bilježiti broj sunčanih/kišnih dana. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo i Tjelesna i zdravstvena kultura .	Preporuke za ostvarenje ishoda Kroz razgovor s učenicima uvesti pojam vjerojatnosti. Npr. postavljati im pitanja tipa: Je li moguće da ćete na satu matematike igrati nogomet? Je li moguće da ćete na poklon za rođendan dobiti loptu? Je li moguće da pri bacanju dviju igraćih kocki ukupan zbroj bude 15? Je li moguće da pri bacanju dviju igraćih kocki ukupan zbroj bude manji od 10? Ako u posudi imamo 5 crvenih i 5 plavih loptica, je li moguće da ćeš izvući zelenu lopticu? Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik.

Osnovno
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A Skupovi, brojevi i operacije
A.IV.1
A.IV.2
A.IV.3
A.IV.4
A.IV.5

B Algebra
B.IV.1
B.IV.2

C Geometrija i mjerenja
C.IV.1
C.IV.2

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.IV.1

A.IV.1 Učenik se koristi prirodnim brojevima do 1000 pri opisivanju količine i redoslijeda.	A.IV.2 Učenik zapisuje i čita rimske brojeve do 1000.	A.IV.3 Učenik primjenjuje zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000 pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-1.1.2	MTP-1.1.2	MTP-1.2.1
broji, čita i zapisuje brojem i brojevnom riječju brojeve do 1000. zapisuje brojeve na brojevnoj crti i u tablici mjesnih vrijednosti. određuje mjesnu vrijednost pojedine znamenke. određuje dekadske jedinice i njihove odnose. uspoređuje brojeve do 1000 i koristi znakove <, > i =. određuje prethodnik i sljedbenik broja. rastavlja broj na zbroj višekratnika dekadskih jedinica.	nabraja i zapisuje osnovne i pomoćne rimske brojeve. čita i zapisuje rimskim znamenkama brojeve do 1000.	pisano zbraja i oduzima brojeve do 1000, primjenjujući odgovarajući matematički zapis. računa vrijednost brojevnih izraza koji uključuju zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000 koristeći zamjenu mjesta pribrojnicima. primjenjuje računske operacije zbrajanja i oduzimanja u skupu prirodnih brojeva do 1000 za rješavanje problemskih zadataka različitih konteksta.
Ključni sadržaji skup prirodnih brojeva do 1000 tablica mjesnih vrijednosti brojevna crta uspoređivanje brojeva i znakovi <, > i = dekadske jedinice prethodnik i sljedbenik rastavljanje brojeva na zbroj višekratnika dekadskih jedinica	Ključni sadržaji rimski brojevi.	Ključni sadržaji pisano zbrajanje i oduzimanje zamjena mjesta pribrojnicima problemski zadaci sa zbrajanjem i oduzimanjem različitih konteksta
Preporuke za ostvarenje ishoda Pomoću konkretnih didaktičkih materijala učenicima dočarati brojanje, čitanje i pisanje u skupu brojeva do 1000. Pomoću različitih primjera navoditi učenike da sami uoče pravila za uspoređivanje brojeva. Koristiti se brojevnom crtom pri određivanju prethodnika i sljedbenika broja. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (brojevna riječ) i Priroda i društvo (desetljeće, stoljeće i tisućljeće).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenicima možemo olakšati pisanje rimskim brojevima tako što im objasnimo kako trebaju rastaviti arapski broj na stotice, desetice i jedinice i obrnuto. Npr. 624 = 500 + 100 + 20 + 4 DCXXIV = D + C + XX + IV Pisanje i čitanje rimskim znamenkama možemo proširiti i do 2000 ako su učenici bez poteškoća svladali čitanje i pisanje rimskim znamenkama do 1000. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Priroda i društvo (desetljeće, stoljeće i tisućljeće).	Preporuke za ostvarenje ishoda Postupak pisanog zbrajanja i oduzimanja provodi se postupno, najprije se pisano zbrajaju i oduzimaju brojevi do 100, a nakon toga brojevi do 1000. Pri pisanom oduzimanju prednost dati tzv. aditivnom načinu oduzimanja (5 do 8 je 3, 7 do 13 je 6) što će omogućiti povezivanje dviju računskih operacija u jednu spoznajnu cjelinu. Poželjno bi bilo upotpuniti nastavu Matematike zadacima iz svakodnevnog života u kojima će učenici uz primjenu stečenih znanja iz Matematike razvijati sposobnost kritičkog mišljenja i zaključivanja. Zakoni komutativnosti i asocijativnosti se primjenjuju, ali se ne imenuju. Češće poticati učenike na imenovanje članova računskih operacija.

	A.IV.4 Učenik pisano množi i dijeli jednoznamenkastim brojem u skupu prirodnih brojeva do 1000.	A.IV.5 Učenik računa vrijednost brojevnog izraza s više računskih operacija u skupu prirodnih brojeva do 1000, sa zagradama.
	MTP-1.2.1	MTP-1.2.1
	množi i dijeli s 10, 100 i 1000. pisano množi jednoznamenkastim brojem u skupu prirodnih brojeva do 1000. pisano dijeli jednoznamenkastim brojem u skupu prirodnih brojeva do 1000 na duži i kraći način. dijeli jednoznamenkastim brojem u skupu prirodnih brojeva do 1000 s ostatkom. provjerava rješenje pri dijeljenju s ostatkom. primjenjuje vezu množenja i dijeljenja.	računa vrijednost brojevnih izraza s više računskih operacija i zagrada poštujući redoslijed računskih operacija. brojevni izraz iskazan riječima prikazuje matematičkim zapisom s više računskih operacija i zagrada.
	Ključni sadržaji pisano množenje i dijeljenje dijeljenje s ostatkom članovi računskih operacija (faktori, umnožak, djeljenik, djelitelj, količnik) veza množenja i dijeljenja.	Ključni sadržaji brojevni izraz redoslijed izvođenja računskih operacija zadaci sa zagradama zadaci s više računskih operacija.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Češće uvježbavati i povezivati množenje i dijeljenje kako bi se potaklo učenike na samostalno provjeravanje točnosti rješenja. Češće zadavati zadatke zadane riječima u kojima učenici trebaju samostalno donositi zaključke o tome kojom će se računskom radnjom koristiti kako bi došli do točnog rješenja.	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporuča se zadavati što više primjera u kojima učenici trebaju sami postaviti brojevni izraz, npr. trokratnik broja 198 umanji za razliku brojeva 913 i 682. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik (redoslijed događaja).

B Algebra	B.IV.1 Učenik rješava problemske zadatke različitih konteksta odabirom odgovarajućeg matematičkog postupka u skupu prirodnih brojeva do 1000.	B.IV.2 Učenik određuje vrijednost nepoznatog člana jednakosti koristeći slovo kao zamjenu za broj.
	MTP-2.2.1	MTP-2.2.1
	uočava poznate i nepoznate podatke problemskog zadatka različitog konteksta. postavlja odgovarajući brojevni izraz na temelju problemskog zadatka različitog konteksta. rješava problemske zadatke različitih konteksta.	koristi slovo kao zamjenu za broj. opisuje postupak kojim će odrediti nepoznati član jednakosti. određuje vrijednost nepoznatog člana jednakosti. primjenjuje veze među računskim operacijama. utvrđuje ispravnost matematičkog postupka i smislenost dobivenog rješenja.
	Ključni sadržaji problemski zadaci različitih konteksta matematički postupci.	Ključni sadržaji nepoznati član jednakost veze među računskim operacijama provjera ispravnosti matematičkog postupka.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenike usmjeravati na pažljivo promišljanje pri postavljanju i rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta na način da uoče poznate podatke i jasno izraze ono što je u zadatku potrebno odrediti. Sadržaje ove tematske jedinice moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Hrvatski jezik (jezično izražavanje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri postupku izračunavanja nepoznatog člana jednakosti, preporučuje se poticati učenike na opisivanje postupka kojim će izračunati nepoznati član jednakosti. Npr. u jednakosti x - 123 = 321, nepoznati umanjenik izračunavamo tako što razliku i umanjitelj zbrojimo. Važno je poticati učenike na utvrđivanje smislenosti rezultata i provjeru ispravnosti matematičkog postupka.

C Geometrija i mjerenja	C.IV.1 Učenik određuje odnos između različitih skupova točaka u ravnini.	C.IV.2 Učenik određuje mjerljiva obilježja geometrijskih likova i tijela.
	MTP-3.1.1	MTP-3.2.1
	opisuje ravninu i određuje pripadnost ravnini. prepoznaje, opisuje i crta pravce, polupravce i dužine kao dijelove pravca te njihove odnose. određuje pripadnost točaka pravcu, polupravcu i dužini. koristi matematičke oznake za dužinu, pravac i polupravac, te usporednost i okomitost pravaca.	crta dužinu zadane duljine zapisuje duljinu dužine odgovarajućim matematičkim znakovima imenuje mjerne jedinice za duljinu i masu, kao i mjerne jedinice za volumen (tekućine) procjenjuje i mjeri duljinu i masu, kao i volumen (tekućine), odgovarajućim mjernim instrumentom računa s mjernim jedinicama za duljinu i masu, kao i s mjernim jedinicama za volumen (tekućine) preračunava mjerne jedinice za duljinu i masu, kao i one za volumen (tekućine), iz većih u manje i obrnuto opisuje opseg kao zbroj duljina stranica geometrijskog lika (trokuta, pravokutnika i kvadrata) izračunava opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata.
	Ključni sadržaji ravnina pravac polupravac dužina sjecište pravaca pravci koji se sijeku usporedni i okomiti pravci pripadnost točke dužini, pravcu i polupravcu matematičke oznake za dužinu, pravac i polupravac, te usporednost i okomitost pravaca.	Ključni sadržaji duljina jedinice za duljinu (kilometar, metar, decimetar, centimetar i milimetar) volumen tekućine jedinice za volumen tekućine (litar, decilitar i mililitar) masa jedinice za masu (tona, kilogram, dekagram i gram) mjerni instrumenti (ravnalo, posude za tekućinu, vaga) preračunavanje mjernih jedinica opseg opseg trokuta opseg pravokutnika opseg kvadrata.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Izraditi dodatne didaktičke materijale kao npr. plakat s prikazom geometrijskih likova u ravnini. Usporedne i okomite pravce prepoznavati na različitim likovima i predmetima koji se svakodnevno upotrebljavaju. Pomoću kvadratne mreže uvježbati okomite i usporedne pravce. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (crte po toku i karakteru) i Priroda i društvo (plan mjesta).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenicima približiti mjerne jedinice za mjerenje duljine i mase kroz igru u kojoj će mjeriti duljinu i masu njima bliskih predmeta ili dijelova tijela npr. duljinu podlaktice, nadlaktice, stopala itd. Preporučuje se uvesti mjerenje uz pomoć improviziranog ravnala koje ne počinje mjeriti od 0 cm, već nekim dugim brojem npr. 4. U izračunavanju opsega, osim ravnalom, učenici se mogu služiti i špagom ili koncem. Naglašavati izražavanje veličine opsega odgovarajućom mjernom jedinicom. Sadržaje ove tematske jedinice moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura (mjerenja) i Hrvatski jezik (kratice).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.IV.1 Učenik koristi tablice i stupčaste dijagrame za prikaz podataka.
	MTP-4.1.1
	identificira stupac, redak i polje prikazuje podatke tablicama i stupčastim dijagramima čita podatke iz tablica i stupčastih dijagrama.
	Ključni sadržaji stupac redak polje tablice podaci stupčasti dijagram.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici trebaju uz pojmove stupac, redak i polje usvojiti i pojam ćelije kao sinonim za polje. Kroz projektni zadatak učenici mogu npr. napraviti istraživanje "Kućni ljubimci u mom razredu". Podijeljeni u heterogene parove rješavaju zadatak, a na idućem satu izlažu dobivena rješenja te uspoređuju s ostalim parovima u razredu. a) Koji je kućni ljubimac najdraži učenicima tvog razreda? b) Koliko učenika u razredu ima kućnog ljubimca? c) Koliko učenika u razredu nema kućnog ljubimca? d) Prikaži podatke u tablici. e) Prikaži podatke stupčastim dijagramom. Poželjno je prikazivati podatke služeći se primjerenom tehnologijom. Preporučuje se korištenje grafičkih prikaza i u drugim predmetima. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa svim nastavnim predmetima.

Osnovno
V

Godine učenja i podučavanja predmeta: 5

A Skupovi, brojevi i operacije
A.V.1
A.V.2
A.V.3

B Algebra
B.V.1
B.V.2

C Geometrija i mjerenja
C.V.1
C.V.2
C.V.3
C.V.4
C.V.5

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.V.1
D.V.2

A.V.1 Učenik koristi brojeve do milijun pri opisivanju količine i redoslijeda.	A.V.2 Učenik primjenjuje pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do milijun pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	A.V.3 Učenik primjenjuje pisano množenje i dijeljenje dvoznamenkastim brojem brojeva do milijun pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-1.1.1	MTP-1.2.1	MTP-1.2.1
broji, čita i zapisuje brojeve do milijun uspoređuje brojeve do milijun prepoznaje mjesne vrijednosti znamenaka.	pisano zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do milijun računa vrijednost brojevnih izraza s brojevima do milijun koristeći zamjenu mjesta pribrojnika i združivanje pribrojnika u zagrade primjenjuje računske operacije zbrajanja i oduzimanja brojeva do milijun pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	pisano množi dvoznamenkastim brojem pisano dijeli dvoznamenkastim brojem na kraći način procjenjuje rezultat tijekom množenja i dijeljenja rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući vezu između množenja i dijeljenja.
Ključni sadržaji brojevi do milijun višeznamenkasti brojevi mjesna vrijednost znamenaka uspoređivanje bojeva do milijun.	Ključni sadržaji pisano zbrajanje i oduzimanje višeznamenkastih brojeva zamjena mjesta pribrojnika i združivanje pribrojnika veza zbrajanja i oduzimanja.	Ključni sadržaji pisano množenje dvoznamenkastim brojem zamjena mjesta faktorima i združivanje faktora pisano dijeljenje dvoznamenkastim brojem veza množenja i dijeljenja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Posebnu pozornost obratiti prilikom brojanja na prijelazima desettisućica i stotisućica (npr. Navedi neposrednog prethodnika broja 1000000). Sadržaj ove nastavne cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezično izražavanje, Brojevi) i Priroda i društvo (broj stanovnika, vremenska lenta).	Preporuke za ostvarenje ishoda Iako se izrazi komutativnost i asocijativnost ne koriste, poželjno je raditi zadatke koji zahtijevaju primjenu tih svojstava. Sadržaj ove nastavne cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Priroda i društvo (broj stanovnika zavičaja, reljef) i međupredmetnom temom Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda U pisanom dijeljenju dvoznamenkastim brojevima potrebno je uvježbati i poticati učenike na pravilne procjene količnika tijekom postupka dijeljenja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama Poduzetnost i Građanski odgoj i obrazovanje.

B Algebra	B.V.1 Učenik primjenjuje odnose među brojevima, svojstva i veze računskih operacija pri određivanju vrijednosti nepoznatog člana u jednakostima i nejednakostima.	B.V.2 Učenik rješava problemske zadatke odabirom odgovarajućeg matematičkog postupka koristeći brojeve do milijun.
	MTP-2.2.1	MTP-2.1.1
	primjenjuje odnose među brojevima pri određivanju nepoznatog člana nejednakosti određuje vrijednost nepoznatog člana jednakosti koristeći slovo kao oznaku za broj i veze između računskih operacija.	argumentira izbor računskih operacija i strategije rješavanja zadataka rješava problemske zadatke koristeći odnose među brojevima, računske operacije, njihove veze i svojstva te zagrade tumači dobiveno rješenje zadanog problema.
	Ključni sadržaji slovo kao oznaka za broj jednakost i nejednakost, nepoznanica.	Ključni sadržaji problemski zadaci.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Polazna točka bi bila usvajanje i razlikovanje pojmova jednakosti i nejednakosti te postupaka određivanja nepoznatog člana. Pri određivanju nepoznatog člana jednakosti koristi se veza računskih operacija i preporučuje obvezna provjera točnosti rješenja. Primjer: Koji broj treba upisati umjesto slova x tako da jednakost bude točna? 54 663+x= 58 921, x=58 921-54 663 x=4 258 Provjera: 54 663+4258=58 921 Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primarni cilj rješavanja problemskih zadataka je poticati učenike na uočavanje problema, izbor računskih operacija i pravilan izbor strategija kojima će pronaći rješenje. Postavljeni zadaci mogu sadržavati termine polovina, trećina,...osmina čime bi učenike uvodili u razlomke (ali ne uvoditi zapis razlomka). Npr. trećinu broja 882 uvećaj za najveći četveroznamenkasti broj. Učenici bi trebali sami procjenjivati rezultate zadataka, argumentirati postavljeni brojevni izraz i obrazlagati dobivena rješenja što u konačnici utječe na razvoj kritičkog mišljenja. Problemske zadatke se treba povezivati s iskustvima učenika iz neposrednog okruženja i aktualnim nastavnim sadržajima ostalih nastavnih predmeta u cilju ostvarenja korelacije. Sadržaj ove nastavne cjeline može se povezati s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

C.V.1 Učenik crta i određuje elemente kuta.	C.V.2 Učenik crta trokut, kvadrat i pravokutnik.	C.V.3 Učenik primjenjuje formulu za opseg trokuta te formule za opseg i površinu pravokutnika i kvadrata za rješavanje problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-3.1.1	MTP-3.1.1	MTP-3.2.1
opisuje i crta šiljasti, pravi i tupi kut koristi oznake za kut, krakove i vrh kuta uspoređuje šiljasti, pravi i tupi kut određuje pripadnost točke kutu.	crta raznostranični trokut, pravokutni trokut, pravokutnik i kvadrat konstruira jednakostranični i jednakokračni trokut označava elemente trokuta, pravokutnika i kvadrata određuje mjerljiva obilježja trokuta, pravokutnika i kvadrata.	računa opseg i površinu pravokutnika i kvadrata računa površinu pravokutnog trokuta primjenjuje mjerne jedinice za opseg i površinu.
Ključni sadržaji pravi, šiljasti i tupi kut označavanje kuta crtanje šiljastog, pravog i tupog kuta točke koje pripadaju ili ne pripadaju kutu.	Ključni sadržaji vrhovi, stranice i kutovi trokuta raznostranični, jednakostranični, jednakokračni trokut pravokutni trokut pravokutnik i kvadrat.	Ključni sadržaji opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata površina kvadrata i pravokutnika mjerne jedinice za površinu.
Preporuke za ostvarenje ishoda Preporuka je stalno ponavljati ključne pojmove i poticati učenike na urednost i pravilnu uporabu pribora za crtanje. Sadržaj ove nastavne cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (crtanje), Priroda i društvo (snalaženje u prostoru).	Preporuke za ostvarenje ishoda Prave kutove crtati pomoću dva trokuta, a konstrukcije jednakostraničnog i jednakokračnog trokuta raditi pomoću šestara i ravnala. Duljine stranica prenositi šestarom te poticati učenike na urednost i pravilno korištenje geometrijskog pribora, pribora za pisanje i brisanje. Sadržaje ove tematske cjeline je moguće povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezično izražavanje), Likovna kultura (slikanje, vizualni znakovi), Tjelesna i zdravstvena kultura (poligon).	Preporuke za ostvarenje ishoda Uvođenjem kvadratne mreže i ucrtavanjem likova sačinjenih od jediničnih kvadrata učenici će steći predodžbu o pojmu površine plohe. Određuje površinu kvadrata i pravokutnika korištenjem kvadrata jedinične površine. U neposrednom okruženju pronaći predmete čije su strane pravokutnici ili kvadrati te im mjeriti dimenzije pa nakon toga računati njihove opsege i površine (školska ploča, stol, bilježnica, udžbenik, zid, ...). Primjer: Koliko metara ograde treba za ograditi vrt pravokutnog oblika čija je širina 5 metara, a duljina 6 metara? Sadržaj ove nastavne cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (zemljovid), Hrvatski jezik (jezično izražavanje), Likovna kultura (ploha, grafika-otisak).

	C.V.4 Učenik konstruira kružnicu i krug na temelju zadanih elemenata.	C.V.5 Učenik primjenjuje računanje volumena kocke i kvadra pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
	MTP-3.1.1	MTP-3.1.2
	opisuje kružnicu i krug konstruira kružnicu i krug određuje pripadnost točke kružnici i krugu.	računa volumen kocke i kvadra pomoću formule koristi mjerne jedinice za volumen primjenjuje računanje volumena kocke i kvadra.
	Ključni sadržaji kružnica krug središte polumjer promjer.	Ključni sadržaji mjerne jedinice za volumen volumena kocke volumena kvadra.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Razliku između kruga i kružnice možemo objasniti koristeći papirne ili kartonske modele kruga uz objašnjenje da je krug dio ravnine, a crtanjem obrisa kruga na papiru ili ploči približiti pojam kružnice. Učenike treba poticati na pravilnu upotrebu šestara pri prenošenju duljine polumjera i samom crtanju kružnice. Sadržaj ove nastavne cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (crtanje, spektar boja), Tjelesna i zdravstvena kultura (formacije u kretanju i vježbanju).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenike upoznati s mjernim jedinicama za mjerenje volumena s kojima će se najčešće susretati pri rješavanju zadataka i pravilnom imenovanju. Sadržaj ove nastavne cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (jezično izražavanje), Priroda i društvo (vode u zavičaju), Likovna kultura (oblikovanje u prostoru, arhitektura).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.V.1 Učenik prikazuje rezultate vlastitih istraživanja.	D.V.2 Učenik opisuje vjerojatnost događaja.
	MTP-4.1.1	MTP-4.2.2
	provodi istraživanja prema dogovorenim smjernicama prikuplja i razvrstava prikupljene podatke na različite načine tumači rezultate istraživanja prikazane tablicama, grafikonom i dijagramom.	procjenjuje mogućnosti konkretnih događaja određuje razinu vjerojatnosti događaja kao siguran, moguć i nemoguć događaj.
	Ključni sadržaji prikupljanje podataka razvrstava podataka po kriterijima tablica grafikon dijagram.	Ključni sadržaji sigurni, mogući i nemogući događaj.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Predmet istraživanja učenika petog razreda može biti poveznica sa sadržajem drugih nastavnih predmeta, npr. Prirode i društva (praćenje vremenskih promjena) Tjelesne i zdravstvene kulture (motorička dostignuća, antropometrijska mjerenja) ili u sklopu projekta koji se realizira u odjelu. Može se uvesti pojam kružnog grafikona ali pri čitanju podataka ne koristiti pojam postotka. Tumačenjem rezultata prikazanih kružnim grafikonom povezati s pojmovima polovina, trećina, tri četvrtine i sl. Predmetni sadržaj je moguće korelirati sa skoro svim nastavnim sadržajima iz ostalih predmeta.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati učenike da navedu očekivane ishode nekih događaja, npr. bačena olovka će sigurno završiti na stolu,...moguće je da danas dobijem pet iz matematike jer sam sve zadatke uradio,...nemoguće je da danas otputujem u Japan. Vjerojatniji, manje vjerojatan ili najvjerojatniji ishod se može pojasniti bacanjem kockica ili igre memorije. Učenike poticati pitanjima na koja trebaju odgovoriti procjenom vjerojatnosti uz argumente kojima će obrazložiti svoj odgovor. Korelaciju je moguće ostvarivati sa svim nastavnim područjima.

Osnovno
VI

Godine učenja i podučavanja predmeta: 6

A Skupovi, brojevi i operacije
A.VI.1
A.VI.2
A.VI.3
A.VI.4
A.VI.5
A.VI.6
A.VI.7

B Algebra
B.VI.1

C Geometrija i mjerenja
C.VI.1
C.VI.2
C.VI.3
C.VI.4

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.VI.1

A.VI.1 Učenik prikazuje skupove i primjenjuje odnose među njima za prikaz rješenja problema.	A.VI.2 Učenik koristi prirodne brojeve i broj nula.	A.VI.3 Učenik primjenjuje računske operacije u skupu prirodnih brojeva s nulom pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-1.1.1	MTP-1.2.2 MTP-1.2.1 MTP-1.1.2	MTP-1.2.1 MTP-1.2.2
oblikuje i prikazuje skupove (brojeva, podataka) i njihove odnose pomoću Vennovih dijagrama određuje broj elemenata skupa koristi matematičke simbole u zapisu skupova i njihovih odnosa.	čita i zapisuje prirodne brojeve čita, zapisuje i tumači znakove >, ≤, ≥, <, =, ≠ pri uspoređivanju brojeva u skupu No zapisuje dekadske jedinice u obliku potencije s bazom 10 i eksponentom iz skupa No pridružuje prirodne brojeve točkama brojevnog pravca i obrnuto zaokružuje prirodne brojeve.	zbraja, oduzima, množi i dijeli brojeve u skupu prirodnih brojeva s nulom procjenjujući rezultate kad god je to moguće primjenjuje svojstva računskih operacija i veze među računskim operacijama u skupu prirodnih brojeva s nulom izračunava vrijednost brojevnog izraza u skupu prirodnih brojeva s nulom rješava problemske zadatke različitih konteksta u skupu prirodnih brojeva s nulom, procjenjujući rezultate.
Ključni sadržaji pojam skupa podskup skupa presjek skupova unija skupova broj elemenata skupa.	Ključni sadržaji skupovi N i No zapis dekadske jedinice u obliku potencije s bazom 10 prethodnik i sljedbenik prirodnoga broja brojevni pravac uspoređivanje prirodnih brojeva zaokruživanje prirodnih brojeva.	Ključni sadržaji zbrajanje, pribrojnici, zbroj oduzimanje, umanjenik, umanjitelj, razlika množenje, faktori, umnožak dijeljenje, djeljenik, djelitelj, količnik komutativnost, asocijativnost distributivnost kvadrat prirodnoga broja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Služeći se primjerima iskustveno bliskim učenicima, oblikovati skupove, podskup, uniju i presjek skupova te ih zapisivati ekvivalentnim matematičkim zapisima i prikazivati grafički Euler - Vennovim dijagramima. Ispisivati i prebrojavati elemente skupa te uvesti pojam brojnosti skupa ne uvodeći pojam kardinalnosti i kardinalnoga broja. Uvesti pojamove prazan skup (oznaka,svojstva) i jednakost skupova. Ako vrijeme i struktura razreda dopuštaju uvesti pojam i matematički zapis razlike skupova. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Priroda (istraživanje prirode, organizacija prirode).	Preporuke za ostvarenje ishoda Čitati i zapisivati riječima i znamenkama prirodne brojeve veće od milijun. Zapisivati višekratnik dekadske jedinice u obliku umnoška prirodnog broja i potencije s bazom 10. Određivati prethodnike i sljedbenike te neposredni prethodnik i neposredni sljedbenik broja iz skupa prirodnih brojeva s nulom. Prikazivati rješenja nejednakosti i produžene nejednakosti na brojevnom pravcu. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Informatika (vrste podataka, tekstualni podatci, numerički podatci).	Preporuke za ostvarenje ishoda Povezati umnožak dvaju jednakih prirodnih brojeva s pojmom kvadrata prirodnog broja, izbjegavajući pojmove baza i eksponent. Prepoznavati kvadrate prirodnih brojeva do 10. Izlučivati zajednički faktor u brojevnom izrazu. U brojevnim izrazima koristiti zagrade i različite računske operacije. Preračunavati mjerne jedinica. Razvijati mentalno računanje, procjenu rezultata, te kritičko mišljenje kroz preispitivanje smislenosti dobivenih rezultata. Koristiti zanimljive zadatke (mozgalice, kvizove,...) za razvijanje znatiželje, ljubavi prema matematici i matematičkih kompetencija općenito. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima međupredmetne teme Poduzetnost (oportunitetni trošak, komparativne prednosti).

A.VI.4 Učenik rastavlja broj na proste faktore i primjenjuje kriterije djeljivosti prirodnih brojeva.	A.VI.5 Učenik analizira svojstva cijelih brojeva.	A.VI.6 Učenik organizira koordinatni sustav na pravcu i koordinatni sustav u ravnini.
MTP-1.2.1 MTP-1.2.2	MTP-1.1.1 MTP-1.2.1 MTP-1.1.2	MTP-1.1.2
određuje djelitelje i višekratnike prirodnog broja primjenjuje djeljivost s 2, 3, 5, 9 i 10 primjenjuje svojstva djeljivosti zbroja, razlike i umnoška prirodnih brojeva rastavlja broj na proste faktore određuje najveći zajednički djelitelj i najmanji zajednički višekratnik prirodnih brojeva.	opisuje skup cijelih brojeva i njegove elemente određuje neposredni prethodnik i neposredni sljedbenik cijeloga broja određuje suprotni broj i apsolutnu vrijednost cijeloga broja uspoređuje cijele brojeve.	zapisuje uređeni par i opisuje njegova svojstva crta i opisuje koordinatni sustav na pravcu i pravokutni koordinatni sustav u ravnini pridružuje cjelobrojne koordinate točkama pravokutnog koordinatnog sustava u ravnini i obrnuto prikazuje geometrijske likove čiji vrhovi imaju cjelobrojne koordinate u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini.
Ključni sadržaji djeljivost prirodnih brojeva djelitelj, višekratnik djeljivost s 2, 3, 5, 9, 10 svojstva djeljivosti prosti i složeni brojevi najveći zajednički djelitelj najmanji zajednički višekratnik.	Ključni sadržaji pozitivni i negativni cijeli brojevi skup cijelih brojeva Z suprotni brojevi apsolutna vrijednost cijeloga broja.	Ključni sadržaji uređeni par pravokutni koordinatni sustav u ravnini (ishodište, jedinična dužina, kvadranti, koordinatne osi) koordinata točke (apscisa, ordinata).
Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati po mogućnosti i djeljivost s 4, 6, 25. U rastavu broja na proste faktore povezati i prikazati višestruki umnožak istih faktora kao potenciju. Učenici kroz projektne zadatke mogu koristiti Eratostenovo sito za pronalaženje prostih brojeva, pronaći savršene brojeve i trokutaste brojeve te tako dodatno razvijati znatiželju, istraživački duh i ljubav prema brojevima i matematici općenito. Razvijati logičko i kritičko mišljenje kroz primjere iz svakidašnjeg života koji se rješavaju primjenom najvećeg zajedničkog djelitelja i najmanjeg zajedničkog višekratnika, preispitujući dobivena rješenja. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima gotovo svih predmeta.	Preporuke za ostvarenje ishoda Pojasniti proširivanje skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva i predočiti ta dva skupa Vennovim dijagramima i na brojevnom pravcu. Obratiti pažnju jesu li učenici usvojili da znak - označava predznak negativnog broja, suprotan broj i znak za računsku radnju oduzimanja. Poželjno je češće na brojevnom pravcu predočavati neposredni prethodnik i neposredni sljedbenik cijeloga broja, suprotni broj te geometrijsko značenje apsolutne vrijednosti cijeloga broja. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (pokusi), Geografija (reljef, apsolutna nadmorska visina, depresija) i Povijest (vremenska lenta).	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznati učenike o okolnostima nastanka pravokutnog koordinatnog sustava u ravnini i zašto se on naziva i Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. Koordinatni sustav u ravnini uvesti preko prvog kvadranta kroz igre poput Potapanje podmornica, šah ili neke slične računalne igre. Obratiti pažnju na koordinate točaka koje leže na koordinatnim osima. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (geografska mreža, geografski smještaj).

	A.VI.7 Učenik primjenjuje računske operacije u skupu cijelih brojeva pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
	MTP-1.2.1 MTP-1.2.2
	zbraja, oduzima, množi i dijeli u skupu cijelih brojeva služi se svojstvima računskih operacija i primjenjuje povezanost računskih operacija u skupu cijelih brojeva izračunava vrijednost brojevnih izraza u skupu cijelih brojeva rješava problemske zadatke različitih konteksta u skupu cijelih brojeva, procjenjujući rezultate.
	Ključni sadržaji zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje u skupu Z rad sa zagradama u skupu Z kvadrat cijeloga broja brojevni izrazi u skupu Z.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Povezivati računanje s cijelim brojevima sa situacijama iz svakidašnjeg života i razvijati kritičko mišljenje kroz preispitivanje smislenosti dobivenog rješenja. Pri radu sa zagradama koristiti oba načina računanja, ali izvježbati oslobađanje zagrada radi potreba u algebri. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (pokusi), Geografija (relativna nadmorska visina), Povijest (vremenska lenta) i sa sadržajima međupredmetne teme Poduzetnost (oportunitetni trošak, poduzetnički potencijal, komparativne prednosti).

B Algebra	B.VI.1 Učenik primjenjuje jednadžbe s cijelobrojnim koeficijentima pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
	MTP-2.2.1 MTP-2.1.3 MTP-2.1.1
	izračunava vrijednost algebarskih izraza u skupu cijelih brojeva rješava jednadžbe koje se svode na oblik ax=b u skupu cijelih brojeva rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući jednadžbe s cijelobrojnim koeficijentima.
	Ključni sadržaji algebarski izraz monom jednakost jednadžba jednadžba sa zagradama rješenje jednadžbe.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pojasniti da se jednadžba može shvatiti kao vaga u ravnoteži. Istaknuti važnost provjere rješenja jednadžbe. Koristiti problemske zadatke iz svakidašnjeg života koji su bliski učenicima i tako ih motivirati da koriste stečeno znanje i vještine. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima skoro svih predmeta.

C.VI.1 Učenik primjenjuje svojstva i odnose skupova točaka u ravnini.	C.VI.2 Učenik konstruira geometrijske likove i opisuje njihove elemente.	C.VI.3 Učenik primjenjuje strategije za izračunavanje opsega i površina geometrijskih likova sastavljenih od kvadrata i pravokutnika.
MTP-3.1.1	MTP-3.1.2	MTP-3.2.1 MTP-3.2.2
opisuje i crta skupove točaka u ravnini te analizira njihove međusobne odnose zapisuje matematičkim zapisom skupove točaka u ravnini i njihove odnose opisuje, konstruira i primjenjuje simetralu dužine.	konstruira kružnicu i opisuje kružnicu i krug i njihove elemente opisuje pravokutnik, kvadrat i njihove elemente konstruira pravokutnik i kvadrat.	računa opseg i površinu kvadrata i pravokutnika odabire i preračunava mjerne jedinice za duljinu i površinu rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući opseg i površinu kvadrata i pravokutnika.
Ključni sadržaji ravnina, točka pravac, polupravac, dužina duljina dužine međusobni položaj dvaju pravaca u ravnini polovište dužine simetrala dužine.	Ključni sadržaji kružnica (središte kružnice, polumjer i radijus kružnice, promjer i dijametar kružnice, kružni luk) krug (tetiva, kružni isječak, kružni odsječak, polukrug, kružni vijenac) pravokutnik kvadrat dijagonale pravokutnika i kvadrata.	Ključni sadržaji opseg i površina kvadrata opseg i površina pravokutnika preračunavanje mjernih jedinica.
Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati i razvijati pravilno matematičko označavanje i zapisivanje skupova točaka u ravnini i njihovih međusobnih odnosa. Poticati urednost i preciznost pri crtanju i konstruiranju u geometriji. Konstrukciju okomice povezati sa simetralom dužine. Simetralu dužine i njena svojstva učenicima demonstrirati kreativnim matematičkim zadacima i primjerima. Naglasiti razliku između skiciranja, crtanja i konstrukcije. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (točka, crta, vrste crta, geometrijski pravilna i nepravilna crta, plohe), Tehnička kultura (tehničko crtanje, kotiranje, tehničko pismo) i Geografija (meridijani, paralele).	Preporuke za ostvarenje ishoda Demonstrirati kroz igru crtanje kružnice kako bi učenici lakše usvojili pojam kružnice, središta kružnice i polumjera kružnice. Ako je moguće učenicima i preko paralelograma uvesti i definirati pravokutnik, kvadrat i romb te istaknuti okomitost dijagonala kod kvadrata i romba. Koristiti se didaktičkim igrama poput tarzije i drugih sličnih igara i grupnim radom kako bi učenici što bolje usvojili ovu cjelinu. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (plohe određene bojom i omeđene crtom), Tehnička kultura (tehničko crtanje, pravokutne projekcije) i Geografija (meridijani, paralele).	Preporuke za ostvarenje ishoda Vizualno predočiti mjerne jedinice za površinu i odnose među njima. Povezati kvadrat prirodnog broja s površinom kvadrata i mjernim jedinicama za površinu. Učenici kroz projektni zadatak u praktičnim primjerima van učionice mogu analizirati složeniji lik (lokalna povijesna građevina, trg, mjesna znamenitost i sl,) koji se može razložiti na pravokutnike i kvadrate te tlocrtu izračunati opseg i površinu. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajem nastavnog predmeta Tehnička kultura (pravokutna projekcija tijela složenog od dvaju kvadrata).

	C.VI.4 Učenik konstruira kutove i analizira njihova svojstva i odnose.
	MTP-3.1.2
	opisuje i označava kut i njegove elemente crta i mjeri kutove određuje mjere susjednih i vršnih kutova te kutova uz presječnicu usporednih pravaca opisuje i konstruira simetralu kuta konstruira kutove od 30°, 45°, 60°, 90°, 120°.
	Ključni sadržaji kut, mjera kuta sukuti, vršni kutovi kutovi uz presječnicu usporednih pravaca simetrala kuta konstrukcija kuta od 30°, 45°, 60°, 90°, 120°.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Matematičkim simbolima zapisivati kut i mjeru kuta. U razredu vizualno predočiti veličine kutova. Koristiti se ravnopravno kutnim stupnjevima, kutnim minutama i kutnim sekundama pri izračunavanju veličine nepoznatog kuta. Uvesti pojam suplementarnih kutova, a po mogućnosti i pojam koplementarnih kutova. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je kolerirati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (geografska mreža, geografski smještaj).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.VI.1 Učenik analizira podatke prikazane na različite načine.
	MTP-4.1.1
	interpretira podatke prikazane tablicama, stupčastim dijagramima ili drugim grafičkim prikazima određuje frekvenciju objekta crta stupčasti dijagram u prvom kvadrantu kao prikaz podataka.
	Ključni sadržaji skup podataka objekt iz skupa podataka frekvencija objekta stupčasti dijagram.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Uvesti statistiku i obradu podataka kroz projektni zadatak tako da iz medija potraže, donesu i na satu analiziraju podatke prikazane različitim načinima. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (vrste podataka, tekstualni podatci, numerički podatci) i Geografija (klima, temperatura i padaline, stupčasti dijagrami) i međupredmetnom temom Poduzetnost (dijagrami).

Osnovno
VII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 7

A Skupovi, brojevi i operacije
A.VII.1
A.VII.2
A.VII.3
A.VII.4
A.VII.5
A.VII.6

B Algebra
B.VII.1

C Geometrija i mjerenja
C.VII.1
C.VII.2
C.VII.3

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.VII.1

A.VII.1 Učenik primjenjuje različite zapise razlomaka.	A.VII.2 Učenik povezuje decimalni broj s razlomkom.	A.VII.3 Učenik koristi decimalne brojeve.
MTP-1.1.2	MTP-1.1.2	MTP-1.1.2
opisuje razlomak povezujući ga sa slikovnim prikazom zapisuje nepravi razlomak u obliku mješovitog broja i obrnuto zapisuje dekadski razlomak u obliku postotka i obrnuto proširuje i skraćuje razlomak.	opisuje decimalni broj zapisuje decimalni broj u obliku neskrativog razlomka i mješovitog broja i obrnuto zapisuje decimalni broj u obliku postotka i obrnuto.	uspoređuje decimalne brojeve zaokružuje decimalne brojeve zbraja, oduzima, množi i dijeli decimalne brojeve izračunava vrijednost brojevnih izraza s decimalnim brojevima zapisuje decimalni broj u znanstvenom obliku i obrnuto preračunava mjerne jedinice.
Ključni sadržaji razlomak (brojnik, nazivnik, razlomačka crta) pravi i nepravi razlomak mješoviti broj dekadski razlomak postotak proširivanje i skraćivanje razlomaka.	Ključni sadržaji decimalni broj decimalna točka decimalni razlomak.	Ključni sadržaji uspoređivanje decimalnih brojeva zaokruživanje decimalnih brojeva (približna vrijednost) zbrajanje decimalnih brojeva oduzimanje decimalnih brojeva množenje decimalnih brojeva dijeljenje decimalnih brojeva potencija s bazom 10 znanstveni zapis decimalnog broja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Tumačiti ekvivalentnost razlomačke crte i računske radnje dijeljenja kao i ulogu brojnika i nazivnika u standardnom zapisu racionalnog broja. Grafički ili modelom prikazivati razlomke i mješovite brojeve kao dijelove cjeline (kvadrata, kruga, mjerne jedinice, novac, pizza, čokolada). Poticati učenike da kod skraćivanja razlomaka do neskrativog razlomka skraćuju s najvećim zajedničkim djeliteljem. Uvesti pojam dekadskog razlomka te postotak , kao i ekvivalent razlomku s nazivnikom 100. Poticati učenike na mentalno povezivanje nekih postotaka s razlomcima (10%, 20%, 25%, 50%, 100%, 200%).	Preporuke za ostvarenje ishoda Povezivati decimalne brojeve s drugim zapisima (razlomci, mješoviti brojevi). Preporučiti korištenje točke kao decimalnog znaka iako upotrebom moderne tehnologije u nekim programskim jezicima decimalnu točku zamjenjuje decimalni zarez (Microsoft Excel). Poticati učenike da prijelaz iz decimalnog broja u druge oblike mogu izračunavati mentalno (decimalni razlomak, postotak) i obrnuto. Tumačiti zašto prijelaz iz razlomka u decimalni broj nije uvijek praktičan jer neki razlomci u decimalnom obliku imaju beskonačno mnogo decimala (navesti neke primjere). Sadržaj ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima međupredmetne teme Poduzetnost (financijska pismenost u realnim životnim situacijama).	Preporuke za ostvarenje ishoda Uspoređivati decimalne brojeve, razlomke, mješovite brojeve i prirodne brojeve koristeći produženu nejednakost. Tumačiti potrebu zaokruživanja decimalnih brojeva u svakodnevnom životu. Poticati učenike na procjenjivanje smislenosti zaokruživanja decimalnih brojeva (baratanje novcem). Učenici kroz projektne zadatke mogu istraživati i uspoređivati cijene u trgovini te tako dodatno razvijati znatiželju istraživački duh i ekonomičnost u raspolaganju s novcem. Sadržaj ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (broj stanovnika po kilometru četvornom, natalitet-mortalitet), Biologija (građa i veličina biljaka i životinja) i međupredmetnom temom Poduzetnost (financijska pismenost).

A.VII.4 Učenik primjenjuje različite zapise racionalnih brojeva.	A.VII.5 Učenik pridružuje racionalne brojeve točkama na brojevnom pravcu i u pravokutnom koordinatnom sustavu i obrnuto.	A.VII.6 Učenik primjenjuje računske operacije u skupu racionalnih brojeva pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-1.1.2	MTP-1.1.2	MTP-1.2.1
razlikuje pozitivne i negativne racionalne brojeve i zapisuje racionalan broj u standardnom zapisu svodi razlomke na zajednički nazivnik uspoređuje racionalne brojeve.	pridružuje racionalne brojeve točkama na brojevnom pravcu i obrnuto pridružuje točku zadanu uređenim parom racionalnih brojeva u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini i obrnuto.	zbraja, oduzima, množi i dijeli u skupu racionalnih brojeva izračunava vrijednost brojevnih izraza s racionalnim brojevima rješava problemske zadatke u različitim kontekstima primjenjujući računske operacije u skupu racionalnih brojeva.
Ključni sadržaji pozitivni racionalni brojevi negativni racionalni brojevi proširivanje razlomaka skraćivanje razlomaka svođenje razlomaka na najmanji zajednički nazivnik uspoređivanje racionalnih brojeva.	Ključni sadržaji brojevni pravac suprotni racionalni brojevi apsolutna vrijednost racionalnog broja pravokutni koordinatni sustav u ravnini (uređeni par, koordinate točke).	Ključni sadržaji zbrajanje racionalnih brojeva oduzimanje racionalnih brojeva množenje racionalnih brojeva dijeljenje racionalnih brojeva recipročni brojevi svojstva računskih operacija.
Preporuke za ostvarenje ishoda Tumačiti potrebu proširenja skupa cijelih brojeva Z na skup racionalnih brojeva Q kroz primjere iz svakodnevnog života. Poticati učenika na mentalno uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika, jednakih brojnika i suprotnih predznaka. Uspoređivati i redati po veličini racionalne brojeve koristeći produženu nejednakost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kod prikazivanja na brojevnom pravcu i u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini koristiti manje nazivnike kako bi dijeljenje jedinične dužine bilo jednostavnije. Određivati između kojih se cijelih brojeva nalazi zadani razlomak. Određivati suprotne brojeve i apsolutnu vrijednost racionalnog broja na brojevnom pravcu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija i Povijest.	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri računanju u skupu racionalnih brojeva poticati učenike na skraćivanje razlomaka kad god je to moguće. Izračunavati vrijednost brojevnih izraza koji uključuju zagrade i više računskih radnji kao i različite zapise racionalnih brojeva. Poticati učenike na biranje različitih metoda pri rješavanju zadataka. Sadržaj ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (izračunavati BDP), međupredmetnim temama Poduzetnost (opisivati osnovne tržišne zakonitosti) i Upotreba IKT - a.

B Algebra	B.VII.1 Učenik računa s algebarskim izrazima u skupu racionalnih brojava.
	MTP-2.2.1
	pojednostavljuje algebarske izraze izračunava vrijednost algebarskih izraza.
	Ključni sadržaji algebarski izrazi izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Izračunavati vrijednost algebarskog izraza uvrštavanjem nepoznanice (npr. ako su a i b zadani racionalni brojevi, izračunaj vrijednost izraza 3a + 0.5b). Algebarske izraze pojednostavljivati primjenom svojstava računskih operacija u skupu racionalnih brojeva.

C.VII.1 Učenik konstruira trokut i analizira njegova svojstva.	C.VII.2 Učenik konstruira četverokut i analizira njegova svojstva.	C.VII.3 Učenik računa i primjenjuje opseg i površinu trokuta i četverokuta.
MTP-3.1.2 MTP-3.1.1	MTP-3.1.1 MTP-3.1.2	MTP-3.2.1 MTP-3.2.2
opisuje vrste trokute prema njihovim stranicama i kutovima povezuje odnos duljina stranica i veličina kutova trokuta primjenjuje svojstva i veze veličina vanjskih i unutarnjih kutova trokuta skicira i konstruira trokute koristeći Poučke o sukladnosti trokuta konstruira karakteristične točke trokuta.	opisuje vrste četverokuta izračunava zbroj veličina unutarnjih i vanjskih kutova četverokuta skicira i konstruira četverokute (paralelograme).	računa opseg i površinu trokuta i paralelograma opisuje i računa opseg i površinu geometrijskih likova sastavljenih od trokuta i paralelograma rješava problemske zadatke primjenjujući opseg i površinu trokuta i paralelograma.
Ključni sadržaji trokut vrste trokuta vanjski i unutarnji kutovi trokuta sukladnost trokuta poučci o sukladnosti trokuta konstrukcija trokuta karakteristične točke trokuta.	Ključni sadržaji četverokut vrhovi, stranice, kutovi i dijagonale četverokuta paralelogram, pravokutnik, kvadrat, romb, trapez unutarnji i vanjski kutovi četverokuta konstrukcija četverokuta.	Ključni sadržaji opseg i površina trokuta opseg i površina paralelograma opseg i površina romba opseg i površina pravokutnika opseg i površina kvadrata.
Preporuke za ostvarenje ishoda Povezivati vanjske i unutarnje kutove kao i dva unutarnja i nasuprotni vanjski kut. Pri konstrukciji i crtanju trokuta inzistirati na crtanju skice trokuta i planiranju konstrukcije pomoću Poučaka o sukladnosti trokuta. Prema mogućnosti koristiti digitalne alate za crtanje trokuta (Geogebra). Učenici kroz projektni zadatak "Fraktali" mogu dodatno razvijati preciznost, urednost i strpljivost u izradi složenijih zadataka kao i smisao za estetiku. Sadržaj ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Likovna kultura (Ploha, ritam, kompozicija geometrijskih likova).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri klasifikaciji četverokuta inzistirati na uočavanju zajedničkih osobina i razlika među četverokutima. Pri konstrukciji i crtanju četverokuta inzistirati na crtanju skice četverokuta i planiranju konstrukcije. Prema mogućnosti koristiti digitalne alate za crtanje četverokuta (Geogebra). Učenici kroz projektni zadatak "Tepih Sierpinskog" mogu dodatno razvijati preciznost, urednost, smisao za estetiku kao i sposobnosti rada u timu. Sadržaj ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (Ploha, ritam, kompozicija geometrijskih likova) i Tehnička kultura (crtanje tlocrta).	Preporuke za ostvarenje ishoda Izračunavati opseg i površinu nestandardnog geometrijskog lika podjelom na trokute i paralelograme i pomoću kvadratne mreže. Izračunavanje opsega i površina paralelograma uključuje pravokutnik, kvadrat i romb. Poticati učenike na procjenu opsega i površina standardnih i nestandardnih geometrijskih likova kad god je to moguće. Sadržaj ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Tehnička kultura i Geografija (izabirati prikladne mjerne jedinice za površinu i duljinu).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.VII.1 Učenik prikazuje i tumači prikupljene podatke.
	MTP-4.1.2 MTP-4.1.1
	prikuplja, obrađuje i prikazuje prikupljene podatke određuje i primjenjuje aritmetičku sredinu tumači i prezentira podatke prikazane na različite načine.
	Ključni sadržaji podaci frekvencija dijagram aritmetička sredina. linijski dijagram
	Preporuke za ostvarenje ishoda Kreirati anketne listiće i provoditi različite ankete na razini razreda ili škole i podatke prikazati tablično, stupčastim ili linijskim dijagramom. Izračunavati i primjenjivati aritmetičku sredinu različitih podataka prikazanih tablično ili dijagramom (zaključne ocjene, cijena proizvoda u različitim trgovinama, količina padalina kroz godinu, temperatura kroz godinu, itd). Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (prikazivanje podatka uz pomoć različitih informatičkih alata), Biologija (ekološki otisak), Geografija (klima, temperatura i padaline) i sa sadržajima međupredmetne teme Poduzetnost (promjena cijena).

Osnovno
VIII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 8

A Skupovi, brojevi i operacije
A.VIII.1

B Algebra
B.VIII.1
B.VIII.2
B.VIII.3
B.VIII.4
B.VIII.5

C Geometrija i mjerenja
C.VIII.1
C.VIII.2
C.VIII.3
C.VIII.4
C.VIII.5
C.VIII.6

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.VIII.1

A Skupovi, brojevi i operacije	A.VIII.1 Učenik primjenjuje postotni račun pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
	MTP-2.1.3
	mentalno određuje vrijednost i značenje postotaka 100%, 50%, 10%, 20%, 25%, 1% računa postotni iznos, postotak i osnovnu vrijednost odabirući najprikladniju strategiju rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući postotni račun.
	Ključni sadržaji postotak, postotni iznos, osnovna vrijednost primjena postotaka.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Staviti naglasak na značenje pojma postotka (postotak pokazuje dio cjeline, a ne pokazuje koliko je velika cjelina). Povezati postotak, proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost mijenjajući vrijednosti elemenata postotnog računa. (npr. određujući vrijednost postotka kao dio cjeline od 200, 300, 50,... pokazati da su postotni iznos i osnovna vrijednost proporcionalne veličine). Izračunavati postotni iznos, postotak i osnovnu vrijednost množenjem ili dijeljenjem, pomoću razmjera (pravilo trojno) i formulom. Nije važan način na koji učenik računa, važno je da razumije odnos veličina u postotnom računu. Primjerima primjene postotnog računa pokazati kako je matematika u pozadini svakodnevnih zbivanja (sniženje i poskupljenje, PDV, zdravi život, prolaznost na ispitima, izborni rezultati, popunjenost baterije itd.) Poticati učenike na logičko zaključivanje kako bi mogli kritički procjenjivati informacije u obliku postotaka. Preporučuje se upotreba IKT-a i edukativnih igara za ponavljanje gradiva. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima međupredmetne teme Poduzetnost (faktori promjene cijene).

B.VIII.1 Učenik primjenjuje omjere, razmjere, proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta preispitujući smislenost rješenja.	B.VIII.2 Učenik primjenjuje linearnu ovisnost.	B.VIII.3 Učenik analizira rješenje linearne jednadžbe, linearne nejednadžbe i sustava dviju linearnih jednadžbi.
MTP-1.1.1	MTP-1.1.2	MTP-2.2.2
opisuje omjer i razmjer i određuje nepoznati član razmjera opisuje proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine prikazuje grafički proporcionalnosti u pravokutnom koordinatnom sustavu primjenjuje proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta preispitujući smislenost rješenja.	zapisuje linearnu ovisnost formulom y = ax + b prikazuje linearnu ovisnost tablično i grafički primjenjuje linearnu ovisnost pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	rješava linearnu jednadžbu i raspravlja o egzistenciji rješenja rješava linearne nejednadžbe i rješenje prikazuje na brojevnom pravcu opisuje sustav dviju linearnih jednadžbi (njegovo rješenje, standardni oblik, ekvivalentne sustave) rješava sustav dviju linearnih jednadžbi metodom supstitucije i provjerava točnost rješenja rješava sustav dviju linearnih jednadžbi metodom suprotnih koeficijenata i provjerava točnost rješenja raspravlja o egzistenciji rješenja sustava dviju linearnih jednadžbi.
Ključni sadržaji omjeri razmjeri proporcionalne veličine i njihova primjena grafički prikaz proporcionalnosti obrnuto proporcionalne veličine i njihova primjena.	Ključni sadržaji linearna ovisnost grafički prikaz linearne ovisnosti	Ključni sadržaji linearna jednadžba i nejednadžba nemoguće i neodređeno rješenje jednadžbe pojam sustava i njegovo rješenje metoda supstitucije metoda suprotnih koeficijenata.
Preporuke za ostvarenje ishoda Raditi omjere istovrsnih veličina kao i omjere raznovrsnih veličina uz koje treba pisati mjerne jedinice. Mogu se, ako situacija dopušta, raditi i produženi omjeri. Navoditi primjere omjera iz svakodnevnog života (miješanje boja, nasljedstvo, zemljovid, itd.). Rješavati zadatke s proporcionalnim i obrnuto proporcionalnim veličinama koristeći razmjer (pravilo trojno). Poticati kritičko mišljenje pri rješavanju problema iz proporcionalnosti i obrnute proporcionalnosti. Kroz projektni zadatak učenici mogu istražiti omjer zlatnog reza (napraviti model zlatnog šestara). Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (Mehanika), Geografija (prikazivanje Zemljine površine), Likovna kultura (proporcije i omjeri - zlatni rez) i međupredmetnom temom Poduzetnost (odnos troškova i prihoda, tržišna ravnoteža).	Preporuke za ostvarenje ishoda Staviti naglasak na proučavanje međusobno ovisnih veličina, zapisivanje linearne ovisnost algebarski, tablično i grafičkim prikazom. Više poticati logičko razmišljanje i sposobnost analize problema, nego tehniku računanja. Preporučuje se upotreba programa dinamičke geometrije (Geogebra) za grafički prikaz linearne ovisnosti. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (kinematika - grafovi gibanja) i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti rješavanje linearnih jednadžbi koje se svode na oblik ax=b u skupu cijelih brojeva. Prije primjene metode za rješavanje sustava sustav svesti na standardni oblik. Rješenje sustava uvijek napisati kao uređeni par. Preporučuje se upotreba IKT-a za provjeravanje točnosti rješenja. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (izračunavanje nepoznate fizikalne veličine rješavanjem linearne jednadžbe).

	B.VIII.4 Učenik primjenjuje linearnu jednadžbu i sustav dviju linearnih jednadžbi pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	B.VIII.5 Učenik analizira međusobne odnose pravaca u koordinatnoj ravnini.
	MTP-2.2.1 MTP-2.2.2	MTP-2.2.1
	povezuje eksplicitni i implicitni oblik jednadžbe pravca određuje jednadžbu pravca kroz jednu točku i jednadžbu pravca kroz dvije točke ispituje pripadnost točke pravcu određuje jednadžbe usporednih pravaca rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući linearnu jednadžbu i sustav dviju linearnih jednadžbi.	crta pravce u koordinatnoj ravnini grafički rješava sustav dviju linearnih jednadžbi i povezuje rješenje s rješenjem dobivenim nekom od algebarskih metoda analizira grafičko rješenje sustava.
	Ključni sadržaji primjena sustava jednadžba pravca (eksplicitna i implicitna) jednadžba pravca kroz jednu točku jednadžba pravca kroz dvije točke usporedni pravci.	Ključni sadržaji grafički prikaz pravca u koordinatnoj ravnini presjek pravaca i grafičko rješavanje sustava dviju linearnih jednadžbi.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri rješavanju problemskih zadataka učenik bira metodu rješavanja sustava. Kod određivanja jednadžbe pravca kroz jednu točku primijeniti linearnu jednadžbu, a kod određivanja jednadžbe pravca kroz dvije točke primijeniti sustav dviju linearnih jednadžbi. Posvetiti pažnju jednadžbama pravaca usporednih s koordinatnim osima. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (izračunavanje nepoznate fizikalne veličine iz formule).	Preporuke za ostvarenje ishoda Crtati pravace pomoću koordinata točaka u kojima pravac siječe koordinatne osi i pomoću koeficijenta smjera. Po mogućnosti vizualizirati crtanje pravaca u pravokutnom koordinatnom sustavu korištenjem programa dinamičke geometrije.

C.VIII.1 Učenik računa s vektorima grafički.	C.VIII.2 Učenik preslikava skupove točaka u ravnini.	C.VIII.3 Učenik primjenjuje svojstva mnogokuta pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-3.1.1	MTP-3.1.4	MTP-3.1.2
crta i opisuje vektor crta i opisuje jednake i suprotne vektore i nulvektor crta i određuje zbroj i razliku kolinearnih i nekolinearnih vektora.	translatira skupove točaka u ravnini crta osnosimetrične skupove točaka u ravnini crta centralnosimetrične skupove točaka u ravnini rotira skupove točaka u ravnini.	opisuje mnogokut i njegove elemente (pravilni i nepravilni mnogokut, konveksni i nekonveksni mnogokut) računa broj dijagonala i zbroj veličina kutova u mnogokutu konstruira pravilne mnogokute i računa im opseg i površinu rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući svojstva mnogokuta.
Ključni sadržaji vektor (duljina, smjer, orijentacija), jednaki i suprotni vektori, nulvektor zbrajanje vektora (pravilo paralelograma, pravilo trokuta) i svojstva zbrajanja oduzimanje vektora	Ključni sadržaji translacija osna simetrija centralna simetrija rotacija.	Ključni sadržaji mnogokuti (vrhovi, stranice, kutovi) dijagonale mnogokuta kutovi mnogokuta pravilni mnogokuti konstrukcija pravilnih mnogokuta opseg i površina mnogokuta.
Preporuke za ostvarenje ishoda Kroz primjere pokazati razliku između dužine i vektora, kao i smjera i orijentacije. Uočiti i zapisivati kolinearne, nekolinearne, jednake i suprotne vektore na paralelogramima, pravilnom šesterokutu, jednakostraničnom trokutu. Zbrajati i oduzimati vektore na paralelogramima, pravilnom šesterokutu, jednakostraničnom trokutu i u koordinatnoj ravnini. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (Mehanika) i Geografija (smjer gibanja stalnih vjetrova).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti karakteristične točke trokuta i primjenjivati ih kod preslikavanja. Preslikavati geomerijske likove i dizajnirati oblike u koordinatnoj ravnini. Može se, ako situacija dopušta, pokazati kompozicija preslikavanja. Inzistirati na preciznosti, urednosti, točnosti i upotrebi geometrijskog pribora. Za preslikavanje skupova točaka u ravnini preporučuje se upotreba IKT-a. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Likovna kultura (ritam i simetrija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Uočavati mnogokute u učionici, prirodi, itd. Pri konstrukciji inzistirati na preciznosti, točnosti i upotrebi geometrijskog pribora. Pri konstrukciji pravilnih mnogokuta (šesterokuta, osmerokuta, dvanaesterokuta) preporučuje se upotreba IKT-a Učenici kroz projektne zadatke rješavaju probleme prebrojavanja pomoću broja dijagonala u mnogokutu ili kroz projektni zadatak izrađuju plakat u obliku mentalne mape s formulama za opseg i površinu mnogokuta.

C.VIII.4 Učenik primjenjuje Talesov poučak o proporcionalnim dužinama i sličnost trokuta pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	C.VIII.5 Učenik analizira međusobni položaj pravca i kružnice.	C.VIII.6 Učenik primjenjuje svojstva opsega i površine kruga pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-3.1.1 MTP-3.1.2	MTP-3.1.1	MTP-3.2.1
opisuje Talesov poučak o proporcionalnim dužinama primjenjuje Talesov poučak o proporcionalnim dužinama pri dijeljenju dužine na jednake dijelove i u zadanom omjeru opisuje slične trokute i poučke o sličnosti trokuta. računa opseg i površinu sličnih trokuta rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući Talesov poučak o proporcionalnim dužinama i sličnost trokuta.	određuje međusobni položaj pravca i kružnice. određuje odnos i računa veličinu središnjeg i obodnog kuta.	računa opseg i površinu kruga računa duljinu kružnog luka i površinu kružnog isječka rješava problemske zadatke u različitim kontekstima primjenjujući svojstva opsega i površine kruga.
Ključni sadržaji Talesov poučak o proporcionalnim dužinama dijeljenje dužine na jednake dijelove i u zadanom omjeru sličnost trokuta poučci o sličnosti opseg i površina sličnih trokuta primjena sličnosti.	Ključni sadržaji međusobni položaj pravca i kružnice (tangenta, sekanta) središnji i obodni kut.	Ključni sadržaji broj duljina kružnice i kružnog luka površina kruga površina kružnog isječka.
Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznati djecu s anegdotom kako je Tales iz Mileta izmjerio visinu Keopsove piramide. Može se, ako situacija dopušta, konstruirati sličan trokut uz zadani koeficijent sličnosti. Kroz projektni zadatak primjenom svojstva sličnih trokuta određivati udaljenosti (visine). Koristiti se ako je moguće programima dinamične geometrije pri primjeni sličnosti trokuta i Talesovog poučka.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti osnovne elemente kruga (središte, polumjer, promjer, tetiva). Pri konstrukciji tangente preporuča se upotreba programa dinamičke geometrije, ističući da polumjer i tangenta u dirališnoj točci zatvaraju pravi kut. Ukoliko situacija u razredu dopušta može se pokazati i Talesov poučak o obodnom kutu te analizirati međusobni položaj dviju kružnica u ravnini.	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznati učenike da je broj omjer duljine kružnice i njenog promjera koristeći se raznim didaktičkim materijalima te digitalnim animacijama, interakcijama. Poticati učenike da istraže broj . Upotrebom IKT-a demonstrirati kako površina kružnog isječka ovisi o središnjem kutu. Ukoliko situacija dopušta može se raditi i površina kružnog vijenca. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Geografija (oblik i veličina Zemlje).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.VIII.1 Učenik analizira podatke prikazane dijagramima relativnih frekvencija.
	MTP-4.1.1
	računa relativnu frekvenciju razvrstanih podataka prikazuje relativne frekvencije tablično, stupčastim dijagramom i kružnim dijagramom interpretira podatke prikazane raznim vrstama dijagrama.
	Ključni sadržaji relativna frekvencija kružni dijagram.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Na primjerima iz života ponoviti frekvenciju podataka i crtanje linijskih i stupčastih dijagrama. Zbroj relativnih frekvencija uvijek je 1 ili 100% ako je mogućnost izbora jedan odgovor, ako je više odgovora zbroj relativnih frekvencija je veći od 100%. Za crtanje kružnih dijagrama preporučuje se upotreba nekog od računalnih programa. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (Mehanika).

Osnovno
IX

Godine učenja i podučavanja predmeta: 9

A Skupovi, brojevi i operacije
A.IX.1
A.IX.2
A.IX.3

B Algebra
B.IX.1
B.IX.2

C Geometrija i mjerenja
C.IX.1
C.IX.2
C.IX.3

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.IX.1
D.IX.2

A.IX.1 Učenik primjenjuje računanje s potencijama s racionalnom bazom i cjelobrojnim eksponentom pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	A.IX.2 Učenik računa s drugim korijenom.	A.IX.3 Učenik primjenjuje računanje u skupu realnih brojeva pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-1.1.1 MTP-1.2.1	MTP-1.2.2 MTP-1.2.1	MTP-1.1.1 MTP-1.2.2
kvadrira racionalni broj i procjenjuje vrijednost kvadrata. zapisuje umnožak kvadrata kao kvadrat umnoška te količnik kvadrata kao kvadrat količnika i obrnuto. opisuje potenciju. potencira broj cjelobrojnim eksponentom. zbraja, oduzima, množi, dijeli i potencira potencije jednakih baza. primjenjuje kvadriranje i potenciranje pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	računa mentalno drugi korijen nenegativnog racionalnog broja koji se može zapisati kao potpuni kvadrat broja do 20. procjenjuje cjelobrojni dio vrijednosti drugog korijena. pojednostavljuje i izračunava vrijednost izraza s korijenima. istražuje i otkriva postupak djelomičnog korjenovanja. racionalizira nazivnik.	prepoznaje odnose među skupovima N, Z, Q, I i R i iskazuje razliku između racionalnog i iracionalnog broja. određuje pripadnost rješenja brojevnog izraza skupovima N, Z, Q, I i R. prikazuje beskonačni periodični decimalni broj razlomkom i obrnuto. uspoređuje realne brojeve. crta i očitava točku zadanu realnom koordinatom u koordinatnom sustavu na pravcu i u koordinatnom sustavu u ravnini.
Ključni sadržaji kvadriranje kvadrat umnoška i količnika potenciranje (baza, eksponent) zbrajanje i oduzimanje potencija množenje i dijeljenje potencija potencije s negativnim eksponentom potenciranje potencija.	Ključni sadržaji drugi korijen zbrajanje i oduzimanje korijena množenje i dijeljenje korijena djelomično korjenovanje racionalizacija nazivnika.	Ključni sadržaji skupovi N, Z, Q skup iracionalnih brojeva skup realnih brojeva realne koordinate na brojevnom pravcu i u koordinatnom sustavu.
Preporuke za ostvarenje ishoda Objasniti učenicima korist i inzistirati na poznavanju kvadrata prirodnih brojeva do 20. Uvježbati zapisivanje potencije s bazom 10 u obliku razlomka i decimalnog broja i obrnuto. Objasniti razliku između i Ukazati na svakodnevnu potrebu za korištenjem vrlo malih i vrlo velikih brojeva - znanstveni zapis broja te na ovom mjestu obraditi računanje s brojevima zapisanim znanstvenim zapisom. Navesti povijesne anegdote vezane za potencije kao što je priča o nastanku šaha, zrnima žita i sl. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (Izražavanje fizikalnih veličina potencijama).	Preporuke za ostvarenje ishoda Izbjegavati izračunavanje korijena kojemu je radikand jako veliki broj. Poticati učenike da objašnjavaju postupke procjenjivanja vrijednosti korijena, djelomičnog korjenovanja, racionalizacije nazivnika i sl. Naglasiti kako se broj može najbrže djelomično korjenovati rastavljanjem na umnožak dva broja tako da se obuhvati najveći mogući potpuni kvadrat. U suprotnom će se djelomično korjenovanje morati provesti više od jednom. Objasniti učenicima razliku između i , te da zasad ne mogu korjenovati negativne brojeve. Uputiti učenike da istraže načine izračunavanja drugog korijena. Nove koncepte pojasniti animacijskim prikazima, geometrijskim ili algebarskim tumačenjima npr. pomoću algebarskih pločica.	Preporuke za ostvarenje ishoda Istražiti vezu između rastava nazivnika na proste faktore i decimalnog zapisa broja kroz projektni zadatak. Rješavati probleme koji uključuju računanje u skupu realnih brojeva. Uspoređivati različite načine rješavanja problema. Utvrđivati smislenost rješenja, raspravljati o utjecaju promjene uvjeta na rješenje problema. Uključiti i rješavanje mozgalica, zadataka sa šibicama, integrama te svih ostalih zadataka koji potiču razvoj logičkog razmišljanja i zaključivanja. Koristiti se interaktivnim igrama i drugim digitalnim materijalima ako za to postoje uvjeti.

B Algebra	B.IX.1 Učenik računa s algebarskim izrazima.	B.IX.2 Učenik rješava linearne, kvadratne i jednadžbe s apsolutnom vrijednosti u skupu R.
	MTP-2.1.1	MTP-2.2.1 MTP-2.2.2
	kvadrira zbroj i razliku binoma te ih prepoznaje u algebarskim izrazima. rastavlja razliku kvadrata na faktore. pojednostavljuje algebarske izraze primjenjujući svojstva računskih operacija.	određuje pripadnost rješenja linearne jednadžbe određenom skupu brojeva. rješava jednadžbe s apsolutnom vrijednosti oblika . rješava kvadratnu jednadžbu oblika .
	Ključni sadržaji kvadrat zbroja i razlike razlika kvadrata algebarski izrazi računanje s algebarskim izrazima.	Ključni sadržaji linearna jednadžba u skupu R linearna jednadžba s apsolutnom vrijednosti kvadratna jednadžba oblika .
	Preporuke za ostvarenje ishoda Prije kvadriranja binoma upoznati učenike s pravilima kvadriranja monoma pridržavajući se pravila za kvadriranje umnoška i količnika. Uz obradu formula za kvadrat zbroja i razlike te razlike kvadrata naglasiti da se do rezultata može doći i korištenjem svojstava računskih operacija u algebarskim izrazima. Poštujući načelo zornosti, kvadrat binoma i razliku kvadrata prikazati slikom i/ili interaktivnim sadržajem. Pronaći primjere „trikova“ pogađanja brojeva kojima se učenici često znaju zabavljati i objasniti povezanost s algebarskim izrazima. (Npr: Zamisli neki broj. Ja ti dam još toliko. Maja ti dadne još 8. Pola baci u vjetar. Vrati meni moje. To što je ostalo podijeli s 4. Jesi li dobio broj 1? Objasni zašto!).	Preporuke za ostvarenje ishoda Prije početka rješavanja kvadratne jednadžbe raspravljati s učenicima o broju i prirodi rješenja jednadžbe. Izvoditi zaključke o nepostojanju rješenja kvadratne jednadžbe u skupu R. Rješavati kvadratne jednadžbe oblika i .

C.IX.1 Učenik primjenjuje Pitagorin poučak i njegov obrat pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	C.IX.2 Učenik opisuje i skicira uspravno geometrijsko tijelo.	C.IX.3 Učenik primjenjuje oplošje i volumen uspravnih geometrijskih tijela pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
MTP-3.2.1 MTP-3.2.2	MTP-3.1.2 MTP-3.1.1	MTP-3.2.2 MTP-3.2.1
riječima i matematički zapisuje Pitagorin poučak uz zadane oznake na slici i obrnuto. izračunava nepoznati element pravokutnog trokuta, kvadrata, pravokutnika, jednakostraničnog trokuta, jednakokračnog trokuta i romba primjenom Pitagorinog poučka. rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući Pitagorin poučak.	određuje međusobni položaj pravaca i ravnina u prostoru na modelu kvadra opisuje i identificira elemente geometrijskih tijela (baza, pobočke, pobočje, plašt, vrh, brid, visina, plošne i prostorne dijagonale) opisuje i crta mrežu prizme, piramide, valjka i stošca.	računa oplošje uspravnog geometrijskog tijela. računa volumen uspravnog geometrijskog tijela. rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući formule za oplošje i volumen geometrijskog tijela.
Ključni sadržaji pravokutni trokut (kateta, hipotenuza) pitagorin poučak obrat Pitagorina poučka izračunavanje duljina stranica pravokutnog trokuta primjena Pitagorina poučka na pravokutnik, kvadrat, jednokračni trokut, jednakostranični trokut i romb.	Ključni sadržaji mežusobni položaj pravaca i ravnina u prostoru poliedri i rotacijska tijela mreža geometrijskog tijela prizma kocka kvadar piramida valjak stožac.	Ključni sadržaji oplošje i volumen kocke oplošje i volumen kvadra oplošje i volumen prizmi oplošje i volumen valjka oplošje i volumen piramida oplošje i volumen stošca.
Preporuke za ostvarenje ishoda Osim algebarskim tumačenjima, poželjno je nove koncepte pojasniti animacijskim prikazima -posebno dokaz Pitagorinog poučka. Poslužiti se interakcijama i/ili dokazima bez riječi. Inzistirati na crtanju skice pri rješavanju zadataka. Ukoliko situacija u učionici dopusti učenicima se može pokazati primjena Pitagorinog poučka na trapez. Projektnim zadacima približiti učenicima nastavne sadržaje; Pitagorino stablo, Pitagorine trojke, Pitagorejci i Pitagorina biografija, Egipatski i indijski trokut, Spirala drugog korijena itd… Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajem nastavnog predmeta Povijest (Grčka znanost i kultura).	Preporuke za ostvarenje ishoda Promatrati tijela oko sebe i određivati radi li se o poliedru ili rotacijskom tijelu. Radi zornijeg prikaza, koristiti žičane i druge modele geometrijskih tijela. Crtati skice geometrijskih tijela počevši od baze nacrtane u kosoj projekciji. Valjak i stožac predstaviti učenicima kao rotacijska tijela te im objasniti kako su nastala. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (Uvod u fiziku).	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati učenike da oplošje i volumen računaju pomoću crteža mreže, skice tijela te da ne uče formule napamet. Volumen izražavati preko broja jediničnih kocaka (mm3,cm3,dm3, m3,…) te objasniti odnos sa litrom. Kada je moguće, prije računanja napraviti procjenu. Volumen piramide objasniti demonstracijom pokusa s tekućinom ili prezentacijom pomoću digitalnih alata. Ukoliko situacija u učionici dozvoli, učenici se mogu upoznati s formulama za oplošje i obujam kugle. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog premeta Fizika (Fizika, društvo i tehnologija).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.IX.1 Učenik primjenjuje vjerojatnost slučajnog događaja pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	D.IX.2 Učenik interpretira podatke povezane s novcem.
	MTP-4.1.2 MTP-4.2.2	MTP-4.1.1 MTP-4.2.1
	opisuje i procjenjuje vjerojatnost slučajnog događaja kao broj veći ili jednak 0, a manji ili jednak od 1. računa vjerojatnost slučajnog događaja. rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući svojstva vjerojatnosti slučajnog događaja.	koristi se tečajnom listom i preračunava valute. opisuje pojam kamate na štednju i kamate na kredit na primjeru iz stvarnoga života. računa kamatu, glavnicu, vrijeme i kamatnu stopu.
	Ključni sadržaji uvod u vjerojatnost teorijska i emprijska vjerojatnost.	Ključni sadržaji tečajna lista, preračunavanje valuta osnovni pojmovi poslovanja banaka vrste štednje vrste kredita kamatni račun.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Za bolje razumijevanje vjerojatnosti dobro je izvoditi pokuse (bacanje novčića, izvlačenje kuglica, bacanje kockica). Kroz pokuse će učenici prikupljati i klasificirati podatke, prebrojavati ih te na kraju izračunati vjerojatnost. Varijacije bez ponavljanja i s ponavljanjem mogu se odraditi i prebrojavanjem.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poželjno je koristiti stvarne podatke (iz novina, reklamnih letaka ili mrežnih stranica banaka i sl.) Potaknuti na učenike da izrađuju vlastite financijske proračune kako bi što odgovornije postupali s džeparcem. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima međupredmetne teme Poduzetnost (bilanca stanja i bilanca uspjeha).

Srednje
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 10

A Skupovi, brojevi i operacije
A.I.1
A.I.2

B Algebra
B.I.1
B.I.2
B.I.3
B.I.4
B.I.5
B.I.6

C Geometrija i mjerenja
C.I.1
C.I.2

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.I.1

A Skupovi, brojevi i operacije	A.I.1 Učenik koristi osnovne simbole matematičke logike i računa sa skupovima.	A.I.2 Učenik primjenjuje računanje u skupu realnih brojeva.
	MTP-1.1.1	MTP-1.2.1 MTP-1.2.2
	koristi matematičke simbole, pojmove i operacije matematičke logike definira i simbolima označava osnovne pojmove vezane za skupove zapisuje skupove na različite načine računa uniju, presjek i razliku skupova.	opisuje prirodne, cijele, racionalne i iracionalne brojeve predstavlja realne brojeve na brojevnom pravcu računa u skupu realnih brojeva poštujući redoslijed i svojstva računskih operacija primjenjuje postotni račun, proporcije i aritmetičku sredinu pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
	Ključni sadržaji matematički simboli, matematički pojmovi koji se ne definiraju, definicije, aksiomi, propozicije, teoremi (poučci) i dokazi operacije matematičke logike (iskaza) skup Euler-Vennov dijagram, element skupa, kardinalni broj skupa, prazan skup operacije sa skupovima Kartezijev umnožak skupova.	Ključni sadržaji prirodni brojevi, djeljivost, prosti brojevi, najveći zajednički djelitelj, najmanji zajednički višekratnik cijeli brojevi racionalni brojevi, gustoća skupa racionalnih brojeva iracionalni brojevi realni brojevi svojstva realnih brojeva brojevni pravac postotci aritmetička sredina proporcionalne veličine.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznati učenike s podjelom matematičkih simbola: konstante, varijable, znaci matematičkih operacija, znaci matematičkih relacija, kvantifikatori i ostali simboli. Opisati osnovne (temeljne) pojmove koje ne definiramo i izvedene pojmove koje definiramo. Opisati tvrdnje koje ne dokazujemo (aksiomi) i tvrdnje koje dokazujemo (teoremi ili poučci). Definirati osnovne operacije matematičke logike: konjunkcija, disjunkcija, implikacija, ekvivalencija i negacija. Skupove prikazati na različite načine: nabrajanjem elemenata, opisivanjem općeg elementa skupa, Euler-Vennovim dijagramom. Operacije sa skupovima povezati s operacijama matematičke logike (konjunkcija - presjek, disjunkcija - unija). Inzistirati na pravilnoj i dosljednoj upotrebi matematičkih simbola i terminologije. Pri računanju sa skupovima ne treba inzistirati na složenim zadatcima, već na razumijevanju i primjeni pravila. Sadržaj ove tematske cjeline od naročitog je značaja za precizno i točno matematičko izražavanje u daljem tijeku matematičkog obrazovanja, a može se korelirati sa sadržajem nastavnog predmeta Informatika (logičke operacije u binarnoj aritmetici).	Preporuke za ostvarenje ishoda Prlikom proširivanja skupa prirodnih brojeva sve do skupa realnih brojeva potrebno je objasniti povijesne razloge za ta proširenja, uvjetovana potrebom za zatvorenošću skupa u odnosu na osnovne računske operacije. Preporuča se upotreba IKT-a pri pronalaženju prostih brojeva i provjere djeljivosti prirodnih brojeva. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajem nastavnih predmeta: Informatika (algoritmi za rad s cijelim brojevima, algoritam za nalaženje najvećeg odnosno najmanjeg broja, algoritam koji provjerava je li broj prost ili složen), Kemija (postotci) te međupredmetnom temom Poduzetnost.

B.I.1 Učenik primjenjuje potencije s cjelobrojnim eksponentom.	B.I.2 Učenik računa s algebarskim izrazima i s algebarskim razlomcima.	B.I.3 Učenik koristi koordinatni sustav u ravnini.
MTP-2.1.1	MTP-2.1.1	MTP-2.2.1
računa vrijednosti brojevnih izraza koji sadrže potencije s cjelobrojnim eksponentom primjenjuje operacije zbrajanja i oduzimanja te množenja i dijeljenja potencija i potenciranje potencija koristi znanstveni zapis realnog broja.	pojednostavljuje algebarske izraze primjenjuje formule za kvadrat i kub binoma, razliku kvadrata, razliku i zbroj kubova rastavlja na faktore algebarske izraze računa s algebarskim razlomcima (skraćuje, množi, dijeli, zbraja i oduzima).	crta i interpretira skup točaka u koordinatnoj ravnini primjenjuje formule za udaljenost dviju točaka, površinu trokuta, polovište dužine.
Ključni sadržaji pojam potencije računanje s potencijama znanstveni zapis realnog broja.	Ključni sadržaji algebarski izrazi kvadrat i kub binoma razlika kvadrata i razlika i zbroj kubova rastavljanje na faktore algebarski razlomci skraćivanje algebarskih razlomaka računske operacije s algebarskim razlomcima.	Ključni sadržaji koordinatni sustav u ravnini udaljenost dviju točaka površina trokuta polovište dužine.
Preporuke za ostvarenje ishoda Istaknuti primjere potenciranja negativnog broja kao i potenciranja umnoška i kvocijenta. Inzistirati na poznavanju pravila potenciranja te naglasiti da se mogu zbrajati samo potencije jednakih baza i eksponenata. Kroz primjere problemskih zadataka različitih konteksta primijeniti potencije i zapisivati znanstvenim zapisom (npr. Udaljenost između dva grada na karti koja je u omjeru 1:3 000 000 iznosi 21.2 cm. Kolika je stvarna udaljenost?). Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (znanstveni zapis realnog broja), Informatika (pretvorba brojeva iz jednog brojevnog sustava u drugi, binarna aritmetika), Geografija (prikazivanje zemljine površine).	Preporuke za ostvarenje ishoda Odraditi nekoliko primjera nalaženja zajedničkog višekratnika algebarskih izraza. Poželjno je učenicima pokazati faktorizaciju kvadratnog trinoma rastavljanjem srednjeg člana i inzistirati na njezinom usvajanju. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (korištenje matematičkih izraza u izradi algoritama), Fizika (izračunavanje nepoznate fizikalne veličine u jednadžbama).	Preporuke za ostvarenje ishoda Voditi računa da su učenici već upoznati s prikazom točaka u koordinatnom sustavu te će proširiti stečena znanja uvođenjem formula za udaljenost točaka, polovište dužine i površinu trokuta zadanog koordinatama vrhova. Po mogućnosti upotrebljavati programe dinamičke geometrije. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (Mehanika) .

B.I.4 Učenik primjenjuje linearnu jednadžbu i sustav linearnih jednadžbi.	B.I.5 Učenik primjenjuje linearne nejednadžbe i sustave linearnih nejednadžbi.	B.I.6 Učenik modelira linearnom funkcijom.
MTP-2.1.1 MTP-2.2.3	MTP-2.2.2 MTP-2.2.3	MTP-1.1.2
rješava jednadžbe s nepoznanicom u nazivniku svođenjem na linearnu jednadžbu izražava traženu veličinu iz zadane formule diskutira rješenja linearnih jednadžbi s parametrom rješava sustave linearnih jednadžbi odabirući najprikladniju metodu rješava linearne jednadžbe s apsolutnim vrijednostima primjenjuje linearnu jednadžbu i sustav linearnih jednadžbi u problemskim zadacima različitih konteksta.	koristi oznake intervala zapisuje podskupove skupa realnih brojeva intervalima i prikazuje ih na brojevnom pravcu rješava linearne nejednadžbe i sustave linearnih nejednadžbi rješava linearne nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima.	računa funkcijske vrijednosti linearne funkcije prikazuje linearne funkcije formulom, tablično i grafički interpretira graf linearne funkcije prikazuje grafički funkciju apsolutne vrijednosti modelira linearnom funkcijom u problemskim zadacima različitih konteksta.
Ključni sadržaji linearne jednadžbe linearne jednadžbe s parametrom sustav linearnih jednadžbi linearne jednadžbe s apsolutnim vrijednostima problemski zadaci.	Ključni sadržaji uređaj u skupu realnih brojeva linearne nejednadžbe sustav linearnih nejednadžbi nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima.	Ključni sadržaji pojam funkcije graf linearne funkcije graf funkcije apsolutne vrijednosti primjena linearne funkcije.
Preporuke za ostvarenje ishoda Rješavajući parametarske jednadžbe raspravljati o postojanju rješenja jednadžbe ovisno o parametru kroz primjere ovog tipa: Primjer: Uz raspravu o ovisnosti rješenja o realnom parametru k riješi jednadžbu: Povezati računski dobiveno rješenje sustava jednadžbi s grafički dobivenim rješenjem. Pri tabličnom rješavanju jednadžbi s apsolutnom vrijednošću, ukoliko se ovaj ishod ostvaruje prije B.I.5 voditi računa da učenici još nisu upoznati matematičkim simbolom za beskonačnost niti zapisom nejednakosti pomoću intervala. Pri rješavanju problemskih zadataka obuhvatiti različita područja kao što su postotci, numerički i geometrijski problemi, problemi smjese, rada, gibanja i drugi. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i Kemija (primjena u računanju nepoznate fizikalne ili kemijske veličine iz jednadžbe).	Preporuke za ostvarenje ishoda Inzistirati da učenici zapisuju rješenja nejednadžbi pomoću intervala i prikazuju ih na brojevnom pravcu. Obratiti pažnju na nejednadžbe koje nemaju rješenja i koje imaju beskonačno mnogo rješenja. Učenicima pokazati više načina rješavanja linearnih nejednadžbi (rastavljanjem na sustave linearnih nejdnadžbi, tablično te pomoću brojevnog pravca). Nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima oblika \|f(x)\| <c i \|f(x)\|>c svoditi na sustave nejednadžbi. Npr. \|f(x)\| <c zapisujemo -c<f(x)<c. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Kemija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenicima uvesti pojam funkcije objašnjavajući pojmove domene, kodomene, zakona preslikavanja i nultočke funkcije. Naglasiti važnost i ulogu nagiba pravca. Temeljito obraditi graf funkcije apsolutne vrijednosti oblika f(x)=a\|x\|+b, f(x)=\|x+a\|, f(x)=\|x+a\|+b i objasniti transformacije grafova. Primjenu linearne funkcije odraditi kroz primjere kao što je: Marta je planirala putovanje i štedjela je novac godinu dana. Uštedjela je svotu od 1000 KM. Kartu za prijevoz dobila je na poklon. Računala je da joj treba 100 KM dnevno za dnevni smještaj, hranu i izlaske. a) Koliko dana će najviše provesti na putovanju ako bude trošila prema predviđenom planu? b) Kad bi dnevni trošak povećala na 120 KM, za koliko dana će skratiti boravak na putovanju? Sadržaje ovo tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (sve oblasti fizike). Preporučuje se upotreba programa dinamičke geometrije.

C Geometrija i mjerenja	C.I.1 Učenik primjenjuje poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta.	C.I.2 Učenik primjenjuje trigonometrijske omjere.
	MTP-3.1.1 MTP-3.1.4	MTP-3.1.2 MTP-3.1.4
	analizira položaj karakterističnih točaka trokuta primjenjuje Talesov poučak o proporcionalnim dužinama koristi koeficijent sličnosti pri računanju opsega i površina sličnih trokuta primjenjuje Heronovu formulu primjenjuje Euklidov poučak na pravokutni trokut.	primjenjuje definicije trigonometrijskih omjera pravokutnog trokuta računa vrijednosti trigonometrijskih omjera kutova od 30°, 45° i 60° računa vrijednosti trigonometrijskih omjera šiljastih kutova koristeći džepno računalo primjenjuje trigonometrijske omjere za izračunavanje nepoznatih elemenata jednakokračnog trokuta, pravokutnika, romba, jednakokračnog trapeza i pravilnog mnogokuta.
	Ključni sadržaji sukladnost dužina i kutova sukladnost trokuta karakteristične točke trokuta površina trokuta proporcionalnost dužina Talesov teorem sličnost trokuta i primjena.	Ključni sadržaji definicija trigonometrijskih omjera šiljastog kuta vrijednosti trigonometrijskih omjera kutova 30˚, 45˚ i 60˚ odnosi među trigonometrijskim omjerima istog kuta primjena trigonometrijskih omjera na pravokutni trokut primjena trigonometrijskih omjera u planimetriji.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Primijeniti sukladnost u dokazu nekih jednostavnih tvrdnji. Primjer: Dokažite da su visine spuštene na krakove jednakokračnog trokuta sukladne. Dokazati Euklidov poučak. Uz Heronovu formulu korisno bi bilo primijeniti i formule za površinu trokuta izražene pomoću polumjera opisane i upisane kružnice. Koristeći svojstva sličnosti geometrijskih likova računati nepoznate elemente likova prikazanih slikom. Po mogućnosti koristiti se programima dinamičke geometrije. Sadržaje ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (kosina) i Likovna umjetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Uočiti važnost pojma sličnosti trokuta pri definiciji trigonometrijskih funkcija. Uočiti ovisnost promjene vrijednosti sinusa i kosinusa o promjeni kuta. Ova veza se može koristiti kao pomoć u memoriranju vrijednosti trigonometrijskih omjera kutova od 30˚, 45˚ i 60˚. Koristiti se programom dinamičke geometrije. Projektni zadatak: 1. Istražiti koliki je kut upada sunčeve svjetlosti za 10 predmeta različite veličine (predmetima morate računati visinu, duljinu sjene i kut upada). S obzirom na visine predmeta diskutirati veličine kutova. 2. Usporediti barem 10 različitih stepenica i izračunati pod kojim se kutom uspinjemo ovisno o njihovoj duljini i širini. 3. Odrediti utjecaj tla i količine svjetla na visinu stabala primjenom trigonometrije (izmjeriti 10 stabala u povoljnim uvjetima i 10 stabala u nepovoljnim uvjetima). Sadržaj ove cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (kosina).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.I.1 Učenik prikazuje i analizira podatke.
	MTP-4.1.1 MTP-4.1.2
	razlikuje podatke prema obilježju prikazuje podatke na različite načine (tablično, histogramom i dijagramima) određuje mjere srednje vrijednosti podataka: težinsku aritmetičku sredinu, mod i medijan određuje mjere raspršenosti podataka: donji i gornji kvartil te standardnu devijaciju crta kutijasti dijagram.
	Ključni sadržaji vrste i prikaz podataka mjere srednje vrijednosti mjere raspršenja kutijasti dijagram (brkata kutija).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Kod grafičkog prikazivanja podataka koristiti sljedeće prikaze: dijagram stablo – list, površinske grafikone te linijske grafikone. Od površinskih grafikona predstaviti stupčaste grafikone (posebno histogram), kružne dijagrame i slikovne dijagrame (piktogram). Iz različitih grafičkih prikaza čitati podatke i određivati mjere srednje vrijednosti zadanih podataka. Dobro bi bilo zadati učenicima projektni zadatak u kojima će oni prikupljati određene podatke, a zatim nacrtati stupčasti dijagram relativnih frekvencija za te podatke. Zadavati primjere u kojima se mogu primijeniti usvojeni pojmovi: Primjer: Broj krokodila u sedam zooloških vrtova u Aziji je 12, 8, 10, 3, 10, 2 i 9, a broj nilskih konja u istim zoološkim vrtovima je 6, 4, 8, 8, 2, 9 i 5. a) Prikažite broj krokodila i nilskih konja pomoću dijagrama stablo-list. b) Odredite srednje vrijednosti te standardne devijacije skupova podataka. c) Prikažite skupove podataka pomoću kutijastog dijagrama (brkate kutije). Koristiti se modernom tehnologijom pri računanju i prikazivanju podataka. Projektni zadatak: Zapisati barem 14 cijena čokolada od 300 grama. Cijene podijeliti u razrede, prikazati ih pomoću stupičastog grafa, grafa stablo-list. Izračunati srednju cijenu, mod i medijan. Koristiti se modernom tehnologijom. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (klimatski dijagrami i stanovništvo), Kemija, Biologija (Ekologija), Fizika (sve oblasti).

Srednje
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 11

A Skupovi, brojevi i operacije.
A.II.1

B Algebra
B.II.1
B.II.2
B.II.3
B.II.4
B.II.5

C Geometrija i mjerenja
C.II.1
C.II.2
C.II.3
C.II.4

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.II.1

A Skupovi, brojevi i operacije.	A.II.1 Učenik računa s kompleksnim brojevima i prikazuje ih u Gaussovoj ravnini.
	MTP-1.1.2 MTP-1.2.1
	opisuje povezanost skupa realnih i skupa kompleksnih brojeva računa s kompleksnim brojevima određuje konjugirano kompleksni broj i modul kompleksnog broja prikazuje kompleksne brojeve u Gaussovoj ravnini.
	Ključni sadržaji skup kompleksnih brojeva računske operacije u skupu kompleksnih brojeva konjugirano kompleksni broj modul kompleksnog broja Gaussova ravnina.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Zaokružiti povijesni razvoj skupova brojeva - od prirodnih do kompleksnih. Kompleksne brojeve uvesti kao nadgradnju skupa realnih brojeva kroz problemsku situaciju (npr. rješavanje kvadratnih jednadžbi nepotpunog oblika x² +1 = 0; x² + 4 = 0). U Gaussovoj ravnini interpretirati zbrajanje i oduzimanje kompleksnih brojeva kao i modul kompleksnog broja. Po mogućnosti se koristiti programima dinamičke matematike za predstavljanje kompleksnih brojeva u Gaussovoj ravnini (GeoGebra).

B.II.1 Učenik računa s korijenima i potencijama s racionalnim eksponentom.	B.II.2 Učenik primjenjuje kvadratnu jednadžbu, diskriminantu i Vieteove formule.	B.II.3 Učenik grafički prikazuje kvadratnu funkciju i rješava kvadratne nejednadžbe.
MTP-2.1.1	MTP-2.2.1 MTP-2.2.2 MTP-2.2.3	MTP-2.1.2
računa vrijednosti korijena i potencija s racionalnim eksponentom služeći se džepnim računalom i bez njega djelomično korjenuje brojevne i algebarske izraze racionalizira nazivnik razlomka primjenjuje pravila za računanje s korijenima primjenjuje pravila za računanje s potencijama racionalnoga eksponenta.	rješava potpune i nepotpune kvadratne jednadžbe diskutira o prirodi rješenja kvadratne jednadžbe primjenjuje Vieteove formule faktorizira kvadratni trinom rješava jednadžbe koje se svode na kvadratnu primjenjuje kvadratnu jednadžbu pri rješavanju problema drugog stupnja.	analizira oblik kvadratne funkcije u ovisnosti od diskriminante i vodećeg koeficijenta određuje nultočke i ekstreme kvadratne funkcije grafički prikazuje kvadratnu funkciju opisuje tijek kvadratne funkcije određuje formulu kvadratne funkcije zadane grafički i tablično određuje međusobni položaj pravca i parabole grafički i računski rješava kvadratne nejednadžbe i sustave nejednadžbi računski i grafički.
Ključni sadržaji pojam korijena djelomično korjenovanje racionalizacija nazivnika operacije sa korijenima potencije s racionalnim eksponentom.	Ključni sadržaji kvadratna jednadžba formula za rješenja kvadratne jednadžbe diskriminanta kvadratne jednadžbe Vieteove formule faktorizacija kvadratnog trinoma jednadžbe koje se svode na kvadratnu problemi drugog stupnja.	Ključni sadržaji kvadratna funkcija graf kvadratne funkcije nultočke i ekstremi kvadratne funkcije pravac i parabola kvadratne nejednadžbe.
Preporuke za ostvarenje ishoda Treba inzistirati na razumijevanju i primjeni pravila, a ne pretjerivati s količinom i složenosti zadataka. Kvadrirati binome s drugim i trećim korijenom, npr. Racionalizirati nazivnik proširivanjem razlomka monomom, te svođenjem nazivnika na razliku kvadrata i kubova, te zbroj kubova, npr. racionalizirati nazivnik razlomaka oblika: . Preoblikovati zapis potencije racionalnoga eksponenta u zapis korijena i obrnuto. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (upotreba korijena u fizikalnim formulama, Keplerovi zakoni) i Informatika (matematički izrazi s korijenima kod algoritamskog rješavanja problema).	Preporuke za ostvarenje ishoda Nepotpune kvadratne jednadžbe rješavati i bez korištenja formule za rješenja. Primjenjivati diskriminantu i Vieteove formule u složenijim primjerima jednadžbi s parametrom. Primjenjivati faktorizaciju kvadratnog trinoma kod jednadžbi s algebarskim razlomcima. Rješavati jednadžbe koje se svode na kvadratnu: bikvadratne jednadžbe, sustave jednadžbi koji se svode na kvadratnu, jednadžbe višeg reda, iracionalne jednadžbe oblika . Primjeri raznolike primjene kvadratnih jednadžbi: 1. Polazak autobusa u mjesto udaljeno 30 km odgođen je za 18 minuta. Ako vozač bude vozio prosječnom brzinom 5 km/h većom od uobičajene, stići će na vrijeme. Koliko će u tom slučaju trajati vožnja? 2. Istraživanje je pokazalo da će na jednoj vrsti kruške biti 275 plodova ako je na pola hektara posađeno 25 stabala. Za svako dodatno stablo broj plodova smanjuje se za 5. Koliko je stabala posađeno na pola hektara ako je ukupno dobiveno 7500 plodova? 3. Nađite stranice pravokutnika ako znate razliku duljina njegovih stranica i njegovu površinu. (Babilon) 4. Kvadrat nepoznatog broja uvećan za 21 deset je puta veći od nepoznatog broja. Nađite korijen (rješenje). Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (različite fizikalne formule, npr. pređeni put u kinematici), Informatika (izrada algoritma za rješavanje kvadratne jednadžbe) i Povijest ( Al-Khwarizmijevo rješenje za nalaženje korijena kvadratne jednadžbe).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti pojmove vezane za funkciju. Ukoliko postoji mogućnost koristiti se programima dinamičke matematike za grafičko predstavljanje kvadratnih funkcija. Grafički prikazivati prvo funkcije nepotpunog oblika, objasniti translaciju grafa prema sljedećem redoslijedu: Izvesti formulu za koordinate tjemena parabole. Za grafički prikaz funkcije koristiti se vodećim koeficijentom, nultočkama, tjemenom i sjecištem s osi ordinata. Rješavati zadatke s parametrom kod kvadratne funkcije, npr.: Za koju vrijednost realnog parametra m, različitog od nule, kvadratna funkcija poprima pozitivne vrijednosti za svako x. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (jednoliko ubrzano/usporeno gibanje u kinematici) i Informatika (izrada algoritama za računanje funkcijskih vrijednosti).

	B.II.4 Učenik modelira kvadratnom funkcijom.	B.II.5 Učenik analizira algebarske funkcije prikazane analitički i grafički.
	MTP-4.1.1 MTP-2.1.2	MTP-2.1.1
	rješava problemske zadatke različitih konteksta primjenjujući maksimalne i minimalne vrijednosti kvadratnih funkcija.	računa funkcijsku vrijednost uvrštavanjem broja određuje domenu, kodomenu i sliku funkcije objašnjava bijekciju skicira graf inverzne funkcije
	Ključni sadržaji primjene kvadratne funkcije.	Ključni sadržaji pojam funkcije grafički prikaz funkcije domena funkcije kodomena i slika funkcije
	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati kvadratnu funkciju u rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta, naročito u određivanju najveće i najmanje vrijednosti (najveća zarada, najmanji troškovi, najkraća udaljenost, najveća površina i sl.). Istaknuti značaj parabole kao krivulje kojom se opisuju različita kretanja (kosi hitac, putanja lopte izbačene prema košu, putanja nogometne lopte...), zatim istaknuti mnoge objekte koji imaju oblik luka parabole (Stari most u Mostaru) i sl. Mogućnost izrade projektnog zadatka "Primjena parabola u STEM području i umjetnosti" - učenici trebaju pronaći primjere korištenja parabole u prirodnim znanostima, matematici, ekonomiji, tehnici i umjetnosti. Učenike podijeliti u grupe za svaku oblast. Napraviti prezentaciju u kojoj će svaka grupa predstaviti svoje istraživanje. Primjerima pokazati primjenu kvadratne funkcije u problemskim zadacima različitih konteksta. Primjer 1: Luk oblika parabole ima raspon 36.5 m, a najveća mu je visina 7.6 m. Odredi visinu luka na udaljenosti 3 m od osi simetrije. Primjer 2: Koji od pravokutnika opsega 8 cm ima najveću površinu? Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (kosi hitac, parabola kao graf pređenog puta) i Likovna umjetnost (poznati lukovi u građevinama).	Preporuke za ostvarenje ishoda Od algebarskih funkcija analizirati samo: - polinom prvog i drugog stupnja - racionalnu funkcija kao kvocijent polinoma nultog, prvog i drugog stupnja - iracionalnu funkciju kao korijen polinoma prvog i drugog stupnja. Bijekciju prepoznavati i definirati na primjerima funkcija prikazanih Vennovim dijagramima. Inverznu funkciju skicirati zrcaljenjem s obzirom na pravac y = x. Grafički i računski određivati funkcijsku vrijednost. Sliku funkcije određivati računski samo za linearne i kvadratne funkcije. Pomoću dostupnih alata dinamičke geometrije (ili tablicom pridruženih vrijednosti) obraditi linearne transformacije gore navedenih funkcija.

C.II.1 Učenik analizira krug i kružnicu.	C.II.2 Učenik primjenjuje poučak o sinusima i poučak o kosinusu.	C.II.3 Učenik analizira međusobni položaj pravaca i ravnina u prostoru.
MTP-3.1.1 MTP-3.1.2	MTP-3.1.1 MTP-3.2.1	MTP-3.1.1 MTP-3.1.2
koristi formule za duljinu kružnog luka i površinu kružnog isječka i odsječka primjenjuje poučak o obodnom i središnjem kutu primjenjuje Talesov poučak o obodnom kutu.	primjenjuje poučak o sinusima primjenjuje poučak o kosinusu primjenjuje poučak o sinusima i poučak o kosinusu u planimetriji i problemskim zadacima.	razlikuje osnovne elemente prostora: točku, pravac i ravninu analizira međusobni položaj pravaca i ravnina određuje ortogonalnu projekciju točaka u ravnini i prostoru određuje kut između pravca i ravnine određuje udaljenost točke od pravca i ravnine, te udaljenost pravca i ravnine.
Ključni sadržaji kružnica i krug duljina kružnog luka površina kružnog isječka i odsječka obodni i središnji kut Talesov poučak o obodnom kutu i njegov obrat.	Ključni sadržaji poučak o sinusima poučak o kosinusu primjene poučka o sinusima i poučka o kosinusu u planimetriji i problemskim zadacima različitih konteksta.	Ključni sadržaji točke, pravci i ravnine ortogonalna projekcija u ravnini ortogonalna projekcija u prostoru kut između pravca i ravnine udaljenost.
Preporuke za ostvarenje ishoda Formule za duljinu kružnog luka i površinu kružnog isječka izvoditi pomoću proporcionalnosti: Navoditi učenike da sami dokažu Talesov poučak o obodnom kutu. Moguće je povezati duljinu kružnog luka s radijanskom mjerom kuta. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (kružno gibanje, centripetalna sila) i Likovna umjetnost (Ostwaldov krug kontrasta).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici od ranije koristite definicije i vrijednosti trigonometrijskih funkcija samo za šiljaste kutove pravokutnog trokuta, a poučak o sinusima i poučak o kosinusu treba izvesti i dokazati da vrijedi i za šiljastokutni i tupokutni trokut. Stoga je potrebno uvesti vrijednosti sinusa i kosinusa pravog kuta te sljedeće jednakosti sin(180°-α)=sinα i cos(180°-α)=-cosα. Ne preporuča se definiranje trigonometrijskih funkcija na brojevnoj kružnici niti dokazivanje adicijskih formula i formula redukcije jer se ti sadržaji detaljno obrađuju kasnije. Imati na umu da je u ovom ishodu naglasak na primjeni poučaka o sinusima i o kosinusu pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta, a relacije među trigonometrijskim funkcijama i trigonometrijski identiteti služe samo u svrhu izvođenja spomenutih poučaka. Učenike navoditi da u primjenama biraju odgovarajući poučak i da obrazlože svoj izbor. Povezati poučke s polumjerom opisane kružnice trokuta, s površinom trokuta i s površinom paralelograma. Primjer: S vidikovca visine 18 metara bliža obala rijeke vidi se pod kutom depresije, a druga strana obale pod kutom depresije . Koliko je široka rijeka? Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (vektor položaja točke, harmonijski oscilator).	Preporuke za ostvarenje ishoda U ovoj cjelini primjenjivati ranije stečena znanja iz trigonometrije. Preporučuje se ishode iz razrade (određuje kut između pravca i ravnine i određuje udaljenost točke od pravca i ravnine te udaljenost pravca i ravnine) ostvariti pri realizaciji ishoda C.II.4. Po mogućnosti koristiti programe dinamičke matematike radi vizualizacije međusobnog položaja pravaca i ravnina u prostoru. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna umjetnost (ortogonalna projekcija točaka) i Geografija (geografski smještaj).

	C.II.4 Učenik primjenjuje oplošje i volumen geometrijskih tijela.
	MTP-3.1.2 MTP-3.2.1
	definira poliedar, njegovo oplošje i volumen opisuje prizmu, piramidu i rotacijska tijela računa oplošje i volumen prizme, piramide i rotacijskih tijela određuje nepoznate elemente prizme, piramide i rotacijskih tijela.
	Ključni sadržaji pojam poliedra oplošje i volumen poliedra prizma, oplošje i volumen piramida, oplošje i volumen rotacijska tijela, oplošje i volumen.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Naglasiti da su riječi obujam i volumen sinonimi. Volumen tumačiti korištenjem Cavalierievog principa. Po mogućnosti koristiti se programima dinamičke geometrije za zorni prikaz poliedara i nastanak rotacijskih tijela. Kod rotacijskih tijela dati značaj valjku, stošcu i kugli. Mogućnost izrade projektnog zadatka "Oplošje Platonovih tijela" - učenici trebaju istražiti Platonova tijela i napraviti prezentaciju o njima u kojoj trebaju pojasniti povijesnu ulogu Platona, zatim opisati Platonova tijela (tetraedar, kocka, oktaedar, dodekaedar i ikosaedar), napisati formule za njihovo oplošje i računati ga na nekim primjerima. Učenici mogu raditi u grupama, jedna grupa može pojasniti jedno Platonovo tijelo. Poticati natjecateljski odnos u grupnom radu. Koristiti znanja iz trigonometrije pri određivanju nepoznatih elemenata geometrijskih tijela. Primjer: Uspravna pravilna trostrana piramida ima osnovni brid duljine 6 cm, a pobočni joj je brid duljine 8 cm. Odredi kut koji pobočka zatvara s ravninom baze. Kao zanimljivost moguće je istaknuti povijesnu poveznicu matematike i arhitekture (Torre pendente di Pisa, Air Force Academy Cadet Chapel, Rotterdam Cube houses, The Glass Cone...) Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (volumen tijela) i Likovna umjetnost (oblik poliedra u različitim stilovima gradnje kroz povijest), a vidljiv je njezin značaj u tehnici, tehnologiji, kulturi, umjetnosti, i općenito, u problemskim zadacima različitih konteksta.

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.II.1 Učenik primjenjuje vjerojatnost.
	MTP-4.2.1
	opisuje slučajan događaj primjenjuje algebru događaja za određivanje vjerojatnosti događaja računa geometrijsku vjerojatnost primjenjuje vjerojatnost kao relativnu frekvenciju.
	Ključni sadržaji događaji vjerojatnost događaja klasična definicija vjerojatnosti geometrijska vjerojatnost vjerojatnost kao relativna frekvencija.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Izvoditi eksperimente bacanja igraće kocke, bacanja dviju kockica, kovanog novčića, izvlačenja dviju loptica iz vreće itd. Provoditi proces istraživanja vjerojatnosti nekog događaja kroz tri različite faze: predviđanje (učenici predviđaju ishod događaja na temelju vlastitih uvjerenja), eksperimentiranje (učenici provode eksperiment kako bi istražili vjerojatnost predviđenog događaja) te zaključivanje (učenici na temelju eksperimenta dolaze do zaključka o vjerojatnosti nekog događaja). U algebri događaja uraditi uniju, presjek i komplement događaja. Ove operacije prikazivati Vennovim dijagramima i povezati s algebrom skupova. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (prikaz podataka u tablicama, grafikonima i bazama podataka) i Psihologija (istraživanja u psihologiji), a ima i veliku primjenu u problemskim zadacima različitih konteksta (zanimljivo je razmatrati igre na sreću i mogućnost određivanja vjerojatnosti događaja ostvarenja sigurnog dobitka).

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 12

B Algebra
B.III.1
B.III.2
B.III.3
B.III.4
B.III.5
B.III.6
B.III.7

C Geometrija i mjerenje
C.III.1

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.III.1

B.III.1 Učenik analizira eksponencijalnu i logaritamsku funkciju prikazanu analitički ili grafički.	B.III.2 Učenik modelira eksponencijalnom i logaritamskom jednadžbom i nejednadžbom.	B.III.3 Učenik analizira trigonometrijske funkcije prikazane analitički i grafički.
MTP-4.1.1 MTP-2.1.2	MTP-2.2.2 MTP-2.2.3	MTP-2.1.2 MTP-2.1.1
crta grafove eksponencijalne i logaritamske funkcije interpretira zadane grafičke prikaze eksponencijalne i logaritamske funkcije primjenjuje eksponencijalnu i logaritamsku funkciju pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	primjenjuje svojstva potencija i logaritama pri računanju logaritamskih izraza te prelazi iz logaritamskoga u eksponencijalni oblik i obrnuto rješava eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe primjenjuje eksponencijalne i logaritamske jednadžbe pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	definira trigonometrijske funkcije realnog broja na brojevnoj kružnici primjenjuje svojstva trigonometrijskih funkcija računa vrijednosti trigonometrijskih funkcija služeći se džepnim računalom i bez njega crta grafove trigonometrijskih funkcija interpretira zadane grafičke prikaze trigonometrijskih funkcija.
Ključni sadržaji eksponencijalna i logaritamska funkcija svojstva i graf eksponencijalne i logaritamske funkcije primjena eksponencijalne i logaritamske funkcije.	Ključni sadržaji pojam logaritma i pravila za računanje logaritama eksponencijalne i logaritamske jednadžbe eksponencijalne i logaritamske nejednadžbe.	Ključni sadržaji kut brojevna (trigonometrijska) kružnica definicije trigonometrijskih funkcija svojstva trigonometrijskih funkcija određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija grafički prikaz trigonometrijskih funkcija.
Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je pri definiranju logaritamske funkcije i crtanju njezinog grafa uvesti pojam inverzne funkcije te uočiti njezine osobine i vezu s grafom eksponencijalne funkcije u odnosu na pravac . Budući da se svojstvo bijektivnosti funkcije te pojam inverzne funkcije i problem njenog postojanja i određivanja u strogom matematičkom smislu obrađuju tek kasnije, kod uvođenja logaritamske funkcije treba se pobrinuti da učenici shvate logaritamsku funkciju kao funkciju inverznu eksponencijalnoj, u smislu da je to funkcija koja dobivenom broju pridružuje početni broj, tj. vraća mu početnu vrijednost. Može se povući analogija s njima bliskim primjerima inverznih funkcija poput kvadriranja i korjenovanja, sve u svrhu prihvaćanja definicije logaritamske funkcije i njene veze s eksponencijalnom funkcijom, a naglasak treba biti na crtanju grafa, uočavanju njegovih osobina i primjeni ovih funkcija. Kod grafičkih prikaza eksponencijalne i logaritamske funkcije učenici trebaju odrediti domenu, kodomenu, sliku funkcije, predznak funkcije te monotonost (pad i rast funkcije). Učenicima zadati projektne zadatke različitih tema vezane za eksponencijalnu i logaritamsku funkciju, npr. računanje jačine potresa, razmnožavanje različitih virusa i bakterija, itd. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (rast populacije), Kemija (mjerenje pH vodenih otopina, radioaktivni raspad), Geografija (prirast stanovništva) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (ekonomska i financijska pismenost).	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti se dostupnim programima dinamičke geometrije kako bi učenici povezali analitička rješenja eksponencijalnih i logaritamskih jednadžbi s grafičkim rješenjem (npr. osim standardnog načina rješavanja jednadžbe svođenjem na istu bazu pokazat ćemo i njezino grafičko rješavanje nalaženjem sjecišta grafova funkcija i y = 4 ) Naglasak treba biti na rješavanju osnovnih eksponencijalnih i logaritamskih nejednadžbi (npr. ). Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (razina zvuka), Biologija, Kemija te međupredmetnom temom Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Naglasiti povezanost kuta i duljine luka na brojevnoj kružnici (radijani). Istaknuti vezu između koordinata točaka na brojevnoj kružnici i trigonometrijskih funkcija sinx i cosx te koordinate točaka na osi tangensa s tgx, osi kotangensa sa ctgx. Posvetiti pozornost uočavanju svojstava trigonometrijskih funkcija na kružnici (periodičnost trigonometrijskih funkcija, parnost/neparnost) te njihovoj primjeni prilikom računanja vrijednosti trigonometrijskih funkcija. Poželjno je koristiti programe dinamičke geometrije za demonstraciju grafova trigonometrijskih funkcija kako bi se uočile njihove osobine i svojstva te analizirale iste. Crtati grafove trigonometrijskih funkcija zaključujući o njihovim svojstvima i promjenama na temelju amplitude, perioda i pomaka. Iz grafičkog prikaza trigonometrijskih funkcija učenici trebaju odrediti domenu, kodomenu, nultočke te maksimum i minimum (ukoliko oni postoje). Isticati važnost odabira odgovarajućeg mjerila pri crtanju grafova trigonometrijskih funkcija. Sadržaje ove tematske cjeline je moguće korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (valna gibanja i harmonijski oscilator).

B.III.4 Učenik primjenjuje trigonometrijske funkcije i trigonometrijske jednadžbe.	B.III.5 Učenik primjenjuje jednadžbu pravca.	B.III.6 Učenik primjenjuje jednadžbu kružnice i jednadžbu tangente kružnice.
MTP-2.2.1 MTP-2.1.1 MTP-2.2.2	MTP-2.1.1	MTP-2.1.1
računa vrijednosti trigonometrijskih funkcija koristeći veze između njih pojednostavljuje trigonometrijske izraze korištenjem adicijskih teorema i formula koje proizlaze iz adicijskih teorema rješava trigonometrijske jednadžbe primjenjuje trigonometrijske funkcije pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	zapisuje jednadžbu pravca u različitim oblicima i prikazuje pravac u koordinatnom sustavu računa koeficijent smjera pravca povezujući ga s kutom koji pravac zatvara s pozitivnim dijelom osi apcisa određuje jednadžbu pravca kroz jednu i dvije točke određuje jednadžbu pravca iz grafičkoga prikaza određuje kut dvaju pravaca primjenjuje uvjet paralelnosti i uvjet okomitosti pravaca računa udaljenost točke od pravca.	definira i grafički prikazuje kružnicu određuje jednadžbu kružnice iz zadanih elemenata i obrnuto prelazi iz općeg oblika jednadžbe kružnice u kanonski oblik određuje jednadžbu kružnice iz grafičkoga prikaza određuje presjek pravca i kružnice računski i grafički primjenjuje uvjet dodira pravca i kružnice određuje jednadžbu tangente i normale kružnice u njezinoj točki.
Ključni sadržaji adicijski teoremi za sinus, kosinus, tangens i kotangens zbroja i razlike trigonometrijske funkcije dvostrukog i polovičnog kuta trigonometrijske jednadžbe primjena trigonometrije.	Ključni sadržaji jednadžba pravca (eksplicitni, implicitni i segmentni oblik) jednadžba pravca kroz jednu točku jednadžba pravca kroz dvije točke kut dvaju pravaca uvjet paralelnosti i okomitosti pravaca udaljenost točke od pravca.	Ključni sadržaji definicija i jednadžba kružnice koncentrične kružnice međusobni položaj pravca i kružnice uvjet dodira pravca i kružnice jednadžbe tangente i normale u točki kružnice.
Preporuke za ostvarenje ishoda Rješavati trigonometrijske jednadžbe oblika Asin(Bx+C)+D=0, Acos(Bx+C)+D=0, Atg(Bx+C)+D=0 i Actg(Bx+C)+D=0. Voditi računa o području definicije i o pripadnosti rješenja tom području. Primijeniti trigonometrijske funkcije za modeliranje problemskih situacija različitih konteksta. Primjer: Jednoga ljetnoga dana temperatura u pustinji mijenjala se prema formuli gdje je t vrijeme od 0 do 24 sata, a T temperatura u °C. a) Kolika je temperatura bila u 9 sati ujutro? b) U koje je vrijeme poslijepodne temperatura bila 42°C? c) Kolika je bila najniža temperatura toga dana? Sadržaje ove tematske cjeline je moguće korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (valovi).	Preporuke za ostvarenje ishoda Obratiti pozornost na zadatke gdje učenici iz grafičkog prikaza trebaju iščitati jednadžbu pravca ili neke elemente, npr. koeficijent smjera, mjeru kuta koju pravac zatvara s pozitivnim dijelom osi apcisa, površinu trokuta koju pravac tvori s koordinatnim osima, itd. Primjer: Odredi koeficijent smjera i jednadžbu pravca sa slike ako je kut na slici jednak 120°. . Primijeniti formule za udaljenost točke od pravca i mjeru kuta dvaju pravaca na geometrijske zadatke. Poželjno je koristiti programe dinamičke geometrije kako bi se vizualizirali ključni pojmovi ove cjeline. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija, Fizika (kinematika) i Geografija (geografska mreža).	Preporuke za ostvarenje ishoda Potaknuti učenike da nabroje različite odnose između pravca i kružnice kako bi sami zaključili kako doći do uvjeta dodira pravca i kružnice. Koristiti programe dinamičke geometrije u vizualizaciji odnosa pravca i kružnice te tangente i normale kružnice. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (jednoliko kružno gibanje), Geografija (opseg i veličina Zemlje) i Povijest.

	B.III.7 Učenik primjenjuje jednadžbu elipse, hiperbole i parabole.
	MTP-2.1.1
	opisuje i grafički prikazuje elipsu, hiperbolu i parabolu određuje jednadžbu elipse, hiperbole i parabole iz zadanih elemenata i obrnuto određuje jednadžbu elipse, hiperbole i parabole iz grafičkoga prikaza.
	Ključni sadržaji definicija i jednadžba elipse definicija i jednadžba hiperbole definicija i jednadžba parabole.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti programe dinamičke geometrije kako bi se zorno prikazao izgled svake krivulje i njezinih elemenata. Spomenuti povijesnu važnost krivulja iz vremena starih Grka (čunjosječnice) te učenicima zadati projektne zadatke na teme pomrčina Sunca, gibanje nebeskih tijela, itd. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija, Fizika (Keplerovi zakoni), Geografija (sunčev sustav- gibanja Zemlje) i Povijest.

C Geometrija i mjerenje	C.III.1 Učenik računa s vektorima algebarski i grafički primjenjujući svojstva vektora i operacija s vektorima.
	MTP-2.1.1 MTP-3.1.1
	definira vektore i svojstva vektora izražava vektor kao linearnu kombinaciju vektora prikazuje vektore u koordinatnom sustavu izvodi računske operacije s vektorima algebarski i grafički u ravnini i u koordinatnom sustavu određuje duljinu vektora računa skalarni umnožak vektora primjenjuje svojstva skalarnog umnoška.
	Ključni sadržaji definicija i osnovna svojstva vektora zbrajanje i oduzimanje vektora množenje vektora skalarom kolinearni i nekolinearni vektori jedinični vektor linearna kombinacija vektora prikaz vektora u koordinatnom sustavu skalarni umnožak vektora uvjet okomitosti vektora.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Izvoditi računske operacije s vektorima i njihova svojstva koristiti na primjerima geometrijskih likova u ravnini (trokut, četverokut, pravilni šesterokut) i kasnije u koordinatnome sustavu. Demonstrirati primjere linearne zavisnosti i nezavisnosti vektora analitički i grafički. Naglasiti primjenu skalarnog umnoška kod računanju kuta između dva vektora i okomitosti. Poželjno je koristiti programe dinamičke geometrije kako bi se vizualizirali sadržaji ove tematske cjeline. Sadržaje ove tematske cjeline je moguće korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (sila, struja, električno polje).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.III.1 Učenik primjenjuje osnovne elemente kombinatorike.
	MTP-2.1.3
	koristi osnovne principe prebrojavanja koristi varijacije, permutacije i kombinacije pri rješavanju problemskih zadataka u različitim kontekstima.
	Ključni sadržaji osnovni principi prebrojavanja varijacije bez ponavljanja varijacije s ponavljanjem permutacije bez ponavljanja permutacije s ponavljanjem kombinacije bez ponavljanja kombinacije s ponavljanjem.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenike upoznati s primjerima rješavanja kombinatornih problema gdje se primjenjuju osnovni postupci prebrojavanja ( načelo zbroja i načelo umnoška), varijacije, permutacije i kombinacije. Za potrebe rješavanja zadataka iz kombinatorike potrebno je definirati binomni koeficijent i faktorijele (sadržaji 4.razreda). Povezivati značenje broja varijacija, permutacija i kombinacija sa ili bez ponavljanja sa problemskim situacijama različitog konteksta (lutrija, karte, znamenke, raspored sjedenja, itd.). Pri odabiru odgovarajućeg načela voditi računa je li bitan poredak elemenata i jesu li izabrani svi elementi početnog skupa. Koristiti ilustracije (gdje je to izvedivo) i programe dinamičke geometrije kako bi se lakše došlo do rješenja nekog kombinatornog problema. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija, Biologija (ekološki otisak, raspršenje) i Psihologija (analiza podataka u psihologiji).

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 13

A Skupovi, brojevi i operacije.
A.IV.1

B Algebra
B.IV.1
B.IV.2
B.IV.3
B.IV.4
B.IV.5
B.IV.6
B.IV.7

D Podaci, statistika i vjerojatnost
D.IV.1

A Skupovi, brojevi i operacije.	A.IV.1 Učenik analizira svojstva i odnose među skupovima brojeva te računa s kompleksnim brojevima u trigonometrijskom obliku.
	MTP-1.1.2 MTP-1.2.1
	analizira skup realnih brojeva pretvara kompleksni broj iz algebarskog u trigonometrijski oblik i obrnuto zbraja, oduzima, množi, dijeli i potencira kompleksne brojeve u algebarskom i trigonometrijskom obliku koristeći se po potrebi De Moivreovom formulom.
	Ključni sadržaji realni brojevi i njihova svojstva skup kompleksnih brojeva trigonometrijski oblik kompleksnog broja računske operacije u skupu kompleksnih brojeva De Moivreova formula.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Prije uvođenja trigonometrijskog oblika kompleksnog broja treba ponoviti algebarski oblik kompleksnog broja te prikaz kompleksnog broja u Gaussovoj ravnini. Inzistirati na savladavanju računskih operacija s kompleksnim brojevima u algebarskom i trigonometrijskom obliku. Preporuča se na kreativan način povezati fraktale s kompleksnim brojevima korištenjem IKT-a u obliku nekog projektnog zadatka.

B.IV.1 Učenik dokazuje tvrdnje matematičkom indukcijom.	B.IV.2 Učenik primjenjuje aritmetički i geometrijski niz.	B.IV.3 Učenik računa limes niza.
MTP-2.1.1 MTP-2.3.2	MTP-2.1.1	MTP-2.1.1
opisuje postupak matematičke indukcije koristeći induktivan način zaključivanja dokazuje matematičke tvrdnje (jednakosti, tvrdnje o djeljivosti) računa sa binomnim koeficijentima primjenjuje binomnu formulu.	zapisuje članove niza zadanog početnim članovima ili formulom za opći član niza objašnjava pojam aritmetičkog i geometrijskog niza te zapisuje opći član niza računa zbroj prvih n članova aritmetičkog i geometrijskog niza računa zbroj članova geometrijskog reda primjenjuje aritmetički i geometrijski niz pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.	opisuje pojam limesa niza razlikuje rastući i padajući niz, konvergentan i divergentan niz računa limes niza zadanog općim članom koristeći svojstva limesa.
Ključni sadržaji princip matematičke indukcije primjena matematičke indukcije binomni koeficijenti i Pascalov trokut binomna formula i njena primjena.	Ključni sadržaji pojam i zadavanje niza opći član i zbroj prvih n članova aritmetičkog niza opći član i zbroj prvih n članova geometrijskog niza geometrijski red kamatni račun.	Ključni sadržaji monotoni i omeđeni nizovi limes niza teoremi o limesima.
Preporuke za ostvarenje ishoda Kroz primjere upoznati učenike sa induktivnim i deduktivnim načinom zaključivanja. Preciznim matematičkim jezikom definirati princip i korake matematičke indukcije za dokazivanje tvrdnji koje su istinite za sve prirodne brojeve. Metodu matematičke indukcije primjenjivati na jednostavnijim jednakostima i tvrdnjama o djeljivosti. Uvesti binomnu formulu nakon definiranja binomnog koeficijenta i Pascalovog trokuta te posebnu pažnju pridati razumijevanju kraćeg zapisa binomnog teorema. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Logika (induktivni i deduktivni načini zaključivanja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Uvesti nizove nekim svakodnevnim primjerima (npr. niz kuća neke ulice i njihovo numeriranje) te istaknuti da nizovi mogu biti zadani opisno, rekurzivno i formulom za opći član. Povezati imena nizova s aritmetičkom i geometrijskom sredinom. Istaknuti primjer određivanja zapisa beskonačnoga periodičnog decimalnog broja u obliku razlomka koristeći sumu geometrijskog reda. Naglasiti važnost poznavanja jednostavnog i složenog kamatnog računa u svakodnevnom životu. Spomenuti povijesnu važnost nizova i redova kroz neke primjere kao što su: Fibonaccijev niz, legenda o postanku šaha i Zenonov paradoks o Ahileju i kornjači. Moguće je zadati projektni zadatak povezan s ovim temama. Koristiti se programima dinamične geometrije (npr. grafičko predstavljanje Fibonaccijevog niza, primjene aritmetičkog i geometrijskog niza). Sadržaje ove tematske cjeline je moguće korelirati međupredmetnom temom Poduzetnost (npr. organizirati nastavnu aktivnost "Život s kreditom") te sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (ekologija), Informatika (jednodimenzionalne strukture podataka) i Likovna umjetnost (kompozicija slike).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ispisivati članove niza na brojevnom pravcu te uočavati postojanje limesa ukoliko se beskonačno mnogo članova tog niza nalazi unutar nekog po volji malog intervala, a konačan broj njih izvan njega. Prije računanja limesa niza zadanog formulom za opći član, pokušati predvidjeti rješenje raspisivanjem članova niza. Po mogućnosti se koristiti dostupnim interaktivnim programima i alatima pri vizualizaciji limesa niza na brojevnom pravcu.

B.IV.4 Učenik analizira svojstva funkcija zadanih analitički ili grafički.	B.IV.5 Učenik računa limes funkcije.	B.IV.6 Učenik interpretira i računa derivacije funkcija.
MTP-2.1.1	MTP-2.1.1	MTP-2.1.3
objašnjava pojmove vezane uz funkcije određuje prirodnu domenu i sliku funkcije zadane analitički ili grafički prepoznaje bijektivne funkcije određuje kompoziciju dviju funkcija određuje inverznu funkciju skicira graf inverzne funkcije crta grafove elementarnih funkcija i ispituje njihova svojstva uočava svojstva funkcija promatranjem grafova funkcija.	računa limes u točki i u beskonačnosti koristeći svojstva limesa funkcija određuje neprekidnost funkcije prikazane analitički ili grafički.	povezuje derivaciju s koeficijentom smjera tangente i brzinom izvodi derivaciju linearne i kvadratne funkcije po definiciji određuje derivacije funkcija primjenjujući pravila deriviranja primjenjuje formulu za derivaciju složene funkcije računa derivacije višeg reda.
Ključni sadržaji pojam i zadavanje funkcije domena, kodomena i slika funkcije bijekcija svojstva funkcija (parnost, periodičnost i monotonost) inverzna funkcija kompozicija funkcija grafički prikazi funkcija.	Ključni sadržaji limes funkcije neprekidne funkcije.	Ključni sadržaji problem tangente i brzine derivacija funkcije u točki derivacija zbroja, razlike, umnoška i kvocijenta funkcija derivacije elementarnih funkcija derivacija složene funkcije derivacije višeg reda.
Preporuke za ostvarenje ishoda Tražiti precizne definicije pojma funkcije, domene, kodomene i slike funkcije. Koristiti nazive prirodna domena ili prirodno područje definicije funkcije. Objasniti kako pomoću vertikalnog testa provjeriti je li neki skup točaka predstavlja graf neke funkcije. Koristiti horizontalni test za ispitivanje injektivnosti na grafu funkcije. Za ispitivanje surjektivnosti koristiti se činjenicom da je kod surjektivne funkcije slika funkcije jednaka kodomeni. Skicirati graf inverzne funkcije koristeći činjenicu da su grafovi međusobno inverznih funkcija simetrični u odnosu na pravac y=x. Po mogućnosti koristiti se programima dinamične geometrije za ponavljanje grafova elementarnih funkcija i njihovih svojstava ili zadati učenicima da ih u bilježnici nacrtaju za domaću zadaću. Ponoviti grafove sljedećih funkcija: linearna, funkcija apsolutne vrijednosti, kvadratna, logaritamska i eksponencijalna, trigonometrijske funkcije. Upoznati učenike s racionalnom i iracionalnom funkcijom: . Po mogućnosti koristiti translacije grafova pri crtanju složenijih grafova. Predstaviti složenu funkciju preko jednostavnih funkcija. (Primjer: Odredite elementarne funkcije f(x) i g(x) takve da je h(x)=(f∘g)(x) ako je Kroz projektni zadatak učenici mogu analizirati razvoj funkcija kroz povijest. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (plinski zakoni, električno polje, mehanika, s-t graf) i Informatika (programiranje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Prikladno odabrati grafički, tablični ili analitički prikaz funkcija za objašnjenje limesa (granične vrijednosti) funkcije. Naglasiti da je pojam neprekidnosti povezan uz točke iz prirodne domene Kroz projektni zadatak učenici mogu istražiti neprekidnost Dirichletove funkcije i signum funkcije. Preporuča se upotreba IKT-a za bolje razumijevanje limesa i neprekidnosti funkcija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Po mogućnosti problem tangente predstaviti programom dinamične geometrije. Pri geometrijskoj interpretaciji derivacije prikazati vezu prirasta varijable i funkcije sa derivacijom u točki. Spomenuti povijest razvoja diferencijalnog računa. Po mogućnosti izvesti jedno od pravila deriviranja po definiciji derivacije. Uz izvod derivacije linearne i kvadratne funkcije po definiciji, upoznati učenike s formulama za deriviranje potencije, trigonometrijskih funkcija, eksponencijalne i logaritamske funkcije. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika kroz predstavljanje problema brzine.

	B.IV.7 Učenik primjenjuje derivacije pri ispitivanju funkcija i crtanju grafa funkcija.
	MTP-2.1.3
	određuje jednadžbu tangente i normale u točki grafa funkcije određuje intervale monotonosti i ekstreme funkcija koristeći derivacije crta grafove polinoma i racionalnih funkcija primjenjuje derivacije pri rješavanju problemskih zadataka različitih konteksta.
	Ključni sadržaji tangenta i normala na graf funkcije rast i pad funkcije, ekstremi tijek funkcije crtanje grafa funkcije primjene derivacija u problemskim zadacima.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri ispitivanju funkcija i crtanju grafova funkcija birati polinome drugog, trećeg ili četvrtog stupnja, a racionalne funkcije takve da u brojniku i nazivniku budu polinomi najviše drugog stupnja. Utvrditi postupak ispitivanja tijeka funkcije prije grafičkog prikaza: odrediti prirodnu domenu, nultočke (ukoliko postoje), sjecište s osi ordinata, ispitati parnost, odrediti asimptote, odrediti intervale monotonosti i stacionarne točke, odrediti ekstreme (tablično ili pomoću druge derivacije) te popuniti tablicu tijeka funkcije. U ovaj postupak moguće je uvrstiti još dva koraka: tablično odrediti predznak funkcije te pronaći intervale konveksnosti i konkavnosti. Po mogućnosti vizualizirati crtanje grafova korištenjem programa dinamične geometrije. Predstaviti primjenu derivacija kroz neke problemske situacije kao što su sljedeći primjeri: 1. Pretpostavimo da neka tvrtka procjenjuje da su ukupni dnevni troškovi izraženi u novčanim jedinicama proizvodnje x komada nekog proizvoda zadani formulom: a) Odredite derivaciju zadane funkcije i obrazložite što predstavlja ta funkcija. b) Izračunajte C`(100) i obrazložite rezultat. 2. Od pravokutnog kartona duljina stranica 10 cm i 6 cm napraviti otvorenu kutiju najvećeg volumena. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (brzina kemijske reakcije) i Biologija (genetika, ekologija), te međupredmetnom temom Poduzetnost (ekonomska pismenost).

D Podaci, statistika i vjerojatnost	D.IV.1 Učenik tumači i računa vjerojatnost događaja.
	MTP-4.2.1
	definira operacije s događajima prikazujući ih Vennovim dijagramima koristi vjerojatnosno stablo za izračun vjerojatnosti događaja razlikuje zavisne i nezavisne događaje računa vjerojatnost događaja koji se ponavljaju primjenjuje uvjetnu vjerojatnost.
	Ključni sadržaji prebrojavanje i vjerojatnost nezavisnost događaja vjerojatnosno stablo uvjetna vjerojatnost.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti vjerojatnosno stablo gdje je god moguće, jer pomoću njega računamo broj mogućih ishoda na pregledan način. Koristiti tablice ili dijagrame kako bi kreirali prostor elementarnih događaja dvaju nezavisnih događaja. Primjer: Tri strijelca gađaju metu. Prvi pogađa u 80% gađanja, drugi u 90% , a treći u 75% gađanja. Odredi vjerojatnost da meta bude pogođena točno dva puta? Spomenuti primjenu vjerojatnosti u igrama na sreću, izračunima vremenske prognoze, usporedbi DNK nizova, računalnim simulacijama itd. Moguće je zadati projektne zadatke uz navedene teme. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je korelirati sa sadržajima nastavnog predmeta: Kemija (pokusi i eksperimenti) i Biologija (ekologija).

Biologija

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Osnovno
VIII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Organiziranost živog svijeta
A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3

B Procesi i međuovisnosti u živom svijetu
B.VIII.1
B.VIII.2
B.VIII.3

C Prirodoznanstveni pristup
C.VIII.1
C.VIII.2
C.VIII.3

A.VIII.1 Učenik opisuje viruse.	A.VIII.2 Učenik razlikuje i uspoređuje tipove stanica i tkiva.	A.VIII.3 Učenik razvrstava živi svijet u skupine.
BIO-1.1.1	BIO-2.1.2	BIO-1.1.3
opisuje građu virusa definira pojam stanični parazit uspoređuje obilježja virusa s obilježjima žive i nežive prirode navodi bolesti uzrokovane virusima i načine liječenja.	uspoređuje građu autotrofne i heterotrofne stanice razlikuje vrste tkiva i stanica povezuje građu s funkcijom stanice navodi dijelove stanica definira dijelove stanica opisuje građu biljnih i životinjskih tkiva.	razlikuje osnovne predstavnike sistematskih kategorija opisuje citološke, histološke i anatomske osobine živih bića prema stupnju složenosti nabraja carstva i skupine živih bića prepoznaje evolucijske napretke kod složenijih organizama.
Ključni sadržaji građa virusa stanični paraziti viroze kristalizacija cijepljenje.	Ključni sadržaji autotrofna stanica, heterotrofna stanica sličnosti i razlike autotrofne stanice tvorna tkiva, trajna tkiva vrste i uloge trajnih i tvornih tkiva, epitelno tkivo, vezivno tkivo, mišićno tkivo, živčano tkivo.	Ključni sadržaji raznovrsnost i razvrstavanje živoga svijeta u domene i carstva živoga svijeta osnovne razlike između carstava živoga svijeta Carstvo Arhebakterija, Eubakterija, Protoktista, Gljiva, Biljaka i Životinja domene Arheja, Bakterija i Eukariota.
Preporuke za ostvarenje ishoda Za podučavanje ove lekcije bi bilo dobro pronaći ili izraditi animaciju prikaza različitih tipova zaraze virusima, npr. kapljična zaraza. Za obradu ove lekcije bi bilo poželjno pored animacije koristiti i PowerPoint prezentaciju ili bilo kakav drugi prikaz virusa da bi učenicima približili i građu i djelovanje virusa. Za razlikovanje viroza koje su česte kod ljudi bilo bi dobro pronaći fotografije različitih manifestacija tih viroza kako bi ih učenici mogli prepoznati na sebi, npr. vodene kozice, ospice, herpes, itd. Za prikaz građe virusa moguće je izraditi model virusa od plastelina, stiropora ili iskorištenog materijala iz okruženja, npr. lopte, te povezati s recikliranjem i ekologijom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (prikaz modela, grafički prikaz).	Preporuke za ostvarenje ishoda Budući da se nastavna cjelina Stanica obrađuje u prethodnim godinama učenja poželjno je ponoviti naučeno o stanici i definirati što se točno novo obrađuje u novim nastavnim jedinicama. Različite stanice i tkiva bi bilo dobro mikroskopirati koristeći svježe uzorke biljnih i životinjskih stanice, kao i tkiva koje je moguće uzeti na satu (npr. epitelno tkivo sluznice usne šupljine) ili donijeti tkiva u školu (npr. hrskavica) ili iskoristiti trajna tkiva ukoliko ih škola posjeduje. Prikaze stanica, dijelova stanica i tkiva bi bilo dobro prikazati PowerPoint prezentacijom i dati učenicima zadatak izrade modela dijelova stanica i tkiva s naznačenim ulogama, npr. izrada mitohondrija, jezgre ili kloroplasta od plastelina, gline, stiropora ili obnovljivih materijala. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Likovna kultura (metode crtanja), Fizika (tlak), Tehnička kultura (prostorna projekcija, poprečni presjek, trodimenzionalno modeliranje) i Informatika (prikaz 3D modela, grafički prikaz).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ukoliko je to moguće, učenike se može izvesti u školsko dvorište i vrt u potragu za različitim vrstama, te ih razvrstati u carstva i skupine. Bitno je povezati građu tijela s funkcijom kao i evolucijski napredak između skupina i navoditi učenike na razmišljanje, analiziranje i povezivanje skupina. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (carstva), Matematika (računske operacije), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (tablični i grafički prikaz).

B.VIII.1 Učenik povezuje građu i ulogu organa i organskih sustava kod različitih organizama.	B.VIII.2 Učenik objašnjava i primjenjuje mjere prevencije u cilju očuvanja vlastitog zdravlja.	B.VIII.3 Učenik objašnjava i povezuje procese u stanicama i tkivima.
BIO-3.1.3	BIO-4.3.1	BIO-2.1.2
povezuje funkciju organa i organskih sustava nabraja funkcije vezane za određene organe i organske sustave definira procese u organima i organskim sustavima razlikuje procese u tijelu organizama na osnovi morfologije, anatomije i fiziologije kod pojedinih grupa živih bića objašnjava evolucijski napredak kod pojedinih skupina živih bića.	navodi patogene predstavnike različitih sistematskih skupina opisuje patogene predstavnike različitih sistematskih skupina nabraja mjere zaštite od patogenih predstavnika prepoznaje važnost odgovornog ponašanja čovjeka prema drugim živim bićima.	navodi uloge organela u stanici povezuje građu i funkciju stanice povezuje građu tkiva s funkcijom tkiva opisuje procese u različitim tkivima opisuje procese gibanja tvari kroz stanicu.
Ključni sadržaji razlike među predstavnicima svih skupina živih bića razvoj od jednostavnih organizama prema složenijima - jednostaničnih do mnogostaničnih razvoj organa i organskih sustava evolucijski napredak.	Ključni sadržaji imenovati organizme koji uzrokuju bolesti - bakterije, praživotinje, plošnjaci, oblići, itd. načini prevencije i očuvanja od patogena.	Ključni sadržaji uloge organela stanično disanje sinteza bjelančevina upravljanje stanicom fotosinteza difuzija osmoza razmnožavanje oprašivanje oplodnja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Za obradu ovih nastavnih sadržaja bilo bi poželjno imati živi uzorak i na njemu odraditi prikaze i sekcije svih bitnih karakteristika. Ukoliko to nije moguće, može se iskoristiti prezentacija, animacija ili film. Za racionaliziranje anatomije, morfologije i fiziologije bilo bi dobro izraditi modele ili plakate s označenim dijelovima i procesima u tijelu. Također se može tabelarno pratiti evolucijski razvoj između skupina. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (Ustroj živog svijeta, jednostanični i višestanični životni oblici, Biljne i životinjske stanice, tkiva i organi, Osnovno strukturalno i funkcionalno ustrojstvo biljnog i životinjskog organizma), Matematika (računske operacije), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (grafički i tablični prikaz, prikaz 3D modela).	Preporuke za ostvarenje ishoda Audio-vizualni prikaz npr. film, projekcija, animacija bi najbolje mogli približiti djelovanje patogena na organizam. Također bi bilo poželjno i čitanje članaka iz novina i iz drugih medija, ili navođenje primjera iz vlastitog iskustva da bi se učenicima ukazalo na učestalost zaraza ukoliko se ne pridržavaju mjera opreza (veterinarska kontrola mesa, pranje ruku, briga o ljubimcima i domaćim životinjama). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (virusi, bakterije, bolesti čovjeka, čovjek i zdravlje, utjecaj čovjeka na okoliš, pravilna prehrana, zdrave životne navike) i Informatika (tablični prikaz).	Preporuke za ostvarenje ishoda Audio-vizualni prikaz npr. film, projekcija i animacija omogućuju lakše uočavanje procesa u tijelu. Te procese moguće je prikazati i crtežom ili plakatom, ili učiniti vježbu za prikaz difuzije i osmoze. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (ustroj živog svijeta, protok energije u biljnoj i životinjskoj stanici, ), Fizika (Energija i njezini oblici), Kemija (Kemijske reakcije), Matematika (računske operacije), Likovna kultura (metode crtanja) i Informatika (tablični i grafički prikaz).

C.VIII.1 Učenik istražuje biosistematiku.	C.VIII.2 Učenik procjenjuje važnost endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta s naših područja.	C.VIII.3 Učenik izvodi vježbe iz citologije i histologije.
BIO-1.4.3	BIO-1.3.2	BIO-3.4.4
definira pojmove i pojave vezane za biosistematiku prikuplja podatke iz pouzdanih izvora vezanih za biosistematiku prikazuje grafički, shematski ili crtežom prikupljene podatke izvještava pisanim radom ili usmeno o svom istraživanju.	uspoređuje endemske, ugrožene i zaštićene organizme s naših prostora objašnjava važnost endemskih, ugroženih i zaštićenih vrsta za bioraznolikost uspoređuje bioraznolikost naših područja s područjima drugih dijelova Zemlje.	izvodi mikroskopiranje autotrofnih i heterotrofnih stanica prepoznaje na mikroskopskom prikazu ili crtežu autotrofnu i heterotrofnu stanicu izvodi mikroskopiranje različitih tkiva prepoznaje tkivo na prikazu ili crtežu.
Ključni sadržaji istraživanje bliske okoline u cilju prikupljanja podataka vezano za biosistematiku predstavljanje podataka (grafovi, crteži, tablice, izračuni).	Ključni sadržaji endemske, ugrožene i zaštićene vrste bioraznolikost naših područja Crvena knjiga zaštićenih vrsta.	Ključni sadržaji mikroskopiranje svježih i trajnih preparata pripravljanje svježeg preparata.
Preporuke za ostvarenje ishoda U sklopu ovih nastavnih sadržaja najbolje bi bilo provesti terensku nastavu na područjima koja su bliska. Prikupiti podatke, usporediti ih i razvrstati. Tablično prikazivanje ili prikazivanje shemom bi učenicima olakšalo pamćenje podjele živoga svijeta. Te prikaze bi bilo poželjno izraditi računalno i na taj način povezati gradivo s informatikom ili, ako škola nema mogućnosti, može se i nacrtati i obojati različitim bojama. Poželjno je i donijeti predstavnike skupina u školu i na njima učiti osnovna obilježja. Ukoliko to nije moguće, mogu se koristiti i trajni mikroskopski preparati, prikazi prezentacijom ili filmom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Geografija (međuovisnost u prirodnoj sredini, biljni i životinjski svijet, bioraznolikost), Matematika (računske operacije), Fizika (plinovi, tlak, kapljevine), Informatika (grafički i tablični prikaz), Hrvatski jezik (nazivlje) i Likovna kultura (metode crtanja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ako je to moguće provesti terensku nastavu područja koja su bliska, a imaju zaštićena područja i vrste. Fotografirati vrste i razvrstati ih prema sistematici ili izraditi herbar. Moguće je pronaći u enciklopedijama zaštićene vrste ili na internetu te ih pokazati učenicima. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (bioraznolikost, zaštićene vrste), Geografija (bioraznolikost, prirodno geografska obilježja, biljni i životinjski svijet), Matematika (računske operacije), Fizika (energija, tlak), Informatika (tablični i grafički prikaz) i Hrvatski jezik (nazivlje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Naglasiti razlike između stanica i tkiva koristeći se projekcijom, animacijom ili grafičkim prikazom. Mikroskopirati svježe ili trajne preparate stanica ili tkiva, istaknuti razlike i usmjeriti na povezanost stanica i tkiva. Moguće je izraditi i modele od iskorištenih materijala ili napraviti prikaze crtežom ističući dijelove. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Matematika (računske operacije), Fizika (energija, optika), Kemija (kemijske reakcije), Likovna kultura (metode crtanja, modeliranje), Tehnička kultura (prostorna projekcija, poprečni presjek, trodimenzionalno modeliranje) i Informatika (tablični i grafički prikaz, 3D modeli).

Osnovno
IX

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

A Organiziranost živog svijeta
A.IX.1
A.IX.2
A.IX.3

B Procesi i međuovisnosti u živom svijetu
B.IX.1
B.IX.2
B.IX.3
B.IX.4

C Prirodoznanstveni pristup
C.IX.1
C.IX.2
C.IX.3

A.IX.1 Učenik povezuje građu i uloge stanica, tkiva i organa.	A.IX.2 Učenik objašnjava zakonitosti nasljeđivanja osobina i promjena genetičkog materijala.	A.IX.3 Učenik razlikuje mutacije i modifikacije procjenjujući značaj genetike za ljudski život.
BIO-4.1.1	BIO-4.2.1 BIO-4.2.2	BIO-4.2.3 BIO-4.2.4
navodi obilježja živih bića opisuje vrste stanica, njihovu građu te ustroj tkiva povezuje građu tkiva sa stanicama od kojih je građeno navodi vrste tkiva i njihovu ulogu u organizmu.	definira pojmove gen, genetika, genotip, kromosom i nasljeđivanje opisuje građu DNA, RNA, gena i kromosoma razlikuje DNA, RNA, gene i kromosome razlikuje dominantne i recesivne gene na primjerima Mendelovih zakona u cilju praćenja nasljeđivanja osobina uspoređuje građu i funkciju gena i kromosoma.	definira mutacije kao promjene na genima i kromosomima navodi primjere mutacija i modifikacija kod biljaka, životinja i čovjeka iz okruženja u kojem živi i osobnog iskustva povezuje mutacije i modifikacije s utjecajima iz okoliša i nastankom novih osobina prepoznaje mutagene faktore u cilju očuvanja vlastitog zdravlja opisuje značaj i dostignuća genetike, genetičkog inženjeringa i biotehnologije s drugim znanostima, biotehnologijom i društvom objašnjava primjenu znanja i otkrića iz genetičkog inženjeringa i biotehnologije u cilju unaprjeđenja kvalitete života.
Ključni sadržaji karakteristike živih bića organeli stanica tkivo.	Ključni sadržaji gen dominantni i recesivni geni genetika genotip kromosom nasljeđivanje Mendelovi zakoni.	Ključni sadržaji gen kromosom genotip mutacije modifikacije genetika genetički inženjering biotehnologija.
Preporuke za ostvarenje ishoda U ovoj tematskoj cjelini poželjno je obuhvatiti gradivo prijašnjih razreda o građi i ulogama staničnih dijelova i stanica kroz videa ili PowerPoint prezentaciju i tako uvesti učenike u procese koji se događaju na razini stanice. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa, organiziranost živih bića), Kemija (kemijske reakcije), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).	Preporuke za ostvarenje ishoda U ovoj nastavnoj cjelini ključno je razumijevanje osnova nasljeđivanja koje se može prikazati jednostavnim zadatcima iz genetike. Analizom potomaka u zadatcima ili na konkretnim primjerima objasniti fenotip i genotip. Moguće je i prikazati na fotografijama primjere nekih nasljednih bolesti i poremećaja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih organizama), Informatika (3D prikaz), Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja) i Matematika (računske operacije).	Preporuke za ostvarenje ishoda Uputa je da se nastavne jedinice iz genetike kao što su nasljeđivanje, mutacije i modifikacije objašnjavaju uz pomoć prezentacija sa slikama, videima ili animacijama te rješavanjem jednostavnih zadataka iz nasljeđivanja, kako bi bile jednostavnije i jasnije. Poželjno je napraviti izlet u lokalnu tvornicu, laboratorij ili zavod u kojima bi se učenicima predstavile osnove biotehnologije i genetičkog inženjeringa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Kemija (kemijske tvari, kemijske reakcije), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).

B.IX.1 Učenik objašnjava životno važne procese na razini stanice.	B.IX.2 Učenik objašnjava životne procese na razini cijelog organizma.	B.IX.3 Učenik objašnjava mjere prevencije u cilju očuvanja vlastitog zdravlja.
BIO-4.2.1 BIO-4.2.2	BIO-4.1.2 BIO-4.1.3	BIO-4.3.1 BIO-4.3.2
opisuje proces nastanka RNA iz DNA te proteina iz RNA opisuje proces nastanka kromosoma definira pojave od životne važnosti na razini stanice objašnjava i razlikuje proces mitoze i mejoze objašnjava proces staničnog disanja.	razlikuje spolno i nespolno razmnožavanje povezuje građu i funkcije organa i sustava organa povezuje pravilan rad pojedinih organa s održanjem homeostaze.	opisuje utjecaj načina života i higijenskih navika na očuvanje zdravlja svih sustava organa u tijelu navodi važnost zdrave prehrane za pravilno funkcioniranje organizma i održavanje homeostaze navodi važnost redovitih liječničkih pregleda.
Ključni sadržaji DNA RNA kromosom mitoza mejoza stanično disanje sinteza bjelančevina.	Ključni sadržaji stanica tkivo organ organski sustav homeostaza spolno i nespolno razmnožavanje.	Ključni sadržaji zdravlje prevencija higijena tijela zdrava prehrana odgovorno spolno ponašanje homeostaza.
Preporuke za ostvarenje ishoda Većina životno važnih procesa koji se odvijaju na razini stanice su neshvatljivi i apstraktni za učenike osnovne škole. Zato je važno prikazati ih i objasniti pomoću videa ili animacija. Preporučuje se napraviti svježe mikroskopske preparate u kojim će se vidjeti različite faze staničnih dioba. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih organizama), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).	Preporuke za ostvarenje ishoda U ovoj nastavnoj cjelini obrađuju se svi sustavi organa u ljudskom tijelu pa je važno naglašavati i analizirati njihovu međuovisnost, uspoređivati njihovu građu s drugim skupinama kralježnjaka i pratiti evolucijski napredak te navesti najčešće bolesti istih. Građu organskih sustava, uloge i njihov položaj u tijelu moguće je objasniti preko modela, videa, animacija, fotografija, plakata ili prezentacija. Bolesti različitih organa moguće je objasniti pomoću prezentacija, slika, videa, mikroskopiranjem uzročnika bolesti ili zaraženog tkiva. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa organizma), Fizika (energija), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Informatika (grafički prikaz, 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenike treba poticati na zdrav način života kroz različite sportske aktivnosti, referate, ankete, rasprave, prikazivanjem videa i PPT prezentacija. Učenici mogu, uz pomoć nastavnika, provesti jednostavnija istraživanja o pravilnoj prehrani, važnosti bavljenja sportom ili o higijeni tijela koja bi prezentirali ostalim učenicima njihove škole. Poželjno bi bilo da nastavnik svojim zdravim načinom života (npr. bavljenjem sportom) bude primjer učenicima koji će se ugledati na njega. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (čovjek i zdravlje, sport, očuvanje okoliša, pravilna prehrana), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Informatika (tablični i grafički prikaz), Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja), Tjelesna i zdravstvena kultura (tjelesne vježbe, sportovi, pravilna prehrana) i Matematika (omjeri hranjivih tvari).

	B.IX.4 Učenik povezuje građu organa s ulogama koje obavljaju u svim organskim sustavima.
	BIO-4.1.2
	razlikuje organe i organske sustave određujući njihov položaj u tijelu analizira građu i ulogu organa i organskih sustava povezuje građu organa i organskih sustava s ulogama koje obavljaju navodi najčešća oboljenja organa i organskih sustava (način oboljenja, uzročnike, simptome i mjere zaštite) navodi mjere opreza i zaštite najčešćih poremećaja i oboljenja organa i organskih sustava.
	Ključni sadržaji organi organski sustav bolesti organa simptomi bolesti mjere zaštite.
	Preporuke za ostvarenje ishoda U ovoj nastavnoj cjelini obrađuju se svi sustavi organa u ljudskom tijelu pa je važno naglašavati i analizirati njihovu međuovisnost, uspoređivati njihovu građu s drugim skupinama kralježnjaka, pratiti evolucijski napredak te navesti najčešće bolesti istih. Građu organskih sustava, uloge i njihov položaj u tijelu moguće je objasniti preko modela, videa, slika, plakata ili prezentacija. Bolesti različitih organa moguće je objasniti pomoću prezentacija, slika, videa, mikroskopiranjem uzročnika bolesti ili zaraženog tkiva. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih organizama, sistematika), Kemija (kemijske reakcije, kemijski spojevi, tvari), Informatika (tablični, grafički i 3D prikaz) i Likovna kultura (metode crtanja).

C.IX.1 Učenik izvodi praktične vježbe iz citologije i histologije čovjeka.	C.IX.2 Učenik analizira postanak i podrijetlo čovjeka.	C.IX.3 Učenik provodi praktične vježbe o prevenciji i pružanju prve pomoći.
BIO-4.4.1 BIO-4.4.4	BIO-4.2.5 BIO-4.2.6	BIO-4.4.3
razlikuje kontrolni i probni uzorak postavlja hipotezu donosi zaključke na osnovi istraženog izrađuje preparate za mikroskopiranje različitih vrsta stanica promatra svježe i trajne preparate stanica, staničnih dioba i tkiva pomoću mikroskopa.	prepoznaje različite predstavnike evolucijske linije čovjeka unosi i prikazuje podatke prikupljene istraživanjima prezentira podatke pismeno i/ili usmeno.	nabraja sredstva i pomagala potrebna za pružanje prve pomoći izvodi praktične vježbe iz pružanja prve pomoći kod različitih povreda i stanja prepoznaje različita bolesna stanje i povrede primjenjuje osnovna pravila trijažnog postupka na primjerima navodi važnost pružanja prve pomoći.
Ključni sadržaji citologija histologja anatomija fiziologija istraživanje uzorak preparat pokus tablice grafovi.	Ključni sadržaji evolucija evolucija čovjeka.	Ključni sadržaji prva pomoć trijaža prevencija zdravlje.
Preporuke za ostvarenje ishoda Nastava biologije u svim svojim aspektima omogućuje pristup učenju i poučavanju kroz upotrebu metoda praktičnoga rada. Pokusi i jednostavni istraživački radovi odličan su način učenja, jer kod učenika povećavaju motivaciju, čine nastavni proces zabavnijim i zanimljivijim, a doprinose i razvoju brojnih vještina. Poželjno je da se na satima nastavnog predmeta Biologija izvodi što više pokusa, kako bi se kod učenika razvijala kreativnost, motivacija, logičko zaključivanje, kritičko mišljenje, komunikacija, odgovorno ponašanje, itd. Ako učitelj nema uvjete za izvođenje pokusa, isti se mogu prikazati preko videa i prezentacija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (stanična građa), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Fizika (energija, tlak, osmoza, difuzija), Geografija (živi svijet), Informatika (grafički i 3D prikaz), Matematika (računske operacije), Hrvatski jezik (nazivlje i izražavanje), Strani jezik (strani izrazi) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastava biologije u svim svojim aspektima omogućuje pristup učenju i poučavanju kroz upotrebu metoda praktičnog rada. Pokusi i jednostavni istraživački radovi odličan su način učenja jer kod učenika povećavaju motivaciju, čine nastavni proces zabavnijim i zanimljivijim, a doprinose i razvoju brojnih vještina. Poželjno je da se na satima nastavnog predmeta Biologija izvodi što više pokusa, kako bi se kod učenika razvijala kreativnost, motivacija, logičko zaključivanje, kritičko mišljenje, komunikacija, odgovorno ponašanje, itd. Ako učitelj nema uvjete za izvođenje pokusa, isti se mogu prikazati preko videa i prezentacija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (živi svijet, podrijetlo vrsta, sistematika živog svijeta), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Fizika (energija), Geografija (bioraznolikost, živi svijet), Informatika (grafički i 3D prikaz), Matematika (računske operacije, sudovi), Hrvatski jezik (izražavanje), Strani jezik (strani izrazi) i Likovna kultura (metode crtanja i modeliranja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastava biologije u svim svojim aspektima omogućuje pristup učenju i poučavanju kroz upotrebu metoda praktičnog rada. Pokusi i jednostavni istraživački radovi odličan su način učenja jer kod učenika povećavaju motivaciju, čine nastavni proces zabavnijim i zanimljivijim, a doprinose i razvoju brojnih vještina. Poželjno je da se na satima nastavnog predmeta Biologija izvodi što više pokusa, kako bi se kod učenika razvijala kreativnost, motivacija, logičko zaključivanje, kritičko mišljenje, komunikacija, odgovorno ponašanje, itd. Ako učitelj nema uvjete za izvođenje pokusa, isti se mogu prikazati preko videa i prezentacija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda (građa živih bića, zdravlje), Kemija (tvari, kemijske reakcije), Fizika (energija, tlak), Geografija (zdravlje i okoliš), Informatika (grafički prikaz), Matematika (računske operacije), Hrvatski jezik (izražavanje), Strani jezik (strani izrazi) i Likovna kultura (metode crtanja).

Srednje
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 3

A Organiziranost živoga svijeta
A.I.1
A.I.2

B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.I.1
B.I.2
B.I.3

C Energija u živome svijetu
C.I.1
C.I.2

D Prirodoznanstveni pristup
D.I.1
D.I.2
D.I.3

A Organiziranost živoga svijeta	A.I.1 Učenik objašnjava nova svojstva različitih organizacijskih razina živog svijeta.	A.I.2 Učenik opisuje građu i ulogu virusa i specijalizaciju stanica u složenijim sustavima.
	BIO-1.3.1	BIO-1.2.1
	razlikuje organizacijske razine navodeći primjere i načela sistematike klasificira biljne i životinjske vrste iz neposrednog okruženja primjenjujući načela sistematike.	sistematizira viruse prema tipu nukleinske kiseline i navodi parazitska obilježja virusa povezuje građu te uloge staničnih dijelova uspoređuje prokariotsku i eukariotsku stanicu objašnjava građu stanične membrane povezujući je s ulogama u različitim stanicama povezuje građu i uloge tkiva uspoređuje uloge dijelova jednostaničnoga organizma s razvojem organskih sustava u višestaničnom organizmu analizira ulogu bakterija i virusa u živom svijetu.
	Ključni sadržaji klasificiranje živoga svijeta organizacijske razine: jedinka, populacija, životna zajednica, ekosustav, biosfera.	Ključni sadržaji virusi i bakterije u živom svijetu građa prokariotske i eukariotske stanice građa i uloga staničnih dijelova specijalizacija stanica od jednostaničnih do višestaničnih organizama građa i uloga tkiva.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Za učinkovitije usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se izrada grafičkih prikaza organizacijskih razina. Aktivnosti je nužno provesti kroz praktični rad te potencirati zornost u nastavi, učenjem na temelju promatranja npr. zbirka kukaca, herbarij, algarij. Preporučuje se i terenska nastava, rad u botaničkom vrtu te intenziviranje nastave u prirodi. Preporučuje se i učenje na principu crtanja te uočavanja složenosti organizacijskih razina na temelju crteža. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Latinski jezik (nazivlje različitih organizama).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se korištenje simulacija, videoisječaka ili animacija u cilju povećanja zanimanja i motiviranosti učenika. Također, poželjna je izrada modela prokariotske i eukariotske stanice, kromosoma ili njihovo crtanje. Praktični rad, mikroskopiranje prokariotskih stanica i različitih vrsta eukariotskih stanica/tkiva omogućuje povezivanje teorije te njenu primjenu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije) i Fizika (optika).

B.I.1 Učenik objašnjava životni i stanični ciklus eukariota.	B.I.2 Učenik analizira mehanizme održavanja homeostaze.	B.I.3 Učenik povezuje narušavanja homeostaze i zdravlja s promjenama okolišnih uvjeta.
BIO-1.2.1	BIO-1.2.1	BIO-1.2.1
analizira životni ciklus eukariota analizira stanični ciklus eukariota uspoređuje izradom modela faze mitoze i mejoze.	povezuje ulogu staničnih organela u održavanju homeostaze objašnjava ulogu nukleinskih kiselina u prijenosu informacija koje reguliraju životne procese identificira mehanizam alergijske reakcije kao dio imunološkog odgovora organizma povezuje značaj zdravih životnih navika s očuvanjem zdravlja.	povezuje ulogu staničnih organela u održavanju homeostaze uspoređuje razlike u načinima održavanja homeostaze u jednostaničnih i višestaničnih organizama objašnjava ulogu nukleinskih kiselina u prijenosu informacija koje reguliraju životne procese razumije mehanizam alergijske reakcije kao dio imunološkog odgovora organizma povezuje značaj zdravih životnih navika s očuvanjem zdravlja.
Ključni sadržaji životni ciklus stanični ciklus stanična dioba mitoza mejoza mikroskopiranje gotovih preparata različitih eukariotskih stanica i tkiva.	Ključni sadržaji uloga staničnih organela u regulaciji homeostaze uloga nukleinskih kiselina u prijenosu informacija značaj homeostaze kao imunološkog odgovora na alergijske reakcije razvijanje zdravih životnih navika s ciljem očuvanja zdravlja.	Ključni sadržaji uloga staničnih organela u regulaciji homeostaze uloga nukleinskih kiselina u prijenosu informacija značaj homeostaze kao imunološkog odgovora na alergijske reakcije razvijanje zdravih životnih navika s ciljem očuvanja zdravlja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Za učinkovitije usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se mikroskopiranje preparata i usporedba građe prokariotske i eukaritske stanice. Preporučuje se zornost u nastavi učenjem na temelju promatranja modela biljne i životinjske stanice isticanjem osnovnih dijelova stanice i principa građe. Povezati građu i uloge stanice u organizmu. Korištenje simulacija, video isječaka ili animacija. Crtanje biljne i životinjske stanice. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (optika), Matematika (računske operacije), Likovna umjetnost (crtanje objekata) i Informatika (prikaz modela u 3D).	Preporuke za ostvarenje ishoda Za učinkovitije razumijevanje mehanizama održavanja homeostaze preporučuje se korištenje video materijala. Preporučuje se učenje na principu crtanja građe nukleinskih kiselina s naglaskom na način prijenosa informacija. Preporučuje se aktivnost izrade grafičkog prikaza mehanizma alergijske reakcije, projektne nastave kroz izradu peludnog kalendara s naglaskom na značaj očuvanja zdravlja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija), Informatika (prikaz 3D modela) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se izvođenje eksperimenata za razumijevanje mehanizma održavanja homeostaze. Aktivnost je poželjno provesti kroz praktični rad istraživanja utjecaja rizičnih čimbenika na održavanje zdravlja živih bića. Preporučuje se korištenje audio-vizualnih sredstava za bolje razumijevanje nastavnih sadržaja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija), Informatika (prikaz 3D modela) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).

C Energija u živome svijetu	C.I.1 Učenik navodi temeljne metaboličke procese organizama važne za kruženje tvari i protjecanje energije u biosferi.	C.I.2 Učenik analizira principe iskorištavanja energije na razini stanice i organizma.
	BIO-1.3.5	BIO-1.3.5
	navodi primjere osnovnih metaboličkih procesa na razini stanice opisuje uloge biomolekula u metaboličkim procesima objašnjava procese fotosinteze i staničnog disanja uspoređuje procese fotosinteze i staničnog disanja.	opisuje načine iskorištavanja hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima. objašnjava kako se biljke i životinje uključuju u procese kruženja tvari u prirodi.
	Ključni sadržaji iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima usporedba fotosinteze, staničnog disanja i alkoholnog vrenja u pogledu pretvorbe i iskorištavanja energije osnovni metabolički procesi na razini stanice uloge biomolekula u metaboličkim procesima uloge ugljikohidrata, lipida, nukleinskih kiselina i proteina u organizmu uloga proteina i hormona u komunikaciji stanica te raspolaganju energijom.	Ključni sadržaji iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima usporedba fotosinteze, staničnog disanja i alkoholnog vrenja u pogledu pretvorbe i iskorištavanja energije osnovni metabolički procesi na razini stanice uloge biomolekula u metaboličkim procesima uloge ugljikohidrata, lipida, nukleinskih kiselina i proteina u organizmu uloga proteina i hormona u komunikaciji stanica te raspolaganju energijom
	Preporuke za ostvarenje ishoda Za učinkovito usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se izvođenje eksperimenata npr. razgradnja hranjivih tvari djelovanjem enzima, alkoholno vrenje i/ili mliječno-kiselo vrenje. Preporučuje se učenje korištenjem video materijala /simulacija/animacija metaboličkih procesa i problemske nastave. Uočavanje bitnih značajki pojedinih procesa može se postići crtanjem strukturnih kemijskih formula bioloških molekula, izradom modela i prezentacija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija) i Informatika (prikaz 3D modela).	Preporuke za ostvarenje ishoda Aktivnost je nužno provesti kroz praktični rad izvođenjem eksperimenata. Preporučuje se učenje na principu crtanja te uočavanja razlika između procesa fotosinteze, staničnog disanja i alkoholnog vrenja s naglaskom na problemski zadatak o načinu pretvorbe i iskorištavanje energije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije) i Fizika (energija).

D.I.1 Učenik kroz istraživački rad primjenjuje stečena znanja o načinu znanstvenog istraživanja i opisuje povijesni razvoj znanstvene misli.	D.I.2 Učenik opisuje dobrobiti razvoja znanstvene misli i pravilno se koristi opremom koja je potrebna za realizaciju istraživanja.	D.I.3 Učenik provodi istraživanja i prikazuje rezultate istraživačkog rada na temelju kojih donosi zaključke.
BIO-1.4.2	BIO-1.1.1	BIO-1.1.3
postavlja ciljeve istraživanja i koristi primjerenu metodologiju promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja obrađuje podatke uz odgovarajuće analize raspravlja o rezultatima analize te donosi argumentirane zaključke koristi različite izvore literature.	opisuje uzročno-posljedične veze prirodnih pojava i rezultata znanstvenog istraživanja prikazuje rezultate istraživanja u pisanoj formi opisuje otkrića u znanstvenom području koje istražuje razlikuje značajna otkrića povijesti biologije koja su promijenila znanost.	postavlja ciljeve istraživanja i koristi primjerenu metodologiju opisuje uzročno-posljedične veze prirodnih pojava i rezultata znanstvenog istraživanja prikazuje rezultate istraživanja u pisanoj formi koristi grafičke prikaze i prezentira dobivene rezultate.
Ključni sadržaji formuliranje ciljeva istraživanja i hipoteza u izradi nacrta istraživanja grafički i tablični prikazi izbor i ispravno navođenje literature pisanje kraćih rasprava i zaključaka kritički odnos prema vlastitome radu uočavanje vlastitih pogrešaka tijekom rada	Ključni sadržaji primjena metodologije znanstvenog istraživanja s jasno definiranim ciljem grafički i tablični prikazi pravilan odabir literature kvalitativna i kvantitativna analiza dobivenih podataka i usporedba rezultata kritičko razmišljanje o problemima u lokalnoj zajednici kritički osvrt na osobno sudjelovanje	Ključni sadržaji metodologije znanstvenog istraživanja grafički i tablični prikazi kvalitativna i kvantitativna analiza dobivenih podataka i usporedba rezultata kritičko razmišljanje o problemima u lokalnoj zajednici kritički osvrt na osobno sudjelovanje
Preporuke za ostvarenje ishoda Aktivnost je nužno provesti uz korištenje video isječaka/simulacija/animacija radi boljeg razumijevanja nastavnih sadržaja i realizacijom terenske nastave u neposrednom školskom okružju. Preporučuje se učenje na temelju crtanja i obrade podataka koja uključuju uočavanje uzročno-posljedičnih veza. Za učinkovitije usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se izrada i predstavljanje rezultata istraživanja putem PPT prezentacija uz pravilno navođenje izvora informacija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (metode istraživanja), Povijest (arheološki nalazi) i Informatika (pravila pisanja znanstvenog rada).	Preporuke za ostvarenje ishoda Za ostvarenje odgojno obrazovnih ishoda preporučuje se iskustveni i istraživački pristup kroz realizaciju projekata u neposrednom okolišu. Preporučuje se pisanje kraćih rasprava i zaključaka kroz osvrt na naučeno. Preporučuje se prezentacija rezultata uz primjenu audiovizualnih sredstava. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (grafički i tablični prikaz), Kemija (metode spoznaje) i Informatika (grafički i tablični prikaz, pravila pisanja znanstvenog rada).	Preporuke za ostvarenje ishoda Za učinkovito usvajanje nastavnih sadržaja preporučuje se učenje otkrivanjem kroz realizaciju terenske nastave, a uz naglasak na stjecanje vještina izricanja ciljeva istraživanja i hipoteza, te ispravno korištenje grafičkih i tabličnih prikaza. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (kvantitativna analiza), Kemija (kvalitativna i kvantitativna analiza) i Informatika (grafički i tablični prikaz).

Srednje
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A Organiziranost živoga svijeta
A.II.1
A.II.2
A.II.3

B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.II.1
B.II.2
B.II.3

C Energija u živome svijetu
C.II.1
C.II.2
C.II.3

D Prirodoznanstveni pristup
D.II.1
D.II.2

A.II.1 Učenik uočava značaj binarne nomenklature i sistematike živoga svijeta.	A.II.2 Učenik kritički prosuđuje utjecaj osobnog djelovanja na stanje u okolišu.	A.II.3 Učenik razvrstava organizme u osnovne sistematske kategorije.
BIO-2.1.1	BIO-1.2.1	BIO-2.1.1
objašnjava važnost sistematike i binarne nomenklature te koristiti metode za razvrstavanje organizama u osnovne sistematske kategorije uspoređuje sustave na temelju morfoloških i funkcionalnih značajki objašnjava ulogu evolucije za nastanak različitih vrsta i ključne prilagodbe okolišu razvrstava organizme na razvojnom stablu života navodi za svaku sistematsku kategoriju opća obilježja, predstavnike i njihov značaj za biosferu.	objašnjava vezu između stanja okoliša i zdravlja analizira antropogeni utjecaj na promjene staništa biljnih i životinjskih zajednica uočava načine zaštite okoliša.	razumije osnovne kriterije za razvrstavanje živoga svijeta razlikuje osnovne sistematske kategorije primjenjuje ključ za određivanje vrsta uspoređuje složenost organizama razlikuje na navedenim primjerima sistematske kategorije u biosferi.
Ključni sadržaji raznolikost živoga svijeta hijerarhijski odnos sistematskih kategorija prilagodbe organizama na različite ekološke uvjete sistematske kategorije	Ključni sadržaji organizacijske razine biosfere antropogeni utjecaj biodiverzitet održivi razvoj	Ključni sadržaji organizacijske razine osnovni sistematski pojmovi ključ za određivanje vrsta
Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se izvođenje terenske nastave prilikom obrade ovih nastavnih sadržaja u vidu praktičnih radova i demonstracijskih pokusa. Metodički ispravna kombinacija je korištenje crteža, osobito razvojnog, a zatim izrada grafičkih prikaza i modela. Preporučuje se korištenje audiovizualnih sredstava kako bi se stekla jasna slika o sistematskoj pripadnosti konkretne vrste. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijska analiza), Informatika (grafički i tablični prikaz), Latinski jezik (nomenklatura) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).	Preporuke za ostvarenje ishoda U cilju uočavanja kritičnih točaka lokalnog okoliša, preporučuje se projektna nastava kroz izradu mape koja će to zorno predočiti. Moguće je izraditi i grafički prikaz antropogenog utjecaja na živi svijet. Ukoliko je to moguće, nužno je ostvariti suradnju s prirodoslovnim muzejom. Kao vrlo važan izvor spoznaje je svakako i praktični rad, stoga se preporučuje izrada zbirki. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (okoliš) i Informatika (grafički prikaz).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuju se problemski zadatci te izrada crteža razvojnog stabla, izravno na ploči, što implicira uočavanje, povezivanje te razvoj spoznajnih procesa u učenika. Prilikom demonstracije moguće je uočiti raznolikost te diferencirati pojedine sistematske kategorije. Preporučuje se i samostalna izrada umne mape. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna umjetnost (crtanje objekata) i Latinski jezik (nomenklatura).

B.II.1 Učenik povezuje biološku raznolikost s različitim uvjetima okoliša.	B.II.2 Učenik analizira djelovanje ekoloških činitelja na rast, razvoj i opstanak organizama.	B.II.3 Učenik navodi mehanizme održavanja uravnoteženog stanja u prirodi.
BIO-1.2.2	BIO-4.2.2	BIO-1.2.2
navodi utjecaje ekoloških čimbenika na biološku raznolikost uspoređuje promjene u okolišu s prilagodbama i preživljavanjem organizama objašnjava podražaje i preživljavanje različitih organizama i važnost razvoja osjetila.	objašnjava osnovne ekološke pojmove uspoređuje utjecaj ekoloških čimbenika na rast i razvoj organizma procjenjuje utjecaj ekoloških čimbenika na opstanak živih bića objašnjava utjecaj promjena ekoloških čimbenika na bioraznolikost.	navodi primjere utjecaja ekoloških čimbenika na uravnoteženo stanje u prirodi objašnjava antropogeni utjecaj na dinamiku ravnoteže i potrebu zaštite prirode.
Ključni sadržaji biološka raznolikost autohtone i alohtone vrste prilagodbe organizama razvoj osjetila interakcija organizama i okoliša	Ključni sadržaji osnovni ekološki pojmovi utjecaj ekoloških čimbenika na živa bića promjena biodiverziteta s obzirom na utjecaj ekoloških čimbenika rast i razvoj organizama opstanak organizama evolucija	Ključni sadržaji biološka raznolikost prilagodbe organizama ekološki čimbenici prirodna ravnoteža održivi razvoj
Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se korištenje audiovizualnih sredstava, terenska nastava koja će učinkovitije prikazati i usporediti raznolikost živoga svijeta. Proučiti autohtone, alohtone i invazivne vrste i njihov značaj. Napraviti mapu ugroženih i endemičnih vrsta. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije), Fizika (energija) i Geografija (okoliš).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se nastava u prirodi radi lakšeg uvida u djelovanje ekoloških činitelja. Naglasiti djelovanje ekoloških činitelja na rast, razvoj i opstanak. Preporučuje se posjet nekom zaštićenom području. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i izmjena tvari), Geografija (okoliš i urbanizacija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporuka je korištenje audiovizualnih sadržaja radi učinkovitijeg prikaza načina života i prilagodbe organizama. Promatranje organizama u okolišu i praćenje njihovog ponašanja. Uraditi filogenetski prikaz razvoja živog svijeta. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Geografija (okoliš).

C.II.1 Učenik analizira iskorištavanje energije u održavanju homeostaze.	C.II.2 Učenik uspoređuje hranidbene odnose kroz ekosustave.	C.II.3 Učenik razlikuje različita fiziološka stanja organizma.
BIO-1.1.4	BIO-1.1.4	BIO-1.1.4
objašnjava ulogu cijanobakterija u stvaranju aerobnih uvjeta na Zemlji povezuje načine prehrane i principe protjecanja i pretvorbi energije pojedinih sistematskih kategorija povezuje iskorištavanje energije u održavanju homeostaze i fizioloških stanja organizma.	objašnjava odnose broja/mase članova hranidbenog lanca/mreže/piramide navodi primjere primarne proizvodnje u ekosustavu opisuje biogeokemijske cikluse ugljika, dušika, fosfora i vode.	opisuje primjere iskorištavanja energije u organizmu uspoređuje količinu energije s potrebama energije sukladno fiziološkim procesima različitih skupina organizama povezuje iskorištavanje energije u održavanju homeostaze i fizioloških stanja organizma.
Ključni sadržaji oblici energije protok tvari i energije biogeni ciklus homeostaza fiziološko stanje organizma	Ključni sadržaji biogeni elementi kruženje tvari protok energije hranidbena mreža piramida biomase i brojeva ekosustavi	Ključni sadržaji oblici energije autotrofi i heterotrofi homeostaza fiziološko stanje organizma
Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti se shematskim prikazima i plakatima u analizi članova hranidbenih lanaca i kruženja tvari u prirodi. Preporučuje se terenska nastava u cilju uočavanja obilježja biotopa i biocenoza. Koristeći video materijale prikazati stanične procesa fotosinteze i staničnog disanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijska reakcija), Fizika (energija), Likovna umjetnost (crtanje pejzaža) i Informatika (grafički prikaz).	Preporuke za ostvarenje ishoda Na primjerima ekosustava objasniti primarnu proizvodnju i odnose članova u hranidbenom lancu. Preporučuje se izvođenje terenske nastave s ciljem upoznavanja osnovnih karakteristika ekosustava i članova hranidbenog lanca. Istaknuti važnost vezanja i pretvorbi energije i protok tvari. Napraviti shematski prikaz članova hranidbenog lanca/mreže. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Matematika (računske operacije).	Preporuke za ostvarenje ishoda Izrada plakata, prikaz hranidbenih lanaca i kruženja tvari u prirodi uspoređujući pojedinačne uloge organizama Izvedbom projektne nastave učenicima omogućiti prikaz kruženja pojedinih elemenata i tvari u prirodi i značaja za svaku pojedinačnu kariku u lancu. Video materijali kojima se mogu prikazati fiziološki procesi u organizmu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Informatika (grafički prikaz).

D Prirodoznanstveni pristup	D.II.1 Učenik klasificira organizme u carstva koristeći ključ za određivanje vrsta.	D.II.2 Učenik odabire i primjenjuje određene metode znanstvenog istraživanja.
	BIO-1.1.3	BIO-1.1.3
	objašnjava značajke različitih organizama usporedbom građe i prilagodbe na uvjete okoliša imenuje živa bića prema ključu za određivanje vrsta razvrstava živa bića prema skupinama uspoređuje živa bića prema fizičkim obilježjima izrađuje filogenetsko stablo.	prikuplja i obrađuje podatke prikazuje rezultate istraživanja prezentira dobivene rezultate istraživanja koristi i navodi pouzdanu literaturu.
	Ključni sadržaji sistematske kategorije filogenetsko stablo ključ za određivanje	Ključni sadržaji sistematika živoga svijeta metodologija proučavanja znanstveni pristup
	Preporuke za ostvarenje ishoda Izvođenjem nastave u prirodi prikupiti materijal koji se može determinirati po ključu za određivanje. Prikupljeni biljni materijal rasporediti i obilježiti u herbariju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (okoliš), Latinski jezik (nomenklatura) i Likovna umjetnost (crtanje objekata).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se projektna i istraživačka nastava te korištenje pouzdanih izvora literature. Izradom eseja i seminarskih radova dokumentirati istraživanje i pokuse. Koordinirati s učenicima na izradi različitih projekata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (grafički prikaz), Matematika (računalne operacije) i Hrvatski jezik (pisanje i izražavanje).

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 5

A Organiziranost živoga svijeta
A.III.1
A.III.2

B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.III.1
B.III.2
B.III.3

C Energija u živome svijetu
C.III.1
C.III.2

D Prirodoznanstveni pristup
D.III.1
D.III.2

A Organiziranost živoga svijeta	A.III.1 Učenik povezuje nastajanje novih osobina s promjenom složenosti organizacijskih razina u biljnom organizmu.	A.III.2 Učenik povezuje pojavu novih osobina s promjenom složenosti organizacijskih razina kod životinjskih organizama i čovjeka.
	BIO-1.1.2
	povezuje građu i funkciju biljnih stanica, tkiva, organa i organskih sustava na anatomskoj i fiziološkoj razini objašnjava građu i funkcije različitih biljnih tkiva na konkretnim primjerima analizira anatomsku i morfološku građu, funkciju i važnost biljnih organa (vegetativni i generativni organi).	povezuje građu i funkciju životinjskih stanica, tkiva, organa i organskih sustava na anatomskoj i fiziološkoj razini povezuje anatomsku građu svih razina složenosti životinjskog organizma s njihovom morfologijom i fiziologijom objašnjava funkciju različitih životinjskih tkiva na konkretnim primjerima (npr. živčano-mišićna sinapsa) definira organe i organske sustave.
	Ključni sadržaji specijalizacija stanica od jednostaničnih do višestaničnih organizama građa i uloge tvornog tkiva građa i uloge trajnih tkiva: osnovno, pokrovno, provodno i mehaničko vegetativni biljni organi – građa i uloge generativni biljni organi	Ključni sadržaji razvitak životinjskog organizma životinjska tkiva (pokrovno, vezivno, mišićno i živčano) organi i organski sustavi čovjeka
	Preporuke za ostvarenje ishoda Za bolje razumijevanje raznolikosti stanica i tkiva preporučuje se gledanje video uradaka koji prikazuju specijalizacije stanica, funkcioniranje tkiva i organa biljaka. PowerPoint prezentacijom učenici povezuju stanice, tkiva i organe, te razlikuju pojedina biljna tkiva. Na uzorcima vegetativnih i generativnih organa učenici će uočiti morfološke karakteristike pojedinih organa. Rješavanjem radnih listova učenici primjenjuju usvojeno znanje. Preporučuje se izrada preparata biljnih tkiva, mikroskopiranje te crtanje u bilježnicu radi uočavanja razlika između pojedinih tkiva. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (mikroskopiranje), Informatika (PPT prezentacija) i Likovna kultura (crtanje mikroskopskih objekata i slika iz udžbenika).	Preporuke za ostvarenje ishoda Mikroskopiranjem učenici uočavaju organizacijske razine (stanice, tkiva), uspoređuju i razlikuju tkiva, te promatrani objekt crtaju u bilježnicu. Videouradcima prikazati diferencijaciju stanica, nastajanje tkiva i organa, smještaj organa i organskih sustava u organizmu. PowerPoint prezentacijom učenici će uočiti međusobnu povezanost organskih sustava. Izradom mentalnih mapa, zidnih plakata i sudjelovanjem u kvizu znanja, nastavnik provjerava ostvarivost ishoda. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (potencijal membrane), Informatika (PPT, animacija), Likovna kultura (izrada plakata, mentalnih mapa, crtanje u bilježnici) i Kemija (kemijski sastav).

B.III.1 Učenik analizira regulacijske mehanizme održavanja homeostaze na razini stanice i organizma.	B.III.2 B.III.2. Učenik objašnjava posljedice narušavanja homeostaze.	B.III.3 B.III.3. Učenik analizira anatomiju i fiziologiju organskih sustava čovjeka i njihov utjecaj na život čovjeka.
BIO-2.1.4	BIO-4.4.3	BIO-4.1.2 BIO-4.1.3 BIO-4.4.1
povezuje uloge staničnih dijelova u održavanju homeostaze i uočava usklađenost staničnih dijelova objašnjava prijenos tvari u regulaciji životnih procesa organizma objašnjava utjecaje abiotičkih i biotičkih čimbenika na homeostazu objašnjava uloge vitamina i minerala u organizmu te posljedice njihova nedostatka.	objašnjava razvoj bolesti i imunološki odgovor organizma te ukazuje na važnost prevencije i liječenja povezuje imunološko djelovanje organizma s alergijskim reakcijama i odbacivanjem transplantiranih tkiva ili organa analizira utjecaj okolišnih čimbenika i patogena na razvoj bolesti povezuje epidemiološki lanac s prevencijom zaraznih bolesti povezuje utjecaj životnih navika na zdravlje i argumentira odgovornost za vlastito zdravlje.	uspoređuje povezanost kostiju i mišića kao dio sustava za pokretanje objašnjava važnost poznavanja krvnih stanica i krvnih grupa opisuje protok krvi u organizmu te razlikuje mali i veliki krvotok objašnjava povezanost krvi i imunološkog sustava uspoređuje i objašnjava organe za izlučivanje objašnjava ulogu probavnog sustava te povezuje sa staničnim metabolizmom povezuje prijenos impulsa sa živčanim i endokrinim sustavom povezuje menstruacijski ciklus s procesom spolnoga razmnožavanja raspravlja o metodama planiranja obitelji, važnosti održavanja spolnoga zdravlja i ravnopravnosti spolova.
Ključni sadržaji uloge staničnih dijelova u održavanju homeostaze regulacija životnih procesa na razini stanica (prijenos informacija, fotosinteza, stanično disanje, vrenje, enzimi, hormoni) regulacija kemijskoga sastava tjelesnih tekućina (plazmoliza, deplazmoliza, fagocitoza, taksije, puči i transpiracija) uloga hormona u održavanju homeostaze na primjerima različitih organizama (mehanizam povratne sprege).	Ključni sadržaji primjeri narušavanja homeostaze i reakcije organizama na te promjene djelovanje okolišnih čimbenika i patogena na razvoj različitih bolesti imunološki odgovor organizma alergijske reakcije i odbacivanje transplantiranih tkiva ili organa utjecaj okolišnih čimbenika i patogena na razvoj bolesti epidemiološki lanac i prevencija zaraznih bolesti važnost prevencije i liječenja utjecaj životnih navika na zdravlje, odgovornost za vlastito zdravlje.	Ključni sadržaji sustav organa za pokretanje (kosti i mišići) sastav krvi – krvne stanice, krvna plazma i krvne grupe krvožilni sustav - mali i veliki optok krvi sustav za disanje - građa pluća i mehanika disanja mokraćni sustav - građa i fiziologija bubrega probavni sustav, jetra i gušterača građa živčane stanice, živci, sinapse i prijenos živčanih podražaja građa živčanog sustava; središnji i periferni živčani sustav endokrini sustav, mehanizam povratne sprege i hormonska regulacija reproduktivni sustav, oogeneza i spermatogeneza, proces oplodnje, trudnoća i porod planiranje obitelji, procesi potpomognute oplodnje i kontracepcija
Preporuke za ostvarenje ishoda Radi lakšeg razumijevanja procesa fotosinteze preporučuje se rad po grupama te izvođenje eksperimenata po grupama: fotosinteza pri svjetlosti jačeg i slabijeg intenziteta (reakcije na svjetlu i u tami), pri različitim temperaturama, pri različitoj pH-vrijednosti vode, različitim koncentracijama ugljikovog (IV)oksida. Na isti način možemo dokazati ovisnost stvaranja pigmenta o svjetlosti, mliječno-kiselinsko vrenje u ovisnosti o temperaturi, jačinu transpiracije... Izradom grafova i tablica prikazati i usporediti međuovisnost navedenih utjecaja i jačine fotosinteze. Za bolje razumijevanje procesa unutar stanica preporučuje se prikazivanje audiovizualnih uradaka, npr. ovisnost brojnosti kloroplasta o jačini svjetlosti, izlučivanje i djelovanje hormona, prijenos podražaja na živčano mišićnoj osnovi. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi) i Fizika (energija), Likovna kultura (plakati, mentalne mape, crtanje u bilježnicu) i Informatika (video uradci, PPT prezentacija).	Preporuke za ostvarenje ishoda U suradnji sa zdravstvenom ustanovom organizirati prezentaciju o učestalosti i utjecaju zaraznih bolesti na određenu skupinu ljudi, prikazati statistiku u obliku grafova i tablica. Uz pomoć stručnih tekstova pretpostaviti i objasniti model širenja zaraznih bolesti. Prikazati film o uzrocima zaraznih bolesti te donijeti zaključke o utjecaju vanjskih čimbenika na razvoj bolesti. Preporučuje se, u cilju boljeg razumijevanja imunološke reakcije, prikazati i pogledati odgovarajuće videouratke i animacije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija) i Informatika (PPT prezentacija, audiovizualni prikaz) i Likovna kultura (izrada plakata, mentalnih mapa, crtanje u bilježnicu).	Preporuke za ostvarenje ishoda Zbog boljeg razumijevanja rada pojedinih organa, preporučuje se promatranje gotovih mikroskopskih preparata (crijevne resice, gušterače, poprečnoprugastog mišića, jetrene stanice), što će stvoriti jasniju sliku o fiziologiji organa. Za shvaćanje procesa probave hrane, funkcioniranja krvotoka, izlučivanja hormona, poslužit ćemo se videouradcima i animacijama, kao i modelima pojedinih organa. Podjelom učenika u grupe moguće je odraditi praktičan rad: spirometrija, određivanje krvne grupe, mjerenje krvnoga tlaka. Svaka grupa će odraditi svaku komponentu. Preporučiti i istražiti literaturu o uzrocima razvoja bolesti pojedinih organskih sustava; kroz javnu prezentaciju upoznati cijeli razred o određenoj problematici. U suradnji sa zdravstvenim djelatnicima i zdravstvenim ustanovama organizirati tribinu o načinima prevencije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija, tlak), Sociologija (predrasude), Građanski odgoj i obrazovanje (planiranje obitelji, potpomognuta oplodnja i kontracepcija), Likovna umjetnost (crtanje objekata) i Informatika (audiovizualni prikaz, PPT prezentacija).

C Energija u živome svijetu	C.III.1 Učenik analizira procese kruženja tvari i pretvorbe energije na razini stanice i organizma.	C.III.2 Učenik identificira načine iskorištavanja energije na razini stanice.
	BIO-3.4.1 BIO-3.4.2	BIO-3.1.2 BIO-3.1.3 BIO-3.2.1
	uspoređuje iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima analizira osnovne metaboličke procese na razini stanice opisuje uloge ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu objašnjava ulogu hormona u raspolaganju energijom.	povezuje iskorištavanje energije s okolišnim uvjetima i brojem staničnih tvorbi u različitim stanicama razumije prijenos tvari kroz membranu s aspekta iskorištavanja energije povezuje zadružni način života i višestaničnu organiziranost s ekonomičnim iskorištavanjem energije povezuje narušavanje homeostaze s potrošnjom energije.
	Ključni sadržaji iskoristivost hranjivih tvari u anaerobnim i aerobnim procesima usporedba fotosinteze, staničnog disanja i vrenja s aspekta pretvorbe i iskorištavanja energije osnovni metabolički procesi na razini stanice uloge biomolekula u metaboličkim procesima uloge ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu uloge hormona u komunikaciji stanica i raspolaganju energijom	Ključni sadržaji načela iskorištavanja energije različitih stanica vezano i uz broj staničnih tvorbi prijenos tvari kroz membranu/membranom s gledišta korištenja energije razvoj višestaničnosti s gledišta iskorištavanja energije potrošnja energije u organizmu kod narušene homeostaze (na primjeru čovjeka)
	Preporuke za ostvarenje ishoda Za bolje razumijevanje važnosti fotosinteze i stvaranja organske tvari eksperimentalno ćemo dokazati prisutnost škroba u biljci tako što ćemo usporediti prisutnost škroba u listu biljaka koje su bile u različitim uvjetima. Djelovanje i značaj enzima u razgradnji hranjivih tvari objasniti gledanjem animiranih uradaka, zapisujući najzanimljivije dijelove te nakon prezentacije provesti kviz znanja. Crtežima i pisanjem eseja moguće je razviti u učenika interes za samostalno istraživanje teme po izboru. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi), Fizika (energija, svjetlost) i Likovna umjetnost (crtanje objekata i Informatika (PPT prezentacija, video uradci, tablični i grafički prikazi).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporuka je da nastavnik pomaže učenicima u pripremi i izvođenju složenijih eksperimenta, primjerice osmoza u biljnoj i životinjskoj stanici. Jednostavnije eksperimente učenici izvode sami, pri čemu stječu samostalnost te bolje razumijevanje procesa transporta tvari kroz biomembranu. Nužno je kod učenika potaknuti interes za istraživački rad, što će ih dodatno motivirati za uočavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi) i Fizika (energija, prijenos tvari) i Informatika (PPT prezentacija, animacija).

D Prirodoznanstveni pristup	D.III.1 Učenik primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja.	D.III.2 Učenik argumentira različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima suvremenoga čovjeka.
	BIO-4.4.1 BIO-4.4.3 BIO-4.4.4	BIO-2.3.1 BIO-2.3.2
	prikuplja podatke uz donošenje zaključaka tijekom učenja i poučavanja kreira nacrt istraživanja procjenjujući primjerenost i znanstvenu korektnost predložene metodologije obrađuje podatke uz odgovarajuću kvalitativnu i kvantitativnu analizu opisuje značajna otkrića u povijesti biologije kritički prosuđuje rezultate i opisuje posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.	raspravlja o opravdanosti istraživanja na živim organizmima kritički promišlja o posljedicama čovjekova djelovanja na prirodne procese uočava primjenu rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu povezuje utjecaj primjene bioloških otkrića na izgradnju vlastitih stavova i stavova zajednice objašnjava važnost poštovanja autorskih prava i odgovornost znanstvenika prema društvu uočava važnost odgovornog korištenja tehnologije u svakodnevnom životu prepoznaje značenje vlastite odgovornosti za svoje zdravlje i zdravlje drugih.
	Ključni sadržaji formuliranje ciljeva istraživanja i hipoteza u izradi nacrta istraživanja korištenje grafičkih i tabličnih prikaza. izbor pouzdane literature ispravno navođenje literature (u tekstu i na kraju teksta) pisanje kraćih rasprava i zaključaka kvalitativna i kvantitativna analiza podataka dobivenih istraživanjem te raspravljanje o rezultatima kritički odnos prema vlastitome radu i uočavanje vlastitih pogrešaka tijekom rada.	Ključni sadržaji aktualni etički problemi biološka otkrića primjena bioloških otkrića u svakodnevnom životu
	Preporuke za ostvarenje ishoda U kabinetu biologije omogućiti praćenje reakcije biljnih tkiva na različite uvjete (npr. različite koncentracije otopina), pravovremeno zapisivanje rezultata i njihovo prikazivanje u obliku grafa ili tablice. Raspravlja o prikazanim i opisanim rezultatima uz donošenje argumentiranih zaključaka. Učenik raspravlja o prirodoznanstvenome pogledu koji podrazumijeva da u prirodi postoje uzročno-posljedične veze te da su prirodne pojave objašnjive i predvidljive, ali i da su znanstvena objašnjenja, teorije i modeli podložni promjenama i nadopunama. Provesti istraživanje utjecaja različitih vanjskih činitelja na fiziologiju organizma podjelom učenika u grupe, sustavnim praćenjem promjena te zapisivanjem rezultata (brzina izlučivanja enzima ptijalina u različitim uvjetima; utjecaj sredstava ovisnosti na rad organskih sustava i ponašanje čovjeka. Korištenjem videouradaka i animacija, te samostalnim prezentacijama učenika, razviti interes prema određenoj temi, potaknuti učenika na rad u školi ili široj zajednici na temu prevencije ovisnosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (metode spoznaje), Matematika (dokaz), Informatika (grafički i tablični prikaz) i Povijest (razvoj znanosti).	Preporuke za ostvarenje ishoda Rasprava o odabranim temama (ovisno o interesu učenika ili aktualnosti teme) argumentirajući vlastite stavove i uvažavajući stavove drugih. Zainteresirati učenike dodatnim istraživanjem aktualne problematike, kao i poticati učenike na razumijevanje na osnovi znanstvenih spoznaja i dostignuća. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (antropologija) i Sociologija (pojedinac i društvo), Politika i gospodarstvo (demokracija) i Informatika (PPT prezentacija, audiovizualni prikazi).

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 6

A Organiziranost živog svijeta
A.IV.1

B Procesi i međuovisnosti u živome svijetu
B.IV.1
B.IV.2
B.IV.3

C Energija živoga svijeta
C.IV.1
C.IV.2

D Prirodoznanstveni pristup
D.IV.1
D.IV.2

A Organiziranost živog svijeta	A.IV.1 Učenik objašnjava molekularnu osnovu živoga svijeta.
	BIO-4.1.3 BIO-4.2.1 BIO-4.2.2
	razlikuje gen, genom, genotip i fenotip povezuje građu nukleinskih kiselina s njihovim ulogama opisuje odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula objašnjava značenje broja kromosoma i molekula DNA u različitim fazama životnoga ciklusa stanice razlikuje nukleinske kiseline objašnjava sintezu proteina.
	Ključni sadržaji građa nukleinskih kiselina i njihove uloge gen, genom, genotip i fenotip Mendelovi zakoni odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula i njihove uloge u živim organizmima faze staničnog ciklusa broj kromosoma/molekula DNA u različitim fazama životnoga ciklusa stanice nukleinske kiseline sinteza proteina genetika virusa genetika bakterija genetika čovjeka
	Preporuke za ostvarenje ishoda Moguće je izraditi modele polimernih molekula upotrebom različitih materijala. Preporučuje se i izrada modela kromosoma prema fazama staničnog ciklusa, što će dodatno povećati motiviranost i radoznalost naših učenika. Budući da značajno mjesto u nastavi biologije zauzimaju eksperimenti i s obzirom na značaj osjetilnog spoznavanja, preporuka izvođenje većeg broja eksperimenata, posebno izolacije DNA. Po mogućnosti koristiti i audiovizualna pomagala. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računske operacije, dokazi), Fizika (energija), Kemija (kemijske reakcije i procesi), Logika (statistika, dokaz) i Sociologija (statistika).

B.IV.1 Učenik analizira antropogeni utjecaj na stanja u prirodi i bioraznolikost.	B.IV.2 Učenik analizira životne procese na molekularnoj razini.	B.IV.3 Učenik povezuje utjecaje promjenjivih životnih uvjeta s evolucijom.
BIO-3.3.1 BIO-4.2.6	BIO-4.2.2	BIO-4.2.5 BIO-4.2.6
uočava prednosti i nedostatke genetički modificiranih organizama i njihov utjecaj na stanje u prirodi raspravlja o mogućim rizicima primjene biotehnologije utvrđuje čovjekovu odgovornost u održavanju uravnoteženoga stanja u prirodi i očuvanju bioraznolikosti objašnjava uzroke ugroženosti vrsta i populacija.	objašnjava mehanizam te ulogu replikacije DNA u staničnom ciklusu objašnjava proces sinteze proteina objašnjava Mendelove zakone objašnjava spolno vezano nasljeđivanje uspoređuje mutacije objašnjava djelovanje genotipa i čimbenika okoliša u stvaranju fenotipa opisuje principe genetičkoga inženjeringa.	objašnjava kemijsku i biološku evoluciju objašnjava teorije evolucije na temelju postojećih dokaza uspoređuje selekciju, adaptaciju i specijaciju s evolucijom živoga svijeta opisuje uzroke velikih izumiranja u Zemljinoj prošlosti objašnjava razvojno stablo živoga svijeta.
Ključni sadržaji prednosti i nedostatci genetički modificiranih organizama utjecaj genetički modificiranih organizama na uravnoteženo stanje u prirodi rizici primjene biotehnologije značaj očuvanja bioraznolikosti za stabilnost ekosustava i opstanak čovjeka odgovornost čovjeka u održavanju uravnoteženoga stanja u prirodi i očuvanju bioraznolikosti analiza uzoraka ugroženosti vrsta i populacija	Ključni sadržaji mehanizam i uloga replikacije DNA u staničnom ciklusu proces sinteze proteina nasljedna varijabilnost organizama osnovni genetički pojmovi i Mendelovi zakoni promjene na razini gena spolno vezano nasljeđivanje značenje mutacija genetičko inženjerstvo matične stanice bolesti	Ključni sadržaji kemijska i biološka evolucija teorije evolucije na temelju postojećih dokaza i razvoj teorije evolucije (Lamarck, Darwin, Wallace) analiza selekcije, adaptacije i specijacije u evoluciji živoga svijeta pokretačka snaga evolucije razvojno stablo života na Zemlji evolucija čovjeka utjecaj civilizacije na životne uvjete živih bića
Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznati institucije vezane za zaštitu prirode i okoliša. Posjetiti ustanove/tvornice i intervjuirati osobe uključene u zaštitu prirode i proizvodnju genetički modificiranih organizama. Posjetiti zagađena područja npr. napuštene tvornice i odlagališta otpada, kako bi učenici vidjeli do čega dovodi ljudska nemarnost. Preporučuje se posjeta najbližem zaštićenom području (nacionalnom parku ili parku prirode). Poželjno je napraviti mini projekte u sklopu terenske nastave; određivanje gustoće populacije ili imenovanje pojedinih vrsta karakterističnih za odabrano područje. U biološkom laboratoriju napraviti eksperimente analize vode s različitih lokaliteta. Koristiti dostupne audiovizualne materijale Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računske operacije), Fizika (energija, termodinamika, mehanika), Kemija (kemijske reakcije i procesi, kruženje tvari, organska kemija), Sociologija (ekologija, urbanizacija), Geografija (okoliš, urbanizacija, prometnice, industrija) i Etika (čovjek i priroda).	Preporuke za ostvarenje ishoda Istraživati varijabilnosti na samostalno odabranome uzorku. Varijabilnost prikazati na primjerima srasle ili odvojene ušne resice, uzdužnog savijanja jezika i sl. Upotrebom modela prikazati odnos monomera i polimera. Prikazati model dvolančane molekule DNA koristeći različite materijale (plastelin, glinamol, plastični uzorci i sl.). U biološkom laboratoriju eksperimentima pokazati izolaciju DNA iz dostupnih uzoraka (voće, povrće, ljudska slina i sl.). Izraditi modele ili crtežima prikazati mutacije. Prikazati na modelima kako promjena broja kromosoma tijekom staničnih dioba može dovesti do pojave bolesti. Prikazati križanja na temelju postavljenih dominantnih i recesivnih osobina. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi, proteini, nukleinske kiseline), Fizika (energija), Logika (statistika, dokazi), Etika (genetičko inženjerstvo, matične stanice, medicina i bolesti) i Vjeronauk (odnos prema tijelu).	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se izrada lenti vremena evolucije. Prikazati pokusom spajanje jednostavnih elemenata u složenije kao primjer kemijske evolucije. Za lakše razumijevanje starosti fosila objasniti na primjerima načine nastanka fosila. Pokušati izraditi model fosila u smoli. Obvezno posjetiti prirodoslovni muzej. Ukoliko je moguće organizirati posjetu Krapini, najbližem nalazištu neandertalca na našim prostorima. Napraviti postere s usporedbom evolucije čovjeka od Australopithecusa do Homo sapiensa. Prikazati učenicima audiovizualne materijale o životu neandertalaca i početcima korištenja oruđa i vatre. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi, metode spoznaje), Fizika (energija), Povijest (arheologija, gradovi), Geografija (geologija i paleontologija), Informatika (grafički prikaz), Sociologija (ekologija i urbanizacija), Etika (čovjek i okoliš) i Filozofija (antropologija).

C Energija živoga svijeta	C.IV.1 Učenik analizira procese sinteze i pretvorbe energije tijekom evolucije.	C.IV.2 Učenik uspoređuje organizacijske razine biosfere.
	BIO-4.2.5	BIO-3.4.1
	povezuje kemijsku evoluciju s dostupnom energijom povezuje nastanak prvih organizama s uvjetima u okolišu objašnjava biološku evoluciju analizira odnos aerobnosti i bioraznolikosti povezuje aktivnost gena i ekonomično raspolaganje energijom objašnjava sintezu proteina.	razlikuje na primjerima organizacijske razine biosfere uspoređuje složenost organizacijskih razina od jedinke do biosfere objašnjava principe klasificiranja živoga svijeta.
	Ključni sadržaji kemijska evolucija i uvjeti na Zemlji nastanak prvih organizama dobivanje energije biološka evolucija usporedba aerobnih i anaerobnih organizama Miller-Ureyev eksperiment Aktivacija/inaktivacija gena pri sintezi proteina ili diferencijaciji stanice	Ključni sadržaji organizacijske razine od jedinke do biosfere principi klasifikacije živog svijeta
	Preporuke za ostvarenje ishoda Proučavati literaturu o praatmosferi i o procesima koji su oblikovali Zemlju. Usporediti život koji je nastao u vodi s postupnim prelaskom na kopno upotrebom modela različitih skupina kralježnjaka. Pokusom prikazati koji su uvjeti potrebni za odvijanje života na Zemlji (fotosinteza, disanje). Koristiti audiovizualne materijale o postanku života na Zemlji. Prikazati napredak organizama od jednostavnih ka složenijima na primjeru građe različitih organa (srce, pluća i sl.). Koristiti crteže za prikaz evolucije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (kemijske reakcije i procesi, proteini, metoda eksperimenta), Fizika (energija, metoda eksperimenta), Povijest (evolucija), Geografija (evolucija, geologija, paleontologija) i Filozofija (ontologija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti sve dostupne audiovizualne sadržaje. Na crtežu prikazati klasifikaciju jednog organizma počevši od najniže kategorije (vrste) pa sve do nadcarstva kojemu pripada. Naglasiti sve zajedničke karakteristike koje svrstavaju dva organizma u istu porodicu. Na primjeru različitih cvjetova pokazati zajedničke karakteristike koje ih povezuju. Odabrati neko područje i na njemu odrediti sve jedinke koje su karakteristične za to područje, te ih razvrstati po sistematskim kategorijama. Izraditi grafičke prikaze. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Logika (divizija, klasifikacija), Kemija (kemijske reakcije i procesi), Matematika (računske operacije), Informatika (grafički i tablični prikaz), Geografija (geologija) i Latinski jezik (nomenklatura).

D Prirodoznanstveni pristup	D.IV.1 Učenik analizira rezultate i posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.	D.IV.2 Učenik istražuje načine kloniranja biljaka i životinja.
	BIO-4.2.6	BIO-4.4.1
	kreira nacrt istraživanja koristeći znanstvene metode obrađuje podatke na osnovu analiza donosi argumentirane zaključke analizira značajna otkrića povijesti biologije uočava uzročno-posljedične veze živoga svijeta.	objašnjava izmjenu genetičkog materijala navodi primjere genetičkih modificiranih organizama raspravlja o prednostima i nedostacima kloniranja objašnjava primjenu genetike u svakodnevnom životu.
	Ključni sadržaji formuliranje ciljeva istraživanja i hipoteza u nacrtu istraživanja korištenje računalnih programa u svrhu prikaza rezultata relevantna literatura esej kvalitativna i kvantitativna analiza podataka	Ključni sadržaji genetski modificirani organizmi kloniranje primjena GMO u svakodnevnom životu upotreba pesticida
	Preporuke za ostvarenje ishoda Razviti etičke i kritičke stavove. Zadati učenicima esej na temu "Biološka otkrića kroz povijest". Objasniti da se biologija razvijala postupno i da su otkrića obično išla od jednostavnih do puno složenijih. Navesti sve znanstvenike koji su kroz povijest doprinijeli razvoju znanosti. Naglasiti važnost tadašnjih otkrića za današnji život čovjeka. Odraditi manje znanstveno istraživanje koristeći sve etape potrebne za izradu znanstvenog rada. Raditi u računalnim programima. Analizirati znanstvene sadržaje kvalitativno i kvantitativno. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (metode spoznaje, kvalitativna i kvantitativna analiza), Povijest (razvoj znanosti), Informatika (računalni programi), Sociologija (znanost, hipoteza) i Logika (znanost, činjenica, teorija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti cijepljenje ili kalemljenje biljaka kao najjednostavniji primjer. Prikazati različite načine kalemljenja reznice na neku podlogu. Navesti u obliku tabela sve prednosti i nedostatke genetskih modificiranih organizama. Usporediti neke genetski modificirane biljke s onima iz organskog uzgoja. Koristiti dostupnu stranu i domaću literaturu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Kemija (metode spoznaje, kemijske reakcije i procesi), Etika (kloniranje), Sociologija (ekologija), Filozofija (kloniranje) i Vjeronauk (genetičko inženjerstvo).

Engleski - odgojno-obrazovni ishodi

Engleski jezik

Engleski - odgojno-obrazovni ishodi

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Osnovno
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Jezično-komunikacijsko područje
A.I.1
A.I.2
A.I.3

B Međukulturna kompetencija
B.I.1
B.I.2
B.I.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.I.1
C.I.2
C.I.3

A.I.1 Učenik uspostavlja kratki dijalog pri susretu.	A.I.2 Učenik izvodi verbalnu reakciju na audiovizualni poticaj.	A.I.3 Učenik izvodi neverbalnu reakciju na audiovizualni poticaj.
SJZ-3.2.1	POO-3.1.1	POO-1.1.1
pozdravlja sugovornika kratkim jednostavnim pozdravima odgovara kratko na pitanje o osobnom imenu i dobi identificira osobu u blizini i odgovara na pitanja zatvorenog tipa.	imenuje pet osnovnih boja, članove uže obitelji, pet igračaka, osnovni školski pribor broji do deset identificira boje, igračke kratko uz izraz It’s… predstavlja članove obitelji uz vizualni predložak s kratkom rečenicom This is my… prepoznaje i imenuje facijalne ekspresije raspoloženja odgovara na pitanje o raspoloženju uz kratki odgovor I’m...	odgovara pokretom (dodirom, mimikom) nakon audiovizualnog predloška slijedi vrlo jednostavne upute i naredbe povezuje audio izričaj sa slikovnim prikazom članova obitelji izražava se likovnim prikazom.
Ključni sadržaji pozdravi: Hi!, Hello!, Goodbye! komunikacijski obrasci: What's your name?, My name is..., Who is this?, This is my..., How old are you?, I'm..., He/she is my friend. imenovanje i predstavljanje prijatelja izricanje dobi glagoli: prezent glagola to be ( I am, he/she is, it is) zamjenice: osobne (I, he/she, it), pokazne (this) pridjevi: posvojni (my), opisni pridjev kao dio predikata (big, small) upitne riječi: who, what, how.	Ključni sadržaji boje: yellow, blue, red, green, orange igračke: ball, doll, plane, car, train školske stvari: pencil, rubber, notebook, book schoolbag osjećaji: happy, sad, hungry, thirsty, fine članovi obitelji: mum, dad, sister, brother, baby pojam broja od jedan do deset.	Ključni sadržaji aktivnosti u razredu (razumijevanje najčešćih uputa i naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu): Sit down!, Stand up!, Open/Close your book!, Sing!, Dance! taktilne aktivnosti, geste i mimika na temu igračaka i školskog pribora, brojeva od jedan do deset, osnovnih boja, osnovnih raspoloženja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Težište rada je na usmenom iskazu koji proizlazi iz situacijskog učenja, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje maštovitosti i kreativnosti učenika. Ponavljanje novonaučenihizraza uz neku TPR (Total physical Response) aktivnost kako bi se izbjeglo suhoparno statičko nabrajanje, npr. dobacivanjem lopte. Dramatizacija kratkog susreta na maštovit način, uz lutke, vlastite prste na kojima crtamo lica i sl. Uvode se kratki izrazi pjesmicama, brojalicama i sl. uz obveznu mimiku ili gestu kojom učenici prate i pojašnjavaju izgovoreno. Učenicima se omogućava da sami izmišljaju situacije kojima bi uvježbavali susrete. Učenici se često pohvaljuju zbog pokazanih umijeća i znanja, a posebno zbog usuda da javno komuniciraju na stranom jeziku. Svim učenicima se osigurava jednaka prilika za pokazivanje umijeća i znanja, bez obzira koliko vremena to oduzimalo. Učenicima se ne objašnjava nijedan gramatički pojam nego ih se izlaže intuitivnom usvajanju čestim ponavljanjem. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (obitelj, uljudni obrasci ponašanja i sl.), Matematika (osnovni glavni brojevi), Likovna kultura (crtanje, boje i sl.), Glazbena kultura (pjesme, brojalice i sl.), Tjelesna kultura (pokret, TPR metoda i sl.) i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.) i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici uče novo gradivo mehanički, ali je potrebno uvijek provjeravati razumijevanje i to na način da najčešće reagiraju neverbalno ili kroz situaciju. Učenje novog vokabulara bi trebalo biti praćeno audiovizualnim predloškom koji učenici povezuju s ključnim pojmom, multimedijalnim prezentacijama koje su šarene, aktualne i privlačne, crtežima kojima izražavaju svoje viđenje pojma koje će im poslužiti za javno prezentiranje naučenog gradiva, pjesmicama, brojalicama i sl. radi lakšeg i zabavnijeg usvajanja te izazovima i igrama koje podižu radoznalost kod učenika, npr. Guess, Feely bag, What is missing, Memory game i sl. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna kultura, Hrvatski jezik i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici nižeg uzrasta uče na holistički način. Učenicima treba osigurati dovoljno prostora za kretanje i pokret. Potrebno je izlagati učenike TPR igrama i aktivnostima kao preduvjet pozitivnom prihvaćanju nastave stranog jezika, npr. Touch something red, Toss the ball, Simon says, Charades. Neprestano izlaganje i korištenje razrednih zapovijedi i uputa, situacijsko učenje je iznimno važno u ranoj dobi učenja stranog jezika. Važno je napomenuti da učenici ne izvode pjesme pasivno sjedeći, slušajući ili pjevajući pjesmice ili brojalice, nego uz dosta pokreta, glume i gestikulacija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna kultura i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Osobni i socijalni razvoj.

B.I.1 Učenik prepoznaje druge kulture i njihove osobitosti.	B.I.2 Učenik pokazuje osjetljivost prema drugom i drugačijem.	B.I.3 Učenik sudjeluje u interakciji s drugim i drugačijim.
POO-2.2.4	POO-2.2.3	POO-2.2.1
identificira fizičke različitosti koje uočava kod ljudi prepoznaje imena ljudi i gradova koji pripadaju drugim kulturama imenuje blagdane u anglofonoj kulturi i našoj tradiciji te uzvraća čestitanje raspoznaje svoja osnovna prava i prava vršnjaka te odgovornosti.	izražava misli i osjećaje koji ne ugrožavaju vršnjake izabire aktivno druženje s drugim i drugačijim.	započinje i sudjeluje u komunikaciji s vršnjacima primjenjujući osnovne obrasce ponašanja prepoznaje znakove neprihvatljivog ponašanja u interakciji i reagira prema zadanim razrednim pravilima.
Ključni sadržaji priče iz različitih kultura s vizualnim predloškom blagdani: Merry Christmas, Happy Easter, Valentine's Day osnovna prava djece: pravo na ime, zdravstvenu skrb, pitku vodu, zdravu hranu i čist okoliš; pravo na slobodu izražavanja misli; pravo na siguran dom i odjeću; pravo na odmor, igru i kulturne sadržaje... uljudni verbalni obrasci: Hello!, Good morning!, Thank you!, Please!, Sorry!...	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.
Preporuke za ostvarenje ishoda Na početku osnovnog obrazovanja učenike se vrlo suptilno i nenametljivo upoznaje s drugim kulturama kao dijelom interkulturalne kompetencije, ali prije svega im treba pomoći u prepoznavanju vlastitog društva i kulture kojoj pripadaju te njenim vrijednostima. U prvom razredu je dovoljno osvijestiti učenicima da postoje imena i prezimena za koja nisu čuli u svom društvu ili okolini te ih kroz razgovor vrlo jednostavnim pitanjima voditi do zaključka da različitosti i pripadnosti postoje i da su oko njih. Uvođenje blagdana kao kulturne različitosti je najprihvatljivija opcija za početak jer to izaziva radost i otvorenost pri usvajanju. U ovom uzrastu učenici se zadržavaju na osnovnim simbolima zadanog blagdana, i to kroz likovno izražavanje, potom jednostavnim širom rasprostranjenim prigodnim pjesmicama i sl. Također je važno naglasiti da sva djeca imaju prava te ih u ovoj dobi upoznati samo sa osnovnim pravima koja su važeća za svu djecu širom svijeta. Svakako im objasniti da prava nose i odgovornost, a sve to približiti i povezati s onime što oni primjenjuju svakodnevno. Metodički se najbolje obrađuju gledanjem crtića koji su adaptirani za niže uzraste, crtanjem i bojanjem prigodnih materijala te raznim interaktivnim tehnikama kao npr. igranje uloga. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik u ovom uzrastu treba biti upućen na mikrosredinu u kojoj se nalazi pri odnosu s drugim i drugačijim. Uvažavanje i opravdano pomaganje vršnjaku su temelji za razvoj uljudne interakcije. Ako u odjelu ima učenik s teškoćama u razvoju ili učenik drugačiji po nekoj značajki (npr. boja kože), treba ukazivati od najranije dobi na empatično ponašanje (empatija nije sažaljenje) prema takvom učeniku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna kultura i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kako bi se uspješno razvijao element interakcije s drugim i drugačijim, u razredu se moraju uspostaviti pravila ponašanja koja će biti istaknuta na vidnom mjestu, ali u slikovnom prikazu. Pravila ponašanja se trebaju odnositi na uljudno ponašanje prema vršnjacima te odnos prema vlastitoj i zajedničkoj imovini u razredu. Pravila ne bi smjela biti brojna, nego bi trebalo odrediti ona bitna za održavanje discipline i uljudne komunikacije. Uz pravila je iznimno važno odrediti i posljedice ako se ona prekrše. Učenici moraju biti upoznati s posljedicama kako bi razvijali svjesno i odgovorno ponašanje. Posljedice ne smiju prekoračiti pedagoške okvire primjerene tom uzrastu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna kultura i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

C.I.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.I.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.I.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate kod učenja engleskog jezika.
POO-4.1.3	POO-4.2.2	POO-4.2.3
izražava i prepoznaje aktivnosti kojima postiže bolje rezultate pri učenju izabire način kojim će dovršiti zadani cilj imenuje različite izvore informacija koje mu pomažu pri učenju.	izvodi samostalno vrlo jednostavne zadatke u zadanim svakodnevnim situacijama dovršava zadane korake u procesu kreiranja vlastitih materijala i radova koristi samoinicijativno najjednostavnije naučene fraze u razrednoj komunikaciji na engleskom jeziku.	izdvaja uspješno urađene vlastite radove navodi gdje može napraviti napredak kod vlastitih uradaka ili izričaja.
Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.
Preporuke za ostvarenje ishoda Samostalnost u učenju podrazumijeva aktivnu uključenost učenika u sam proces učenja/usvajanja i preuzimanje odgovornosti za vlastite rezultate. Učenik analizira, evaluira i kreira tijek učenja/usvajanja te se samim time uči kritičkom promišljanju od najranije dobi. S obzirom na to da se radi o vrlo ranom uzrastu kod učenika se prije svega potiče izbor koji bi trebao rezultirati motivacijom i pozitivnim stavom za usvajanje stranog jezika. Izbor podrazumijeva da učenik slobodno i neometano izrazi osobne preferencije oko aktivnosti koje se izvode u nastavnom procesu i na temelju toga mu se omogući brže, radosnije i učinkovitije usvajanje. Također se pojam izbora odnosi i na upotrebu ciljnog jezika u razrednom svakodnevnom okružju kako bi učenici shvatili svrhu učenja. Nekim učenicima je u ranoj dobi potrebno osigurati i period šutnje da se priviknu na govor i intonaciju, izgrade dovoljno samopouzdanja te potom progovore slobodnom voljom. Kroz proces učenja učenike upoznajemo s različitim izvorima znanja/informacija (udžbenik, radna bilježnica, IKT, slikovnice,…) kojima se koriste uz pomoć. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna kultura i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici u ovom uzrastu ne uče jezik, ali uče rješavati problemsku situaciju u najjednostavnijem obliku, npr. umjesto da učeniku kažemo da naoštri olovku kako bi rad bio uredniji, pitamo ga na koji način bi taj rad mogao biti uredniji. Pomažemo im da sami osmisle kako bi mogli predstaviti neki pojam koji su učili i dopustimo im da se slobodno izraze uvažavajući trud svakog učenika ponaosob, npr. neki će učenici igračku predstaviti crtežom, netko će ju napraviti od nekog materijala, netko će je prikazati mimikom ili gestikulacijom i sl. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Matematika i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik u ovom uzrastu može vrednovati osobni rad i izričaj ako mu pomognemo odgovarajućim pitanjima: Koji rad ti se sviđa?, Zašto?, Bi li mogao to uraditi bolje?, Što bi popravio na njemu?, Što si naučio danas?, Jesi li zadovoljan? i sl. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Matematika i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

Osnovno
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

A Jezično-komunikacijsko područje
A.II.1
A.II.2
A.II.3
A.II.4

B Međukulturna kompetencija
B.II.1
B.II.2
B.II.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.II.1
C.II.2
C.II.3

A.II.1 Učenik koristi kratke fraze i rečenice u svakodnevnom govoru.	A.II.2 Učenik izvodi verbalnu reakciju na audiovizualni poticaj.	A.II.3 Učenik slijedi i izvršava upute neverbalnom reakcijom.
SJZ-3.1.1	SJZ-1.1.1	SJZ-1.2.2
koristi pozdrave na formalnoj i neformalnoj razini te ih bira sukladno dobu dana predstavlja sebe i drugoga te izriče svoju i tuđu dob iskazuje osjećaje i raspoloženja te pita drugoga kako se osjećaju odgovara na jednostavna pitanja o sebi koristi uljudne fraze pri komunikaciji.	prepoznaje ključni vokabular slušanog sadržaja uz vizualni ili multimedijalni sadržaj ponavlja riječi, pjesmice (chants), tongue twisters i kratke recitacije nakon audiozapisa ili govornika reproducira chants, pjesmice, tongue twisters i kratke recitacije nakon uvježbavanja sudjeluje u vrlo kratkim dramatizacijama imenuje osnovne boje i rezultat miješanja boja opisuje slikovni predložak određujući mu boju, broj i položaj u prostoru odgovara na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i sadržaja.	neverbalno reagira na naputke i naredbe pokretima pokazuje razumijevanje nakon odslušane pjesme boji slikovni predložak prema uputama s audiozapisa pokazuje slikovne kartice ili ogledne primjere prema audiouputama povezuje kratke upute s radnjama uz gestikulaciju ili vizualni poticaj.
Ključni sadržaji predstavljanje sebe i drugoga: What's your name?, My name is Linda., I'm Linda., This is my friend. izricanje dobi: How old are you?, I'm 7. pozdravi: Hi!, Hello!, Good morning/afternoon/evening/night! osjećaji i raspoloženja: angry, sad, happy, fine, great, sleepy, How are you? izrazi: Sorry!, Thank you!, You are welcome!, Here you are! glagol to be u prvom i trećem licu jednine: I am happy, He/she is angry. osobne zamjenice: I, you, he, she... pokazna zamjenica this.	Ključni sadržaji osnovne i izvedbene boje: red, yellow, green, blue, purple, pink, brown, grey, black, orange, white brojevi od jedan do deset upitna zamjenica How many? razlikovanje jednine i množine imenica: a boy, two boys školski pribor i osnovni namještaj u učionici: a pencil, a pen, a rubber, a book, a notebook, a schoolbag, a pencil case, a desk, a chair osnovni prijedlozi: in, on, under kućni ljubimci: a cat, a dog, a hamster, a mouse, a bird, a rabbit. glagol have got u prvom licu jednine (I have got a pet.) pokazna zamjenica this (This is my pet.) uža obitelj: a mum, a dad, a brother, a sister, a baby (This is my family.) osobne zamjenice u jednini: I, you, he, she, it lice i tijelo: a nose, ears, mouth, hair, a head, body glagol have got u prvom i trećem licu jednine (I have got brown hair., A monster has got 10 ears.) hrana: an apple, an orange, a banana, chicken, pasta, pizza, juice izrazi: I like/I don't like..., It's yukky/yummy.	Ključni sadržaji upute i naredbe u razrednom odjelu: Sit down!, Stand up!, Open your book!, Close your book!, Jump!, Turn around!, Clap your hands!,Stamp your feet!,Touch your nose! ,Touch your mouth!, Shake your leg!
Preporuke za ostvarenje ishoda Svaki nastavni sat bi trebao početi upotrebom kratkih rečenica i fraza. Predlaže se osmijehom, facijalnom ekspresijom dočekati učenike i zaželjeti im dobrodošlicu te ih pozdraviti, pitati kako su itd. Poželjno je u tu svrhu koristiti igračke koje govore,finger puppets i slično. Preporučuju se kratke pjesmice, npr. How are you?, Good morning!, Goodbye! uz pomoć kojih bi započeli i završili sat. Na taj način kreira se ugodno okruženje za rad. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo (obitelj, uljudni obrasci ponašanja i sl.), Matematika (osnovni glavni brojevi), Likovna kultura (crtanje, boje i sl.), Glazbena kultura (pjesme, brojalice i sl.), Tjelesna kultura (pokret, TPR metoda i sl.) i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Okruženje za rad kod učenika ove dobi treba biti ugodno. Preporučuje se raspored sjedenja u skupinama ili po U modelu. Poželjno je da zidovi učionice budu ukrašeni tematskim posterima, panoima i slikovnim karticama. Učionica treba sadržavati potrebnu didaktičku, audiovizualnu opremu: računalo, projektor, CD player, bijelu ploču i slično. Pri podučavanju poželjno je koristiti finger puppets, lutke i sl. Takva vrsta pomagala je korisna učenicima koji pasivno slušaju i treba ih potaknuti i ohrabriti u radu. Leksičke strukture se uvode postepeno, do šest riječi na jednom satu te se leksik uvijek ponavlja pa tek onda postepeno proširuje. Vodi se računa o tematskom planiranju i povezanosti sadržaja sa ostalim predmetima u drugom razredu. Podučavanje se temelji na TPR metodi, mimici, holističkom pristupu, likovnom izražavanju, pjevanju, taktilnoj metodi i situacijskom učenju. Važno je koristiti kvalitetne udžbenike, CD-ove, ibook, slikovne kartice, slikopriče i slično. Artikulacija sata treba biti dinamična, sa izmjenama aktivnosti svako 6 do10 minuta. Novi se sadržaji uvode na osnovi obrađenih cjelina bez osvješćivanja metajezika. Gramatički sadržaji se ne tumače eksplicitno, već kroz funkcionalne primjere jezika. Neophodno je neprestano voditi računa o pozitivnoj i poticajnoj atmosferi u razredu. Pogreške ispravljati na način da ponovimo točno nakon što je učenik pogriješio. Također ne preporučuje se pretjerano natjecanje u odjelu jer ponekad može dovesti do suprotnog učinka kod učenika te dobi. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo (zdrava hrana, briga o kućnim ljubimcima i sl.), Matematika (osnovni glavni brojevi, odnos predmeta u prostoru), Likovna kultura (primarne i sekundarne boje, miješanje boja i sl.), Glazbena kultura (pjesme, brojalice i sl.), Tjelesna kultura (pokret, TPR metoda i sl.) i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Podučavanje učenika treba biti zasnovano na holističkim principima (cijelim bićem i svim osjetilima). Budući da je riječ o učenicima mlađe dobi potrebno je što više koristiti TPR metodu, gestikulaciju i mimiku. Poželjno je raditi projekte koji ne uključuju verbalni izričaj, već se u poučavanju pristupa multisenzorno. Na taj način učenici će dugoročno pamtiti obrađeni vokabular. Poželjne su neke igre za ostvarenje ishoda: Simon says, Please game, Touch something in my bag,Traffic light itd. Pri obradi hrane može se uraditi projekt What's in the cup? koji će uključiti sva učenikova čula. Staviti određenu hranu u plastičnu čašu i prekriti papirom koji je izboden. Učenici mirišu hranu i govore što je u čaši. Pri obradi boja može se koristiti temperama i zajedno miješati osnovne boje kako bi dobili sekundarne. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Likovna kultura (miješanje boja i pokusi) i s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

	A.II.4 Učenik koristi početno pisanje i globalno čitanje.
	SJZ-4.1.1
	uočava razliku između abecede i alfabeta te uočava koja slova ne postoje u našem jeziku (x,y,q, w), i obrnuto preslikava izolirane riječi i kraće rečenice prema grafijskome predlošku nadopunjuje riječi slovima koja nedostaju pravilno slaže slova kako bi dobio riječ povezuje slikovni predložak i zadanu riječ crta, boji i povezuje po uputama ilustrira napisanu riječ ponavlja kratke riječi i rečenice nakon učitelja ili audio predloška.
	Ključni sadržaji slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku: x,y,q,w slova koja ne postoje u engleskom jeziku: č,ć,lj,nj,đ,dž,š,ž prethodno navedeni ključni sadržaji u pisanom obliku.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Važno je voditi računa o korelaciji s nastavom predmeta Hrvatski jezik. Neophodno je pisati slova koja su učenici savladali na materinskom jeziku i biti usklađen. Pisanju treba pristupiti postepeno, u početku koristiti samo crtež (nadopunjavanje crteža, spajanje riječi i slikovnog predloška itd.). Nadalje, može se krenuti s preslikavanjem, podebljavanjem izdvojenih riječi. Preporuka je koristi simbole umjesto riječi pri obradi nekih pjesmica i recitacija. Pri uvođenju pisanja važno je krenuti od riječi koje se svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih i fonetskih obilježja materinskoga jezika. Preporučuju se razne vrste crtajućih diktata (a drawing dictation), nadopunjavanje riječi slovima koja nedostaju, ispremetana slova, jednostavne križaljke itd. Čitanje u drugoj godini učenja treba biti pripremno čitanje za naredne godine učenja i podučavanja. To znači da se čitanju ne pristupa analitičko-sintetički, već učenici pamte sliku određene riječi. Osnovna aktivnost je preslikavanje riječi i kratkih rečenica prema modelu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (pisanje slova, početno pisanje i sl.) i Likovna kultura (bojanje, izrezivanje i sl.).

B.II.1 Učenik uspoređuje sadržaje u našoj kulturi i jeziku sa sadržajima engleskog govornog područja te drugih kultura.	B.II.2 Učenik pozitivno reagira prema drugom i drugačijem.	B.II.3 Učenik uspoređuje proslavu blagdana kod nas i u zemljama anglofonog područja.
POO-2.1.2	POO-2.2.2	POO-2.3.1
prepoznaje riječi globalne upotrebe u svakodnevnom govoru vlastitog jezika prepoznaje tradicionalne pjesmice, recitacije i priče vlastite kulture i anglofonih kultura imenuje važnije blagdane s anglofonog područja i uspoređuje ih s blagdanima kod nas nabraja osnovna dječja prava na globalnoj razini.	slijedi pravila uljudnog ponašanja sluša vršnjake dok govore i reagira pozitivno na druge ideje i mišljenja izdvaja poruku priče o univerzalnim ljudskim vrijednostima, prijateljstvu i odanosti.	čestita glavne blagdane na engleskom jeziku pjeva prvu kiticu najučestalijih tradicionalnih pjesmica anglofonog područja povezuje najčešće simbole s blagdanima i kulturama kojima pripadaju razlikuje načine proslave blagdana u svijetu i kod nas.
Ključni sadržaji najčešće izvorne recitacije i pjesmice: Ring around the Rosie, Baa-baa-black sheep, Twinkle, twinkle little star preporučuje se obraditi barem dvije tradicionalne priče ili bajke riječi globalne upotrebe koje dolaze iz engleskog jezika: a hotel, a scooter, a telephone, a tractor itd. osnovna dječja prava: pravo na preživljavanje, pravo na zdravstvenu skrb, pravo na podršku djeci u siromaštvu, pravo na djetinjstvo bez nasilja i zlostavljanja.	Ključni sadržaji uljudne fraze i izrazi: Please!, Here you are!, May I go to the toilete?, Thank you!, Have a nice day!, Sorry! tradicionalne priče, bajke ili basne: Mouse's garden, The Fox and the Stork, Rudolph The Red Nose Reindeer.	Ključni sadržaji čestitanje blagdana: Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! Happy Valentine's Day! tradicionalne pjesme: Jingle Bells, We wish you a Merry Christmas, Hot Cross Buns ključne riječi: a Christmas tree, a decoration, a present, Father Christmas, a reindeer, an Easter egg, a hen, a chick, a basket, a heart, a chocolate.
Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je osvijestiti učenike ove dobe o rasprostranjenosti engleskog jezika i upotrebi engleskih riječi u svakodnevnom govoru. Primjereno njihovom uzrastu može se ispričati priča o tome kako je nastala riječ sandwich. Metodom usporedbe poželjno je prezentirati neke uobičajene brojalice ili pjesmice na oba jezika. Preporučuje se razgovarati o životu vršnjaka kod nas i u drugim zemljama naglašavajući sličnosti i bogatstvo različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (blagdani u svijetu i kod nas), Glazbena kultura (tradicionalne pjesme i brojalice) i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kako bi se cijeli nastavni proces odvijao u ugodnoj atmosferi, potrebno je odrediti razredna pravila ponašanja. U tu svrhu može se izraditi plakat sa sličicama koje prikazuju obrasce prihvaćenog/neprihvaćenog ponašanja. Učenike treba ohrabrivati pri upotrebi uljudnih fraza na engleskom jeziku i pohvaliti dobre primjere lijepog ponašanja. U nastavu Engleskog jezika neprestano je potrebno uključivati odgojnu komponentu, razgovor o univerzalnim ljudskim vrijednostima, prijateljstvu, odanosti i poštenju. Kroz obradu priča naglašavati poruke istih te njihovu globalnu vrijednost. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk, Hrvatski jezik (pripovijedanje priča i izdvajanje pouke) i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se obraditi nekoliko engleskih tradicionalnih pjesama, npr. Jingle Bells, We wish you a Merry Christmas, Hot Cross Buns, You are my sunshine i slično. Metodom razgovora uočiti sličnosti i različitosti proslave blagdana koji su obrađuju. Poželjno je izraditi plakat, čestitku ili crtež povezan s proslavom nekog blagdana. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (izrada čestitke), Glazbena kultura (pjesme, brojalice i sl.) i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje.

C.II.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.II.2 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate učenja engleskog jezika.	C.II.3 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskog jezika.
POO-2.2.2	POO-2.2.1	POO-2.2.3
navodi kojim aktivnostima bolje usvaja gradivo engleskog jezika traži rješenja u izradi jednostavnih zadataka služi se udžbeničkim kompletom i traži druge izvore informacija.	odabire uspješno urađene vlastite radove slaže radove u osobni portfolio učenika i komentira ostvareni rad zaključuje gdje može napraviti napredak kod pismenih radova i usmenog izražavanja.	izrađuje vlastite materijale za učenje engleskog jezika uz upute odabire tehniku kojom se najuspješnije kreativno izražava.
Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području i području Međukulturna kompetencija.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području i području Međukulturna kompetencija.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području i području Međukulturna komunikacija.
Preporuke za ostvarenje ishoda Kod učenika ove dobi gradi se samostalnost u svim sferama njihovog rada i razvoja. Potrebno je biti strpljiv i dosljedan kod usvajanja radnih navika koje će razvijati njihovu samostalnost. Učitelji trebaju biti dosljedni pri uporabi fraza (npr. Open your books!, Open your textbooks!) dok učenici ne nauče razlikovanje nastavnih sredstava i samostalno korištenje. Nakon obrađenih nastavnih sadržaja potrebno je pitati učenike što im se svidjelo, a što ne, i zašto. Ohrabrivati učenike da izdvoje dobre ili malo lošije aktivnosti na satu. Poticati učenike na istraživanje obrađenih riječi, pjesmica i struktura na način da oni mogu donijeti razne slikovnice, udžbenike, rječnike i slično. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se voditi učenički potrfolio u kojem bi učenik slagao svoje radove i pratio postignuća. Uz pomoć potrfolija učenici, učitelj i roditelji bi imali uvid u rad te bi mogli zapisati svoje dojmove o istom. Na taj način jača se učenikova samostalnost, uči ga se samoprocjeni i razvoju vještina. Na kraju svake cjeline preporučuje se da učenik da osvrt na svoj rad, usmenim putem ili uz pomoć simbola u obliku naljepnica, pečata itd. Navedeni načini su u službi poticanja učenikovog napretka i poboljšanja motivacije u procesu usvajanja stranog jezika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Svaki učenik ima preferirane načine i tehnike usvajanja znanja. Potrebno je usmjeriti učenika na one tehnike koje su najučinkovitije za njega. Usmjeriti učenika na istraživanje i samostalno korištenje onih načina koji su za njega najbolji. Ako učenik usvaja vizualno, poticati ga na izradu raznobojnih plakata, čestitki i crteža. Nekim učenicima audiometoda olakšava učenje pa je takve učenike potrebno usmjeravati da snimaju svoj glas, pjevaju ili recitiraju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Osnovno
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 3

A Jezično-komunikacijsko područje
A.III.1
A.III.2
A.III.3
A.III.4

B Međukulturna kompetencija
B.III.1
B.III.2
B.III.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.III.1
C.III.2
C.III.3

A.III.1 Učenik sudjeluje u kratkom vođenom dijalogu.	A.III.2 Učenik reagira na verbalne i neverbalne podražaje.	A.III.3 Učenik piše izolirane riječi.
SJZ-1.1.1	SJZ-1.2.1	SJZ-4.1.1
predstavlja sebe, članove svoje obitelji i svojeg prijatelja navodi i pokazuje osnovne dijelove tijela daje osnovnu informaciju o svojoj obitelji izražava svoje i tuđe sposobnosti opisuje stvari, ljude i životinje kratkim rečenicama koristeći često korištene pridjeve pozicionira osnovni namještaj u odgovarajuće prostorije.	opisuje jutarnje aktivnosti imenuje domaće i divlje životinje na osnovi vizualnog predloška te im navodi boju i veličinu verbalno reproducira nazive za voće, povrće i najčešća jela prepoznaje i koristi kratke riječi i rečenice za sviđanje/nesviđanje broji i prepoznaje pisani predložak brojeva od jedan do dvadeset.	piše kraće poznate riječi nadopunjava praznine slovima koja nedostaju povezuje dvije riječi koje tvore poznatu frazu umeće riječ u kraću rečenicu po uvježbanom predlošku upotrebljava sva slova engleske abecede pismeno odgovara jednom riječju na pitanje, prema uvježbanom uzorku.
Ključni sadržaji glagol to be u svi licima jednine (I'm Tina., This is my friend Marko.) korištenje zamjenica za muški i ženski rod (He is my friend., She is my sister.) te upotreba zamjenica we, you, they uz pomoć učitelja upotreba pridjeva big/small pri govoru o svojoj obitelji pokazna zamjenica this u govoru dijelovi tijela: head, eyes, ears, nose, mouth, a body, arms, legs postavlja pitanje: How old are you? i odgovara na njega školske stvari, učionica te osnovni školski namještaj (desk, chair, book, notebook, board, chalk, crayon, whiteboard, a projector..) postavlja pitanje: What's this? i odgovara na njega prostorije: living room, bedroom, bathroom, kitchen, garden jednostavni opisni pridjevi: big, small, tidy, pretty osnovni namještaj: a desk, a chair, a bed, a bath, a bookcase glagol have got u 1. licu jednine (I've got 10 little fingers.), prepoznaje različit oblik has got za 3. lice jednine (Marko has got brown eyes.) koristi glagole wash, brush, clean, shake i slično pri opisivanju i mimici jutarnjih aktivnosti odgovara na pitanja o mogućnosti sa can i/ili can't uz poznate glagole dani u tjednu.	Ključni sadržaji osnovni oblici: triangle, rectangle, circle, square, ponavljanje boja (The triangle is blue.) životinje na farmi: a cow, a sheep, a chicken, a horse divlje životinje: a snake, a hippo, a parrot, a monkey glagoli: can, swim, run, jump, fly voće: an apple, a pear, an orange, a banana, a cherry, a strawberry povrće: a pepper, a tomato, a potato, an onion, a carrot jela: an ice cream, orange juice, a sandwich, pizza, chicken, pasta, chocolate konstrukcija: I like/don't like, te konstrukcija My favourite food is... kratke riječi za sviđanje/nesviđanje: Yummie., Yuckie., Is the ice cream yucky? - No! brojevi od 1 do 20.	Ključni sadržaji jutarnje aktivnosti životinje voće povrće pozdravi glagoli za izražavanje sposobnosti.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici se potiču na što češće korištenje fraza i rečenica na engleskom jeziku uz TPR metodu kako bi lakše usvojili sadržaj. Potiču se da pokažu na sebe kada govore o sebi, da pokažu prijatelja u učionici ili pak na vizualnom predlošku dok govore o članovima obitelji. Također kada govori o svojoj obitelji, učenik kaže je li ona velika ili mala. Potaknuti djecu da koriste glagol have got u upitnom obliku uz upotrebu novih riječi: Have you got a bed?, Have you got a garden? Učeniku je lakše komunicirati s prijateljem iz razreda, a tako se svima daje prilika da sudjeluju na satu. Ako se neki učenik ne osjeća ugodno i ne želi postaviti pitanje, nije potrebno inzistirati, dopustite samo da odgovori Yes ili No. Bitno je ohrabrivati korištenje stranog jezika i poticati na dijalog. Poželjno bi bilo napraviti tzv. question chain gdje učitelj postavi pitanje jednom učeniku (npr. How old are you?), taj učenik odgovori i postavi isto pitanje svojem kolegi itd., sve do zadnjeg učenika koji nakon svog odgovora postavi pitanje učitelju i time zatvori lanac. Na taj način se osigurava sudjelovanje svakog učenika i podiže količina izgovorenog stranog jezika i do 50% na pojedinom satu, a učenik se ne izdvaja nego sudjeluje u zajedničkoj aktivnosti sa svojim kolegama što omogućava i stidljivijim učenicima da sudjeluju u aktivnostima. Uz glagol can može se izvoditi metoda potpunog tjelesnog odgovora gdje će učenici pokazati radnju koju izvode životinje. What can a parrot do? - Fly., A horse can run., A monkey can jump. Pitanja i kratki odgovori o sebi: Can you run? - Yes, I can. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta Hrvatski jezik (zamjenice, glagoli, pridjevi), Priroda i društvo (dom i namještaj, osobna higijena, dani u tjednu), Tjelesna i zdravstvena kultura (pokaži pokretima, TPR metoda), Glazbena kultura (slušanje i pjevanje pjesmica) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (dom, uljudnost) i Osobni i socijalni razvoj (vođenje računa o osobnoj higijeni).	Preporuke za ostvarenje ishoda U ovom uzrastu je izuzetno bitno ohrabrivati učenika i poticati ga na sudjelovanje u nastavnom procesu što će biti puno lakše ako je atmosfera u razredu pozitivna. Učenika se usmjerava da pravilno prepiše riječ, da ponavlja uz vizualni prikaz te ga se ohrabruje u daljnjem usvajanju stranog jezika. Treba stalno imati u vidu da je teško govoriti i čitati strani jezik i stoga osigurati sigurnu atmosferu u razredu u kojoj su greške dopuštene i tu da se isprave. Voditi računa da je to tek treća godina učenja i da ima još puno prostora za razvoj vještina ako učenik zadrži interes i ljubav prema predmetu. Pri širenju vokabulara može se igrati Memory game sa životinjskim likovima, voćem, povrćem, jelima - nacrtati ili kopirati predloške u parnim primjercima (ovisno o veličini razreda), izrezati, okrenuti sliku dolje i pustiti učenike da pronađu par, ali bod osvaja samo onaj pojedinac (ili ekipa) koji na engleskom točno kaže tu riječ. Za dvostruke bodove trebaju točno napisati tu riječ. Učitelj sakrije jedan oblik iza leđa i tražiti od učenika da pogode koristeći pravilnu konstrukciju pitanja: Is it a triangle? Nakon uvježbavanja učitelj može prepustiti učenicima da oni preuzmu sve uloge dok ih učitelj promatra i po potrebi podsjeća na pravilne izraze. Također se može ponuditi inačicu igre Simon says s naredbama o njezi tijela gdje učenici, nakon vježbanja s učiteljem, daju naredbe razredu da pokaže mimikom: Brush your hair! i slične rečenice, a nakon vježbanja da učenik kaže odgovarajuću rečenicu na mimiku svojeg kolege. Bilo kakvo izričito spominjanje gramatike ili gramatičkih struktura u potpunosti izbjegavati. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (brojevi, oblici), Priroda i društvo (voće, povrće, životinje), Hrvatski jezik (glagoli) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (poštovanje različitih odabira u izboru hrane), Osobni i socijalni razvoj (izražavanje osobnih sviđanja), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje drugih kultura koristeći online alate uz nadzor i vođenje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Poželjne su aktivnosti koje uključuju daljnji razvoj grafomotorike učenika i pripremanje za samostalno pisanje učenika. Učenika se može izložiti do pet novih leksičkih jedinica tijekom sata koje može prepisati u radni materijal (bilježnica, radna bilježnica, rječnik). Također se može ponuditi aktivnost crtanja uz napisane riječi ili lijepljenje sličica. Poticati pregledno, točno i uredno pisanje uz redovno verbalno ohrabrivanje učenika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (životinje, voće, povrće, pozdravi prikladni dobu dana i prilici), Hrvatski jezik (pisanje i uočavanje sličnosti i razlika u jezicima) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (korištenje dostupnih pomagala u svrhu brzog i točnog rješavanja zadatka), Osobni i socijalni razvoj (razvijanje svijesti o potrebi samostalnog korištenja radnih materijala).

	A.III.4 Učenik čita riječi i kraće uvježbane rečenice na engleskom.
	SJZ-2.2.3
	povezuje zvuk izgovorene riječi s napisanom riječi prepoznaje riječ i jednostavnu rečenicu u pisanim uputama.
	Ključni sadržaji kratke, jednostavne rečenice planirane tijekom godine u jezičnim sadržajima.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenika je potrebno što više izlagati audiozapisima ili drugim izvorima govora uz demonstriranje pisane riječi kako bi učenik polako razvijao vještinu čitanja. Prije samog čitanja potrebno je makar dva puta omogućiti učeniku slušanje razgovijetnog audiozapisa te je poželjno grupno izgovaranje izolirane nove riječi (napisati riječ na ploču i izgovoriti ju na nekoliko načina: sretno, tužno, ljutito; učenici ponavljaju istom intonacijom). Tako će učenik početi povezivati napisanu riječ s izgovorom. Uzeti u obzir da pojedini učenici imaju problema s razvijanjem vještine čitanja i na materinskom jeziku te stalno ohrabrivati i verbalno poticati učenika da razvija tu vještinu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (razvijanje vještine analize i sinteze u čitanju), Glazbena kultura (slušanje i pjevanje pjesmica na engleskom) i s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj (razvijanje svijesti o važnosti napredovanja u učenju stranog jezika, razvijanje svijesti o vlastitim i tuđim osjećajima).

B.III.1 Učenik identificira anglofone i druge kulture te njihove osobitosti.	B.III.2 Učenik pokazuje prihvaćanje različitosti drugog i drugačijeg.	B.III.3 Učenik sudjeluje u interakciji s drugim i drugačijim.
SJZ-3.3.1	SJZ-3.3.2	SJZ-3.1.2
izdvaja sličnosti i različitosti u svakodnevnim pojavnostima u svojoj i drugim kulturama odgovara na jednostavna pitanja o vlastitoj i drugoj zemlji na osnovi nekoliko obrađenih jednostavnih rečenica nabraja izvore kojima se može služiti da bi saznao nešto o anglofonim kulturama navodi nekoliko osnovnih dječjih prava i povezuje ih s odgovornostima.	opisuje drugačije kulture, njihove običaje i hranu bez korištenja negativnih verbalnih i/ili neverbalnih izraza postavlja pitanja i traži informacije o vlastitoj i anglofonim kulturama odnosi se jednako prema svim učenicima, bez obzira na njihovu različitost.	verbalizira obilježja svoje i drugih kultura izdvaja glavne značajke blagdana svoje i anglofonih kultura izdvaja pouke o odanosti, ljubavi, iskrenosti i drugih univerzalnih vrijednosti iz tradicionalnih priča iz svoje i drugih kultura prepoznaje neprimjereno ponašanje prema drugom i drugačijem i verbalizira posljedice takvog ponašanja.
Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici s kolegama mogu razmjenjivati mišljenja o različitostima u drugim kulturama ukazujući na različite načine odijevanja, različitu boju kože, različite načine života te različitosti u tjelesnom izgledu i sposobnostima. Kod učenika je potrebno poticati razmišljanje da svi vole svoju domovinu i način života kao što i oni vole svoju, stoga se o ničijoj kulturi ne govori ružno. Učenike se može potaknuti da nacrtaju kako slave blagdane i onda usporediti s vizualnim predloškom proslave blagdana u drugim zemljama. Kod učenika je potrebno razvijati svijest da ako je nešto drugačije, ne znači da je loše. Učitelj može navesti primjere običaja koje smo mi prihvatili kao svoje (kićenje jelke, pokloni ispod jelke...). Povezati obilježja proslava kod nas i u drugim zemljama (Father Christmas, Easter Bunny..). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (izgled ljudi, odijevanje), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (učenje i prihvaćanje drugih kultura), Poduzetnost (smišljanje načina kako predstaviti drugu kulturu), Osobni i socijalni razvoj (učenje o svojoj i drugim kulturama, uspoređivanje sličnosti i razlika) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje drugih kultura koristeći online izvore uz nadzor i vodstvo).	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristeći izraze prikladne ovom uzrastu, objašnjavati učenicima važnost lijepog ponašanja prema drugim ljudima, posebno prema onima koji su iz bilo kojeg načina drugačiji u odnosu na nas, npr. imaju kovrčavu kosu ili kožu druge boje. Ako je moguće, navesti učenika da kaže zašto je dobro imati prijatelja čija su tradicionalna jela drugačija od naših. Poticati pozitivne osjećaje prema ljudima koji ne izgledaju isto i/ili ne mogu raditi iste stvari. Razgovorom navoditi učenike da sami dođu do zaključka da su svi ljudi jednako vrijedni, bez obzira na to ima li istu boju kose, kože ili jednako brzo trče. Napraviti razredni projekt, npr. prezentacija različitih kuhinja (što mi jedemo za doručak, a što se jede negdje drugdje). Ako učenik ne misli da je pozitivno biti u prisustvu drugačijeg od sebe, ne kritizirati učenika nego nježno tražiti da obrazloži svoj stav kako biste mogli razumjeti uzroke takvog mišljenja i prikladno djelovati na smanjivanje negativnog, a poticanje pozitivnog stava. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (izgled ljudi, odijevanje), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (učenje i prihvaćanje drugih kultura), Poduzetnost (smišljanje načina kako predstaviti drugu kulturu), Osobni i socijalni razvoj (učenje o svojoj i drugim kulturama, uspoređivanje sličnosti i razlika) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje drugih kultura koristeći online izvore uz nadzor i vodstvo).	Preporuke za ostvarenje ishoda S učenicima se može napraviti igra pogađanja obilježja kultura koja su obrađena (okrenuti vizualne predloške licem dolje i od učenika tražiti da imenuju ono koje okrenu). Potiče se učenika da kaže koje blagdane slavi i na koji način, a onda se uspoređuje proslava s proslavama u anglofonim kulturama vodeći računa da se učeniku objasni da je različit način proslave ono što obogaćuje ovaj svijet i kako se često kulture miješaju. Učenik razvija pozitivan stav prema svima, bez obzira na njihov izgled, način odijevanja ili vjeru i prepoznaje negativne komentare i/ili ponašanje koje za uzrok ima samo to što je netko drugačiji te u slučaju pojave negativnosti reagira prema dogovorenim obrascima ponašanja u razredu kojima nije dopušteno vrijeđanje niti negativan govor. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Priroda i društvo (izgled ljudi, odijevanje), Vjeronauk (blagdani) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (učenje i prihvaćanje drugih kultura), Poduzetnost (smišljanje načina kako predstaviti drugu kulturu), Osobni i socijalni razvoj (učenje o svojoj i drugim kulturama, uspoređivanje sličnosti i razlika) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje drugih kultura koristeći online izvore uz nadzor i vodstvo).

C.III.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.III.2 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka u učenju engleskog jezika.	C.III.3 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskog jezika.
SJZ-1.3.1	SJZ-3.3.1	SJZ-1.2.1
planira vrijeme za učenje i izradu zadataka služi se različitim izvorima informacija na poticaj i/ili upute učitelja (knjiga, online platforma, televizija...) prepoznaje gdje mu je potrebna pomoć pri savladavanju zadataka.	procjenjuje vlastiti rad i izričaj, kao i rad vršnjaka samostalno vrednuje materijale kojima se služi po dogovorenom kriteriju razvrstava svoje radove u portfolij prema uspješnosti i daje komentar na njih.	koristi tehnike učenja kojima uspješnije postiže zadani cilj izvršava svoj dio zadatka do zadanog cilja u radu s drugim učenikom odabire i izrađuje vlastite materijale kao pomoć pri učenju engleskog jezika.
Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području.
Preporuke za ostvarenje ishoda Bitno je da učitelj na početku školske godine jasno da do znanja što će se tražiti od učenika te tako pripremi učenika za rad na razvijanju tih vještina. Budući da je ovo još uvijek mali uzrast, potrebno je konstantno učenike poticati na razvijanje radnih navika redovnim provjeravanjem domaćih radova koji ne smiju biti veliki obujmom niti nešto što učenik nije na satu radio. Mora se uzeti u obzir da učenik može samostalno odraditi zadaću, a ako ima učenika koji mogu i više, njima ponuditi dodatne zadatke za neku nagradu koju učitelj odredi (skupljanje pluseva za odličnu ocjenu, osvajanjeJokera, sličice ili neku drugu stimulativnu nagradu za koju učitelj procjeni da bi bila motivirajuća za učenika). Učenik samostalno koristi različite metode učenja (pjevanje, pokazivanje) i prepoznaje način kojim najbrže dolazi do cilja. Također zna da i van škole postoje načini učenja engleskih riječi, poput pjesmica ili brojalica na internetu, kao i kratkih crtanih filmova. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (razvijanje vještine čitanja) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (koristiti dostupne alate kao pomoć pri bržem rješavanju zadatka), Osobni i socijalni razvoj (razvijanje svijesti o svojim sposobnostima te vremenu potrebnom za rješavanje zadataka) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (korištenje online izvora uz nadzor i vodstvo).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učitelj na početku školske godine jasno postavlja kriterije koji će se ocjenjivati tu godinu. Ako smatra da to može, uključuje i učenike u postavljanje istih (npr. koja bi bila poželjna nagrada za izvanredan rad ili koja bi bila prikladna kazna za neizvršavanje zadataka). Također se može uvesti Joker i navesti što sve on može (oslobađanje jedne zadaće, odgodu ispitivanja, ispitivanje na zahtjev i slično). Učenik pokazuje učitelju i/ili učenicima u kojem području učenja engleskog jezika može ostvariti bolje rezultate, a gdje je zadovoljan s postignutim. Učenika se potiče da razvija svijest o tome koliko mu je vremena potrebno za savladavanje određenih zadataka. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Likovna kultura (uočavanje pravilnosti koje čine crtež uspješnim), Hrvatski jezik (pravilno korištenje rasporeda riječi u rečenici) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (učenje o poštovanju druge osobe kroz izražavanje mišljenja bez korištenja uvredljivih riječi: Imaš pravo reći da ti se nešto ne sviđa, ali nemaš pravo vrijeđati.), Osobni i socijalni razvoj (učenje o svojim sposobnostima i uočavanju svojih jakih strana: Što učim lakše, a za što mi treba više vremena?) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje drugih kultura koristeći online izvore uz nadzor i vodstvo).	Preporuke za ostvarenje ishoda Razvijati kod učenika samostalnost u učenju potičući ga da ulaže trud i kod kuće i u školi. Po potrebi se učeniku mogu dati dodatni sadržaji kao pomoć pri učenju ili kao sadržaj za dodatan rad. Pomoć pri usvajanju gradiva mogu biti jednostavni zadaci poput povezivanja slike i riječi, dok dodatni mogu biti npr. pisanje slova koja nedostaju u riječi uz vizualni predložak, slaganje dijelova kratkog stripa i slično. Učenik polako razvija vještine samostalnog čitanja i pisanja engleskog jezika i prihvaća potrebu dodatnog samostalnog rada koji je potreban za razvijanje vještina. Ne može se previše naglasiti potreba za ohrabrivanjem i poticanjem učenika da se izražava na engleskom, da koristi izraze usvojene na satu ili kroz igru. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Glazbena kultura (slušanje pjesmica na engleskom jeziku), Likovna kultura (crtanje po i bez predloška) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje (učenje i prihvaćanje drugih kultura), Poduzetnost (smišljanje načina kako olakšati sebi učenje), Osobni i socijalni razvoj (Koliko vremena treba meni, a koliko vremena mojem prijatelju da nešto naučimo?) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje materijala za učenje koristeći online izvore uz nadzor i vodstvo).

Osnovno
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A Jezično-komunikacijsko područje
A.IV.1
A.IV.2
A.IV.3
A.IV.4

B Međukulturna kompetencija
B.IV.1
B.IV.2
B.IV.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.IV.1
C.IV.2
C.IV.3

A.IV.1 Učenik govori o sebi i drugima u svom okruženju.	A.IV.2 Učenik verbalno reagira na verbalne i neverbalne poticaje.	A.IV.3 Učenik sluša i čita kraći tekst ili dijalog.
POO-3.1.2	POO-3.3.3	SJZ-1.1.1
predstavlja sebe i druge jednostavnim rečenicama i glagolom to be izriče svoju i tuđu dob te koristi brojeve do sto postavlja pitanja i daje odgovore u okviru obrađenih tematskih sadržaja razgovara o svom i tuđem mjestu podrijetla imenuje članove uže i šire obitelji te njihovo srodstvo opisuje svoj vanjski izgled, drugoga i kućnog ljubimca.	reproducira tekst ili pjesmu prema zvučnom modelu sudjeluje u kraćim dramatizacijama samostalno vodi kratki dijalog prepričava jednostavni slijed događaja opisuje slikovni predložak stvari u prostoru nabraja aktivnosti, interese i hobije opisuje trenutnu radnju po slikovnom predlošku ili stvarnoj situaciji povezuje prethodno gradivo i kreira prezentaciju na obrađenu temu imenuje godišnja doba, mjesece u godini i trenutne vremenske prilike povezuje atmosferske prilike s odgovarajućim odjevnim predmetima, tipičnom hranom i aktivnostima.	pamti grafijske slike riječi i kraćih rečenica sluša audiozapis ili zvučni model uočavajući naglasak, intonaciju i govor čita nakon zvučnog modela oponašajući izgovaranje specifičnih glasova engleskoga jezika čita jednostavne tekstove ili dijaloge s poznatim vokabularom i jezičnim strukturama.
Ključni sadržaji predstavljanje sebe i drugoga: My name is Silvia Brown., I'm your new English teacher., This is my sister Laura Bond. izricanje dobi i postavljanje pitanja How old...? brojevi od jedan do sto prezent glagola to be u jednini i množini izricanje podrijetla tj. zemlje iz koje netko dolazi: Where are you from? - I'm from... članovi uže i šire obitelji: a mum, a dad, a brother, a sister, siblings, a cousin, a grandpa, a grandma, an aunt, an uncle proširivanje naziva za kućne ljubimce i životinje: a parrot, a hamster, a duck, a horse, a pig, a snake, a turtle, a golden fish, a lion, an elephant pokazne zamjenice: this/that, these/those, there is/there are posvojni pridjevi: my, your, his, her, our, your, their saksonski genitiv: Marija is Stanka's sister. prezent glagola have got u jednini i množini proširivanje naziva za dijelove lica i tijela: shoulders, knees, toes, fingers, hands, hair, head, legs, arms, chin.	Ključni sadržaji najčešći hobiji i aktivnosti u slobodno vrijeme: to play an instrument, to ride a horse/bike, to swim, to run, to climb, to cook, to read, to dance, to sing izricanje sposobnosti/nesposobnosti glagolom CAN u svim licima jednine i množine izricanje trenutne radnje uz najčešće glagole kroz Present Continuous Tense proširivanje naziva za hranu i piće: pasta, chicken, pie, soup, soda, juice,coffee proširivanje naziva za odjevne predmete: a coat, a raincoat, boots, flip-flops, a dress, shorts, jeans, trousers, woolly cap, a jumper imenovanje prostorija u kući i namještaja uz izraz There is/There are prostorije u kući: a living room, a bathroom, a bedroom, a dining room, a kitchen, a garden namještaj: a table, a bookcase, a wardrobe, a sofa, an armchair, a chair množina imenica (pravilna i nepravilna množina) mjeseci u godini: January, February, March, April, May, June, July, August, September, October, November, December godišnja doba: spring, summer, autumn, winter atmosferske prilike: It's raining/windy/sunny/snowy.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u sadržajima Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učitelj treba kreirati aktivnosti koje će poticati i podržavati učenikovu zainteresiranost za učenje jezika. Preporučuje se koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni, individualni pristup, rad u skupini, paru i slično. Učenike neprestano treba poticati na govor, razvijati njihovo samopuzdanje kroz dramu, pantomimu, pogađanje, igre riječima, igre pogađanja itd. Pri obradi ključnih sadržaja preporuča se izrada vizualnih didaktičkih materijala npr. My family tree ili My monster za predstavljanje obitelji ili prezentiranje dijelova lica i tijela. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (upotreba glagola biti i imati), Priroda i društvo (uža i šira obitelj, domaće i divlje životinje), Matematika (brojevi do 100), Likovna kultura (crtanje, boje i sl.), i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijsko komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici ove dobi najlakše uče jezik uz poticaj putem audiovizualnih pomagala. Potrebno je koristiti nastavna pomagala s audioprikazima prizora koji će pobuditi zanimanje učenika ovog uzrasta. Uvijek polaziti od poznatih sadržaja te gradivo često ponavljati i ciklički proširivati. Nastavne sadržaje uvijek prezentirati dinamično kroz izmjenu aktivnosti. Preporučuje se koristiti pjesmu, rap, razne igre pogađanja, povezivanja, bingo itd. Voditi računa o ohrabrivanju učenika pri govoru, poticanju sudjelovanja u aktivnostima tijekom sata i isticanja onog što učenici znaju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (red riječi u rečenici, prepričavanje kraćeg teksta, igranje uloga), Priroda i društvo (godišnja doba, mjeseci u godini, važnost zdrave hrane) i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijsko komunikacijske tehnologije ( digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se koristiti kvalitetne audiozapise izvornih govornika. Postepeno izlagati učenike raznim vrstama audiozapisa: tongue twisters, chants, pjesme, kraći dijalozi i tekstovi. Nakon što su ovladali tehnikom slušanja, preporučuje se probati više tehnika čitanja: skupno, u paru, individualno i slično. Pogreške ispravljati nakon što učenik završi s čitanjem na način da se točno ponovi pročitani dio. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Glazbena kultura i s međupredmetnim područjem Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

	A.IV.4 Učenik piše izolirane riječi i rečenice.
	JZK-4.4.1
	prepisuje kraće riječi prema grafijskom predlošku prepisuje kratke tekstove koji su usmeno obrađeni nadopunjuje tekst riječima koje nedostaju piše obrađene riječi po diktatu pismeno odgovara na pitanja po modelu uočava razliku između ortografije hrvatskog i engleskog jezika.
	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni Jezično-komunikacijskom području.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pisanju u ovoj dobi treba pristupiti vodeći računa o usvojenosti gradiva i pisanju slova iz materinskog jezika. Neke od preporučenih aktivnosti su: ispremetanje slova da bi se dobila riječ, prepisivanje kraće riječi po grafijskom predlošku, povezivanje slikovnog predloška i riječi, slaganje riječi kako bi se dobila smislena rečenica. Kod pisanja diktata uvijek prethodno uvježbati riječi, a potom kraće pa duže rečenice. Gramatičke strukture se ne objašnjavaju eksplicitno već služe u funkciji pisanja. Stoga je navedene gramatičke strukture poželjno pismeno uvrštavati kroz dopunjavanje, zaokruživanje, izbaci uljeza itd. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Hrvatski jezik i s međupredmetnom temom Upotreba informacijsko-komunikacijske tehnologije.

B.IV.1 Učenik uspoređuje vlastitu i tuđu kulturu, tradiciju, običaje i način života.	B.IV.2 Učenik iskazuje osjećaje prema drugim kulturama.	B.IV.3 Učenik kreira okruženje uljudnim obrascima ponašanja.
POO-4.1.2	POO-2.2.3	POO-2.2.2
istražuje kulturu i način života svoje zemlje i drugih zemalja identificira različitosti među ljudima, rasama, religijama i nacionalnostima prepoznaje drugačije obrasce ponašanja i jezičnih izričaja kod drugih naroda i kultura.	izražava mišljenje o načinu života vršnjaka u svijetu izbjegavajući osuđivanje opisuje i objašnjava osjećaje suosjećanja prema vršnjacima koji se suočavaju s nedaćama prepoznaje i primjenjuje prava svojih vršnjaka u svakodnevnoj interakciji.	kreira pravila ponašanja s razrednom zajednicom komunicira uljudnim frazama i ponašanjem u međukulturnim susretima u fizičkom i digitalnom okruženju istražuje različite izvore za različite obrasce ponašanja (bonton).
Ključni sadržaji imenovanje nekih zemalja svijeta i njihovih glavnih gradova: The United Kindom, London, The USA, Poland, Mexico nabrajanje tipičnih jela svoje zemlje i drugih zemalja:pie, roasted meat with potatoes, spring rolls, tacos, pizza tradicionalna odjeća kod nekih naroda specifični blagdani u svijetu: Valentine's Day, Hanukkah, New Year's Eve, Ramadan.	Ključni sadržaji dječja prava: pravo na preživljavanje, pravo na zdravstvenu skrb, pravo na podršku djeci s poteškoćama u razvoju, pravo na podršku siromašnoj djeci, pravo na mišljenje i izražavanje, pravo na sudjelovanje u donošenju odluka, pravo na svijet bez nasilja aktualne teme u svijetu.	Ključni sadržaji bonton u fizičkom i digitalnom svijetu fraze i izrazi: Here you are!, Excuse me!,Sorry!, You are welcome!
Preporuke za ostvarenje ishoda Učitelji trebaju obratiti pozornost na tematsko planiranje i korelaciju sa ostalim predmetima. Poželjno je kalendarski pratiti važnije proslave i blagdane u svijetu i u okviru obrade istih obratiti pozornost na način proslave, tradicionalna jela, običaje i slično. Važno je razvijati svijest o bogatstvu različitosti na način da se izdvoje pozitivne i zanimljive informacije o istim. Preporučuje se potaknuti učenike da izrade neki plakat o blagdanu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk, Priroda i društvo i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastava Engleskog jezika treba pratiti promjene u svijetu i aktualna dešavanja. Kroz obradu svih nastavnih sadržaja potrebno je voditi računa o naglašavanju bogatstva različitosti i prevladavanje stereotipnih obrazaca mišljenja. Potrebno je podučavati učenike o načinima života i kulturi njihovih vršnjaka kroz razne priče, videa i dodatne nastavne materijale. Treba biti u tijeku s aktualnim događanjima u svijetu i s učenicima razgovarati o istom. Kroz podučavanje engleskog jezika neophodno je odgajati i usmjeravati mlade ljude kako bi u konačnici izrasli u empatičnu mladu osobu širokih pogleda na svijet. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Na početku školske godine preporučuje se izraditi razredna pravila zajedno s učenicima u kojima će se navesti smjernice pristojnog ponašanja. Također potrebno je istaknuti kakvi obrasci ponašanja nisu dozvoljeni u razrednoj komunikaciji. Metodom razgovora neprestano treba podsjećati učenike na bonton i njegovu svrhu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Hrvatski jezik i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

C.IV.1 Učenik odabire načine vlastitog učenja engleskog jezika.	C.IV.2 Učenik vrednuje postignute rezultate učenja engleskog jezika.	C.IV.3 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskog jezika.
POO-2.3.2	POO-3.2.2	POO-2.3.3
koristi razne tehnike učenja kako bi došao do uspješnog rješenja postavljenog zadatka pravi dnevni plan aktivnosti rada u dogovoru s učiteljem koristi različite izvore različitih multimedija.	zaključuje, komentira i planira gdje može napraviti napredak u svome radu vodi učenički portfolio i piše samoprocjenu istih daje konstruktivne komentare pri vrednovanju svojih i tuđih postignuća prema prethodno dogovorenim kriterijima.	sudjeluje u paru ili timu kako bi došao do uspješnog rješenja zadane teme odabire jednostavnija rješenja uz pomoć kojih prezentira gradivo povezuje prethodno stečena znanja iz engleskog jezika s ostalim predmetima.
Ključni sadržaji ključni sadržaji prethodno su navedeni Jezično-komunikacijskom području i području Međukulturna kompetencija.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području i području Međukulturna kompetencija.	Ključni sadržaji ključni sadržaji su prethodno navedeni u Jezično-komunikacijskom području i području Međukulturna kompetencija.
Preporuke za ostvarenje ishoda Na početku školske godine zajedno s učenicima potrebno je izraditi razredna pravila ponašanja kako bi se proces učenja engleskog jezika odvijao u ugodnoj atmosferi. Učenici ove dobi mogu samostalno izraditi kraću prezentaciju na obrađenu temu. Preporučuje se da učenici što više samostalno sudjeluju u nastavnom procesu, dok je učitelj u ulozi koordinatora. Ohrabrivati učenike da najave sat, prozovu ostale učenike, evaluiraju protekli sat i izdvoje aktivnosti koje su im se svidjele, a koje ne. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenike je potrebno uključiti u proces vrednovanja. Na početku školske godine učitelji su dužni prezentirati kriterije vrednovanja. Nakon usmenog izlaganja dati priliku učenicima da se osvrnu na svoje izlaganje i vrednuju isto. Potrebno je usmjeravati učenike ka transparentnom i timskom vrednovanju kao i davanju prijedloga za poboljšanje cjelokupnog rada. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kod učenika ove dobi potrebno je poticati rad u paru, u skupini i projektni rad u svrhu izgradnje vještina komuniciranja, izlaganja i prevladavanja straha od javnog nastupa. Preporučuje se podijeliti učenike u skupine ili parove gdje bi uz vrlo kratke upute pristupili izradi određene teme. Projekti koji mogu biti korisni su: izrada 3D kuće te prezentacija iste, tematski dan Let me show my hobby, My monster family itd. Učenici će imati slobodu odabira načina izražavanja i upotrebi materijala koji će im biti potrebni za nastup. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (digitalni alati za nastavu i sl.), Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

Osnovno
V

Godine učenja i podučavanja predmeta: 5

A Jezično-komunikacijsko područje
A.V.1
A.V.2
A.V.3
A.V.4

B Međukulturna kompetencija
B.V.1
B.V.2
B.V.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.V.1
C.V.2
C.V.3

A.V.1 Učenik vodi jednostavan razgovor.	A.V.2 Učenik govori jednostavnim frazama i rečenicama.	A.V.3 Učenik piše kratke i jednostavne rečenice.
POO-3.2.2	POO-3.1.2	POO-3.3.3
postavlja pitanja i odgovara o osobnim podatcima i potrebama iskazuje kronološko vrijeme i atmosferske prilike uz prošireni vokabular traži i daje informaciju kako doći do ciljanog mjesta iskazuje preferencije oko odjeće te je opisuje uz vokabular o uzorcima pravi popis i vodi dijalog oko nabavke hrane u trgovini i dnevnih obroka kreira samostalno dijalog na temelju jednostavnih izraza u svakodnevnoj interakciji uz predložak ili smjernice.	opisuje likove, predmete, prostore i zanimanja kratkim jednostavnim tekstom izražava trenutnu radnju i prepričava slijed osnovnih dnevnih rutina opisuje zdravstveno stanje sebe i drugog izlaže vrlo kratak tekst o školi i aktivnostima vezanim za školu izražava molbu, dopuštenje, zabrane razvrstava domaće i divlje životinje opisujući fizički izgled, stanište i prehranu.	koristi osnovne pravopisne znakove interpunkcije odgovara na pitanja jednostavnim rečenicama piše kratke rečenice i vrlo kratke tekstove prema diktatu u okviru uvježbanog sadržaja piše vrlo kratke vođene sastave u okviru uvježbanog sadržaja.
Ključni sadržaji osobni podatci (ime, prezime, dob, mjesto, osobni interesi/hobiji...) trgovine, javne zgrade i mjesta u gradu/selu (butcher's, baker's, school, post office, supermarket, shop, restaurant, theater, cinema, library,..) sati i vremenske prilike (what's the time, what's the weather like) smjernice (turn to right/left, go straight, on your left/right side,...) školski predmeti koje djeca imaju u tom razredu dani u tjednu, raspored, sati i mjeseci (kronološko vrijeme s punim satima i minutama) proširivanje rječnika za dijelove odjeće te uzorci materijala (stripes, dots, plaid,...) rječnik potreban za nabavku hrane, namirnice (expensive, cheap), pribor za jelo i osnovno posuđe, osnovni obroci. Jezik: prezent glagola to be i have got present continuous (na razini usvajanja u svim licima i oblicima) present simple (potvrdni oblik za rutine) Imperativ molba / zapovijedi (can/may) upitne riječi (who, whose, what, which, how much..) there is.. / there are... posvojni genitiv članovi a i the (globalno razumijevanje) pridjevi (posvojni i opisni) brojevi do 1000 vremenski prilozi (at noon, on Sundays, in the afternoon).	Ključni sadržaji obitelj i prijatelji mjesta u gradu školski predmeti i aktvnosti životinje proširuje se rječnik za opis tjelesnog izgleda (tall, slim, thin, fat,..) i karaktera osobe (nice, kind, polite, rude, naughty, decent) zanimanja (teacher, police officer, doctor, firefighter, nurse, vet, shop assistant, hairdresser) moje tijelo i zdravlje, uobičajene bolesti (stomachache, toothache, headache..), izrazi: go see a doctor, take medicine i sl. proširivanje rječnika za dijelove tijela i opis divljih životinja, staništa životinja (farm, forest, jungle...), prehrane (meat, leaves, grass, bamboo, nuts...).	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi A.V.1 i A.V.2.
Preporuke za ostvarenje ishoda Govorna vještina se uvijek mora graditi na prethodno usvojenom leksičkom materijalu i jezičnim strukturama. Na ovoj razini učenja engleskog jezika je važno poticati učenike na konverzaciju s jednostavnim prethodno obrađenim rečenicama Gradivo povezivati s realnim situacijama koje su učenicima relevantne i generacijski bliske. Učenike treba poticati da sami osmišljavaju dijaloge u kojima mogu koristiti usvojene fraze i rečenice te da to na opušten način kroz interaktivno učenje kreiraju i uvježbavaju služeći se i digitalnim alatima. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika, Glazbena kultura, Likovna kultura, Tjelesna kultura i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenike poticati na prepričavanja vrlo kratkog teksta jednostavnim rečenicama. Ne proširivati rečenice ako sam učenik to ne inicira kako bi se održalo pozitivno ozračje u kojem nastavnik verbalnim ili još važnije neverbalnim govorom sudjeluje u izgradnji učenikovog samopouzdanja. Razvijati atmosferu u kojoj je u redu griješiti i pri tome na greškama učiti. Greške se ispravljaju nakon izričaja ili u tijeku, ako to učenik verbalno ili neverbalno traži. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika, Glazbena kultura, Likovna kultura, Tjelesna kultura i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Pisanje se usvaja postavljanjem zadataka koji rezultiraju vrlo kratkim tekstovima. Prepisivanje dugačkih tekstova vodi ka zamoru te demotiviranosti učenika u ranoj fazi pisanja. Tekstovi bi trebali biti relevantni te povezani sa stvarnim situacijama. Zvučni model prema kojem učenici izvode zadatke pisanja bi trebao biti jasan, učenicima prilagođen i prethodno izložen učenicima kroz uvježbavanje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika, Glazbena kultura, Likovna kultura, Tjelesna kultura te s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj.

	A.V.4 Učenik čita i sluša te reagira na kratki tekst ili dijalog.
	JZK-1.3.1
	izgovara ispravno kratke rečenice uz prethodno odslušani zvučni model razumije kratke pročitane/odslušane upute verbalno reagira nakon čitanja/slušanja na zadatke razumijevanja kratkim jednostavnim rečenicama stvara neverbalnu reakciju na zadane upute izgovara rečeničnu intonaciju poštujući fonološke, ritmičke i naglasne zakonitosti sriče riječi uz predložak.
	Ključni sadržaji ishodi se ostvaruju istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi A.V.1 i A.V.2
	Preporuke za ostvarenje ishoda Čitanje/slušanje s razumijevanjem je vještina koja se na ovoj razini bitno razvija te je važno da su tekstovi prethodno obrađeni i odslušani prema zvučnom modelu koji je jasan i prilagođen početnom slušanju. Razumijevanje je potrebno potaknuti interaktivnim tehnikama i aktivnostima koje zahtijevaju učenikovu pozornost i angažman, a koje imaju i elemente izazova, npr. pogađanjem istinitosti izjava koje se postave prije slušanja nakon čega učenici vrlo pozorno slušaju tekst kako bi utvrdili svoju ispravnost tvrdnji ili traženjem informacija na temelju ključnih riječi prethodno postavljenih,... Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Matematika, Glazbena kultura, Likovna kultura, Tjelesna kultura te s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj.

B.V.1 Učenik analizira druge kulture i njihove različitosti.	B.V.2 Učenik pokazuje osjetljivost prema drugom i drugačijem.	B.V.3 Učenik sudjeluje u interakciji s drugim i drugačijim.
POO-4.2.1	POO-2.2.2	POO-2.2.1
prepoznaje različitosti u komunikaciji i interakciji u drugim kulturama uspoređuje vrijednosti vlastite kulture i kultura širom svijeta na temelju ilustracija, priča, pjesmica,...	podržava pozitivnim stavom ili neverbalnom reakcijom druge ideje i mišljenje izražava mišljenje o načinima života drugih ljudi i drugačijih izbjegavajući osudu određuje kada je neko pravo vršnjaka narušeno i navodi načine zaštite dječijih prava.	istražuje iz različitih izvora o drugim kulturama i njihovim osobitostima izdvaja neprimjereno ponašanje osobe u odnosu na neki objekt, događaj ili situaciju reagira verbalno prema dogovorenim razrednim pravilima na optužbe, uvrede ili predrasude prema drugom i drugačijem.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Prilikom obrade tema iz Međukulturne kompetencije dobro je voditi računa o pedagoškim pristupima, metodama ili tehnikama u kojima su učenici aktivno uključeni iskustvom, otkrivanjem, izazovima, usporedbom. Jedan od načina rada koji razvija i potiče učeničke vještine međukulturalnosti je suradničko učenje. Oni u toj vrsti učenja ne samo da postižu ciljane rezultate nego i, u namjeri da budu učinkoviti, uče uvažavati, poštovati, biti pažljivi, iskreni i empatični. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Glazbena kultura, Likovna kultura, Tjelesna kultura, Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishodi se ostvaruju obrađujući teme međukulturne različitosti, posebnosti i tolerancije. Zadane teme bi se trebale obrađivati kroz strategije fokusirane na učenje (learning-centred classroom). Pri tome se ne naglašava problem pojedinca po svojoj različitosti nego mu se pristupa na način da se iznađu najbolje i najučinkovitije strategije i tehnike za postizanje zadanog cilja. Na taj način učimo učenike da svi vrijedimo kao pojedinci, ali s različitim preduvjetima i okolnostima i da svi imamo jednaka prava. To je osnova za toleranciju i prihvatanje drugog i drugačijeg. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Glazbena kultura, Likovna kultura, Tjelesna kultura, Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishodi istraživanja se ostvaruju pružajući učenicima mogućnosti da pomoću IKT-a dolaze do informacija koje potom zajednički kritički analiziraju i uspoređuju s vlastitom kulturom. Rezultate rada mogu prikazati kroz digitalne prezentacije, zidne plakate, zidne novine, zid učenja (Learning wall) i sl. Interakcije vršnjaka se prate na temelju ranije postavljenih pravila ponašanja koja se nadograđuju prema uzrastu. Pravila moraju biti jasna, koncizna i afirmativna. Učenici bi trebali sudjelovati u donošenju pravila ponašanja i moraju biti upoznati s posljedicama poštivanja ili nepoštivanja istih. Kako bi mogli jasno izraziti svoj stav i mišljenje, važno je učenike izlagati pitanjima viših kognitivnih razina (npr.,zašto, zbog čega, kako bi ti i sl.) tražeći argumentirane odgovore. Potrebno je i osvijestiti kod učenika razliku između činjenice i mišljenja raznim debatama, otvorenim dijalogom te postavljajući "filozofska" pitanja ili teme prilagođene uzrastu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Glazbena kultura, Likovna kultura, Tjelesna kultura, Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

C.V.1 Učenik analizira i planira vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.V.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.V.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka kod učenja engleskog jezika.
POO-4.2.1	JZK-4.2.3	POO-4.2.2
odabire ciljano tehnike koje koristi kod usvajanja engleskog jezika planira i organizira način na koji će izvesti zadatak postavlja kratkoročne ciljeve u svrhu unaprijeđenja vlastitog usvajanja ciljnog jezika planira učenje engleskog jezika koristeći različite izvore informacija i materijala (udžbenici, rječnici, digitalni materijali, platforme...).	koristi samoinicijativno svakodnevne izraze i jednostavna svakodnevna pitanja u razrednoj komunikaciji na engleskom jeziku iznosi originalno mišljenje i pretpostavke na poticaj sudjeluje u radu u manjim skupinama razmjenjujući ideje i iskustva do zadanog cilja povezuje nova znanja/vještine s prethodno stečenim znanjima/vještinama.	komentira vlastiti uradak kao i uradak vršnjaka prema unaprijed određenim kriterijima ukazuje na propuste/napredak u vlastitom radu kategorizira radove u portfolio prema utvrđenim kategorijama u svrhu praćenja vlastitog napretka.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Težište rada kod razvoja vještina samostalnosti u učenju se proteže kroz sve razrede. Važno je u ranoj fazi poticati učenike da kritički i kreativno razmišljaju, razmjenjuju ideje, imaju mogućnost propitivanja i ispunjavaju potrebe za samoaktualizacijom. Na taj način stvaraju okruženje u kojem grade samopoštovanje i samopouzdanje što rezultira motivacijom i temeljem za cjeloživotno učenje. Učitelj treba ukazivati učenicima da preispituju svrhu rada pri svakoj tehnici ili aktivnosti. Na taj način se učenici uče kritičkom promišljaju i povezuju rad s realnim i aktualnim životnim situacijama te odabiru ispravnu tehniku ka cilju.Svakako uključivati učenike što češće u grupni rad gdje mogu razvijati vještine planiranja i organiziranja pri zadanom zadatku. Važno je da je učitelj u tim trenutcima predstavlja podršku, a nikako nekoga tko će sve unaprijed predvidjeti i osmisliti. Kod postavljanja zadataka gdje učenik samostalno određuje kratkoročne ciljeve, važno je da učitelj usmjerava učenika pomažući mu da uvidi važnost pojedinih elemenata ili koraka u ostvarenju cilja. Npr. u pripremi za test učenici mogu uvidjeti koji dio jedinke im je potrebno ponoviti i uvježbati. Nakon što se to utvrdi, učitelj ne bi trebao reći učenicima gdje će to naći i na koji način da to uvježbaju, nego ih propitati, dajući smjernice ako je to potrebno, gdje i kako to mogu ostvariti. Na taj način učenici se uče propitivati, promišljati i samostalno tražiti rješenja, a ne dobiti gotove informacije koje pogoduju mehaničkim radnjama. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Glazbena kultura, Likovna kultura, Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenika je potrebno poticati i motivirati da samostalno koristi engleski jezik u razrednoj komunikaciji. Pri tome nije važno što učenik to neće izgovoriti točno ili tečno, važno je da poruku razumijemo. Na taj način gradimo samopouzdanje pri korištenju engleskog jezika u pozitivnom okružju što je temelj za samoinicijativnu konverzaciju u složenijim situacijama u višim razredima. Svaki pokušaj da se učenik izrazi treba pohvaliti i nagraditi, a svakako uvijek nakon završenog izričaja blago i nenametljivo ukazati na pogreške koje smetaju razumijevanju poruke. Ako je učenik samostalan u izričaju, poticati ga da sam uvidi grešku i ispravi ako je u mogućnosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda i društvo, Glazbena kultura, Likovna kultura, Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Vrlo je važno učenike upućivati na vrednovanje i samovrednovanje. Vrlo je važno za kvalitetno, jasno i razumljivo vrednovanje postaviti kriterije po kojima nešto vrednujemo. Oni moraju biti transparentni, po mogućnosti istaknuti na vidno mjesto i pojašnjeni učenicima. Na taj način se pomaže učenicima da jasno uvide i obrazlože vlastiti napredak/propust ili napredak/propust svojih vršnjaka. Također se učenicima kroz kriterije ukazuje na ono što se od njih očekuje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Priroda, Glazbena kultura, Likovna kultura, Vjeronauk i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

Osnovno
VI

Godine učenja i podučavanja predmeta: 6

A Jezično-komunikacijsko područje
A.VI.1
A.VI.2
A.VI.3
A.VI.4

B Međukulturna kompetencija
B.VI.1
B.VI.2
B.VI.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VI.1
C.VI.2
C.VI.3

A.VI.1 Učenik sudjeluje u kratkom planiranom razgovoru.	A.VI.2 Učenik sluša i čita kratke tekstove.	A.VI.3 Učenik piše kratke tekstove.
SJZ-1.1.1	JZK-3.4.1	JZK-4.5.1
koristi jezik učionice i sudjeluje u razrednoj komunikaciji izražava svoje mišljenje o školi, školskim aktivnostima i nastavnim predmetima u šestom razredu razgovara o zanimanjima, prijateljima, slobodnim aktivnostima vodi kratke dijaloge o zdravoj prehrani i zdravlju.	čita tekstove poznate tematike uz audiovizualni model poštujući znakove interpunkcije i uz odgovarajuću intonaciju, naglasak, ritam rješava zadatke razumijevanja čitanjem složenijih pisanih uputa objašnjava glavne informacije pročitanog teksta razlikuje ključne i specifične informacije slušanog i pročitanog teksta.	piše po diktatu obrađene kratke tekstove razlikuje i točno primjenjuje uporabu apostrofa za posvojnost i skraćenicu glagola biti piše kratak vođeni e-mail, blog (dnevnik), razglednicu,čestitku, recept i tekst.
Ključni sadržaji ja i moja obitelj (uža i šira) prijatelji i slobodne aktivnosti škola i dom moj grad, moja zemlja, zemlje engleskog govornog područja prijevozna sredstva zanimanja brojevi zdravlje (grlobolja, prehlada, gripa, zdrava ishrana, aktivnosti, nezdravi način života) životinje (šumske, domaće, egzotične...) medijska pismenost pridjevi koji opisuju izgled i osobnost the present simple (jesni, niječni, upitni oblik i kratki odgovori) the present continuous (jesni, niječni upitni oblik i kratki odgovori) imperative,can/can't, would zamjenice, osobne i upitne there is/there are, this/that, jednina i množina imenica posvojni genitiv neodređeni član a/an pridjevi: posvojni pridjevi i stupnjevanje pridjeva prijedlozi, prilozi frazalni glagol.	Ključni sadržaji ja i moja obitelj (uža i šira) prijatelji i slobodne aktivnosti škola i dom moj grad, moja zemlja, zemlje engleskog govornog područja prijevozna sredstva zanimanja brojevi zdravlje (grlobolja, prehlada, gripa, zdrava ishrana, aktivnosti, nezdravi način života) životinje (šumske, domaće, egzotične...) medijska pismenost pridjevi koji opisuju izgled i osobnost the present simple (jesni, niječni, upitni oblik i kratki odgovori) the present continuous(jesni, niječni upitni oblik i kratki odgovori) imperative,can/can't, would zamjenice - osobne i upitne there is/there are, this/that, jednina i množina imenica posvojni genitiv neodređeni član a/an pridjevi: posvojni pridjevi i stupnjevanje pridjeva prijedlozi, prilozi frazalni glagol.	Ključni sadržaji ja i moja obitelj (uža i šira) prijatelji i slobodne aktivnosti škola i dom moj grad, moja zemlja, zemlje engleskog govornog područja prijevozna sredstva zanimanja brojevi zdravlje (grlobolja, prehlada, gripa, zdrava ishrana, aktivnosti, nezdravi način života) životinje (šumske, domaće, egzotične...) medijska pismenost pridjevi koji opisuju izgled i osobnost the present simple (jesni, niječni, upitni oblik i kratki odgovori) the present continuous(jesni, niječni upitni oblik i kratki odgovori) imperative, can/can't, would zamjenice - osobne i upitne there is/there are, this/that jednina i množina imenica posvojni genitiv neodređeni član a/an pridjevi: posvojni pridjevi i stupnjevanje pridjeva prijedlozi, prilozi frazalni glagoli.
Preporuke za ostvarenje ishoda Mimikom pokušati navesti učenike da pogode instrukcije koje koristite u učionici, npr. rukom pokažite kao da želite da sjednu, za početak počnite sa jednostavnim instrukcijama: Sit down!,Stand up!, Be quiet, please!, Don't talk!, objasnite im jezik učionice i zajedno postavite pravila ponašanja u njoj. Ista možete napisati na plakat i postaviti ga na vidno mjesto u učionici. Poslije možete nastaviti sa složenijim izrazima: May I go out?, What do we have for homework?, Sorry i'm late., What does geography means?, How do you say mišolovka in English?, I've finished... U ovoj godini učenja mnoge teme se ponavljaju ali se rječnik proširuje, za to možete koristiti sljedeće aktivnosti: kartice sa poznatim i novim riječima s kojima možete raditi razne igrice, od pogađanja, binga, asocijacija, razvrstavanja po skupovima, slovo koje nedostaje, blindfold walk,... Kod obrade svake nove teme s učenicima se treba uspostaviti dijalog na tu temu, za početak učitelj može postavljati pitanja, poslije pustite učenike da postavljaju i odgovaraju na pitanja. Također mogu se napraviti i pro i against (za i protiv)skupine koje će raspravljati i braniti svoje stajalište. Kod svih razgovornih vježbi bitno je stvoriti ugodnu atmosferu, uključiti ako je moguće sve učenike i imati na umu da je tečnost ispred točnosti, iako griješe pustite ih da razgovaraju, poslije možete napraviti kratki osvrt i skrenuti im pozornost na greške. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Priroda, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a) .	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti poznate i nepoznate tekstove za vježbanje čitanja. Učitelj prvo pročita ili pusti snimku izvornih govornika kako lagano i tečno čitaju tekstove na engleskom jeziku, bilo bi dobro da učenici više puta poslušaju isti tekst koristeći različite aktivnosti. Nakon slušanja, ako je u mogućnosti, učitelj bi trebao dopustiti svakom učeniku da pročita jedan dio teksta. Nakon slušanja rade razne zadatke kao spajanje naslova sa stavcima,true or false, multiple choice, razvrstati stavke pravilnim redoslijedom, napisati riječi koje nedostaju, nepoznate riječi, odgovoriti na pitanja. Također je dobro što je moguće više koristiti razne igrice u nastavi jezika kao: Simon says, Musical chairs, Broken telephone, End of a word - beginning of the next. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Priroda, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a) .	Preporuke za ostvarenje ishoda Davati zadatke u kojima učenici: pišu čestitke za Božić, Novu godinu, Valentinovo, rođendanske čestitke, pozivnice za rođendan pišu razglednice, npr. ako uče o SAD, izaberu jedan grad i pišu razglednicu prijatelju spominjući sve bitne znamenitosti grada pišu poruke (kao u chatu) prijateljima, koristeći razne skraćenice i ostale izraze koji se koriste u takvom pisanju (LOL, ASAP, btw..) koriste društvene mreže kako bi oni napisali svoj kratak opis na istim. pišu raspored sati, raspored vožnje, ispunjavati križaljki, pisati riječi koje nedostaju, spajati izraza. Učitelj može izabrati neku novu riječ, objasniti njeno značenje i reći učenicima da napišu jednostavnu rečenicu koristeći tu riječ. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Priroda, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a) .

	A.VI.4 Učenik govori frazama i rečenicama poznatog sadržaja.
	JZK-5.2.1
	opisuje i uspoređuje ljude, mjesta, životinje i stvari prethodno obrađenim frazama koristi jednostavne izraze kada priča o sebi, svojoj obitelji i domu izražava trenutnu ili svakodnevnu/uobičajenu radnju prema kontekstu ili situaciji izriče i propituje svoje i tuđe mogućnosti, želje i zapovijedi.
	Ključni sadržaji ja i moja obitelj (uža i šira) prijatelji i slobodne aktivnosti škola i dom moj grad, moja zemlja, zemlje engleskog govornog područja prijevozna sredstva zanimanja brojevi zdravlje (grlobolja, prehlada, gripa, zdrava ishrana, aktivnosti, nezdravi način života) životinje (šumske, domaće, egzotične...) medijska pismenost pridjevi koji opisuju izgled i osobnost the present simple (jesni, niječni, upitni oblik i kratki odgovori) the present continuous (jesni, niječni upitni oblik i kratki odgovori) imperative,can/can't, would zamjenice - osobne i upitne there is/there are, this/that jednina i množina imenica posvojni genitiv neodređeni član a/an pridjevi - posvojni pridjevi i stupnjevanje pridjeva prijedlozi, prilozi frazalni glagol.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristeći razne sadržaje, učenike ohrabrujemo da koriste engleski jezik u govoru. To radimo kroz razne aktivnosti i projekte: role play, kratki dijalozi, sudjelovanje u razgovoru: pozdravi, upoznavanje i uljudni razgovor, dijalog u svakodnevnim situacijama, slaganje/neslaganje sa sugovornikom. Pantomima, uporaba sinonima, definicija, parafraziranje, slikovne kartice, crteži i druga vizualna pomagala te korištenje rječnika služe za predstavljanje i usvajanje novog vokabulara na način da upotrebom navedenih tehnika izazovemo produkciju ciljanog vokabulara. Učenicima davati zadatke u kojima će opisivati osobe (sebe, članove obitelji, prijatelje), predmete, životinje ili prezentirati svoj ili zajednički projekt (crtež, plakat, mapu uma...). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Priroda/biologija, informatika, povijest i zemljopis, likovna i glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a) .

B.VI.1 Učenik opisuje i uspoređuje osnovne elemente svoje, anglofonih i drugih kultura.	B.VI.2 Učenik prepoznaje vlastite emocije i vrijednosti, kao i emocije i vrijednosti drugih.	B.VI.3 Učenik sudjeluje u komunikaciji s drugim i drugačijim od sebe.
GEO-2.2.1	TZP-2.3.2	POO-2.2.2
opisuje karakteristike zemalja engleskoga govornog područja, njihovih tradicija i običaja i uspoređuje ih s vlastitom zemljom na temelju slušanoga ili pisanoga teksta uspoređuje svakodnevnicu, školski dan, navike i načine provođenja slobodnoga vremena mladih u svojoj zemlji i drugim zemljama.	objašnjava vlastite vrijednosti, vrline i slabosti u odnosu na druge i prepoznaje važnost međusobnog uvažavanja analizira osjećaje i stavove vršnjaka iz svoje i drugih kultura prihvaćajući ih bez osude i s razumijevanjem prepoznaje i primjenjuje ljudska prava i odgovornosti u svakodnevnoj interakciji.	koristi osnovne društvene norme u komunikaciji s drugim učenicima u fizičkom ili digitalnom okruženju prepoznaje kulturološke različitosti i sličnosti u ophođenju i komunikaciji s vršnjacima engleskog govornog područja prepoznaje i izražava osjećaje prema drugom i drugačijem.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učitelj s učenicima razgovara o načinu obilježavanja blagdana u svojoj zemlji, donosi im razne priče o obilježavanju istih u drugim zemljama, učenici uspoređuju i uče o razlikama. Učitelj može organizirati proslavu tih blagdana u učionici, gdje će učenike podijeliti u skupine i svaka skupina će proslavljati blagdan kao da je u nekoj drugoj zemlji pridržavajući se svih bitnih običaja te zemlje. Učenici uče o kulturi i znamenitostima svoje zemlje, kao i drugih zemalja, na taj način uče i bitne povijesne činjenice i zanimljivosti. Učenici mogu raditi plakate na kojima će pokazati te znamenitosti, mogu igrati role playing games gdje će glumiti da posjećuju različite zemlje. Učitelj može povesti učenike u obilazak znamenitosti svoga grada... Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učitelj će kroz sadržaje Jezično-komunikacijskog područja raditi na razvijanju emocija i vrijednosti učenika i prihvaćanja drugih i drugačijeg. Kroz rasprave, radionice, posebno pripremljene radne listiće, plakate učenici trebaju osvijestiti ljudska prava i odgovornosti i njihovu primjenu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Kroz razne projekte u realnom ili digitalnom okruženju učitelj izlaže učenike komunikaciji na engleskom jeziku s vršnjacima iz različitih zemalja Europe i svijeta. Pri komunikaciji učenici koriste u praksi naučene obrasce ponašanja i ophođenja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).

C.VI.1 Učenik odabire i primjenjuje vlastiti način učenja.	C.VI.2 Učenik odlučuje o vlastitom načinu učenja.	C.VI.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate.
POO-4.2.2	POO-2.1.1	KMP-1.1.1
izrađuje dnevni plan učenja i postavlja kratkoročne ciljeve navodi različite načine rješavanja zadataka i moguća rješenja povezuje svrhu rada i organizacije s realnim životnim situacijama pronalazi i koristi različite izvore informacija i materijala (IKT, udžbenici...)	samoinicijativno koristi engleski jezik razvija istraživačko učenje i kreativno se izražava u jednostavnim zadatcima koristi prethodno usvojeno znanje i povezuje ga s novim informacijama primjenjuje preferirane tehnike učenja.	sudjeluje u izradi kriterija vrednovanja i iste samostalno i uz pomoć učitelja primjenjuje u praksi samostalno i uz pomoć učitelja uočava pogreške i ispravlja ih izdvaja svoja postignuća i preuzima odgovornost za uspjeh i neuspjeh u učenju prikuplja i klasificira svoje radove u mapu radova (portfolio).
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Za ostvarenje ishoda učenik prvenstveno mora učiti, za učenje koristi razne izvore informacija, odabire i koristi razne strategije učenja, pamćenja, čitanja i pisanja. S učiteljem u razredu može raspravljati o korištenju strategija učenja: istraživačko učenje, projektni rad, simulacije, igranje uloga, igre s pravilima. Razumijevanje naučenog učenik može pokazati: •izradom prezentacije, plakata, mape, skice i sl. •objašnjavanjem drugim učenicima •raspravljanjem o temi •postavljanjem pitanja i davanjem odgovora •prepričavanjem teksta svojim riječima •sažimanjem i izdvajanjem bitnih obilježja •vizualizacijom informacija (crta) •predlaganjem različitih rješenja •jasnim prezentiranjem teme u pisanom obliku. Učenici mogu koristiti različite računalne programe, igre i aplikacije koje potiču kreativni proces. Učitelj treba primjenjivati razne igre, kao što su igre asocijacija, kroz koje učenik može koristiti maštu te kreativno izražavanje. Primjena istraživačkog učenja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenika se može poticati na izradu ciljeva koje može postići i pomoći mu u izradi istih. Treba ohrabrivati učenike na razmišljanje i razgovor o procesu učenja. Poticati ih da naglas govore o načinu učenja i rješavanju zadataka. Učitelj treba isticati proces učenja, pomoći učeniku da unaprijedi svoje učenje, poticati ga na odgovornost za svoje učenje. Kroz razne izvannastavne aktivnosti u suradnji s drugim učiteljima, knjižničarom, organizacijama iz grada, županije ukazati na važnost učenja engleskog jezika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik procjenjuje zahtjevnost pojedinih aktivnosti koje izvodi i procjenjuje učinkovitost korištenog pristupa. Iskazuje procjene o svojim procesima učenja. Govori o koracima koje radi tijekom učenja ili rješavanja problema. Uz pomoć učitelja otkriva i ispravlja pogreške pri rješavanju zadatka. Sve je samostalniji u praćenju svojeg napretka u učenju. Sve točnije može ocijeniti svoju izvedbu planiranih aktivnosti (koliko je blizu cilja). Samostalno odlučuje o nastavljanju ili završavanju učenja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Vjeronauk, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).

Osnovno
VII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 7

A Jezično-komunikacijsko područje
A.VII.1
A.VII.2
A.VII.3
A.VII.4

B Međukulturna kompetencija
B.VII.1
B.VII.2
B.VII.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VII.1
C.VII.2
C.VII.3

A.VII.1 Učenik tumači slušani sadržaj te reagira na odgovarajući način verbalno i/ili neverbalno.	A.VII.2 Učenik čita s razumijevanjem kratak tekst poznate tematike.	A.VII.3 Učenik samostalno usmeno izlaže ili održava kratku i jednostavnu komunikaciju.
SJZ-1.2.2 SJZ-1.2.1 SJZ-1.1.1	SJZ-2.2.3 SJZ-2.1.2 SJZ-2.1.1	SJZ-3.1.1 SJZ-3.1.2 SJZ-3.2.1
izvršava samostalno složenije upute, naredbe ili savjete slušanjem odgovara na jednostavna pitanja pružajući informaciju tijekom konverzacije izdvaja ključne informacije i poruku teksta slušanog sadržaja.	izvršava samostalno složenije upute čitanjem čita izražajno prethodno obrađen tekst izdvaja ključne informacije i poruku teksta pročitanog sadržaja rješava zadatke razumijevanja, tekstualne i digitalne.	vodi kraći dijalog u sklopu poznatih situacija govori o sebi i drugima, okružju i uvjetima u kojem se nalazi uz smjernice i poznatim frazama govori o umjetnosti, znanosti i tehnologiji jednostavnim rečenicama u sklopu poznatog sadržaja opisuje predmete, turističke destinacije, povijesne znamenitosti, putovanja uspoređuje svojstva živih bića, stvari i pojava u prirodi postavlja pitanja uz upitne riječi i odgovara kratkim ili potpunim odgovorima razlikuje svakodnevne radnje ili navike i činjenična stanja od trenutačne radnje ili privremene situacije opisuje radnju koja se dogodila u naznačeno vrijeme u prošlosti predviđa i planira buduće radnje ili donosi iznenadnu odluku te izražava nadu, strah, obećanje, upozorenje, itd. u vezi budućih događaja. izriče zabranu, obvezu ili odsustvo obveze, savjetuje i preporučuje te traži ili pruža informaciju.
Ključni sadržaji o sebi i drugima ( obitelj, prijatelji, dom, mjesto, zemlja, osjećaji) škola i obrazovanje (školski predmeti, obrazovanje u BiH i zemljama engleskog govornog područja) zabava, slobodno vrijeme i sport (hobiji, sport i poznati sportaši, zabavne aktivnosti, tipovi zabava, volontiranje) putovanja i praznici (prijevozna sredstva, putovanja, turističke destinacije, kulturno-povijesne znamenitosti naše zemlje i drugih zemalja, obilježja kultura drugih zemalja i naše zemlje, blagdani i značajni dani/datumi u zemljama engleskog govornog područja i u našoj zemlji) zdravlje (dijelovi tijela, zdravlje, bolesti i ozljede, higijena, hrana i zdrave prehrambene navike, zdrav način života, opasnosti po zdravlje i bolesti ovisnosti) umjetnost, znanost i tehnologija ( knjige, film, glazba, moda likovna umjetnost, svijet tehnologije, medijska pismenost, znanstvenici i izumi) priroda i okoliš (priroda i živa bića, fenomeni u prirodi, ekologija, ugrožene vrste, odnos čovjeka i prirode) gramatičke i jezične strukture koje se ciklički ponavljaju i proširuju: Present Simple, Present Continuous, komparacija pridjeva, množina imenica, genitiv (possessive case), osobne zamjenice, posvojni pridjevi, glavni i redni brojevi, prilozi učestalosti, tvorba jesnih, niječnih i upitnih rečenica te kratkih odgovora, frazalni glagoli (do, make, look, get), modalni glagoli (can, must/have to, mustn't), neodređeni član a/an Past Simple, Will Future, Going to future, gerund, odnosne zamjenice (who, where, which), WH pitanja (subjektna i objektna), brojive i nebrojive imenice i kvantifikatori.	Ključni sadržaji o sebi i drugima ( obitelj, prijatelji, dom, mjesto, zemlja, osjećaji) škola i obrazovanje (školski predmeti, obrazovanje u BiH i zemljama engleskog govornog područja) zabava, slobodno vrijeme i sport (hobiji, sport i poznati sportaši, zabavne aktivnosti, tipovi zabava, volontiranje) putovanja i praznici (prijevozna sredstva, putovanja, turističke destinacije, kulturno-povijesne znamenitosti naše zemlje i drugih zemalja, obilježja kultura drugih zemalja i naše zemlje, blagdani i značajni dani/datumi u zemljama engleskog govornog područja i u našoj zemlji) zdravlje (dijelovi tijela, zdravlje, bolesti i ozljede, higijena, hrana i zdrave prehrambene navike, zdrav način života, opasnosti po zdravlje i bolesti ovisnosti) umjetnost, znanost i tehnologija ( knjige, film, glazba, moda likovna umjetnost, svijet tehnologije, medijska pismenost, znanstvenici i izumi) priroda i okoliš (priroda i živa bića, fenomeni u prirodi, ekologija, ugrožene vrste, odnos čovjeka i prirode) gramatičke i jezične strukture koje se ciklički ponavljaju i proširuju: Present Simple, Present Continuous, komparacija pridjeva, množina imenica, genitiv (possessive case), osobne zamjenice, posvojni pridjevi, glavni i redni brojevi, prilozi učestalosti, tvorba jesnih, niječnih i upitnih rečenica te kratkih odgovora, frazalni glagoli (do, make, look, get), modalni glagoli (can, must/have to, mustn't), neodređeni član a/an Past Simple, Will Future, Going to future, gerund, odnosne zamjenice (who, where, which), WH pitanja (subjektna i objektna), brojive i nebrojive imenice i kvantifikatori.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno - obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Davanje uputa/naredbi/savjeta te očekivana reakcija na njih (verbalna i neverbalna). Kraća konverzacija prema uzorku, postavljanje pitanja i odgovaranje na njih (npr. question chain). Razumijevanje slušanog teksta u tri faze: a) zadatci prije slušanja (Pre-listening stage): provjera prethodnog znanja o temi teksta, pogađanje sadržaja prema naslovu, komentiranje slike, pregled ključnog vokabulara, itd. b) faza slušanja (While-listening stage): slušanje zvučnog modela i rješavanje zadataka za provjeru razumijevanja, kao što su povezivanje slikovnog i zvučnog jezičnog sadržaja, kronološko slaganje slika ili odlomaka teksta, popunjavanje tablice, dopunjavanje rečenica, povezivanje dijelova teksta, analiza točnosti rečenica (true/false) itd. c) zadatci poslije slušanja teksta (Post-listening stage): razgovor o slušanom tekstu, postavljanje pitanja i odgovaranje na njih, pisanje/pričanje sažetka, čitanje prethodno odslušanog teksta, komentiranje, razgovor o temi i ideji teksta itd. Ponavljanje za zvučnim modelom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Čitanje tekstova lekcija naglas (npr.reading chain). Zadatci za provjeru razumijevanja pročitanog (tekstualni i digitalni) - TBL zadatci. Čitanje s razumijevanjem u tri faze: a) zadatci prije čitanja (Pre-reading stage): KWL charts, rasprava, citati,I'm listening to you, oluja ideja, itd. b) čitanje (While-reading stage): identificiranje ključnih rečenica (podnaslovi odlomaka), identificiranje konektora, letimično čitanje (skimming) radi identificiranja ključne informacije, izvođenje zaključaka, kodiranje teksta itd. c) zadatci poslije čitanja (Post-reading stage): provjera razumijevanja teksta - prepričavanje, prisjećanje, postavljanje pitanja i odgovaranje na njih, KWL charts, sequencing charts i drugi grafički organizeri itd. Čitanje riječi pomoću fonetskih simbola. Upotreba dvojezičnog i jednojezičnog rječnika, kao i digitalnih online rječnika (gdje možemo ne samo pronaći definiciju riječi i njenu fonetsku transkripciju, već i poslušati izgovor na različitih govora i dijalekata engleskog jezika). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Igranje uloga (role play), kratki dijalozi, sudjelovanje u razgovoru (pozdravi, upoznavanje i uljudni razgovor), preporuke, predlaganje, zapovijedi, razgovor o obvezama i zabranama, traženje i pružanje informacija (npr. snalaženje u naseljenom mjestu), dijalog u svakodnevnim situacijama (npr. u trgovini, pošti, zračnoj luci, na kolodvoru), planiranje godišnjeg odmora, slaganje/neslaganje sa sugovornikom. Pantomima, uporaba sinonima, antonima, definicija, parafraziranje, slikovne kartice, crteži i druga vizualna pomagala te korištenje rječnika služe za predstavljanje i usvajanje novog vokabulara na način da upotrebom navedenih tehnika izazovemo produkciju ciljanog vokabulara. Opis osobe, predmeta, građevina, događaja; opis sebe, člana ili članova obitelji, prijatelja, poznatih osoba i osoba ili likova sa slike, ljudi iz neposrednog okružja (npr. učitelja); opis kuće ili stana te drugih građevina iz neposrednog okružja (npr. škole), prostorija u njima te imenovanje namještaja i njegovo pozicioniranje unutar tih prostorija. Kratko izlaganje: dnevna rutina, navike, obroci, hrana, zdrava i nezdrava prehrana, zdravi način života, bolesti ovisnosti; sport, hobiji i druge aktivnosti u slobodno vrijeme; blagdani, školski raspust i ljetovanje ili zimovanje; dobre i loše strane suvremene tehnologije (npr. interneta), problemi mladih, vršnjačko nasilje, osobito cyberbullying; kratka recenzija filma ili knjige; izlaganje o budućim događajima, dogovorenim obvezama i namjerama te predviđanje i planiranje budućnosti. Postavljanje pitanja i odgovaranje na njih. Povezivanje i prepričavanje elemenata priče, dijaloga ili razgovora prema predlošku ili uz smjernice. Preporuča se prepričavanje kraćih književnih djela, kao što su basne i bajke, pripovijetke, ulomci iz romana itd. Pored toga, treba obraditi i smisao i značenje poslovica i uzrečica te njihovu upotrebu u svakodnevnom govoru. Prepričavanje događaja i doživljaja iz prošlosti. Uspoređivanje živih bića, predmeta i pojava. Ponavljanje za modelom - čitanje naglas - vježba pravilnog i izražajnog čitanja. Prezentacija svog ili zajedničkog projekta: crtež, plakat, vremenska crta, umna mapa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija i Poduzetnost.

	A.VII.4 Učenik oblikuje jednostavne i složene rečenice te kratke tekstove.
	SJZ-4.2.1 SJZ-4.1.2 SJZ-4.1.1
	piše kratak tekst po diktatu oblikuje samostalno jednostavne i složene rečenice (jesne, niječne i upitne) oblikuje kraći sastav uz smjernice pritom poštujući pravopisna i jezična pravila piše sažetak teksta uz smjernice popunjava obrazac i anketu piše čestitku, razglednicu, email, neformalno pismo.
	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno - obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pisanje kratkih sastava po modelu ili po smjernicama: opis osobe, sastav o obitelji, opis škole, opis grada/sela, kratki opis ljetovanja, email o školskom izletu, pisanje bloga, pisanje intervjua, pisanje uputa i pravila, npr. pravila ponašanja u učionici, pisanje sažetka (summarising), kratka recenzija knjige (book report) ili filma (film review), itd. Pisanje po diktatu. Popunjavanje obrasca (npr. library form), pisanje čestitke, razglednice, maila, bloga, neformalnog pisma i sl. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

B.VII.1 Učenik istražuje i analizira kulturna obilježja zemalja engleskog govornog područja.	B.VII.2 Učenik izražava otvorenost, znatiželju i zanimanje za druge kulture te razvija poštovanje i razumijevanje prema njima.	B.VII.3 Učenik sudjeluje u realnoj, medijski posredovanoj ili simuliranoj međukulturnoj komunikaciji.
SJZ-3.1.2 SJZ-4.2.2 SJZ-3.3.1	SJZ-2.3.2	SJZ-3.3.2 SJZ-3.3.1
istražuje, koristeći se različitim izvorima informacija (literatura, IKT), kulturna obilježja i znamenitosti zemalja engleskog govornog područja (Velika Britanija, SAD, Australija) s posebnim osvrtom na popularnu kulturu 20. i 21. stoljeća prepoznaje i imenuje poznate osobe iz različitih područja te navodi njihova postignuća prepoznaje i opisuje probleme svojih vršnjaka u zemljama engleskog govornog područja te ih uspoređuje s problemima mladih u našoj zemlji.	uočava stereotipe i predrasude vezane uz drugu kulturu i njezine pripadnike te izražava spremnost za prevladavanjem stereotipa i predrasuda istražuje putem različitih izvora informacija predrasude i stereotipe koje pripadnici stranih kultura imaju prema nama analizira svoje ponašanje i ponašanje drugih u situacijama (ne)tolerantnog ponašanja prepoznaje kada je određeno ljudsko pravo narušeno i predlaže načine zaštite ljudskih prava (npr. prava žena, prava radnika, dječja prava, prava raseljenih osoba i izbjeglica itd.) uočava važnost i postupno usvaja otvoren stav prema humanističkim vrijednostima kao što su empatija, solidarnost i tolerancija.	ostvaruje uljudnu komunikaciju s govornicima ciljanoga jezika primjenjujući prikladne obrasce ponašanja i uljudnoga ophođenja (na izletima, terenskoj nastavi, zadatcima u suradnji s lokalnom zajednicom) spoznaje i pri komunikaciji poštuje kulturološke različitosti uspostavlja međukulturni susret upotrebom IKT-a opisuje situaciju te iznosi pretpostavke o mogućim uzrocima nesporazuma pri jednostavnim međukulturnim susretima.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno - obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruju istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno - obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznati se sa zemljama engleskog govornog područja i aspektima njihove kulture putem prigodnih tekstova i različitih multimedijalnih sadržaja (zvučni zapis i videozapis, digitalni zadatci, komunikacija putem mrežnih platformi itd.), raditi zadatke za provjeru razumijevanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Obrada prigodnih tekstova u kombinaciji s različitim multimedijalnim izvorima i sadržajima te zadatci za provjeru razumijevanja, izrada plakata, umnih mapi itd. Prilikom obrade međukulturnih tema bilo bi korisno primijeniti Jigsaw metodu. Aktivnosti i teme: obilježavanje posebnih dana istraživački projekti o diskriminaciji kviz, rasprava o (ne)odgovornosti pojedinaca medijski tekstovi za raspravu o ljudskim pravima razgovor o stereotipima i predrasudama književni i filmski sadržaji dramatizacija školske ili razredne novine predstavljanje rezultata projekata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Komunikacija i suradnja s vršnjacima iz zemalja engleskog govornog područja putem različitih mrežnih aplikacija, izleti, terenska nastava, posjeti kinu, kazalištu, muzejima, raznim institucijama i udrugama na bilo koji način povezanim sa zemljama engleskog govornog područja, rad na zajedničkim projektima (npr. eTwinning), razmjena učenika. Teme i aktivnosti: obilježavanje posebnih dana istraživački projekti o diskriminaciji kviz, rasprava o (ne)odgovornosti pojedinaca medijski tekstovi za raspravu o ljudskim pravima razgovor o stereotipima i predrasudama književni i filmski sadržaji dramatizacija školske ili razredne novine predstavljanje rezultata projekata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

C.VII.1 Učenik prati i vrednuje svoje učenje te učenje vršnjaka.	C.VII.2 Učenik planira i organizira vlastito učenje te stvara okružje za učenje.	C.VII.3 Učenik svjesno i samostalno koristi različite metode i strategije učenja i upravljanja informacijama.
POO-2.2.2	POO-4.1.4	POO-4.1.3
procjenjuje svoj rad i rad drugih učenika na temelju unaprijed postavljenih i dogovorenih kriterija prati svoj napredak i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.	postavlja ciljeve učenja, odabire pristup i planira vlastito učenje prepoznaje koji su pristupi učenju ili rješavanju zadataka korisniji za ostvarenje ciljeva te prema potrebi mijenja plan i pristup učenju upravlja svojim emocijama i motivacijom u učenju objašnjava vrijednost učenja za svoj život.	traži informacije iz različitih izvora (literatura i IKT) i uspješno ih primjenjuje u rješavanju problema primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz praćenje i podršku učitelja koristi se kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je usporediti različite ideje radi u paru i/ili skupini prateći prethodno dogovorena pravila i smjernice prikuplja radove u digitalni portfolio.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje: kako bi vrednovanje kao učenje bilo učinkovito, u analiziranju uspješnosti vlastitog učenja, učenici moraju unaprijed biti upoznati sa ishodima učenja za određenu lekciju i temu te s kriterijima vrednovanja koji im jasno mogu odgovoriti na pitanje kako mogu prepoznati različite razine vlastitog postignuća. Tijekom procesa samovrednovanja učenik ima priliku procjenjivati svoj rad na temelju istih unaprijed postavljenih kriterija kao i njegov učitelj. Metode samovrednovanja: semafor i palčevi, liste za samovrednovanje (checklist), rubrike za samovrednovanje, portfolio i digitalni portfolio, lista provjere domaćih zadaća itd. Aktivnosti učenika koje pomažu pri samovrednovanju: nacrtaj smajlića (Draw a face), semafor(Traffic lights), nacrtaj kvadrat (Draw a square), sažetak u jednoj rečenici (Summarysentence), nije jasno (Not clear), naj...stvar (Most... thing); na kraju lekcije učenik napiše najzanimljiviju, najnevjerojatniju, najkorisniju ili sl. stvar koju je naučio u toj lekciji. Slične metode se mogu primijeniti i za vršnjačko vrednovanje. Podrazumijevaju učenikove vještine praćenja i procjenjivanja napretka ostalih učenika u odnosu na postavljene ciljeve i ishode učenja uz korištenje povratnih informacija. Vrednovanje vršnjaka može djelovati vrlo motivirajuće ako se provodi pažljivo. Zahtjeva veliki angažman vršnjačke grupe. Pomaže učenicima kod upoznavanja s procesom vrednovanja i jača njihov osjećaj odgovornosti. Učenici počinju razmišljati o putevima napretka svojih vršnjaka kao i o putevima koji traže njihovo daljnje poboljšanje. Učitelj mora odvojiti i planirati i vrijeme za popravke u kojem učenik radi na poboljšanju svojih rezultata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati učenika na vođenje bilješki te kontrolirati taj proces. Izbjegavati monotoniju čestom izmjenom aktivnosti i korištenjem multimedijalnih sadržaja i digitalnih zadataka u nastavnom procesu. Učenik vodi svoj digitalni portfolio. Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za izvršavanje zadatka. Naučiti i poticati učenika na korištenje dvojezičnog i jednojezičnog rječnika i druge stručne literature. Planiranje i organiziranje učenja: izrada dnevnog, tjednog i mjesečnog plana učenja i praćenje ostvarenja plana; poticanje vođenja dnevnika učenja; preusmjeravati fokus s rezultata na proces učenja; izravno podučavati i modelirati strategije učenja, pamćenja, čitanja i pisanja; izravno podučavat strategije planiranja, praćenja, samoreguliranja i samovrednovanja učenja; razvijanje pozitivne slike o sebi; rasprave o važnosti ulaganja truda za uspjeh u učenju; uvježbavanje tehnika opuštanja. Stvaranje okruženja za učenje: FIZIČKO OKRUŽENJE UČENJA - učenik stvara prikladno fizičko okruženje za učenje u cilju poboljšanja koncentracije i motivacije SURADNJA S DRUGIMA- učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik koristi samostalno udžbenike, rječnike i druge priručnike; mogućnosti informacijskih tehnologija i drugih masovnih medija; koristi tehnike preglednog bilježenja; vodi vlastiti rječnik; koristi vizualne elemente radi boljeg pamćenja jezičnih sadržaja (npr. umne mape, crteži, vremenske crte i sl.), koristi se digitalnim alatima radi boljeg pamćenja i usustavljivanja gradiva: projektne aktivnosti aktivnosti na računalima korištenje računalnih simulacija projektno učenje i problemsko učenje suradničko učenje korištenje prezentacijskih alata (e-poster, multimedijska prezentacija) poštujući autorska prava. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Priroda, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijskih i komuikacijskih tehnologija i Poduzetnost.

Osnovno
VIII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 8

A Jezično-komunikacijsko područje
A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3
A.VIII.4
A.VIII.5

B Međukulturna kompetencija
B.VIII.1
B.VIII.2
B.VIII.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.VIII.1
C.VIII.2
C.VIII.3

A.VIII.1 Učenik sluša i interpretira različite kratke razgovore i tekstove poznate tematike.	A.VIII.2 Učenik sudjeluje u planiranom i jednostavnom neplaniranom razgovoru poznate tematike.	A.VIII.3 Učenik čita tekst srednje dužine po audiovizualnom modelu.
SJZ-1.1.2	JZK-5.2.3	JZK-3.4.1
razlikuje različite varijante engleskoga jezika (British/American English) prepoznaje glavnu poruku slušanoga teksta izdvaja specifične informacije iz slušanoga teksta rješava različite zadatke za razumijevanje slušanoga teksta.	razlikuje i primjenjuje norme formalnoga i neformalnog pozdravljanja i obraćanja predlaže aktivnosti za slobodno vrijeme i izražava slaganje ili neslaganje sa sugovornikom primjenjuje poznate jezične strukture pri davanju i primanju komplimenata na izgled, odijevanje, ponašanje postavlja pitanja o zdravstvenom stanju i odgovara opisujući simptome i stanja priprema kratke razgovore vezane uz snalaženje u prostoru, putovanja, turističke atrakcije, kupovinu, cijene proizvoda i usluga priprema kratke razgovore vezane uz probleme mladih u školi i društvu, ekologije i navodi moguća rješenja.	primjenjuje pravilan izgovor i naglasak pojedinačnih riječi i intonaciju rečenice rješava različite zadatke razumijevanja pročitanoga teksta prepoznaje i pravilno izgovara fonetske simbole.
Ključni sadržaji poslovi i zanimanja problemi mladih u modernom društvu (problemi u školi i među vršnjacima, društveno otuđenje, bullying, cyberbullying) zdravlje: zdravstveni problemi i bolesti sportovi i sportska oprema prirodne katastrofe, onečišćenje i zaštita okoliša okoliša, ugrožene biljne i životinjske vrste filmovi glazba odijevanje putovanja, turističke atrakcije društvene mreže, digitalni mediji Jezik: gramatičke i jezične strukture koje se ciklički ponavljaju i proširuju: Present Simple, Present Continuous, Past Simple, Past Continuous, Present Perfect Simple, Simple Future, Be going to Future modalni glagoli frazalni glagoli (give, run, get, be - najučestaliji i vezani uz teme) gerund - upotreba množina imenica - proširivanje primjera imenica koje tvore nepravilnu množinu te imenica koje su uvijek u jednini ili množini (npr. Physics is boring.) proširivanje znanja o brojivim i nebrojivim imenicama i izražavanju količine mjesni, vremenski i prilozi načina članovi - opća pravila upotrebe te upotreba člana uz geografsko nazivlje homonimi, sinonimi, kolokacije (vezane uz teme) subjektna i objektna pitanja relativne i neodređene zamjenice nulti i prvi kondicional.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.VIII.1.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.VIII.1.
Preporuke za ostvarenje ishoda Slušanje kao receptivna vještina izuzetno je važno u svim područjima usvajanja engleskoga jezika, stoga je ovu vještinu potrebno sustavno razvijati i kao zasebnu disciplinu. Slušajući izvorne govornike, učenici se navikavaju na specifičan izgovor i postupno ga usvajaju. Također uče razlikovati varijante engleskoga jezika, konkretno britanski i američki engleski. Kroz različite zadatke prepoznaju ključnu namjeru govornika, izdvajaju specifične podatke, povezuju vizualne materijale sa slušanim tekstom. Materijali za slušanje mogu biti pojedinačne rečenice, kratki razgovori ili kratki tekstovi. Zadatci za razumijevanje slušanog sadržaja trebaju biti različiti i kreativni, npr. zaokruživanje jednog od ponuđenih odgovora (multiple choice), T/F/DS rečenice, povezivanje dijelova rečenica ili osoba u razgovoru s temom o kojoj razgovaraju (matching), dopunjavanje riječi koje nedostaju (gap filling), povezivanje jedne od ponuđenih sličica s informacijom navedenom u slušanom tekstu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Biologija, Geografija, Informatika, Povijest, Likovna i Glazbena kultura, Tjelesni odgoj i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Govorna interakcija, to jest sudjelovanje u kratkim dijalozima na određene teme, kompleksna je vještina koja uključuje znanje određenog vokabulara i jezičnih struktura da ih učenici mogu što točnije primijeniti u međusobnom razgovoru. Kombinira se sa slušanjem na način da učenici prvo poslušaju razgovor o određenoj temi i potom razgovaraju međusobno uz pomoć smjernica. U osmom razredu trebali bi ovladati normama uljudnog obraćanja i pozdravljanja, kako formalnoga tako i neformalnog, međuvršnjačkog. Trebali bi, razgovorom o odgovarajućim temama, znati izraziti svoje slaganje ili neslaganje s nekom ponudom, znati dati i primiti kompliment, upitati za zdravstveno stanje, znati kratko opisati simptome bolesti (npr. prehlada, osip, uganuti gležanj, slomljena noga/ruka i sl.) te dati preporuku za liječenje (npr. trebao bi otići liječniku, piti čaj, staviti oblogu i sl.). Znaju pripremiti kratki dijalog o problemima odrastanja u modernom vremenu, izraziti probleme na koje mladi nailaze u školi, u međusobnim odnosima te o sukobu generacija. Također, na ovoj razini, učenici bi trebali znati osnovno snalaženje u nepoznatoj sredini: pitati i znati objasniti gdje se nalazi neka građevina ili objekt, poznavati prijevozna sredstva i načine putovanja (by air, on foot i sl.), snaći se u kupovini, pitati ili reći cijenu neke robe, pitati za dostupnost i cijene ulaznica i sl. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Biologija, Geografija, Informatika, Povijest, Informatika i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Čitanje spada u skupinu receptivnih vještina. Učenici kroz čitanje različitih vrsta tekstova (priča, e-mail, razglednica, pjesma, i sl.) upoznaju i proširuju znanja o svijetu oko sebe, proširuju vokabular, pronalaze praktične primjere jezičnih i gramatičkih struktura, što kasnije olakšava i njihovu primjenu. Teme koje se obrađuju bliske su dobi učenika i u korelaciji su s drugim školskim predmetima. Na temelju vještine čitanja prethodno odslušanoga teksta, razvijaju se i vještine govorne produkcije i interakcije. Preporučuje se čitanje naglas nakon odslušanoga modela, pri čemu treba voditi računa o pravilnom izgovoru riječi i intonaciji rečenice. Učenici pokazuju razumijevanje pročitanoga rješavanjem različitih tipova zadataka: odgovaranje na pitanja (kratki i odgovori punim rečenicama), T/F/DS zadatci, zaokruživanje jednog od ponuđenih odgovora (multiple choice), dopunjavanjem riječi koje nedostaju (gap filling), što je osobito korisno za učenje idioma i frazalnih glagola. Učenici se u osmome razredu upoznaju s fonetskim simbolima. Preporučuje se na primjerima jednostavnih riječi objasniti učenicima pravilan izgovor pojedinih simbola, osobito onih koji ne postoje u hrvatskome jeziku te je i njihov pravilan izgovor potrebno uvježbavati, što će biti jednostavnije ako učitelj opiše i na primjeru pokaže položaj jezika u usnoj šupljini kad te glasove izgovaramo. Fonetski simboli se obrađuju samo toliko da ih učenici znaju pravilno pročitati i svrha im je osamostaljivanje učenika za učenje nepoznatih riječi ako im nije dostupan zvučni zapis. Fonetska transkripcija piše se isključivo uz riječi čiji izgovor učenicima predstavlja problem. Učenike se ne smije teretiti učenjem simbola napamet niti zapisivanjem fonetske transkripcije riječi isključivo na temelju slušanja ili čitanja iste, a bez predloška (npr. učitelj pročita riječ, a učenik mora zapisati fonetsku transkripciju). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Biologija, Geografija, Informatika, Povijest, Likovna i Glazbena kultura, Tjelesni odgoj i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

	A.VIII.4 Učenik govori o određenoj temi upotrebljavajući jednostavne jezične strukture.	A.VIII.5 Učenik piše rečenice i kratki tekst upotrebljavajući jednostavne jezične strukture i pravopisna pravila.
	JZK-5.2.1	JZK-4.1.3
	prepričava prethodno obrađeni tekst pravilno naglašava višesložne imenice objašnjava značenja nekih prometnih i znakova zabrane po vizualnom predlošku opisuje osobe, zanimanja i izražava iskustva na društvenim mrežama i digitalnim medijima te preferencije glede filmova, glazbe i sporta opisuje prošlo iskustvo, kao i rezultat prošle radnje planira i predviđa buduću radnju.	piše složene rečenice po diktatu odgovara na pitanja vezana uz prethodno obrađene tematske cjeline složenim rečenicama upotrebom veznikabecause piše kratke tekstove: članak, e-mail, blog, priču opisujući događaje, iskustva, preferencije piše problemski esej uz smjernice.
	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.VIII.1.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.VIII.1.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Govorna produkcija usko je povezana sa svim ostalim aspektima učenja engleskoga jezika. Učenik bi trebao znati prepričati prethodno pročitani tekst ili navesti ključne informacije iz njega. Na ovoj razini očekuje se pravilan izgovor slova abecede (spelling). Učenik bi, u skladu s obrađenim temama, vokabularom i gramatičkim cjelinama, trebao znati: razlikovati trajnu od trenutačne radnje; ispričati neki događaj iz prošlosti povezujući Past Simple i Past Continuous; usporediti radnju u prošlosti koja ima svoj rezultat u sadašnjosti ili radnju koja traje u sadašnjosti, s radnjom koja je isključivo vezana uz prošlost; isplanirati neku buduću radnju (npr. ljetni odmor); razlikovati namjeru od plana u budućnosti; znati opisati omiljeni film, knjigu, sport i sl.; opisati i usporediti dva zanimanja te izraziti svoje mišljenje glede toga; opisati svoja iskustva s društvenim mrežama i digitalnim medijima; znati opisati osobu upotrebljavajući širi vokabular i primjerene gramatičke strukture; prepoznati, opisati i povezati s vizualnim predloškom neke prometne znakove i ostale znakove koji se tiču zabrane ili obveze (modalni glagoli), a prometne znakove znati povezati s prijevoznim sredstvima (npr. kome je namijenjen određeni znak). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Biologija, Povijest, Geografija, Informatika i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Pisanje je produktivna vještina koja na ovoj razini podrazumijeva pravilnu upotrebu pravopisnih normi, pravilan odabir vokabulara i gramatičkih oblika, kao i pravilnu organizaciju rečenice. Učenici pišu rečenice i kratke tekstove po diktatu. Trebali bi znati pravilno zapisati riječ na temelju slovkanja abecede. Vještina pisanja usko je povezana s vještinom čitanja jer bi učenici trebali znati pravilno odgovarati na pitanja vezana uz obrađeni tekst. Kreativno izražavanje se razvija pisanjem različitih kratkih tekstova prema modelu ili pisanim naputcima. Teme se prilagođavaju da bi učenici imali priliku primijeniti novi vokabular i gramatičke strukture. Na ovoj razini uvodi se pojam eseja u najjednostavnijoj formi i s učenicima bliskim temama (npr. onečišćenja prirode i potencijalnih mogućih rješenja za isto te temama vezanim uz probleme mladih) - problemski esej. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Biologija, Povijest, Geografija, Informatika i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

B.VIII.1 Učenik procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljaj anglofonih i drugih kultura.	B.VIII.2 Učenik interpretira raznolikost drugih kultura.	B.VIII.3 Učenik aktivno sudjeluje u rješavanju konfliktnih situacija.
SJZ-2.3.2	SJZ-2.3.2	SJZ-3.3.1
uspoređuje i prezentira informacije o specifičnostima druge kulture u odnosu na obilježja vlastite kulture interpretira kulturološke i jezične sličnosti i razlike koje mogu dovesti do nesporazuma u komunikaciji.	procjenjuje utjecaj riječi i ponašanja na osjećanja drugih prepoznaje uzroke stereotipa i predrasuda odabire tolerantne oblike ponašanja i razvija toleranciju uspoređuje slučajeve kršenja ljudskih prava u našoj zemlji i diljem svijeta.	reagira fleksibilno u specifičnoj situaciji demonstrira vještinu preuzimanja uloga (svijest o različitim perspektivama).
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruju istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishod Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruju istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici kroz odgovarajuće tekstove, pjesme, priče i upotrebom različitih izvora uspoređuju i analiziraju sličnosti kao i posebnosti različitih kultura te spoznaju koliko vlastita kultura utječe na razvoj njihovih stavova i promišljanja o drugim kulturama. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Informatika, Biologija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Svijest o važnosti jezika u kulturnom ophođenju na ovoj razini učenja još se više razvija, učenici iz različitih situacija ili tekstova identificiraju predrasude, promišljaju o tome zbog čega do njih dolazi te uče strategije i načine kako ih prevladati. Učenici u konkretnim situacijama znaju koji su to tolerantni oblici ponašanja i odabiru ih s razumijevanjem. Promišljaju kakav utjecaj na drugoga može imati ono što kažu ili urade, što ih potiče na razmišljanje i pažljiv izbor riječi prilikom komunikacije s drugima. Za ostvarenje ovog ishoda nužno je da učitelj nema predrasuda prema drugom i drugačijem da bi takva promišljanja i stavove prenio na djecu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Informatika, Biologija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici putem različitih izvora promatraju, slušaju ili čitaju o konfliktnim situacijama do kojih dolazi bilo zbog nerazumijevanja, bilo zbog različitih predrasuda te razvijaju svoja stajališta i mišljenja o mogućim načinima rješavanja istih. Učenici također sudjeluju u različitim isceniranim dijalozima ili situacijama koje uključuju više sudionika te kreiraju i rješavaju konfliktne situacije koristeći primijenjena znanja, razvijene stavove i svoja promišljanja o tome kako bi njima bilo da su u navedenoj situaciji. Osobito je važno uključiti cyberbullying kao neizostavan dio svakodnevnice mladih, podizati im samopouzdanje o vlastitoj vrijednosti, učiti ih kako ne pasti pod utjecaj zlostavljača bilo kakve vrste te ih uputiti na načine traženja pomoći ako se nađu u takvoj situaciji. Razvoj empatije izuzetno je važan za razvoj zdrave ličnosti te ga je potrebno poticati i razvijati od najranijih dana. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

C.VIII.1 Učenik organizira vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.VIII.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.VIII.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka pri učenju engleskoga jezika.
JZK-2.3.3	JZK-4.4.2	TZP-2.3.1
postavlja dostižne ciljeve u novim i složenijim situacijama samostalno upotrebljava dvojezični rječnik, tiskani i elektronski ispravlja svoj govor koristeći različite tehnike uređuje tekst prema smjernicama.	kombinira različite ideje, sadržaje i pristupe koji će mu olakšati usvajanje gradiva koristi različite naučene metode u pripremi usmenoga i pismenoga izlaganja izražava osobni stav u govornoj i pisanoj komunikaciji samostalno koristi engleski jezik u razrednoj komunikaciji surađuje pri radu u skupini dijeljenjem ideja, postavljanju i ostvarivanju ciljeva.	izrađuje i razvrstava radove u osobni portfolio te procjenjuje ostvareni napredak procjenjuje rad i rezultate svojih vršnjaka dajući argumente za svoje mišljenje.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno- obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici na ovoj razini mogu samostalno primjenjivati metode učenja za koje su procijenili da im najviše odgovaraju. Oni mogu voditi vlastite bilješke, natuknice, vizualne elemente (podcratvanje, zaokruživanje i sl.). Samostalno se služe dvojezičnim rječnikom, što uključuje i poznavanje fonetskih simbola i njihov pravilan izgovor. Poželjno je da upotrebljavaju različite izvore informacija, s kritičkim osvrtom na iste te da, uz pomoć učitelja po potrebi, izaberu ono što najviše odgovara zadatku. Uloga učitelja je poticati učenika na samostalno učenje, razvijati svijest o važnosti poznavanja stranih jezika, ne naglašavati pogreške nego ukazati učeniku na njih, po potrebi i procjeni, na način koji neće poremetiti tijek misli učenika niti mu narušiti samopouzdanje. Učitelj usmjerava učenika i pomaže mu, ali učenik pri tome zadržava autonomiju u izboru metoda učenja u svrhu razvijanja osobne odgovornosti prema učenju i održavanja pozitivne motiviranosti za samostalno izražavanje na engleskom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Biologija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik izražava svoju kreativnost i osobno mišljenje upotrebom različitih formi, kako govorne tako i pisane. Pripremajući se za njih, učenik može koristiti različite metode poput oluje ideja i umnih mapa, vruće olovke i sl. da bi organizirao svoje izlaganje i/ili napravio natuknice koje će mu pomoći pri realizaciji sadržaja. Poželjna je upotreba IKT pri izradi zadataka uz učitelja kao posrednika koji će pomoći pri eventualnim nedoumicama oko izbora ponuđenih sadržaja. Izradom različitih plakata i prezentacija učenici mogu istraživati teme njima bliske, iznositi svoje stavove, ponuditi rješenja, raspravljati o temi te na taj način razvijati kritičko mišljenje i sposobnosti mirnoga rješavanja suprotnih mišljenja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Biologija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kroz cijelo osnovnoškolsko obrazovanje učenici uz smjernice učitelja uče vrednovati vlastita postignuća, kao i postignuća svojih kolega u razredu. Postavljanjem standardiziranih pravila o praćenju postignuća svaki učenik može procijeniti i vrednovati kako osobni, tako i rad kolega. Aktivnosti za samoprocjenu vrlo su lako izvedive uz pomoć različitih zadataka za samovrednovanje putem kojih će učenici nakon obrađene cjeline točno procijeniti što mogu/znaju, a što još mogu unaprijediti. Radom u skupinama i prezentiranjem istoga učenici na isti način mogu vrednovati i postignuća drugih, te suradničkim radom i uz pomoć učitelja naučiti kako pomoći na konstruktivan način, tako da i oni kojima učenje ide najslabije ipak dostignu određenu razinu znanja i steknu dovoljno samopouzdanja i progovore engleski jezik u okviru vlastitih sposobnosti bez straha od ismijavanja zbog pogreške. Za postizanje takvog rezultata, koji i jeste bit učenja engleskoga jezika, potrebno je poticati pozitivnu i prijateljsku atmosferu u razredu, u kojoj će se učenici osjećati opušteno i biti motivirani za nove spoznaje i nova znanja koja im šire vidike i otvaraju prozor u svijet u kojem će se osjećati kao punopravni članovi zajednice. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Biologija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

Osnovno
IX

Godine učenja i podučavanja predmeta: 9

A Jezično-komunikacijsko područje
A.IX.1
A.IX.2
A.IX.3
A.IX.4
A.IX.5

B Međukulturna kompetencija
B.IX.1
B.IX.2
B.IX.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.IX.1
C.IX.2
C.IX.3

A.IX.1 Učenik sluša i interpretira tekstove i razgovore srednje dužine i poznate tematike.	A.IX.2 Učenik sudjeluje u planiranom i neplaniranom razgovoru i raspravi poznate tematike.	A.IX.3 Učenik čita tekst srednje dužine po audiovizualnom modelu.
JZK-1.1.1	JZK-5.1.1	JZK-2.1.2
utvrđuje glavnu poruku slušanoga teksta izdvaja specifične informacije rješava različite zadatke za razumijevanje slušanoga sadržaja.	priprema se i sudjeluje u razgovoru o pritužbi na neispravan proizvod, kupovini poklona, pozivu na događaj, iskustvu odmora izražava mišljenje, slaganje/neslaganje sa sugovornikom i traži potvrdu onoga što je rekao razgovara o planiranoj i neplaniranoj budućnosti, svakodnevnim rutinama, događajima iz prošlosti s i bez rezultata u sadašnjosti sudjeluje u raspravi prema prethodno postavljenim kriterijima.	pravilno čita riječi prateći fonetske simbole izdvaja bitne od nebitnih informacija u tekstu interpretira tekst i objašnjava različite stavove rješava različite zadatke za razumijevanje teksta.
Ključni sadržaji festivali i proslave u svijetu i kod nas mjesta za život: selo/grad, različite vrste nastambi moderne tehnologije umjetnost: umjetnička djela i pravci, muzeji poznate građevine opasna zanimanja moderni standardi ljepote, društveni problemi gramatičke i jezične strukture koje se ciklički se ponavljaju i proširuju: Present Simple Vs Present Continuous, Past Simple Vs Past Continuous, Present Perfect, Present Perfect Vs Past Simple, Simple Future Vs Going to Future, Present Simple Vs Present Continuous with Future reference pasiv (Present Simple, Past Simple, Future Simple) kondicionali 0, 1. i 2. tip sve vrste zamjenica modalni glagoli upitne fraze upravni i neupravni govor s uvodnim glagolom u prezentu frazalni glagoli (keep, come, stand, break, look) tvorba riječi: imenica od glagola (-ion, -ance, -ment, -ition, -ation), imenica od pridjeva (-ness, -ity, -ment, -ence, -y, -ength, -dom), prefiksi za tvorbu glagola (de-, dis-, en-, mis-, over-, re-), tvorba glagola od imenica ili pridjeva (en-, em-, -en, -ise), infinitiv (-ing).	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.IX.1.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.IX.1.
Preporuke za ostvarenje ishoda Slušanje kao receptivna vještina izuzetno je važno u svim područjima usvajanja engleskoga jezika, stoga je ovu vještinu potrebno sustavno razvijati i kao zasebnu disciplinu. Slušajući izvorne govornike, učenici se navikavaju na specifičan izgovor i postupno ga usvajaju. Također uče razlikovati varijante engleskoga jezika, konkretno britanski i američki engleski. Kroz različite zadatke prepoznaju ključnu namjeru govornika, izdvajaju specifične podatke, povezuju vizualne materijale sa slušanim tekstom. Materijali za slušanje mogu biti pojedinačne rečenice, kratki razgovori ili kratki tekstovi. Zadatci za razumijevanje slušanog sadržaja trebaju biti različiti i kreativni, npr. zaokruživanje jednog od ponuđenih odgovora (multiple choice), T/F/DS rečenice, povezivanje dijelova rečenica ili osoba u razgovoru s temom o kojoj razgovaraju (matching), dopunjavanje riječi koje nedostaju (gap filling), povezivanje jedne od ponuđenih sličica s informacijom navedenom u slušanom tekstu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Biologija, Geografija, Informatika, Povijest, Likovna i Glazbena kultura, Tjelesni odgoj i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Govorna interakcija, to jest sudjelovanje u kratkim dijalozima na određene teme, kompleksna je vještina koja uključuje znanje određenog vokabulara i jezičnih struktura koje bi učenici mogli što točnije primijeniti u međusobnom razgovoru. Kombinira se sa slušanjem na način da učenici prvo poslušaju razgovor o određenoj temi a potom razgovaraju međusobno uz pomoć smjernica. Učitelj sluša razgovor i bilježi pogreške ne ispravljajući učenika dok govori. O pogreškama se može popričati nakon razgovora dajući učeniku priliku da se sam ispravi. Naglasak je na komunikaciji, na tome da se učenik oslobodi pri govorenju stranoga jezika bez straha od pogreške. U devetome razredu učenici pripremaju i sudjeluju u razgovorima o poznatim temama s kojima su se susreli ili će se susresti u svakodnevnom životu. Iako se teme ciklički ponavljaju, sada je učenik u stanju upotrijebiti širi raspon vokabulara, više frazalnih glagola i različit dijapazon izraza kada govori o pozivu na neki događaj, kupovini poklona za blisku osobu, pritužbi na neispravan proizvod (igranje uloga - jedan učenik je trgovac, a drugi upućuje pritužbu), razgovara o iskustvu s godišnjeg odmora, o planovima i namjerama za budućnost. Također u devetome razredu učenici mogu sudjelovati i u raspravi. Tema i kriteriji se unaprijed odrede i učenicima se da vremena da se pripreme. Praktične teme za raspravu: Gdje poslije osnovne škole, Život u gradu nasuprot životu na selu, Moderni standardi ljepote - za ili protiv plastične kirurgije i sl. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Čitanje spada u skupinu receptivnih vještina. Učenici kroz čitanje različitih vrsta tekstova (priča, e-mail, razglednica, pjesma, i sl.) upoznaju i proširuju znanja o svijetu oko sebe, proširuju vokabular, pronalaze praktične primjere jezičnih i gramatičkih struktura, što kasnije olakšava i njihovu primjenu. Teme koje se obrađuju bliske su dobi učenika i u korelaciji su s drugim školskim predmetima. Na temelju vještine čitanja prethodno odslušanoga teksta razvijaju se i vještine govorne produkcije i interakcije. Preporučuje se čitanje naglas nakon odslušanoga modela, pri čemu treba voditi računa o pravilnom izgovoru riječi i intonaciji rečenice. Učenici pokazuju razumijevanje pročitanoga rješavanjem različitih tipova zadataka: odgovaranje na pitanja (kratki i odgovori punim rečenicama), T/F/DS zadatci, zaokruživanje jednog od ponuđenih odgovora (multiple choice), dopunjavanjem riječi koje nedostaju (gap filling), što je osobito korisno za učenje idioma i frazalnih glagola. U devetome razredu učenik može samostalno pročitati riječ prateći fonetske simbole, što je korisno ako se susretne s novom riječi, a u blizini nema učitelja niti ima dostupan zvučni zapis iste. Učenici ne trebaju učiti fonetske simbole na način da samostalno i bez predloška zapisuju riječi. Na ovoj razini učenici se susreću s jednojezičnim rječnikom i korisno ih je upućivati na njegovo korištenje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

	A.IX.4 Učenik govori o određenoj temi upotrebljavajući poznate jezične strukture.	A.IX.5 Učenik piše strukturirani tekst srednje dužine upotrebljavajući poznate jezične strukture i pravopisna pravila.
	JZK-5.2.3	JZK-4.1.1
	opisuje i uspoređuje festivale i proslave u svijetu i kod nas, različita mjesta za življenje, umjetnička djela, muzeje, moderne tehnologije opisuje poznate svjetske građevine interpretira grafikone i upitnike prosuđuje o utjecaju tehnologije na tinejdžere prezentira društvene probleme u lokalnoj zajednici i moguća rješenja.	piše složene rečenice upotrebljavajući odgovarajuće vezničke riječi piše e-mail, članak, izvještaj, pismo, komentar na blog izrađuje anketu/upitnik za prikupljanje informacija piše esej o utjecaju tehnologije na svakodnevni život (opinion essay).
	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.IX.1.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje pomoću istih ključnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruje odgojno-obrazovni ishod A.IX.1.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Govorna produkcija usko je povezana sa svim ostalim aspektima učenja engleskoga jezika. Učenik bi u devetome razredu trebao znati usporediti dva ili više festivala i proslava u svijetu i kod nas (npr. kineska i naša Nova godina), zatim opisati različite vrste nastambi u kojima ljudi mogu živjeti te dati detaljan opis prostorije u svojoj kući koristeći širok dijapazon vokabulara i neke specifičnosti koje se nisu spominjale u nižim razredima. Zna govoriti o nekom umjetničkom djelu, opisati poznatu svjetsku građevinu koristeći pasivne konstrukcije, eventualno pripremiti prezentaciju i govoriti o poznatoj građevini u svojem užem ili širem zavičaju. Učenik u devetome razredu zna protumačiti prethodno izrađen upitnik ili anketu na neku aktualnu temu (npr. koliko učenika u razredu/školi ima mobilni telefon, koliko ga dnevno koriste, za što ga koriste i sl.) te zna iznijeti i svoje osobno mišljenje i stav o temi. Prezentacije su korisno sredstvo za rad i osamostaljivanje učenika, daju im potrebnu slobodu pri izražavanju, učenici se osjećaju samouvjerenije kada imaju vremena pripremiti se za izlaganje. Korisna tema su i društveni problemi u zajednici o čemu učenici imaju svoj stav, a mogu iznijeti i zanimljive prijedloge za potencijalno rješavanje istih. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura, Matematika i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Pisanje je produktivna vještina koja na ovoj razini podrazumijeva pravilnu upotrebu pravopisnih normi, pravilan odabir vokabulara i gramatičkih oblika kao i pravilnu organizaciju rečenice. Učenici pišu složene rečenice upotrebom odgovarajućih vezničkih riječi po diktatu i samostalno. Kreativno izražavanje se razvija pisanjem različitih tekstova prema modelu ili pisanim naputcima. Biraju se teme koje omogućavaju učenicima primjenu novog vokabulara i gramatičke strukture. Učenici znaju sami napraviti anketu ili upitnik na zadanu temu. Pišu različite vrste tekstova na obrađene teme, npr. komentar na blog, odgovor ne neki problem upotrebom konstrukcija s modalnim glagolima, razglednicu s opisom nekoga događaja, izvještaj o aktivnostima u slobodno vrijeme svojih vršnjaka, i sl. Esej u devetome razredu je strukturiran, učenici koriste poznate gramatičke strukture i širok raspon vokabulara da bi iznijeli svoje mišljenje o određenoj temi. Aktualna opća tema iz koje se može izvući jako puno tema za pisanje eseja je utjecaj tehnologije na svakodnevni život. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura, Tehnička kultura, Matematika i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

B.IX.1 Učenik prezentira o anglofonim i drugim kulturama u svrhu razumijevanja kulturne uvjetovanosti drugih i vlastite kulture.	B.IX.2 Učenik cijeni raznolikost i poštuje ravnopravnost pripadnika drugih kultura.	B.IX.3 Učenik reagira taktično u konfliktnim situacijama.
POO-2.2.2	POO-2.2.3	POO-2.3.3
pronalazi i interpretira konkretne informacije glede povijesti, kulture, institucija i umjetnosti anglofonih i drugih kultura procjenjuje načine na koje kulturne norme neke zemlje uvjetuju komunikacijske obrasce utvrđuje raznolikost bitnih značajki kulture.	raščlanjuje stereotipe i predrasude vezane uz druge kulture utvrđuje ljudska prava i odgovornosti i sukladno njima odabire primjerene obrasce ponašanja.	promišlja kritički o sličnostima i razlikama između vlastite i drugih kultura odabire i primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u novim i nepoznatim situacijama u svrhu izbjegavanja i rješavanja konflikata i nesporazuma.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici na ovoj razini mogu samostalno istraživati o različitim aspektima drugih kultura, kulturnih normi te njihova utjecaja na komunikacijske obrasce, kako verbalne tako i neverbalne (npr. koristeći tekstove, pjesme, priče, i osobito IKT. Svoja zapažanja mogu predstaviti u formi prezentacije, usmeno, grafički ili izradom panoa. Također se na temu kulturne raznolikosti može i raspravljati u grupama. Važno ih je poticati na razmišljanje i promišljanje o temama koje obrađuju. Temama se pristupa samostalno, u paru ili u grupama. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Informatika, Biologija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje te Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici su kroz različite sadržaje koje su obrađivali u prethodnim razredima postali svjesni postojanja predrasuda prema drugom i drugačijem. Na ovoj obrazovnoj razini predrasudama pristupaju samosvjesno, nastojeći ih raščlaniti i interpretiratii razloge njihova postojanja. Važno ih je učiti da ne moramo nužno sve voljeti ili se slagati sa svime što nas okružuje, ali da sve i svakoga trebamo poštovati u različitosti. Učenici trebaju razvijati i imati svoje stavove i mišljenja o svijetu oko sebe i biti u stanju komunicirati s drugima čiji su stavovi i mišljenja različiti, i to s međusobnim uvažavanjem i koristeći norme uljudnog ponašanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Informatika, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici koji su se do sada snalazili u različitim poznatim situacijama, sada pokušavaju u sasvim novoj i unaprijed nepripremljenoj situaciji upotrijebiti odgovarajuće, poznate norme i obrasce da bi izbjegli ili riješili nesporazum, potencijalni konflikt ili se suočili s predrasudama. Učitelj je posrednik koji je stalno prisutan i upućuje učenike po potrebi ali ne nudi rješenja, do kojih bi učenici trebali doći sami. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

C.IX.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.IX.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.IX.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka pri učenju engleskoga jezika.
POO-2.1.2	POO-2.1.3	TZP-2.3.1
odabire i po potrebi mijenja pristup učenju fleksibilno birajući prikladne metode učenja vrednuje izvore i informacije s obzirom na zadatke učenja te obrazlaže svoj odabir izrađuje plan učenja, kratkoročni i dugoročni, procjenjuje ga i po potrebi mijenja.	interpretira i procjenjuje važnost i točnost informacija iz različitih izvora primjenjuje istraživačko učenje uviđa pogreške pri korištenju različitih izvora te predlaže moguća rješenja pri daljnjem pretraživanju predlaže originalna rješenja konkretnih zadataka/situacija.	izrađuje zadatke i radove i prikuplja ih u osobni portfolio procjenjujući učinkovitost svojega učenja te uzroke uspjeha ili neuspjeha procjenjuje i argumentira svoj doprinos i doprinos drugih pri rješavanju zajedničkoga zadatka prosuđuje je li ostvaren cilj učenja.
Ključni sadržaji ishod se ostvaruju pomoću istih ključnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje pomoću istih ključnih sadržaja kojima se ostvaruje odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.	Ključni sadržaji ishod se ostvaruje istim ključnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi Jezično-komunikacijskog područja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici u devetom razredu samostalno primjenjuju metode učenja za koje su procijenili da im najviše odgovaraju. Oni vode vlastite bilješke, natuknice, koriste vizualne elemente (podcratvanje, zaokruživanje i sl.). Samostalno se služe jednojezičnim rječnikom uz minimalnu pomoć učitelja. Poželjno je da upotrebljavaju različite izvore informacija, s kritičkim osvrtom na iste, te da uz eventualnu pomoć učitelja izaberu ono što najviše odgovara zadatku. Uloga učitelja je poticati učenika na samostalno učenje, razvijati svijest o važnosti poznavanja stranih jezika, ne naglašavati pogreške nego ih ispravljati po potrebi i procjeni te na način koji neće poremetiti tijek svijesti učenika niti mu narušiti samopouzdanje. Učitelj usmjerava učenika i pomaže mu, pri čemu učenik zadržava autonomiju u izboru metoda učenja razvijajući osobne odgovornosti prema učenju i održavajući pozitivnu motiviranost za samostalno izražavanje na engleskom jeziku. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura, Matematika i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik izražava svoju kreativnost i osobno mišljenje upotrebom različitih formi, kako govornih tako i pisanih. Pripremajući se za njih, učenik može koristiti različite metode poput oluje ideja i umnih mapa da bi organizirao svoje izlaganje i/ili napravio natuknice koje će mu pomoći pri realizaciji sadržaja. Poželjna je upotreba IKT-a pri izradi zadataka uz učitelja kao posrednika koji će pomoći pri eventualnim nedoumicama oko izbora ponuđenih sadržaja. Izradom različitih plakata i prezentacija učenici mogu istraživati teme njima bliske, iznositi svoje stavove, ponuditi rješenja, raspravljati o temi te na taj način razvijati kritičko mišljenje i sposobnosti mirnoga rješavanja suprotnih mišljenja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Povijest, Informatika, Informatika, Likovna i Glazbena kultura, Matematika i s međupredmetnimn temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Kroz cijelo osnovnoškolsko obrazovanje učenici uz smjernice učitelja uče vrednovati vlastita postignuća, kao i postignuća svojih kolega u razredu. Postavljanjem standardiziranih pravila o praćenju postignuća, svaki učenik može procijeniti i vrednovati kako osobni, tako i rad kolega. Aktivnosti za samoprocjenu vrlo su lako izvedive uz pomoć različitih zadataka za samovrednovanje putem kojih će učenici nakon obrađene cjeline točno znati procijeniti što mogu/znaju a što još mogu unaprijediti. Radom u skupinama i prezentiranjem istoga učenici na isti način mogu vrednovati i postignuća drugih, te suradničkim radom i uz pomoć učitelja naučiti kako pomoći na konstruktivan način, tako da i oni kojima učenje ide najslabije ipak dostignu određenu razinu znanja i steknu dovoljno samopouzdanja govoriti engleski jezik u okviru vlastitih sposobnosti bez straha od ismijavanja zbog pogreške. Za postizanje takvog rezultata, koji i jeste bit učenja engleskoga jezika, potrebno je poticati pozitivnu i prijateljsku atmosferu u razredu, u kojoj će se učenici osjećati opušteno i biti motivirani za nove spoznaje i nova znanja koja im šire vidike i otvaraju prozor u svijet u kojem će se osjećati kao punopravni članovi zajednice. Sadržaji ove tematske cjeline mogu se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Informatika, Matematika, Povijest, Geogrfija, Likovna i Glazbena kultura i s međupredmetnim temama: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija i Poduzetnost.

Srednje
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 10

A Jezično-komunikacijsko područje
A.I.1
A.I.2
A.I.3
A.I.4

B Međukulturna kompetencija
B.I.1
B.I.2
B.I.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.I.1
C.I.2
C.I.3

A.I.1 Učenik čita/sluša tekst srednje dužine i prepoznaje glavne poruke pročitanoga/slušanoga teksta na poznatu temu.	A.I.2 Učenik razgovara o tekstu srednje dužine i složenosti.	A.I.3 Učenik vodi planirani duži dijalog i jednostavan neplanirani dijalog.
SJZ-2.1.2 SJZ-1.1.2	SJZ-3.2.1	SJZ-3.1.1 SJZ-3.1.2
verbalno reagira na standardni govor uz mogućnost ponavljanja ili pojašnjavanja zvučnog podražaja (materijala) razlikuje bitnu od nebitne informacije u slušanom i čitanom tekstu povezuje intonaciju sa značenjem poruke rješava zadatke razumijevanja nakon primjene strategija čitanja i slušanja razlikuje razgovorni od formalnog stila.	planira tijek govora i govori o poznatim temama koristeći ključne riječi i natuknice argumentira svoje mišljenje i osjećaje prepričava tekst srednje dužine i složenosti koristeći glagolska vremena, frazalne glagole i kolokacije izražava slaganja i neslaganja na uljudan način postavlja indirektna pitanja prilikom traženja mišljenja ili informacije od sugovornika.	priprema tijek govora koristi se odgovarajućim naglaskom/akcentom, ritmom, intonacijom te ih prilagođava različitim komunikacijskim situacijama koristi složene jezične strukture za vođenje razgovora.
Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education) work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising) travelling and tourism (holiday accomodation, journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films/plays/books/works of art) sport (sports, leisure activities and sportspeople, sports equipment and places, practising sports) health (the human body, diseases,symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment). Funkcije: opisivanje prošlih i sadašnjih događaja predviđanje, planovi i namjere za budućnost razlikovanje svršene i nesvršene radnje izražavanje pretpostavke, (ne)slaganja i stupnja vjerojatnosti pravljenje bilješki brzo pretraživanje teksta za pronalaženje određene informacije (engl. scanning) pretraživanje teksta za pronalaženje glavnih ideja (engl. skimming) davanje i opravdavanje mišljenja. Gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija: Present Simple, Present Continuous Present Perfect, Present Perfect Continuous Past Simple, Past Continuous, Past Perfect will, going to modalni glagoli (obaveza, zabrana, izostanak zabrane, sposobnost, izostanak sposobnosti, davanje savjeta). pogodbene rečenice (0-2).	Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories) home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education) work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising) travelling and tourism (holiday accomodation, journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films/plays/books/works of art) sport (sports, leisure activities and sportspeople, sports equipment and places, practising sports) health (the human body, diseases,symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment). Funkcije: opisivanje prošlih i sadašnjih događaja, predviđanja, planova i namjera za budućnost razlikovanje svršene i nesvršene radnje izražavanje pretpostavke, (ne)slaganja i stupnja vjerojatnosti davanje i opravdavanje mišljenja. Gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija: Present Simple, Present Continuous Present Perfect, Present Perfect Continuous Past Simple, Past Continuous, Past Perfect will, going to modalni glagoli (obaveza, zabrana, izostanak zabrane, sposobnost, izostanak sposobnosti, davanje savjeta) pogodbene rečenice (0-2).	Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories) home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education) work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising) travelling and tourism (holiday accomodation, journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films/plays/books/works of art) sport (sports, leisure activities and sportspeople, sports equipment and places, practising sports) health (the human body, diseases,symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment). Funkcije: opisivanje prošlih i sadašnjih događaja izražavanje predviđanja, planova i namjera za budućnost razlikovanje svršene i nesvršene radnje izražavanje pretpostavke, (ne)slaganja i stupnja vjerojatnosti pravljenje bilješki, davanje i opravdavanje mišljenja. Gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija: Present Simple, Present Continuous Present Perfect, Present Perfect Continuous Past Simple, Past Continuous, Past Perfect will, going to modalni glagoli (obaveza, zabrana, izostanak zabrane, sposobnost, izostanak sposobnosti, davanje savjeta) pogodbene rečenice (0-2).
Preporuke za ostvarenje ishoda Potrebno je napraviti odmak od frontalnog podučavanja; koristiti audiovizualna pomagala; primjenjivati načelo individualizacije; komunicirati isključivo na engleskom jeziku. Greške učenika prilikom čitanja ispravljati odmah; inzistirati na ponavljanju točnog izgovora. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije; izbjegavati gramatiziranje nastave, a gramatičke sadržaje podučavati u svrhu ostvarenja jezičnih funkcija. Poticati suradničko učenje; preporučuje se komunikacija isključivo na engleskom jeziku te odmak od frontalnog načina podučavanja. Učenike ne prekidati za vrijeme govorne produkcije; diskretno zabilježiti njihove pogreške te im kasnije dati povratnu informaciju o onome što bi trebalo ispraviti uz neizostavnu pohvalu za aktivno sudjelovanje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije; poticati učenike na primjenu novih gramatičkih struktura; poticati suradničko učenje. Učenike ne prekidati za vrijeme govorne produkcije nego diskretno zabilježiti njihove pogreške te im kasnije dati povratnu informaciju o onome što bi trebalo ispraviti uz neizostavnu pohvalu za aktivno sudjelovanje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

	A.I.4 Učenik piše srednje dug i koherentan tekst na poznatu temu.
	SJZ-4.1.2
	opisuje iskustva, osjećaje i događaje koristeći odgovarajuće jezične i gramatičke strukture piše kratka izvješća, neslužbene i službene emailove, pisma i poruke iznoseći i tražeći jednostavne informacije bez predloška.
	Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories) home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education), work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising) travelling and tourism (holiday accomodation, journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films/plays/books/works of art) sport (sports, leisure activities and sportspeople, sports equipment and places, practising sports) health (the human body, diseases,symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment). Funkcije: opisivanje prošlih i sadašnjih događaja predviđanje, planovi i namjere za budućnost razlikovanje svršene i nesvršene radnje izražavanje pretpostavke, (ne)slaganja i stupnja vjerojatnosti. Gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija: Present Simple, Present Continuous Present Perfect, Present Perfect Continuous Past Simple, Past Continuous, Past Perfect will, going to modalni glagoli (obaveza, zabrana, izostanak zabrane, sposobnost, izostanak sposobnosti, davanje savjeta) pogodbene rečenice (0-2).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije; poticati suradničko učenje; poticati učenike na pravilnu primjenu gramatičkih struktura i pravopisnih normi engleskog jezika; pismene uratke učenika često ispravljati obrazlažući nedostatke i pogreške. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupremetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

B.I.1 Učenik analizira društvene pojave u vlastitoj i drugim kulturama.	B.I.2 Učenik preispituje stereotipe i predrasude u vlastitoj i u drugim kulturama.	B.I.3 Učenik primjenjuje komunikacijske obrasce u skladu s kulturnim kontekstom (u digitalnom ili realnom okruženju).
PSP-4.2.4	GRO-1.2.4	SJZ-2.3.2 JZK-5.2.3
navodi povijesne, političke, lingvističke i druge specifičnosti u vlastitoj, anglofonim i drugim kulturama uspoređuje društvene činjenice iz vlastite s činjenicama iz drugih kultura (porota, zabava, sport, hrana itd.).	provjerava stereotipe i predrasude o vlastitom i o narodu i/ili kulturi zemalja anglofonog područja i drugih prihvaća kulturne različitosti bez predrasuda.	prilagođava jezično-gramatičke sadržaje ciljnoj kulturi primjenjuje način ponašanja primjeren međukulturnoj situaciji.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati ponos i poštovanje prema vlastitoj kulturi uz potpuno uvažavanje drugih i drugačijih; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaji tema za ostvarivanje ishoda mogu se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje i uvažavanje međukulturnih različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

C.I.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.I.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.I.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka.
SJZ-1.1.2	SJZ-1.2.1	SJZ-2.3.2
planira i priprema aktivnosti koje potiču kreativnost (gledanje filmova, podcastova, vježbanje gramatike i vokabulara na internetu, pisanje e-mailova i sl.) prilagođava strategije učenja engleskog jezika sebi i svojoj razini znanja određuje značenje na temelju konteksta i prethodnoga znanja koristi se jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima.	istražuje, klasificira i objašnjava informacije iz različitih izvora procjenjujući njihovu aktualnost tumači i procjenjuje svoje i ideje drugih pri zaključivanju i rješavanju problemskih situacija kreira prezentacije različitih sadržaja koristeći se informacijama iz različitih izvora.	prati sustavno i vrednuje vlastito učenje analizira jezični sadržaj i odlučuje koje će informacije, mišljenja, stavove i vrijednosti prihvatiti procjenjuje svrhu različitih zadataka valorizira svoje rezultate i rezultate vršnjaka s obzirom na odabrani način učenja.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati i poticati učenike na korištenje ELP-a (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati učenike na korištenja ELP-a (European Language Portolofio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati učenike na samostalno korištenje ELP-a (European Language Portolofio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

Srednje
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 11

A Jezično-komunikacijsko područje
A.II.1
A.II.2
A.II.3
A.II.4

B Međukulturna kompetencija
B.II.1
B.II.2
B.II.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.II.1
C.II.2
C.II.3

A.II.1 Učenik prati govor o poznatoj temi izrečen na jasnom standardnom jeziku bez pozadinske buke.	A.II.2 Učenik analizira glavne ideje/misli u prilagođenim tekstovima.	A.II.3 Učenik se verbalno izražava o poznatoj temi.
SJZ-1.1.2	SJZ-1.3.1	SJZ-3.1.2
prepoznaje glavnu poruku iz slušanoga teksta prepoznaje specifične detalje iz slušanoga teksta nakon ponovljenih slušanja razlikuje različite oblike audiozapisa po vrsti (predavanje, TV program, rasprava, obavijest itd.).	određuje ključnu informaciju čitajući jednostavne tekstove u časopisima, brošurama ili na mrežnim stranicama prepoznaje glavne argumente iz teksta (konceptualno) povezuje informacije iz uputa, pojednostavljenih verzija pripovijetki i poslovnih pisama, uz pomoć rječnika.	inicira i razvija razgovor izražavajući svoje mišljenje, stavove i osjećanja s manjom interferencijom materinskog jezika argumentira svoje stavove na način da ga svi mogu pratiti daje praktične upute kako nešto učiniti po nekom redoslijedu povezuje i izlaže informacije o poznatim temama iz različitih izvora.
Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories) home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education) work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) travelling and tourism (holiday accommodation journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films, plays, books, works of art) sport (sports, leisure activities and sportspeople, sport equipment and places, practicing sports) health (the human body, diseases, symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising). Funkcije: prepričavanje argumentiranje potkrijepljeno dokazima nagađanje izražavanje aktiva i pasiva izražavanje želja i zamišljenih situacija u sadašnjosti i prošlosti izražavanje neostvarenih uvjeta u prošlosti pravljenje bilješki. Gramatičke strukture: upravni i neupravni govor (izjavne rečenice, pitanja, imperativ) pasiv pogodbene rečenice treći tip izražavanje hipotetskih situacija (I wish..., if only) modaliteti (nagađanje za sadašnjost i prošlost) članovi causative have jednostavni verb patterns.	Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories) home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education) work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) travelling and tourism (holiday accommodation, journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films, plays, books, works of art) sport (sports, leisure activities and sportspeople, sport equipment and places, practicing sports) health (the human body, diseases, symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising). Funkcije: prepričavanje argumentiranje potkrijepljeno dokazima nagađanje izražavanje aktiva i pasiva izražavanje želja i zamišljenih situacija u sadašnjosti i prošlosti izražavanje neostvarenih uvjeta u prošlosti. Gramatičke strukture: upravni i neupravni govor (izjavne rečenice, pitanja, imperativ) pasiv pogodbene rečenice treći tip izražavanje hipotetskih situacija (I wish..., if only) modaliteti (nagađanje za sadašnjost i prošlost) članovi causative have jednostavni verb patterns.	Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories) home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education) work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) travelling and tourism (holiday accommodation, journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films, plays, books, works of art) sport (sports, leisure activities and sportspeople, sports equipment and places, practicing sports) health (the human body, diseases, symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising). Funkcije: prepričavanje argumentiranje potkrijepljeno dokazima nagađanje izražavanje aktiva i pasiva izražavanje želja i zamišljenih situacija u sadašnjosti prošlosti izražavanje neostvarenih uvjeta u prošlosti. Gramatičke strukture: upravni i neupravni govor (izjavne rečenice, pitanja, imperativ) pasiv pogodbene rečenice treći tip izražavanje hipotetskih situacija (I wish..., if only) modaliteti (nagađanje za sadašnjost i prošlost) članovi causative have jednostavni verb patterns.
Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije; uključivati sve učenike kako bismo im dali jednake prilike za ostvarenje vještine slušanja (npr. prozivati svakog učenika, a ne samo one koji se sami javljaju); poticati učenike na korištenje strategija slušanja. Poticati suradničko učenje; primjenjivati različite oblike rada. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija, Kemija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Poduzetnost i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije; poticati suradničko učenje. Poticati učenike na služenje kontekstom i općim znanjem o svijetu prilikom čitanja i analiziranja; istaknuti učenicima da ne moraju poznavati svaku riječ u kontekstu; poticati učenike na prepoznavanje glavnih informacija iz teksta. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija, Kemija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba Informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije; uključivati sve učenike kako bismo im dali jednake prilike za ostvarenje svih vještina (npr. prozivati svakog učenika, a ne samo one koji su aktivni i rado surađuju); poticati suradničko učenje; primjenjivati različite oblike rada. Preporučuje se komunikacija isključivo na engleskom jeziku te odmak od frontalnog načina poučavanja. Učenike ne prekidati za vrijeme govorne produkcije nego diskretno zabilježiti njihove pogreške te im kasnije dati povratnu informaciju o onome što bi trebalo ispraviti uz neizostavnu pohvalu za aktivno sudjelovanje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija, Kemija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, Građanski odgoj i obrazovanje, Poduzetnost i Osobni i socijalni razvoj.

	A.II.4 Učenik piše srednje dug argumentirani tekst na poznatu temu.
	SJZ-4.2.1
	opisuje u detalje iskustvene, stvarne i/ili zamišljene događaje uključujući vlastite osjećaje i reakcije razlikuje različite stilove pisanja piše poslovno pismo po predlošku povezuje rečenice u koherentan tekst s manjim odstupanjima.
	Ključni sadržaji Teme: man (personality, feelings and emotions, appearance, clothes and accessories) home (location, parts of a house/flat and equipment, describing places) school (types of schools, education) work (jobs, positions, duties, career) family and social life (stages of life, family life and relationships, household chores, free time and hobbies, clubs and societies) food (products and dishes, preparing meals, describing food, healthy and unhealthy eating, eating out) state and society (history, politics and economy, war, social problems and conflicts, crime and punishment) travelling and tourism (holiday accommodation, journey, tourist attractions and activities) culture (general terms, art, music and dance, theatre and cinema, literature and mass media, describing films, plays, books, works of art) sport (sport, leisure activities and sportspeople, sports equipment and places, practicing sports) health (the human body, diseases, symptoms and complaints, treatment, keeping fit) science and technology (science and scientists, computers and the internet, mobile phones, technology) nature and environment (animals and pets, landscape, natural disasters, ecology and the environment) shopping and services (shops and services, bargains, complaining, money, advertising). Funkcije: prepričavanje argumentiranje potkrijepljeno dokazima nagađanje izražavanje aktiva i pasiva izražavanje želja i zamišljenih situacija u sadašnjosti i prošlosti izražavanje neostvarenih uvjeta u prošlosti. Gramatičke strukture: upravni i neupravni govor (izjavne rečenice, pitanja, imperativ) pasiv pogodbene rečenice treći tip izražavanje hipotetskih situacija (I wish..., if only) modaliteti (nagađanje o sadašnjosti i prošlosti) članovi causative have jednostavni verb patterns.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije; poticati suradničko učenje; organizirati pisane vježbe tako da učenici mogu učiti na vlastitim i tuđim pogreškama. Poticati učenike na dosljednu primjenu naučenih gramatičkih struktura i normi engleskog pravopisa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija, Kemija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

B.II.1 Učenik istražuje društvene pojave u vlastitoj i drugim kulturama.	B.II.2 Učenik preispituje vrijednosti i posebnosti svoje kulture kao i drugih kultura u globalnom kontekstu.	B.II.3 Učenik preuzima različite perspektive i uživljava se u situacije iz druge kulture.
POO-4.1.2	POO-2.1.1	POO-2.2.4
uspoređuje kulturne događaje (film, književnost, glazba) zemalja ciljnog jezika s drugim kulturama u virtualnom i realnom okružju opisuje različitosti odnosa unutar obitelji, vjere, grupe vršnjaka (škola), gospodarskog sustava, pravnog sustava i masovnih medija.	zaključuje o doprinosu vlastite kulture u globalnom kontekstu i ukazuje na važnost multikulturalnosti i višejezičnosti ukazuje na opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite.	primjenjuje konvencije uljudnog ponašanja u realnom i virtualnom okružju istražuje potencijalno problematične situacije u međukulturnim odnosima.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati istraživački duh i radoznalost kod učenika koristeći različite medije; pored individualnog rada organizirati i oblike nastave kao što su grupni rad, rad u paru te projektna nastava. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika osjećaje ponosa i poštovanja prema vlastitoj kulturi; poticati izloženost učenika stranim medijima kako bi im se pružila mogućnost upoznavanja i prihvaćanja drugačijih gledišta. Učenicima davati istraživačke zadatke kroz grupne oblike rada kako bi učenici osvijestili položaj vlastite kulture u međukulturnom kontekstu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Povijest, Geografija, Biologija, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Osim izloženosti stranim medijima poticati kod učenika i izloženost virtualnim i realnim kontaktima s pripadnicima drugih kultura; učenici međukulturne odnose temelje na uvažavanju i poštovanju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Povijest, Geografija, Biologija, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost i s međupredmetnim temama; Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

C.II.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.II.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskog jezika.	C.II.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka.

istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka analizira različite strategije radi unaprjeđivanja svog učenja stvara pozitivnu atmosferu radi uspješnijeg učenja engleskog jezika.	koristi složenije jezične strukture (npr. metafore i analogije) pri iskazivanju stavova i mišljenja primjenjuje tehnike opuštanja (humor) radi uspješnijeg vlastitog i suradničkog učenja pokazuje samopouzdanje u vlastitom logičkom prosuđivanju (što mu omogućava da uspješnije uči).	procjenjuje vrijednost informacija i sadržaja iz različitih izvora u procesu vlastitog i suradničkog učenja uočava kako drugi utječu na njegovu kreativnost i obrnuto procjenjuje učenje drugih radi poboljšanja učinkovitosti vlastitoga učenja.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici koriste i primjenjuju ELP (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija, (prirodoslovna pismenost), Geografija i međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici koriste i primjenjuju ELP (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija, (prirodoslovna pismenost), Geografija i međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici koriste i primjenjuju ELP (European Language Portofolio). Sadržaji tema za ostvarenje ishoda mogu se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija, (prirodoslovna pismenost), Geografija i međupredmetne teme: Građanski odgoj i obrazovanje, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj i Poduzetnost.

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 12

A Jezično-komunikacijsko područje
A.III.1
A.III.2
A.III.3
A.III.4

B Međukulturna kompetencija
B.III.1
B.III.2
B.III.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.III.1
C.III.2
C.III.3

A.III.1 Učenik prati jasan govor o nepoznatoj, konkretnoj i apstraktnoj temi na standardnom jeziku.	A.III.2 Učenik samostalno čita izvorni tekst uz povremenu uporabu rječnika.	A.III.3 Učenik se verbalno izražava o širokom spektru tema.
JZK-2.3.1 JZK-2.3.3	JZK-2.1.1 JZK-2.4.1 JZK-1.1.1	SJZ-3.1.2
sluša i određuje glavnu poruku iz slušanoga teksta razlikuje detalje poruke na standardnom jeziku uz manje poteškoće kod govornika koji ne prilagođavaju svoj način govora prati medijske sadržaje izrečene uobičajenom brzinom standardnoga govora.	izdvaja glavnu poruku teksta i analizira njezinu važnost (konceptualno) povezuje informacije iz dugih uputa, isječaka izvornih književnih djela, poslovnih i privatnih pisama.	aktivno sudjeluje u razgovoru razmjenjujući mišljenja o stavovima i osjećajima iznosi argumente, logički povezuje ideje potkrjepljujući ih primjerima sažima i prepričava informacije iz niza različitih izvora (članci, izvješća, rasprave, intervjui, i sl.) postavlja pitanja u cilju boljeg razumijevanja konteksta izvornoga teksta sažima i usmeno prevodi tekstove s engleskog na hrvatski.
Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind) habits appearance (build and posture, hair, complexion, eyes, clothes, shoes and boots, accessories, describing appearance and style) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). Funkcije: izražavanje buduće radnje u tijeku i svršene buduće radnje Gramatičke strukture: ponavljanje svih do sada obrađenih vremena, proširivanje na Future Continuous i Future Perfect izražavanje preferencija (I'd rather, I would prefer...) konotativna / dodatna značenja glagolskih vremena participne rečenice gerund i infinitiv modal and related verbs (modal idioms).	Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind, habits, appearance) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). . Funkcije: izražavanje buduće radnje u tijeku i svršene buduće radnje. Gramatičke strukture: ponavljanje svih do sada obrađenih vremena, proširivanje na Future Continuous i Future Perfect izražavanje preferencija (I'd rather, I would prefer...) konotativna / dodatna značenja glagolskih vremena participne rečenice gerund i infinitiv modal and related verbs (modal idioms).	Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind, habits, appearance) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). . Funkcije: izražavanje buduće radnje u tijeku i svršene buduće radnje. Gramatičke strukture: ponavljanje svih do sada obrađenih vremena, proširivanje na Future Continuous i Future Perfect izražavanje preferencija (I'd rather, I would prefer...) konotativna / dodatna značenja glagolskih vremena participne rečenice gerund i infinitiv modal and related verbs (modal idioms).
Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Preporučuje se komunikacija isključivo na engleskom jeziku te odmak od frontalnog načina podučavanja. Poticanje učenika na korištenje konteksta i općeg znanja o svijetu u svrhu boljeg razumijevanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezik, Hrvatskog jezika, Latinskog jezika, Likovne umjetnosti, Glazbene umjetnosti, Povijesti (političke teme i ratovi), Biologije (prirodoslovna pismenost), Geografije, Psihologije, Sociologije (društvo i međuljudski odnosi) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Preporučuje se komunikacija isključivo na engleskom jeziku te odmak od frontalnog načina podučavanja. Poticanje učenika na korištenje konteksta i općeg znanja o svijetu u svrhu boljeg razumijevanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezik, Hrvatskog jezika, Latinskog jezika, Likovne umjetnosti, Glazbene umjetnosti, Povijesti (političke teme i ratovi), Biologije (prirodoslovna pismenost), Geografije, Psihologije, Sociologije (društvo i međuljudski odnosi) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Preporučuje se komunikacija isključivo na engleskom jeziku te odmak od frontalnog načina podučavanja. Poticanje učenika na korištenje konteksta i općeg znanja o svijetu u svrhu boljeg razumijevanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezik, Hrvatskog jezika, Latinskog jezika, Likovne umjetnosti, Glazbene umjetnosti, Povijesti (političke teme i ratovi), Biologije (prirodoslovna pismenost), Geografije, Psihologije, Sociologije (društvo i međuljudski odnosi) i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

	A.III.4 Učenik piše srednje dug, strukturirani tekst koristeći složene jezične strukture.
	SJZ-4.2.1
	planira strukturu i piše složene opise koristeći primjerena vezna sredstva primjenjuje odgovarajući stil pisanja komunicira s drugim osobama o raznim temama prevodi recenice s hrvatskog na engleski jezik koristeći idiome, kolokacije i frazalne glagole.
	Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind, habits, appearance) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). . Funkcije: izražavanje buduće radnje u tijeku i svršene buduće radnje. Gramatičke strukture: ponavljanje svih do sada obrađenih vremena, proširivanje na Future Continuous i Future Perfect izražavanje preferencija (I'd rather, I would prefer...) konotativna / dodatna značenja glagolskih vremena participne rečenice gerund i infinitiv modal and related verbs (modal idioms).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Poticati suradničko učenje. Primjenjivati različite oblike rada. Poticanje na korištenje složenijih gramatičkih struktura i pismenih uradaka (prikaz knjige, psihološki opis osobe, opis zanimljivih događaja). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezik, Hrvatskog jezika, Latinskog jezika, Likovne umjetnosti, Glazbene umjetnosti, Povijesti (političke teme i ratovi), Biologije (prirodoslovna pismenost), Geografije, Sociologije (društvo i međuljudski odnosi), Psihologije i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

B.III.1 Integrira različite kulturne elemente vezane za društvene mreže i književnost u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.	B.III.2 Pokazuje otvoren i tolerantan stav prema stranoj kulturi.	B.III.3 Bira odgovarajući način verbalnog i neverbalnog komuniciranja izbjegavajući potencijalne nesporazume u međukulturnoj interakciji.
JZK-2.4.1	JZK-2.4.1	GRO-2.1.2
objašnjava anglizme iz internetske komunikacije prisutne u vlastitoj kulturi uspoređuje jezik književnih ulomaka sa svakodnevnim jezikom.	preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima ističe utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke.	koristi strategije za prevladavanje nesporazuma argumentira važnost neverbalne komunikacije u međukulturnim doticajima.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

C.III.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.III.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.III.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka.
SJZ-2.3.1 SJZ-3.3.1 SJZ-4.3.2	MTP-4.1.2	SJZ-4.2.1
jasno postavlja ciljeve u skladu s vlastitim mogućnostima razgovara s drugima i odabire tehnike koje vode ka smanjenju stresa pri učenju razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja izrađuje liste materijala za učenje (idioma, frazalnih glagola, kolokacija i sl.).	okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju iznalazi prilike za komunikaciju u stvarnom i virtualnom svijetu obrađuje podatke i interpretira rezultate na osnovu empirijskih podataka dobivenih samostalnim učenjem.	bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitom učenju evaluira vlastite strategije i strategije svojih vršnjaka koje se koriste pri učenju kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove pristupe učenju u skladu s vlastitim iskustvima.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati i poticati učenike na korištenje ELP-a (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati i poticati učenike na korištenje ELP-a (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati i poticati učenike na korištenje ELP-a (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 13

A Jezično-komunikacijsko područje
A.IV.1
A.IV.2
A.IV.3
A.IV.4

B Međukulturna kompetencija
B.IV.1
B.IV.2
B.IV.3

C Samostalnost u ovladavanju jezikom
C.IV.1
C.IV.2
C.IV.3

A.IV.1 Učenik sluša standardni govor izvornoga govornika čak i uz pozadinsku buku i šumove.	A.IV.2 Učenik artikulira glavnu, kao i implicitne poruke pročitanoga teksta.	A.IV.3 Učenik argumentira ideje i misli koristeći se složenim jezičnim strukturama.
SJZ-1.2.2 SJZ-1.1.2 SJZ-1.1.1	JZK-3.4.1	JZK-2.3.3
razlikuje detalje poruke uz manje poteškoće kod govornika koji ne prilagođavaju svoj način govora (TV dokumentarci, intervju, talk show) izdvaja implicitne poruke slušajući audio zapis prati prezentacije kompleksnije strukture i jezika prati instrukcije, najave, objave čak i kada su izgovorene brzo.	čita dugi tekst (specijalizirane članke, isječke iz romana i pripovijetki) prilagođavajući strategije čitanja i brzinu svrsi izdvaja detalje iz dugog i kompleksnog teksta, uz mogućnost ponovnog čitanja pojedinih dijelova teksta interpretira pročitani sadržaj.	opisuje niz tema izražavajući želje, nezadovoljstvo, nerealne situacije, prepričava izjave, pitanja, naredbe, koristeći složene glagolske obrasce/uzorke sažima informacije ističući bitne činjenice potkrepljujući ih detaljima. preoblikuje ideje na različite načine u svrha boljeg razumijevanja raspravlja i izražava misli jasno, precizno i koherentno.
Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind, habits, appearance) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). Funkcije: realne, irealne mogućnosti u sadašnjosti i prošlosti strogi savjeti i preporuke pretpostavke u prošlosti. Gramatičke strukture: mixed conditionals reported speech passive voice izražavanje nezadovoljstva( I wish/if only, had better, should +infinitive, should+ continuous infinitive, should+perfect infinitive) odnosne rečenice modalnost u pasivu.	Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind, habits, appearance) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). Funkcije: realne, irealne mogućnosti u sadašnjosti i prošlosti strogi savjeti i preporuke pretpostavke u prošlosti. Gramatičke strukture: mixed conditionals reported speech passive voice izražavanje nezadovoljstva( I wish/if only, had better, should +infinitive, should+ continuous infinitive, should+perfect infinitive) odnosne rečenice modalnost u pasivu.	Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind, habits, appearance) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). Funkcije: realne, irealne mogućnosti u sadašnjosti i prošlosti strogi savjeti i preporuke pretpostavke u prošlosti. Gramatičke strukture: mixed conditionals reported speech passive voice izražavanje nezadovoljstva( I wish/if only, had better, should +infinitive, should+ continuous infinitive, should+perfect infinitive) odnosne rečenice modalnost u pasivu.
Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Poticanje učenika na korištenje konteksta i općeg znanja o svijetu u svrhu boljeg razumijevanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezika, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija, Sociologija (društvo i međuljudski odnosi), Psihologija, Filozofija, Politika, demokracija i ljudska prava i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj te Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Poticati suradničko učenje. Učenike ne prekidati za vrijeme govorne produkcije nego diskretno zabilježiti njihove pogreške te im kasnije dati povratnu informaciju o onome što bi trebalo ispraviti uz neizostavnu pohvalu za aktivno sudjelovanje. Poticati fluentnost i služenje rječnikom iz pročitanog teksta. Poticati kontekstualno razumijevanje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija, Sociologija (društvo i međuljudski odnosi), Psihologija, Filozofija, Politika, demokracija i ljudska prava i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Poticati suradničko učenje. Uključivati sve učenike kako bismo im dali jednake prilike za ostvarenje svih vještina (npr. prozivati ih sve, a ne samo one koji se javljaju). Učenike ne prekidati za vrijeme govorne produkcije nego diskretno zabilježiti njihove pogreške te im kasnije dati povratnu informaciju o onome što bi trebalo ispraviti uz neizostavnu pohvalu za aktivno sudjelovanje. Poticati fluentnost i služenje rječnikom, kolokacijama, idiomima i složenijim gramatičkim konstrukcijama u svrhu boljeg izražavanja. Poticati debate. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija, Sociologija (društvo i međuljudski odnosi), Psihologija, Filozofija, Politika, demokracija i ljudska prava i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

	A.IV.4 Učenik piše strukturiran tekst složenih jezičnih konstrukcija.
	JZK-4.1.3 JZK-4.1.2
	planira strukturu i sadržaja po odlomcima eseja i/ili opisa koristi se vezivnim sredstvima, složenim jezičnim strukturama, stilskim sredstvima poštujući pravopisna pravila piše koherentan argumentativni esej i opis stvarnih i zamišljanih događaja i iskustava sam ispravlja svoj tekst prilikom procesa pisanja.
	Ključni sadržaji Teme: people (personality, feelings and emotions, looking and speaking, the human mind, habits, appearance) home (describing houses and flats and their neighbourhood, parts of a house or flat, furniture, equipment, living in a house or flat) school (kindergarten and school, exams, university) work (jobs and positions, at work, work and money) family and social life (family life, social interaction, verbal and nonverbal communication, secrets and lies, games and hobbies) food (products and dishes, cooking, describing food) shopping and services (shops and services, money) travelling and tourism (travelling by car, on the go) culture (literature, film, theatre, musical, music, art, street entertainment, reviews and opinions, TV and press, cyberculture) sport (types of sport, people in sport) health (the human body, health problems, addictions, healthcare and treatment) science and technology (science and scientists, technology and inventions, computers, graphs and charts) the natural world (nature, ecology) state and society (politics and economy, social problems, crime, war, bravery). Funkcije: realne, irealne mogućnosti u sadašnjosti i prošlosti strogi savjeti i preporuke pretpostavke u prošlosti. Gramatičke strukture: mixed conditionals reported speech passive voice izražavanje nezadovoljstva( I wish/if only, had better, should +infinitive, should+ continuous infinitive, should+perfect infinitive) odnosne rečenice modalnost u pasivu.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Primjenjivati načelo individualizacije. Poticati suradničko učenje. Primjenjivati različite oblike rada. Poticanje na korištenje složenih gramatičkih struktura i određenih obrazaca pisanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija, Sociologija (društvo i međuljudski odnosi), Psihologija, Filozofija, Politika, demokracija i ljudska prava i s međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

B.IV.1 Učenik stvara cjelovitu sliku o vlastitoj i anglofonim kulturama.	B.IV.2 Učenik demonstrira humanističke vrijednosti kao što su suradnja, tolerancija, empatija i prijateljstvo.	B.IV.3 Učenik prosuđuje vrijednosti koje se pojavljuju u svim životnim situacijama.
DHP-4.1.2	GRO-1.2.4	GRO-1.2.3
argumentira važnost višejezičnosti analiza sastavne dijelove vlastite i tuđih kultura.	izdvaja vlastita početna uvjerenja i stavove prema drugima navodi promjene vlastitog vrijednosnog sustava kao rezultat međukulturnih iskustava.	prepoznaje eksplicitne i implicitne vrijednosti u nastavnim sadržajima analizira vrijednosti međukulturnih iskustva u stvarnim i imaginarnim situacijama prihvaćajući različite kulturne identitete.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Poticati kod učenika izloženost stranim medijima u svrhu razumijevanja drugih kultura; poticati prihvaćanje različitosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: drugi strani jezik, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

C.IV.1 Učenik planira vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.IV.2 Učenik primjenjuje vlastiti način učenja engleskoga jezika.	C.IV.3 Učenik vrednuje osobne postignute rezultate i rezultate vršnjaka.
DHP-5.1.1	DHP-5.1.1	DHP-5.1.1
preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja planira nalaženje kritičkih informacija u različitim izvorima planira i upravlja radom u skupini na istraživačkim zadatcima.	primjenjuje značenje riječi, pojmova i struktura iz različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika koristi se različitim vrstama referentne literature (npr. pri pisanju maturskoga rada).	procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu ulogu u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima kritički vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja identificira postignutu razinu znanja engleskoga jezika u cilju daljnjeg i cjeloživotnog učenja.
Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.	Ključni sadržaji ishodi ovog predmetnog područja ostvaruju se na sadržajima ishoda predmetnog područja A.
Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati i poticati učenike na korištenje ELP-a (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati i poticati učenike na korištenje ELP-a (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.	Preporuke za ostvarenje ishoda Upoznavati i poticati učenike na korištenje ELP-a (European Language Portofolio). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: strani jezici, Hrvatski jezik, Latinski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest (političke teme i ratovi), Biologija (prirodoslovna pismenost), Geografija i s međupredmetnim temama: Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije i Poduzetnost.

Kemija - Ishodi učenja

Kemija

Kemija - Ishodi učenja

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Osnovno
VIII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A TVARI
A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3

B PROCESI I PROMJENE
B.VIII.1

C ENERGIJA
C.VIII.1

D PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP
D.VIII.1
D.VIII.2
D.VIII.3

A.VIII.1 Učenik razlikuje sastav i vrste tvari	A.VIII.2 Učenik primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje građe tvari.	A.VIII.3 Učenik kritički razmatra značaj anorganskih i organskih tvari za ljude i okoliš.
KEM-1.1.3 KEM-1.1.2 KEM-1.1.1	KEM-1.1.4	KEM-1.3.1 KEM-1.3.2
istražuje kako uobičajene kemikalije utječu na svakodnevni život razlikuje elementarnu tvar od kemijskog spoja i heterogenu smjesu od homogene smjese te navodi primjere uspoređuje postupke razdvajanja smjesa na sastojke definira pojmove otopina, otapalo i otopljena tvar, navodi primjere zasićenih i nezasićenih otopina navodi opća fizikalna, kemijska i biološka svojstva tvari.	definira građu atoma, razlikuje protonski i nukleonski broj definira izotope i poznaje način označivanja izotopa objašnjava strukturu periodnog sustava elemenata (PSE) i njegovu važnost razlikuje relativnu atomsku i molekulsku masu razlikuje pojmove ioni, anioni, kationi, ionski spojevi piše simbole kemijskih elemenata i formule kemijskih spojeva povezuje valencije elemenata s kemijskom formulom spoja.	analizira sastav i fizikalno-kemijska svojstva zraka i vode opisuje svojstva vodika i njegovu primjenu klasificira anorganske tvari na metale i nemetale opisuje organske tvari i navodi primjere uspoređuje fizikalna, kemijska i biološka svojstva anorganskih i organskih tvari analizira probleme onečišćenja zraka i vode navodi primjere ekološki odgovornog ponašanja pojedinca u okolini i društvu.
Ključni sadržaji kemija je svuda oko nas tvar ili supstancija vrste tvari – elementarne tvari i kemijski spojevi homogene i heterogene smjese fizikalna svojstva tvari: agregatno stanje, boja, električna i toplinska vodljivost, magnetičnost, gustoća, talište, vrelište, topljivost. otopine: zasićena, nezasićena i prezasićena kemijska svojstva tvari: kiselost, lužnatost i reaktivnost biološko djelovanje tvari.	Ključni sadržaji građa atoma, protonski i nukleonski broj kemijski elementi i njihovi simboli Periodni sustav elemenata: položaj metala i nemetala relativna atomska masa i izotopi razlike između atoma i iona, tvari građene od iona građa i označivanje elementarnih tvari i kemijskih spojeva valencije elemenata imena i formule spojeva, stehiometrijski koeficijent i indeks relativna molekulska masa.	Ključni sadržaji zrak i sastav zraka: kisik, dušik i ostali plinovi voda: izvor života, fizikalna i kemijska svojstva, vrste voda i onečišćenja vodik anorganske tvari: metali (natrij, magnezij, željezo, bakar, aluminij) i nemetali (vodik, kisik, dušik sumpor i jod) svojstva metala: gustoća, talište, električna i toplinska vodljivost, metalni sjaj organske tvari i njihova svojstva: organske kiseline (octena, limunska), nafta i biološki važni spojevi (proteini, masti, ulja, ugljikohidrati).
Preporuke za ostvarenje ishoda Pitanjima navesti učenike da promatraju predmete oko sebe u učionici i izvan nje, a zatim razgovorom i zaključivanjem doći do pojma tijelo. Promatranjem nekog tijela zaključuju da se ono sastoji od neke vrste tvari. Primjeri tvari iz svakodnevnog života. Primjeri elementarnih tvari: aluminij, olovo, sumpor, magnezij. Učenicima na stol stavimo epruvetu s modrom galicom i radni listić s uputama o pokusu nakon čega oni zaključuju da je modra galica kemijski spoj. Metodom razgovora zaključujemo da su kemijski spojevi tvari koje se mogu rastaviti na elementarne tvari. Učenici promatraju različite smjese tvari, npr. zrak, morska voda, ptičja hrana, "vegeta", vodena otopina šećera. Ako otopimo malo šećera u vodi i usporedimo s ptičjom hranom te smjese se razlikuju i dolazimo do pojmova homogena i heterogena smjesa. Učenici promatrajući ulje, ocat, šećer, staklo, plastiku i željezo zaključuju da se tvari razlikuju po svojstvima. Učenici radom u skupinama izrađuju konceptualnu mapu na temu „Zrak i voda“. Učenicima ukratko opišemo tragediju cepelina Hindenburg i raspravljamo o uzrocima tragedije, a nakon toga im prikažemo im kratki video isječak „Lakši od zraka“. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (pojam tvari, agregatna stanja tvari), Biologija (kruženje vode u prirodi, zaštita životne sredine), Matematika (izračunavanje sastava smjesa), Priroda (tvari, građa, agregacijska stanja tvari), Geografija (vode) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (Resursi) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Radom u skupinama učenicima zadamo da od plastelina različitih boja naprave modele atoma. Atom kisika - crveni, dušika - plavi, ugljika - crni, vodika - bijeli, sumpora - žuti. Kroz razgovor, učenici zaključuju da se atomi međusobno razlikuju brojem (p, e, i n) te da svi atomi istog atomskog broja pripadaju jednom kemijskom elementu. Broj protona u jezgri određuje vrstu atoma. Razlikujemo protonski i maseni broj. Na ploču napišemo nekoliko simbola iz tablice PSE-a i od učenika zatražimo da pravilno pročitaju simbole kemijskih elemenata. Metodom izlaganja objasniti označivanje rednog i masenog broja na znaku izotopa i navodimo neke izotope. Učenike upoznamo da se vrijednosti relativnih atomskih masa nalaze u PSE-u. Učenike upozoravamo da atom može odbaciti i primiti ione. Na temelju modela i formula klorovodika, vode i amonijaka učenicima postavljamo pitanje zašto se kisik veže s dva atoma vodika, klor s jednim, dušik s tri, ugljik s četiri atoma vodika. Dolazimo do pojma valencija. Na primjerima ugljikova (IV)oksida i kalcijeva klorida objašnjavamo kako iz formule spoja određujemo valenciju nekog elementa ako znamo valenciju drugog elementa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računanje valencije, relativne atomske mase, broja subatomskih čestica), Fizika (struktura tvari), Geografija (analogna struktura atoma sa Sunčevim sustavom), Likovna kultura (izrada modela od plastelina i izrada čestičnih crteža), Informatika (pretraživanje interneta u cilju izrade različitih zadataka, za izradu prezentacija i postera) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (pretraživanje informacija i dolaženje do različitih izvora i obrade podataka.)	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristeći pojam "Zelena kemija" kroz prezentacije navesti učenike da istražuju i pronalaze načine smanjenja otpada i upotrebu opasnih tvari. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (sadržaji o utjecaju različitih tvari na čovjekovo zdravlje i okoliš), Informatika (pretraživanje interneta, izrada učeničkih projekata u vidu prezentacija, postera, video materijala) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (društveno odgovorno ponašanje), Osobni i socijalni razvoj (zaštita zdravlja), Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (pretraživanje informacija, prikazivanje, objavljivanje i dijeljenje podataka).

B PROCESI I PROMJENE	B.VIII.1 Učenik analizira kemijske promjene.
	KEM-2.2.1 KEM-2.2.2
	razlikuje fizikalne od kemijskih promjena navodi primjere povratnih i nepovratnih promjena određuje reaktante i produkte kemijske reakcije piše kemijske jednadžbe i određuje kvalitativno i kvantitativno značenje razlikuje vrste kemijskih reakcija primjenjuje Zakon o očuvanju mase za izjednačavanje kemijskih jednadžbi opisuje brzinu kemijskih reakcija i utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije.
	Ključni sadržaji fizikalne promjene, promjene agregatnih stanja povratne i nepovratne promjene vrste kemijskih reakcija: oksidacija (gorenje, truljenje, korozija), piroliza, fotoliza. Zakon o očuvanju mase i kemijske jednadžbe brzine kemijskih reakcija.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenike upućujemo na uočavanje promjena u prirodi i zaključujemo da se neke odvijaju neovisno o našoj volji, a neke izazivamo sami. Učenicima na radnim listićima zadamo pokus spajanja cinka i sumpora u prahu i oni zaključuju da je došlo do kemijske reakcije i da je nastala nova tvar. Na temelju ovog pokusa objasnimo pojmove reaktanti i produkti, te objašnjavamo kemijsku sintezu i analizu. Zahtijevamo od učenika da spajanje vodika i kisika opisujemo riječima, a prikazujemo kemijskom jednadžbom i naglasimo da je jednadžba pravilno napisana ako su lijeva i desna strana jednadžbe izjednačene. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (kroz obradu sadržaja o fizikalnim promjenama tvari, agregatnih stanja tvari), Matematika (ogleda se u izradi stehiomertijskih zadataka prikladnih za ovaj učenički uzrast), Informatika (kroz izradu različitih zadataka primjenom računala: izrada digitalnih prezentacija, učeničkih referata, postera) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (pretraživanje informacija, obrada, prikazivanje).

C ENERGIJA	C.VIII.1 Učenik razlikuje osnovne pojmove o energiji kemijskih promjena i procesa.
	KEM-3.2.1 KEM-3.2.2 KEM-3.2.3
	navodi oblike energije i moguće pretvorbe na primjerima iz svakodnevnog života razlikuje pojmove toplina i temperatura te sustav i okolina razlikuje endotermne i egzotermne kemijske reakcije opisuje fizikalne i kemijske promjene koje uzrokuju izmjenu energije između sustava i okoline razlikuje obnovljive i neobnovljive izvore energije.
	Ključni sadržaji kemijske reakcije i energija: egzotermne i endotermne reakcije, toplina kao energija pretvorba energije obnovljivi i neobnovljivi izvori energije (vjetar, sunce, voda, fosilna goriva...).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici pročitaju uvodni tekst u udžbeniku i zatim razgovaramo o gorenju i oslobađanju energije. Podsjetimo učenike da su u fizici učili da je energija neuništiva i da samo može prelaziti iz jednog oblika u drugi. Pomoću pokusa učenici zaključuju da su produkti siromašniji energijom od reaktanata, jer se dio energije oslobodio pa je reakcija egzotermna. Pri tome učenicima objasnimo i pojmove sustav i okolina. Ako su produkti reakcije bogatiji od reaktanata, jer su uzeli energiju iz okoline, onda govorimo o endotermnim promjenama. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (Energija, Zakon o očuvanju energije), Informatika i Matematika (obrada i prikaz podataka egzotermnih i endotermnih reakcija preko dijagrama, npr. koristiti programe za grafički prikaz podataka - Excell), Biologija (stanično disanje, fotosinteza) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju).

D.VIII.1 Učenik primjenjuje osnovna laboratorijska znanja i vještine.	D.VIII.2 Učenik rješava računske i problemske zadatke iz kemije.	D.VIII.3 Učenik prikazuje i analizira prikupljene podatke.
KEM-2.4.2 KEM-2.4.3 KEM-3.1.1	KEM-1.4.2 KEM-1.4.3 KEM-2.1.1	KEM-1.4.3 KEM-2.1.1 KEM-2.1.2
poznaje imena i namjenu osnovnog kemijskog pribora i posuđa objašnjava značenje piktograma za opasne tvari i pridržava se mjera opreza koristi osnovna pravila rada pri izvođenju pokusa provodi postupke odvajanja sastojaka iz homogenih i heterogenih smjesa samostalno ili u manjoj grupi izvodi jednostavne pokuse vezane za svojstva tvari i njihove promjene koristi osnovna načela Zelene kemije u laboratorijskom radu.	izračunava maseni i volumni udio sastojaka u smjesi izračunava masu, volumen i gustoću tvari izračunava broj subatomskih čestica u atomima, ionima i izotopima računa relativnu molekulsku masu izražava valencije elemenata u spoju na temelju poznate formule jednostavnih spojeva piše kemijske formule na temelju kemijskog naziva tvari.	brojčane podatke dobivene eksperimentiranjem prikazuje tablicama i grafovima interpretira podatke u tablicama i grafovima prikazuje čestičnim crtežima tvari i njihova agregacijska stanja.
Ključni sadržaji kemijski laboratorij i osnovni kemijski pribor i posuđe osnovna pravila rada pri izvođenju pokusa i mjere opreza piktogrami opasnosti i znakovi upozorenja osnovna načela Zelene kemije u eksperimentiranju mjerenje mase, volumena i temperature postupci odvajanja sastojaka iz smjese (taloženje, dekantiranje, filtriranje, isparavanje, odvajanje magnetom) otopine; zasićene, nezasićene i prezasićene (pokus) kemijske reakcije i energija: egzotermne i endotermne reakcije, toplina kao energija, pretvorbe energije brzina kemijske reakcije.	Ključni sadržaji maseni i volumni udio, gustoća i topljivost Zakon o očuvanju mase iskazivanje sastava smjese (maseni i volumni udio sastojaka u smjesi) građa i označivanje elementarnih tvari i kemijskih spojeva valencije elemenata.	Ključni sadržaji mjerenje mase, volumena i temperature postupci odvajanja sastojaka iz smjese (taloženje, dekantiranje, filtriranje, isparavanje, odvajanje magnetom) otopine; zasićene, nezasićene i prezasićene Zakon o očuvanju mase i kemijske jednadžbe fizikalna svojstva tvari i agregacijsko stanje.
Preporuke za ostvarenje ishoda Radom u skupinama obrađujemo kemijsko posuđe i pribor. Učenici nauče što ubrajamo u kemijsko posuđe i pribor, od čega je građeno i koja mu je namjena. Učenici nacrtaju nekoliko primjera i napišu njihove nazive. Metodom eksperimenta uče osnovna pravila pri izvođenju pokusa. Upozoriti učenike da su brojne kemikalije opasne po zdravlje i da imaju određene znakove s njihovim naljepnicama. Učenike upozoravamo da smjese često treba razdvojiti na pojedinačne sastojke radi daljnje upotrebe, a odabir metode ovisi o sastavu smjese i svojstvima sastojaka. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (preko Perzije, Egipćana i alkemičara - alkemijski laboratorij - do današnje moderne kemije), Priroda (čini temelj za prirodu i prirodne znanosti u nižim razredima osnovne škole, prije upoznavanja predmeta kemije), Informatika (digitalni sadržaji, edukativne platforme) i međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (formuliranje i prezentiranje različitih istraživanja).	Preporuke za ostvarenje ishoda Na primjeru žbuke učenicima objasniti kvantitativni i kvalitativni sastav smjese. Metodom izlaganja objasnimo da kvantitativni sastav smjese iskazujemo masenim udjelom i iskazujemo ga decimalnim brojevima. Iskazivanje sastojaka u tekućini (u plinskim smjesama koristimo volumni udio). Pokusima ispitujemo gustoću tvari i topljivost tvari (sol u vodi). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (pravilno korištenje mjernih jedinica SI, mjerenje gustoće i sl.), Matematika (izračunavanje sastava smjesa), Informatika (korištenjem računala, rezultati se mogu prikazati tabelarno i grafički) te s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (formuliranje i prezentiranje rezultata).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenicima pomoću brojčanih podataka koje smo izračunali iz mase, volumena i temperature prikazujemo, grafovima, tablicama i crtežima koji imaju pravilno obilježene koordinacijske osi. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Informatika, Fizika i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije

Osnovno
IX

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

A TVARI
A.IX.1
A.IX.2
A.IX.3

B PROCESI I PROMJENE
B.IX.1
B.IX.2
B.IX.3

C ENERGIJA
C.IX.1
C.IX.2

D PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP
D.IX.1
D.IX.2
D.IX.3

A.IX.1 Učenik razlikuje osnovna svojstva anorganskih tvari.	A.IX.2 Učenik opisuje i klasificira organske spojeve.	A.IX.3 Učenik analizira organske spojeve u živom svijetu.
KEM-1.1.2 KEM-1.1.3 KEM-1.1.4	KEM-1.1.4 KEM-1.2.1 KEM-1.2.2	KEM-1.3.1 KEM-1.3.2 KEM-1.3.3
navodi najvažnije prirodne izvore metala i nemetala u Zemljinoj kori uspoređuje fizikalna i kemijska svojstva metala, nemetala i njihovih spojeva piše kemijske formule i nazive oksida nemetala, oksida metala, kiselina, baza i soli poznaje upotrebu metala, nemetala i njihovih spojeva u svakodnevnom životu opisuje ugljik, njegove alotropske modifikacije i anorganske spojeve.	razlikuje osnovna svojstva organskih i anorganskih tvari opisuje dobivanje i upotrebu ugljikovodika u kućanstvu i privredi na temelju valencije ugljika i vodika razumije povezivanje ugljikovih atoma u molekule ravnih, razgranatih i prstenastih struktura klasificira ugljikovodike na zasićene, nezasićene i aromatske ugljikovodike navodi sustavna imena te piše molekulske i strukturne formule ugljikovodika poznaje dobre i loše strane aromatskih ugljikovodika razlikuje prirodne i sintetičke polimere objašnjava značaj umjetnih polimera u svakodnevnom životu.	opisuje fizikalna i kemijska svojstva te upotrebu i dobivanje alkohola, karboksilnih kiselina i estera razlikuje specifične funkcijske skupine u organskim molekulama razlikuje kemijski sastav i biološku ulogu masti, ugljikohidrata i proteina primjenjuje sustavno kemijsko i trivijalno nazivlje za organske spojeve s kisikom analizira ulogu organskih spojeva i prirodnih polimera u prehrambenim namirnicama razumije uloge enzima u živim sustavima razvija interes za sastav proizvoda u općoj upotrebi, kućanstvu i kozmetici donosi zaključke o posljedicama prekomjernog uživanja u alkoholu.
Ključni sadržaji nemetali (kisik, dušik, vodik i klor) nemetali, oksidi nemetala, kiseline sumpor metali, oksidi metala, lužine kalcij, magnezij, željezo, bakar, aluminij (sličnosti) soli, reakcije nastajanja soli stijene rude i minerali ugljik i anorganski spojevi ugljika.	Ključni sadržaji organski spojevi kvalitativni sastav organskih spojeva zasićeni ugljikovodici - alkani nezasićeni ugljikovodici - alkeni i alkini aromatski ugljikovodici sintetički polimeri (PE, PP, PVC, PTFE, PS).	Ključni sadržaji alkoholi karboksilne kiseline esteri masti i ulja sapuni i deterdženti ugljikohidrati monosaharidi – glukoza i fruktoza disaharidi - saharoza polisaharidi – škrob i celuloza aminokiseline i proteini enzimi ovisnosti.
Preporuke za ostvarenje ishoda Pri obradi gradiva ponoviti i povezati nastavni sadržaj s gradivom osmog razreda, te koristiti primjere tvari iz svakodnevnog života. Periodni sustav elemenata, kojega su učenici definirali u osmom razredu, potrebno je povezati s konkretnim primjerima. Koristiti suvremene metode (kvizove, kratke filmove, PowerPoint prezentacije) i na taj način motivirati učenike da sami istražuju i shvate važnost metala i nemetala u svakodnevnom životu, povezujući njihovu praktičnu primjenu. S učenicima odraditi odabrane eksperimente, dokazati ugljik, vodik, kisik, dušik, sumpor). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Geografija (građa Zemljine kore), Matematika (različita stehiometrijska izračunavanja), Fizika (izračunavanja i mjerne jedinice), Biologija (sadržaji o utjecaju različitih tvari na okolinu), Informatika (pretraživanje interneta, izrada učeničkih projekata u vidu prezentacija, postera, video materijala) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (Resursi) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Povezati fizikalna i kemijska svojstava metala i nemetala. Opisati učenicima postupke dobivanja kiselina, njihovih svojstava, opasnosti pri rukovanju s kiselinama. Pokusima odrediti pH – vrijednost otopina, koristeći indikatore. Pri realizaciji ovoga ishoda razgovarati s učenicima o ugljiku i postaviti pitanje o njegovoj strukturi. Ponoviti alotropske modifikacije ugljika. Navesti razlike anorganskih i organskih spojeva. Napraviti razliku zasićenih i nezasićenih ugljikovodike. Objasniti pojam zasićenosti. Definirati osnovna svojstva, nazivlje, strukture i homologne nizove alkana, alkena i alkina. Koristiti modele molekula i pomoću njih učenicima olakšati mogućnost uočavanja povezivanja ugljikovih atoma u lance i prstenove, te mogućnost njihovog povezivanja jednostrukim, dvostrukim i trostrukim vezama. Navesti učenike da uočavaju razlike u molekulskim i strukturnim formulama. Analizirati kemijske promjene koje uključuju organske spojeve, reakcije supstitucije alkana i reakcije adicije na alkenima i alikinima. Zadati učenicima predviđene izborne teme za referate, te ih na taj način motivirati da istražuju i povezuju kemiju sa svakodnevnim životom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (ugljikohidrati - fotosinteza, proteini - sinteza bjelančevina, alkoholi - fermentacija), Matematika (izračunavanje masenog udjela elemenata u spojevima), Informatika (prikazivanje podataka grafički i tabelarno, izrada prezentacija učeničkih projekata, izrada videa), Likovna kultura (izrada učeničkih projekata na panoima ili na računalu), Povijest (povijesni razvoj različitih tehnologija dobivanja i prerade) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (Resursi), Osobni i socijalni razvoj (Komponente zdravlja) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanja na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri realizaciji ovoga ishoda s učenicima izvesti pokus saponifikacije. Objasniti kemijski sastav sapuna i deterdženata, te mehanizam pranja. Realizacija ovoga ishoda može biti u obliku radionica, istraživanja, npr. izradom PowerPoint prezentacije na temu sapuna nekada i sada. Istaknuti važnost racionalnog održavanja higijene. Objasniti štetnost fosilnih goriva na okoliš. Koristeći suvremene metode prezentirati ovisnosti i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (očuvanje životne sredine, zdravlje - prevencija, zdrava prehrana, ekološke teme), Matematika (ekonomski aspekti razvoja industrije), Informatika (izrada prezentacija učeničkih projekata, izrada videa, prikazivanje podataka grafički i tabelarno) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (Resursi, Održivi razvoj, Društveno odgovorno ponašanje, Gospodarenje otpadom), Osobni i socijalni razvoj (Uloga društva, Traženje optimalnih ponašanja, Komponente zdravlja) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Istraživanja na zadanu temu upotrebom IKT-a).

B.IX.1 Učenik koristi kemijske jednadžbe za opisivanje promjena i procesa.	B.IX.2 Učenik povezuje procese kruženja tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.	B.IX.3 Učenik analizira brzine kemijskih promjena.
KEM-2.4.1 KEM-3.2.2	KEM-2.2.1 KEM-2.2.2 KEM-3.2.1	KEM-3.2.3 KEM-4.2.1
navodi i piše primjere jednadžbi kemijskih reakcija nemetala i metala s kisikom i njihovih oksida s vodom piše jednostavne jednadžbe reakcija dobivanja soli povezuje jednadžbu kemijske reakcije sa Zakonom o očuvanju mase piše jednadžbe kemijskih reakcija pri kružnom toku ugljika prikazuje jednadžbe kemijskih reakcija gorenja, supstitucije i adicije ugljikovodika kemijskim jednadžbama prikazuje procese vrenja kemijskim jednadžbama prikazuje procese esterifikacije, hidrolize i saponifikacije.	obrazlaže nastanak kiselih kiša i posljedice opisuje proces korozije metala opisuje prirodno kruženje uglljika na procesima fotosinteze, staničnog disanja, karbonizacije, spaljivanja i razgradnje organskih tvari te otapanja vapnenačkih stijena povezuje povećanu emisiju ugljikova (IV)oksida u atmosferi s klimatskim promjenama poznaje procese proizvodnje umjetnih polimera i njihov utjecaj na okoliš.	navodi fizikalne i kemijske čimbenike koji utječu na brzinu reakcije raspravlja o ulozi enzima u organizmu i njihovoj katalitičkoj moći navodi primjere enzimski kataliziranih reakcija obrazlaže ulogu enzima u prehrambenoj industriji.
Ključni sadržaji nemetali (kisik, dušik, vodik i klor) nemetali, oksidi nemetala, kiseline sumpor metali, oksidi metala, lužine kalcij, magnezij, željezo, bakar, aluminij (sličnosti) soli, reakcije nastajanja soli stijene rude i minerali ugljik i anorganski spojevi ugljika alkoholi karboksilne kiseline esteri masti i ulja sapuni i deterdženti.	Ključni sadržaji nemetali, oksidi nemetala, kiseline metali, oksidi metala, lužine kruženje ugljika u prirodi fosilna goriva sintetički polimeri (PE, PP, PVC, PTFE, PS).	Ključni sadržaji alkoholi karboksilne kiseline disaharidi enzimi.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ponoviti s učenicima ione, te razliku aniona i kationa, koristeći primjere. Navesti da su soli ionski spojevi najčešće građeni od iona metala i aniona kiseline. Koristiti jednadžbe za prikazivanje kemijskih reakcija nastajanja soli. Pokusom dokazati da vodene otopine provode električnu struju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (izrada stehiometrijskih zadataka prikladnih za ovaj učenički uzrast, računanje naboja iona), Fizika (Zakon o očuvanju mase), Informatika (izrada različitih zadataka primjenom računala - izrada digitalnih prezentacija, učeničkih referata, postera) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (Resursi u lokalnoj zajednici, Održivi razvoj) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački proces, izlaganje i prezentiranje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Povezati nastavne sadržaje s predznanjem iz nastavnog predmeta Biologija (reakcije fotosinteze i staničnog disanja). Izvesti pokuse koji se mogu provesti u sklopu ove nastavne cjeline: gorenje, alkoholno vrenje, octeno-kiselo vrenje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (kruženje ugljika u prirodi - fotosinteza, stanično disanje), Priroda (fotosinteza), Matematika (izračunavanje masenog udjela u spojevima) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (izlaganje i prezentiranje na zadanu temu).	Preporuke za ostvarenje ishoda Navesti i objasniti čimbenike koji utječu na brzinu kemijske reakcije. Potaknuti učenike da navedu primjere iz svakodnevnog života koje mogu povezati s brzinom kemijske reakcije. Objasniti djelovanje, građu i kemijski sastav enzima. Pokusom obrazložiti hidrolizu škrob enzimima. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (enzimi, fermentacija), Matematika (izrada različitih računskih zadataka) i Informatika (istraživanje informacija dostupnih na internetu u svrhu izrade učeničkih projekata, prikazivanje rezultata istraživanja, prezentacija projekata).

C ENERGIJA	C.IX.1 Učenik istražuje prirodne izvore energije.	C.IX.2 Učenik analizira izvore i pretvorbu energije u živim sustavima.
	KEM-4.2.3 KEM-4.2.2 KEM-4.2.1	KEM-3.1.3 KEM-3.1.2 KEM-3.1.1
	razlikuje obnovljive i neobnovljive izvore energije opisuje važnost prirodnih izvora energije u industriji, gospodarstvu i svakodnevnoj upotrebi objašnjava procese prerade fosilnih goriva i njihovu energijsku učinkovitost.	povezuje biomolekule kao energente u živim organizmima na primjerima kemijskih reakcija opisuje izmjenu energije sustava s okolinom objašnjava pretvorbe različitih oblika energije na primjerima fotosinteze i staničnog disanja.
	Ključni sadržaji zasićeni ugljikovodici - alkani aromatski ugljikovodici (benzen) fosilna goriva (prirodni plin, ugljen, nafta).	Ključni sadržaji masti i ulja ugljikohidrati, monosaharidi i polisaharidi aminokiseline i proteini kruženje ugljika u prirodi.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Navesti fosilna goriva, činjenice o postanku ugljena, prirodnog plina i teoriju o postanku nafte. Opisati svojstva fosilnih goriva. Učenicima objasniti: suhu destilaciju drvete uz mogućnost izvođenja pokusa suhe destilacije drveta; frakcijsku destilaciju nafte. Raspraviti o posljedicama neopreznog rukovanja naftom i naftnim derivatima. Organizirati debatu s učenicima o prednostima i nedostatcima fosilnih goriva. Koristeći pojam „ Zelena kemija“ prezentirati dizajn proizvoda i postupaka koji smanjuju ili eliminiraju upotrebu i stvaranje opasnih tvari. Kroz učeničke projekte navesti učenike da istražuju i pronalaze načine smanjenja otpada. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (očuvanje životne sredine, ekološke teme), Matematika (ekonomski aspekti razvoja industrije), Fizika (osnovni fizikalni pojmovi - energija, temperatura, fizikalne veličine u SI sustavu) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (Odnos prema okolišu, Društveno odgovorno ponašanje), Osobni i socijalni razvoj ( Uloga društva, traženje optimalnih ponašanja) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački procesi, prezentacije tematske cjeline).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici pri realizaciji ovog ishoda opisuju biološki važne spojeve. Potrebno je da učenici pokazuju znanje o svojstvima, strukturi i nazivlju biološki važnih spojeva, te njihovu važnost u prehrani koja pridonosi održavanju tjelesne i mentalne koncentracije i štiti od bolesti. Kod ovog ishoda učenici opisuju važnost prirodnih resursa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (Biotehnologija - fermentacija, zagađenje okoliša), Matematika (izrada različitih računskih zadataka), Fizika (energija), Geografija (Onečišćenje i zaštita okoliša), Informatika (istraživanje informacija dostupnih na internetu u svrhu izrade učeničkih projekata, prikazivanje rezultata istraživanja, prezentacija projekata) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživački procesi, prezentacije tematske cjeline).

D.IX.1 Učenik primjenjuje osnovna laboratorijska znanja i vještine.	D.IX.2 Učenik rješava računske i problemske zadatke iz kemije.	D.IX.3 Učenik prikazuje i analizira prikupljene podatke.
KEM-2.4.3 KEM-2.4.2 KEM-2.4.1	KEM-1.2.1 KEM-1.2.2 KEM-1.2.3	KEM-1.4.1 KEM-1.4.2 KEM-1.4.3
pravilno bira i upotrebljava kemijsko posuđe i pribor za izvođenje pokusa samostalno ili manjoj grupi izvodi jednostavne pokuse vezane za svojstva tvari i i njihove promjene razvija motoričke sposobnosti i sklonost timskom radu razvija sposobnost opažanja i bilježenja promjena koristi osnovna načela Zelene kemije u laboratorijskom radu.	na različitim primjerima zadataka primjenjuje znanje o nemetalima, metalima i solima povezuje i primjenjuje znanje o alkoholima, karboksilnim kiselinama i esterima na različitim vrstama zadataka računa maseni udio kemijskog elementa u spoju primjenjuje stečena znanja o organskim tvarima za rješavanje problemskih zadataka povezuje strukturu i nomenklaturu organskih spojeva razvija misaone sposobnosti i samostalno zaključivanje.	brojčane podatke dobivene eksperimentiranjem prikazuje tablicama, grafovima i dijagramima interpretira podatke u tablicama, grafovima i dijagramima koristi se različitim crtežima i modelima za prikazivanje građe organskih tvari koristi IKT pri prikupljanju i prikazivanju podataka.
Ključni sadržaji svi sadržaji za 9. razred.	Ključni sadržaji svi sadržaji za 9. razred.	Ključni sadržaji svi sadržaji za 9. razred.
Preporuke za ostvarenje ishoda Pri realizaciji ovog ishoda odabrati pokuse za svaku tematsku cjelinu. Učenici već imaju predznanje o radu u kemijskom laboratoriju, te jednostavnije pokuse mogu izvoditi samostalno. Preporučuje se rad u grupama, a gdje to nije moguće nastavnik izvodi demonstrativni pokus. Preporučeni pokusi: kemijske reakcije nemetala, metala i njihovih oksida, neutralizacija; ispitivanje svojstava metala i nemetala, alkoholno – octeno vrenje, esterifikacija; ispitivanje svojstava alkohola, kiselina, dokazivanje ugljikohidrata, masti i ulja, svojstva proteina.	Preporuke za ostvarenje ishoda Na temelju masenih udjela kemijskih elemenata u spoju učenici određuju empirijsku i molekulsku formulu spoja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (izračunavanje masenog udjela elemenata u spoju), Informatika (prikazivanje podataka tabelarno i grafički) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Komunikacija i suradnja u digitalnom okruženju).	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti modele za prikazivanje čestične građe tvari – odnosi se na 2D i 3D modele (crtež, kalotni model, model štapića i kuglica…); modelima se koristi samo zbog vizualizacije i u okviru navedenih anorganskih i organskih spojeva. Učenici izrađuju i prikazuju tablicama i grafikonima podatke dobivene pokusom, grafički prikazuju podatke iz tablice i prikazuju utvrđene ovisnosti jedne varijable o drugoj (npr. koncentracije tvari o brzini kemijske reakcije, porasta tališta i vrelišta o broju ugljikovih atoma u ugljikovodicima, alkoholima i kiselinama itd.). Usporediti energijsku učinkovitost različitih izvora energije (fosilna goriva, alternativni izvori energije), moguće je provesti kroz projektnu nastavu. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (prikazivanje podataka grafički i tabelarno, izrada prezentacija učeničkih projekata na panoima ili na računalu), Matematika (izračunavanje masenog udjela elemenata u spoju, izračunavanje masenog i volumnog udjela sastojka u smjesi) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (pretraživanje informacija iz različitih izvora te obrada i prezentacija rezultata).

Srednje
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 3

A Tvari
A.I.1
A.I.2
A.I.3
A.I.4

B PROCESI I PROMJENE
B.I.1
B.I.2

C ENERGIJA
C.I.1
C.I.2

D PRIRODOSLOVNO ZNANSTVENI PRISTUP
D.I.1
D.I.2
D.I.3

A.I.1 Učenik utvrđuje svojstva, sastav i vrstu tvari.	A.I.2 Učenik povezuje strukturu i svojstva tvari.	A.I.3 Učenik primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.
KEM-1.1.1	KEM-1.1.3	KEM-1.1.4
definira tvari i navodi izvore elemenata i spojeva u prirodi navodi svojstva agregacijskih stanja tvari razlikuje pojmove: atomski i maseni broj, nuklid, izotop, izoelektronska čestica analizira povijesni tijek razvoja modela građe atoma uspoređuje tvari na temelju periodičnosti kemijskih svojstava analizira dipolni moment molekula navodi važnost i uspoređuje svojstva metala, nemetala i njihovih najvažnijih spojeva.	povezuje strukturu tvari s međumolekularnim silama i objašnjava karakteristike agregacijskih stanja tvari (kruto, tekuće, plinovito) opisuje svojstva subatomskih čestica i objašnjava njihovu organizaciju u atomu objašnjava pojmove atomski i maseni broj i uspoređuje strukture izotopa, izobara i nuklida utvrđuje položaj metala i nemetala u PSE-u i njihovu važnost primjerima argumentira kemijsku sličnost elemenata po skupinama PSE-a (oksidi, baze, kiseline) analizira povezanost svojstava atoma s njegovom strukturom i položajem u PSE-u (promjer atoma, elektronska konfiguracija, energija ionizacije, elektronski afinitet) objašnjava prostorni raspored čestica u elementarnim tvarima, kemijskim spojevima i kristalima objašnjava građu atoma, iona, molekula elementarnih tvari i kemijskih spojeva.	Lewisovim strukturama prikazuje atome, molekule i ione koristi kemijsko nazivlje i kemijskim formulama prikazuje anorganske spojeve i odabrane organske spojeve prikazuje kemijske promjene jednadžbama razlikuje i određuje empirijsku i molekulsku formulu spoja prikazuje čestičnu građu oksida, kiselina, baza i soli.
Ključni sadržaji izvori tvari fizikalna i kemijska svojstva tvari; agregacijska stanja tvari, talište, vrelište, gustoća, topljivost, viskoznost, površinska napetost, tlak para, tvrdoća atom; povijesni pregled – model građe atoma; građa atoma, nuklidi, izotopi, valentni elektroni periodni sustav elemenata; periodičnost fizikalnih svojstava atoma: polumjer atoma, energija ionizacije, afinitet prema elektronu, elektronegativnost elektronski omotač atoma kristali i amorfne tvari; molekulski i atomski kristali; ionski kristali; kristali metala nazivi anorganskih i nekih organskih spojeva određivanje empirijske i molekulske formule spoja. anorganske elementarne tvari i njihovi spojevi; metali: Na, K, Ca, Mg, Fe, Cu, A; nemetali: H, Cl, O, S, C, N, P.	Ključni sadržaji građa atoma, protoni, nukleoni, izotopi, izobari, atomska masa elektronski omotač, valentni elektroni, spektri, Bohrov model atoma, redoslijed popunjavanja orbitala, elektronske konfiguracije, veličina i masa atoma jedinica atomske mase i relativna atomska masa otkriće pojedinih elementarnih čestica periodni sustav elemenata - povijesni pregled elektronska konfiguracija valentne ljuske periodičnost svojstava elemenata (promjer, energija ionizacije, afinitet prema elektronu, elektronegativnost) kristali – podjela prema vrsti kemijske veze i čestičnim međudjelovanjima, usporedba makroskopskih svojstava kristala, građa i svojstva ionskih, atomskih (dijamant i kristali metala) i molekulskih kristala (kristali sumpora, fosfora) uvod u radioaktivnost - povijesni pregled.	Ključni sadržaji nazivi elementarnih čestica i njihovi simboli imenovanje anorganskih i organskih spojeva formula kemijskog spoja.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik je u osnovnoj školi usvojio znanstvenu podlogu kemije kao prirodne znanosti značajne za život, te se i nastavne cjeline o svojstvima, sastavu i vrstama tvari obrađuju ukazujući na primjere iz svakodnevnog života. Jednostavnim pokusom može se utvrditi razina znanja i pripremiti se za sadržaje koje tek treba usvojiti. Za usvajanje određenih sadržaja obuhvaćenih ovim ishodom preporučuje se obrada udžbeničkog teksta ili tekstova koji populariziraju znanost, a povezani su s obrađivanom problematikom; pregled videozapisa nakon čega slijedi rasprava i donošenje zaključaka. Usporedba tvari po sastavu, vrsti i svojstvima: vrste tvari, vrste otopina, kristali i minerali. Pripremiti i kategorizirati smjese i predložiti metode za odvajanje. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Nove pojmove (npr. građa atoma, subatomske čestice) uvoditi postupno povezujući strukturu i svojstva. Povezati s primjenom u drugim granama znanosti, primjerima iz svakodnevnog života. Građu elektronskog omotača obraditi na razini rasporeda elektrona po ljuskama. Atom opisati pomoću protonskoga i nukleonskoga broja. Neutralne atome kemijskih elemenata prikazati Lewisovom simbolikom uvodeći pojam valentnih elektrona. Agregacijska stanja tvari povezati s kinetičkom energijom čestica. Usporedba tvari po sastavu, vrsti i svojstvima: vrste tvari, vrste otopina, kristali i minerali. Pri povezivanju čestične građe anorganskih i organskih tvari s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima obratiti pozornost na vrstu čestičnih međudjelovanja i njihov utjecaj na agregacijsko stanje, reaktivnost, kiselost, lužnatost. Za sadržaje koji ne trebaju nužno biti praćeni eksperimentom, koristiti interaktivne sadržaje, organizirati raspravu, pripremu postera, samostalni ili grupni projekt. Primjere kojima će se objasniti model građe atoma pažljivo odabrati kako bi se izbjegla pogrešna predodžba o atomu. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Geometrija, Trigonometrija) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a, Razvoj kompleksne ideje koristeći IKT).	Preporuke za ostvarenje ishoda Obraditi nazivlja anorganskih i organskih spojeva. Poticati učenike na primjenu Lewisove simbolike u prikazivanju čestične građe spojeva. Postupno uvođenje funkcijskih skupina i različitih prikaza strukturnih formula, te nazivlje odabranih spojeva.

	A.I.4 Učenik razmatra primjenu i prepoznaje utjecaj kemijskih tvari na okoliš.
	KEM-1.3.3
	razmatra upotrebu i utjecaj kemijskih promjena anorganskih i organskih tvari na okoliš prepoznaje kemijsku namjenu tvari iz svakodnevne upotrebe i namjenu uobičajenih laboratorijskih kemikalija procjenjuje opasnost i predviđa potrebne mjere sigurnosti pri radu s kemikalijama.
	Ključni sadržaji sigurnost u radu s kemikalijama u laboratoriju i u svakodnevnoj primjeni rasprostranjenost i ograničeni resursi nekih elemenata (fosfor, ugljični nanomaterijali - zeleni pristup) anorganske tvari u kemijskoj industriji - zeleni pristup radioaktivnost - utjecaj na okoliš.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Realizacija ovog ishoda ostvaruje primarni zadatak kemije u jačanju ekološke svijesti i promidžbi kemije kao znanosti koja pozitivno utječe na promjene i razvoj društva. Nastavnici trebaju iskoristiti priliku i učenike upoznati s važnosti kemije u svakodnevnom životu i o sigurnom radu s kemikalijama. O anorganskim i organskim tvarima i njihovim svojstvima učiti uključujući principe Zelene kemije. Kroz kratke rasprave, učeničke projekte i interaktivne sadržaje dodatno motivirati učenike. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj (Verbalizacija stavova i revidiranje istih temeljem novih informacija, Samomotrenje, ekspresija, stav, samoprikazivanje) i Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a, Razvoj kompleksne teme koristeći IKT).

B PROCESI I PROMJENE	B.I.1 Učenik objašnjava vrste i svojstva kemijskih veza.	B.I.2 Učenik objašnjava fizikalne i kemijske promjene anorganskih tvari
	KEM-1.1.3	KEM-2.2.1
	razlikuje vrste kemijskih veza i navodi njihova svojstva prepoznaje vrstu međučestičnih privlačnih sila prikazuje čestice reaktanata i produkata Lewisovom simbolikom procjenjuje vrste kemijskih veza temeljem razlike u relativnom koeficijentu elektronegativnosti kemijskih elemenata.	objašnjava kemijsku promjenu i prikazuje je kemijskom jednadžbom prikazuje karakteristične kemijske reakcije dobivanja važnijih spojeva metala i nemetala uz pomoć kemijskih jednadžbi uočava periodičnost kemijskih svojstava elementarnih tvari i spojeva povezuje svojstva tvari nastalih fizikalnim i kemijskim promjenama s vrstom veze objašnjava fizikalne i kemijske promjene anorganskih i odabranih organskih spojeva na čestičnoj razini prepoznaje utjecaj tvari i njihovih promjena na kvalitetu okoliša.
	Ključni sadržaji kovalentna veza: Lewisova simbolika, jednostruka, dvostruka, trostruka veza, duljina i jakost veze, valencija, prostorni oblik molekula, polarnost molekula ionsko vezivanje: prikazati ione Lewisovom simbolikom, formulska jedinka, Coulombova privlačna sila metalno vezivanje: teorija metalnog plina, električna i toplinska vodljivost metala međumolekulske sile: Londonova, Van der Waalsova sila i vodikova veza.	Ključni sadržaji periodičnost svojstava tvari reaktivnost odabranih metala i nemetala, nastajanje i svojstva oksida metala i nemetala navedenih elementarnih tvari; kloridi, hidridi i karbonati utjecaj iskorištavanja prirodnih izvora metala na okoliš utjecaj metala i nemetala, te njihovih spojeva na okoliš.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Obraditi pojedine vrste kemijskih veza temeljem razlike u elektronegativnosti kemijskih elemenata i posljedičnu vezu s makroskopskim svojstvima i različitim načinima nastajanja spojeva. Kemijsko vezivanje obraditi kao električni fenomen bez uključivanja kvantne teorije. Međumolekulske privlačne sile, vrsta veze, međučestične interakcije: razlikovati pojmove i sustavno ih dovesti u vezu. Kristali i amorfi: strukturni modeli, geometrijska tijela, elementi simetrije, jedinična ćelija, kristalni sustavi. Kristalne i amorfne tvari zorno prikazati primjerima. Strukturu povezati sa svojstvima tvari. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Geometrija, Trigonometrija, Vektori, Pravac u koordinatnoj ravnini) i Geografija (Tvari u geoprostoru).	Preporuke za ostvarenje ishoda Fizikalne promjene obraditi primjerima promjene agregacijskih stanja uz prigodne eksperimente. Kemijske promjene obraditi na primjerima jednostavnih spojeva: sinteza i analiza, oksidacija (gorenje, korozija), elektroliza, fotoliza. Pri proučavanju kemijskih promjena obratiti pozornost na reaktivnost, kiselost i lužnatost tvari. Ukazati na utjecaj kemijskih promjena na okoliš: gorenje, kiselost/lužnatost, taložne reakcije... Utjecaj promjena anorganskih tvari na okoliš (korozija, kiselost i lužnatost). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (aerobni i anaerobni procesi; fotosinteza; pretvorba i iskorištenje energije) i Geografija (vrste stijena; vrste tala). Za teme koje se ne mogu obraditi uz eksperiment potrebno je ponuditi dodatni tekst za obradu ili koristiti internet izvore za prikupljanje dodatnih informacija o predloženoj problematici koju će učenik sustavno obraditi i prikazati u učionici. Sadržaji tematskih cjelina koji se obrađuju na ovakav način mogu se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (Digitalni sadržaj, Cloud tehnologija, Edukativne platforme) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Suradnja u digitalnom okruženju, Pronalaženje i raščlanjivanje informacija iz različitih izvora).

C ENERGIJA	C.I.1 Učenik povezuje potencijalnu energiju sustava s kemijskim i fizikalnim svojstvima tvari.	C.I.2 Učenik povezuje prosječnu kinetičku energiju čestica s promjenom temperature.
	KEM-3.1.2	KEM-3.2.1
	povezuje potencijalnu energiju s kemijskim vezama između atoma u molekuli objašnjava promjene energije sustava prilikom nastajanja i kidanja kemijskih veza povezuje svojstva tvari s vrstom kemijske veze te na temelju građe molekule predviđa fizikalna i kemijska svojstva spojeva povezuje potencijalnu energiju sustava s međučestičnim djelovanjem uspoređuje energije različitih kemijskih veza i međučestičnih djelovanja.	opisuje agregacijska stanja tvari i promjene stanja ovisno o temperaturi i tlaku povezuje kinetičku energiju s brzinom gibanja atoma i molekula u sustavu i prosječnu kinetičku energiju s temperaturom sustava.
	Ključni sadržaji energija kemijskih veza i međučestična djelovanja energija ionizacije i afinitet prema elektronu agregacijsko stanje, talište, vrelište, gustoća, topljivost, viskoznost, površinska napetost, tlak para, tvrdoća.	Ključni sadržaji agregacijska stanja tvari ovisno o temperaturi i tlaku kinetička energija čestica.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri realizaciji ishoda predloženih u domeni Procesi i promjene, obradu kemijske veze i međučestičnih interakcija, ukazati na povezanost kemijske veze i potencijalne energije s promjenom unutarnje energije sustava. Fizikalna svojstva tvari povezati s vrstom kemijske veze, međučestičnim djelovajem i temperaturom. Kemijska svojstva tvari povezati s vrstom kemijske veze i temperaturom. Fizikalne i kemijske promjene tvari pokazati eksperimentom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (Pretvorba i iskorištenje energije) i Geografija (Atmosfera, Klimatski modifikatori i klimatski elementi).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pri realizaciji ishoda predloženih u domeni Procesi i promjene, obradu fizikalnih promjena tvari povezati s promjenom temperature i tlaka. Brzinu reakcije povezati s agregacijskim stanjem, sastavom smjese i temperaturom.

D.I.1 Učenik povezuje rezultate kemijskih pokusa s usvojenim teorijskim znanjem.	D.I.2 Učenik primjenjuje matematička znanja i vještine.	D.I.3 Učenik uočava zakonitosti uopćavanja podataka prikazanih tekstom, modelom, crtežom, tablicama i grafovima.
KEM-2.4.2 KEM-3.4.2	KEM-1.4.2	KEM-1.4.3 KEM-2.4.3 KEM-3.4.3
poznaje imena i namjenu osnovnog kemijskog pribora i posuđa objašnjava značenje piktograma za opasne tvari i pridržava se mjera opreza koristi osnovna pravila rada pri izvođenju pokusa provodi postupke odvajanja sastojaka iz homogenih i heterogenih smjesa samostalno ili manjoj grupi izvodi jednostavne pokuse vezane za svojstva tvari i njihove promjene koristi osnovna načela Zelene kemije u laboratorijskom radu	primjenjuje matematičke vještine za osnovni kemijski račun izračunava množine tvari na temelju jednadžbe kemijske reakcije primjenjuje matematičke vještine za stehiometrijske izračune.	prikazuje i uspoređuje podatke dobivene pokusom, pomoću crteža, tablica, grafova prikazuje modelima i opisuje prostornu građu tvari usustavljuje podatke dobivene analizom i obrađuje ih uočava zakonitosti fizikalno-kemijskih promjena tvari i izvodi zaključe o prikazanim rezultatima samostalno rješava zadatke, izvodi pokuse i zaključuje o svojstvima i strukturi anorganske tvari.
Ključni sadržaji kemijski laboratorij i osnovni kemijski pribor i posuđe osnovna pravila rada pri izvođenju pokusa i mjere opreza piktogrami opasnosti i znakovi upozorenja osnovna načela Zelene kemije u eksperimentiranju mjerenje mase, volumena i temperature postupci odvajanja sastojaka iz smjese (taloženje, dekantiranje, filtriranje, isparavanje, odvajanje magnetom) otopine; zasićene, nezasićene i prezasićene (pokus) kemijske reakcije i energija: egzotermne i endotermne reakcije, toplina kao energija, pretvorbe energije brzina kemijske reakcije.	Ključni sadržaji osnove kemijskog računa, brojnost, množina, molarna masa, molarni volumen određivanje empirijske i molekulske formule spoja maseni udio; stehiometrija kemijskih reakcija; doseg kemijske reakcije i mjerodavni reaktant masa atoma i relativna atomska masa, odnos mase i brojnosti atoma molarna masa, odnos mase i množine, odnos mase i brojnosti jedinki molarni volumen, odnos množine, mase i volumena.	Ključni sadržaji kemijska sinteza i analiza ireverzibilne i reverzibilne reakcije egzotermne i endotermne reakcije agregacisjka stanja tvari, tlak plina, topljivost tvari.
Preporuke za ostvarenje ishoda Odabrane eksperimente i postupke odabrati na način da budu razumljivi učenicima kako bi ih mogli povezati s problematikom koju obrađuju, predložiti rješenja, slijediti upute, uočiti pogreške tijekom eksperimenta, donijeti samostalno zaključke, voditi evidenciju o tijeku eksperimenta, prikupiti rezultate mjerenja i obraditi ih, te povezati s korištenom literaturom. Pokusi u okviru teme: tekućine (opće karakteristike tekućina – viskoznost, napetost površine tekućina, isparavanje tekućina), promjene agregacijskih stanja, gustoća, talište, vrelište, krivulja zagrijavanja čvrstih tvari, topljivost tvari u vodi – čvrste tvari, tekućine i plinovi, krivulja topljivosti čvrstih tvari, kemijske promjene, promjena energije u sustavu, topline, temperature, endotermne i egzotermne reakcije, reverzibilne i ireverzibilne reakcije, dokazivanje svojstva metala, nemetala i njihovih spojeva. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetne teme Poduzetnost (Projektni ciklus, Resursi).	Preporuke za ostvarenje ishoda Računski i problemski zadatci u okviru Prirodoznanstvenoga pristupa odnose se na kemijske reakcije anorganskih i organskih tvari navedenih u sadržaju i preporukama koncepta Tvari, Promjene i procesi. Nastavnik sam odabire tvari i zadatke najpogodnije za ostvarivanje ishoda. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Matematika (Matematička logika, Računanje u skupu realnih brojeva, Znanstveni zapis realnog broja, Aalgebarski izrazi i algebarski razlomci, Linearna jednadžba, Sustav linearnih jednadžbi).	Preporuke za ostvarenje ishoda Fizikalne i kemijske promjene anorganskih tvari, ispitane eksperimentom ili temeljem drugih izvora, prikazati tablicom i/ili grafički, te interpretirati podatke. Prikazuje modelima čestičnu građu tvari – odnosi se na 2D i 3D modele (crtež, kalotni model, model štapića i kuglica…), modelima se koristi zbog vizualizacije i u okviru navedenih anorganskih i organskih spojeva. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Matematika (crta i interpretira skup točaka u koordinatnoj ravni, Koordinatni sustav u ravnini, Pojam funkcije, Primjena linearne funkcije, Vrste i prikaz podataka).

Srednje
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A TVARI
A.II.1
A.II.2
A.II.3

B PROCESI I PROMJENE
B.II.1
B.II.2
B.II.3

C ENERGIJA
C.II.1
C.II.2

D PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP
D.II.1
D.II.2
D.II.3

A.II.1 Učenik analizira i opisuje svojstva, sastav i vrstu tvari.	A.II.2 Učenik opisuje sastav tvari koristeći kemijsko nazivlje i simboliku.	A.II.3 Učenik kritički razmatra upotrebu tvari u svakodnevnici i njihov utjecaj na okoliš.
KEM-3.1.1 KEM-4.1.1	KEM-1.1.4	KEM-1.3.1 KEM-1.3.2 KEM-1.3.3
analizira i uspoređuje fizikalna i kemijska svojstva zasićenih i nezasićenih ugljikovodika analizira sastav i vrstu otopina uspoređuje sastav pravih otopina, grubo disperznih i koloidnih sustava.	određuje nomenklaturu organskih spojeva prikazuje čestičnu građu ugljikovodika i halogenalkana Lewisovom simbolikom.	razmatra upotrebu ugljikovodika i halogenalkana u svakodnevnici, njihovu ulogu u zdravstvu i industriji te utjecaj na okoliš i održivi razvoj razmatra utjecaj otopina na okoliš i održivi razvoj.
Ključni sadržaji alkani, homologni niz, svojstva i reakcije alkana: izomerija, nastajanje halogenalkana cikloalkani alkeni, homologni niz, svojstva i reakcije alkena: izomerija, adicijske reakcije alkena alkini, homologni niz, svojstva i reakcije alkina: izomerija, adicijske reakcije alkina vrste otopina, proces otapanja.	Ključni sadržaji alkani, homologni niz, izomerija i svojstva reakcije alkana, nastajanje halogenalkana cikloalkani alkeni, homologni niz, izomerija i svojstva reakcije alkena: izomerija, adicijske reakcije alkena alkini, homologni niz, izomerija i svojstva reakcije alkina: izomerija, adicijske reakcije alkina supstitucijske i eliminacijske reakcije halogenalkana jakim lužinama.	Ključni sadržaji reakcije alkana, alkena i alkina Zemni plin i metan halogenalkani (klormetan, diklormetan, triklormetan i tetraklormetan) freoni i insekticidi polimerizacija alkena i alkina polipropen i teflon PVC i PAN vrste otopina, proces otapanja topljivost čvrstih tvari i plinova koligativna svojstva: tlak pare tekućina, povišenje vrelišta, sniženje ledišta, osmotski tlak, fazni dijagram vode.
Preporuke za ostvarenje ishoda Koristeći radne listiće, nastavnik provjerava usvojena znanja. Učenik uspoređuje strukturu i fizikalna svojstva ugljikovodika. Opaža kemijske promjene temeljem pokusa. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (pretvorba energije) i Biologija (koloidni sustavi, organski spojevi u biološkim sustavima).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici prikazuju sastav čestica Lewisovom simbolikom, strukturnim formulama i veznim crticama. Nastavnik može pokazati 3D strukturu 2D zapisa molekula koristeći se modelima. Po mogućnosti koristi animacije reakcija molekula. Učenici proučavaju reakcijske mehanizme, određuju nukleofile i elektrofile. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Informatika (animacije, PPT prezentacije).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenici jačaju svijest o važnosti kemije u očuvanju okoliša. Upoznaju se s principima Zelene kemije i njene uloge u održivom razvoju. Formiraju ankete i upitnike pomoću kojih podižu svijest javnosti o očuvanju okoliša. Nastavnik može organizirati rasprave i dodijeliti seminarske radove s temama vezanim uz utjecaj organskih i anorganskih tvari na okoliš. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (zaštita okoliša, održivi razvoj), Sociologija (verbalizacija stavova i revidiranje temeljem novih informacija, ankete i upitnici), Politika (ekologija) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (Istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).

B.II.1 Učenik uočava kemijske promjene na primjerima reakcija.	B.II.2 Učenik procjenjuje utjecaj čimbenika na brzinu kemijske reakcije.	B.II.3 Učenik procjenjuje utjecaj čimbenika na sastav reakcijske smjese u ravnotežnom sustavu.
KEM-2.2.1 KEM-2.2.3 KEM-4.1.1		KEM-2.2.2 KEM-4.3.3
kritički razmatra promjene u sastavu tvari prilikom kemijskih reakcija organskih tvari piše jednadžbe kemijskih reakcija adicije, eliminacije i supstitucije ugljikovodika objašnjava Raoultov zakon parcijalnih tlakova i povezuje ga s topljivosti plinova u tekućinama objašnjava brzine kemijskih reakcija na temelju promjene koncentracije reaktanata i produkata.	analizira brzinu kemijske promjene i djelovanje čimbenika koji na nju utječu uspoređuje brzine kemijskih promjena na temelju podataka o utjecaju katalizatora i inhibitora.	definira Le Chateliereovo načelo piše konstante kemijske ravnoteže na temelju zadanih reakcija analizira djelovanje čimbenika na ravnotežno stanje sustava.
Ključni sadržaji reakcije alkana, alkena i alkina supstitucijske i eliminacijske reakcije halogenalkana jakim lužinama topljivost čvrstih tvari i plinova brzina kemijske reakcije: prosječna brzina kemijske reakcije, prosječna brzina trošenja reaktanta i nastajanja produkta.	Ključni sadržaji čimbenici koji utječu na brzinu promjene: površina reaktanata, agregacijsko stanje, koncentracija, temperatura utjecaj katalizatora i inhibitora na brzinu kemijske reakcije.	Ključni sadržaji Le Chateliereovo načelo konstanta kemijske ravnoteže, položaj ravnoteže reverzibilne i ireverzibilne promjene čimbenici koji utječu na pomak kemijske ravnoteže.
Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik izvodi pokuse pod nadzorom nastavnika. Promatra i bilježi opažanja. Analizira promjene. Nastavnik može prikazati kemijske reakcije pomoću modela. Učenik povezuje preraspodjelu kemijskih veza i promjenu energije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (brzina reakcije) i Biologija (topljivost plinova u krvi).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik vizualizira kemijsku promjenu pomoću pokusa. Određuje brzinu zadanih reakcija. Analizira brzinu reakcije promjenom agregacijskih stanja reaktanata, njihove ukupne površine, koncentracije i temperature. Uz vodstvo nastavnika analizira utjecaj katalizatora, crta grafove pomoću kojih uspoređuje brzinu reakcije s katalizatorom i bez njega. Povezuje energiju aktivacije s brzinom reakcije. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (brzina reakcije), Biologija (biokatalizatori, enzimi) i s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (istraživanje na zadanu temu upotrebom IKT-a).	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastavnik može izvesti ili zadati učeniku kemijski pokus koji mu pomaže vizualizirati kemijske promjene. Učenik crta grafove i računa koncentracije reaktanata i produkata. Uz vodstvo nastavnika analizira promjene kemijske ravnoteže reakcije promjenom tlaka, temperature ili koncentracije tvari. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (grafovi, Le Chateliereovo načelo) i Matematika (računanje, linearne jednadžbe).

C ENERGIJA	C.II.1 Učenik objašnjava izmjenu energije između sustava i okoline i povezanost promjena tijekom kemijske reakcije ili fizikalnog procesa.	C.II.2 Učenik objašnjava koligativna svojstva i energijske promjene otopina.
	KEM-3.2.3	KEM-3.2.2
	opisuje promjene energije prilikom pucanja i nastajanja kemijskih veza ili međumolekulskih sila povezuje fizikalne i kemijske promjene s pretvorbama potencijalne i kinetičke energije opisuje prijenos energije između sustava i okoline radom i toplinom razlikuje egzotermne od endotermnih procesa na osnovi promjene temperature sustava i okoline tijekom kemijske reakcije objašnjava povezanost prirasta entalpije i prijenosa topline.	povezuje ravnotežni tlak pare i vrelište tekućina analizira promjene prilikom povišenja vrelišta i sniženja ledišta otopina i čistog otapala opisuje čimbenike koji utječu na osmotski i hidrostatski tlak.
	Ključni sadržaji Prvi zakon termodinamike, unutarnja energija, entalpija termokemija: reakcijska entalpija, egzotermne i endotermne promjene entalpija stvaranja, entalpija sagorijevanja, entalpija promjene agregacijskih stanja (entalpija prijelaza), entalpijski dijagrami entropija i Gibbsova energija.	Ključni sadržaji koligativna svojstva: tlak pare tekućina, povišenje vrelišta, sniženje ledišta, osmotski tlak, fazni dijagram vode energijske promjene pri otapanju.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik razmišlja o čestičnoj prirodi tvari i međudjelovanju tih čestica uz dodatak energije, a uz vodstvo nastavnika. Povezuje međumolekulske sile i intenzivna svojstva tekućina s prelaskom čestica iz tekućeg u plinovito stanje. Proučava temperature vrelišta u različitim uvjetima u okolišu (npr. na različitim nadmorskim visinama). Računski i grafički određuje termodinamičke promjene zadanih kemijskih ili fizikalnih promjena. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (pretvorba energije, termodinamika), Matematika (grafovi, linearne jednadžbe), a u primjeni stečenih znanja u prirodi sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Biologija (ekologija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik razmišlja o čestičnoj prirodi tvari i međudjelovanju tih čestica uz dodatak energije, a uz vodstvo nastavnika. Povezuje međumolekulske sile i intenzivna svojstva tekućina s prelaskom čestica iz tekućeg u plinovito stanje. Proučava tlak pare tekućine u zatvorenom sustavu, kao i stanje dinamičke ravnoteže. Nastavnik postavlja različite uvjete u sustavu koji utječu na dinamičku ravnotežu i vrelište, a učenici analiziraju nastale promjene. Upoznaju se s pojmovima latentne topline, otapanja čvrstih tvari i plinova u tekućinama, te pretvorbama energije u tim procesima. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (računanje, linearne jednadžbe) i Fizika (termodinamika).

D.II.1 Učenik povezuje rezultate kemijskog pokusa s usvojenim teorijskim znanjem.	D.II.2 Učenik primjenjuje matematička znanja i vještine prilikom rješavanja zadataka.	D.II.3 Učenik uočava zakonitosti uopćavanja podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima.
KEM-2.4.2	KEM-1.4.2	KEM-1.4.3 KEM-2.4.3 KEM-3.4.3
na temelju pokusa određuje i uspoređuje reaktivnost, fizikalna i kemijska svojstva organskih tvari kalorimetrijskim metodama određuje reakcijsku entalpiju mjeri promjenu reakcijske entalpije i entalpije otapanja priprema otopine zadane koncentracije, razrjeđuje ih i miješa izvođenjem kemijskih pokusa objašnjava brzine različitih kemijskih reakcija na temelju pokusa opisuje položaj kemijske ravnoteže.	izračunava vrijednosti reakcijske entalpije i entalpije otapanja uz pomoć entalpija nastajanja izračunava tlak para otapala iznad otopina i neka koligativna svojstva (povišenje vrelišta, sniženje ledišta i osmotski tlak) izračunava doseg reakcije i određuje mjerodavni reaktant izračunava sastav otopine pomoću udjela, koncentracija i molalnosti izračunava brzinu kemijskih reakcija izračunava koncentracije tvari prilikom uspostavljanja kemijske ravnoteže i određuje konstante ravnotežne smjese.	prikazuje sastav i reakcije organskih spojeva koristeći modele povezuje konceptualna znanja prikazima entalpijskih dijagrama određenih kemijskih reakcija prikazuje podatke tablicama i grafovima. crta i objašnjava entalpijske i entropijske dijagrame, fazni dijagram vode određuje topljivost tvari prikazujući povezanost koncentracije i temperature na grafu određuje položaj kemijske ravnoteže prikazujući povezanost koncentracije i vremena na grafu prikazuje sastav organskih tvari koristeći modele.
Ključni sadržaji alkani, homologni niz, svojstva i reakcije alkana: izomerija, nastajanje halogenalkana cikloalkani alkeni, homologni niz, svojstva i reakcije alkena: izomerija, adicijske reakcije alkena alkini, homologni niz, svojstva i reakcije alkina: izomerija, adicijske reakcije alkina reakcijska kalorimetrija entalpija stvaranja, entalpija sagorijevanja, entalpija promjene agregacijskih stanja (entalpija prijelaza), entalpijski dijagrami iskazivanje sastava otopina: masena i množinska koncentracija, molalnost, maseni i množinski udio priprema otopina (razrjeđivanje i miješanje otopina) brzina kemijske reakcije: prosječna brzina kemijske reakcije, prosječna brzina trošenja reaktanta i nastajanja produkta. konstanta kemijske ravnoteže.	Ključni sadržaji računski i problemski zadatci na temu reakcijske entalpije i entropije iskazivanje sastava otopina: masena i množinska koncentracija, molalnost, maseni i množinski udio energijske promjene pri otapanju topljivost čvrstih tvari i plinova računski i problemski zadatci iz područja iskazivanja sastava otopina računski zadatci na temu sastava otopina, dosega reakcije i mjerodavnog reaktanta računski i problemski zadatci na temu kemijske kinetike sastav ravnotežne smjese računski zadatci na temu ravnotežne koncentracije tvari određivanje konstanti ravnoteže.	Ključni sadržaji supstitucijske i eliminacijske reakcije halogenalkana jakim lužinama polimerizacija alkena i alkina entalpija stvaranja, entalpija sagorijevanja, entalpija promjene agregacijskih stanja (entalpija prijelaza), entalpijski dijagrami koligativna svojstva: tlak pare tekućina, povišenje vrelišta, sniženje ledišta, osmotski tlak, fazni dijagram vode energijske promjene pri otapanju topljivost čvrstih tvari i plinova čimbenici koji utječu na pomak kemijske ravnoteže.
Preporuke za ostvarenje ishoda Pokusi bi se trebali odabrati tako da učenicima budu razumljivi i da uz njihovu pomoć razjasne i povežu naučene koncepte. Upoznati učenike s laboratorijskim posuđem, priborom i kemikalijama i naglasiti važnost opreznog rukovanja i sigurnosti pri radu. Učenici trebaju bilježiti opažanja, koristiti dnevnik rada ili radne listiće, a nastavnik provjeriti rezultate i zabilježiti uspjeh učenika. Tijekom izvođenja pokusa nastavnik ispravlja pogreške i potiče učenike na samostalni rad. Kalorimetrijski pokus podrazumijeva mjerenje promjene temperature u sustavu tijekom kemijske reakcije i izračunavanje izmijenjene topline, promjene entalpije sustava i reakcijske entalpije te specifični toplinski kapacitet. Učeniku napominjati kako u procesu dolazi do promjene energije. Učenici mogu individualnim ili individualiziranim radom pripraviti otopine točno određenih koncentracija, razrijediti ih ili miješati, računati nove koncentracije i druge čimbenike. Nastavnik sam odabire kemikalije. Pokuse s organskim tvarima izvodi profesor ako procijeni da mogu biti opasni za učenike. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (entalpija i brzine kemijske reakcije), Biologija (molekularna biologija, fiziologija, ekologija) i Matematika (računanje).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik rješava računske i problemske zadatke na temelju preporučenih sadržaja. Nastavnik odabire zadatke prikladne razini znanja učenika, u svrhu razvijanja vještina i boljeg razumijevanja gradiva. Po mogućnosti povezati računske zadatke s kemijskim pokusom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Matematika (računanje u skupu realnih brojeva, linearne jednadžbe, algebarski razlomci).	Preporuke za ostvarenje ishoda Učenik modelima prikazuje čestičnu građu tvari uključenih u promjene i procese - odnosi se na 2D i 3D modele (crtež, kalotni model, model štapića i kuglica...), modelima se koristi zbog vizualizacije reakcija i građe organskih tvari. Na temelju odnosa stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata, učenik crta grafičke prikaze ovisnosti promjene koncentracije tvari u vremenu reakcije. Crta entalpijske dijagrame, bilježi energijske promjene u otapanju. Crta fazni dijagram vode i određuje promjene agregacijskih stanja, tališta i vrelišta na temelju promjene temperature i tlaka. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (koordinatni sustav) i Fizika (pretvorbe agregacijskih stanja, termodinamika).

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 5

A TVARI
A.III.1
A.III.2
A.III.3

B PROMJENE I PROCESI
B.III.1
B.III.2

C ENERGIJA
C.III.1
C.III.2

D PRIRODOZNANSTVENI PRISTUP
D.III.1
D.III.2
D.III.3

A.III.1 Učenik objašnjava sastav i vrstu anorganskih i organskih tvari.	A.III.2 Učenik primjenjuje kemijske formule i imenuje spojeve pri opisivanju sastava tvari.	A.III.3 Učenik povezuje građu anorganskih i organskih tvari s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima.
KEM-2.1.1 KEM-2.1.2 KEM-2.1.3	KEM-1.1.4	KEM-1.1.3 KEM-2.1.2 KEM-2.2.1
navodi opće osobine, dobivanje i primjenu metala i nemetala navodi zastupljenost i najvažnije prirodne izvore elemenata metala i nemetala i njihovih spojeva definira kiseline i baze po Arrheniusu, Brønsted-Lowryju i Lewisu definira pufere objašnjava kiseline, baze i pufere objašnjava kiselo-bazne indikatore objašnjava sastav, strukturu i funkcionalne skupine alkohola, aldehida i ketona, karboksilnih kiselina i estera uspoređuje različite organske spojeve s kisikom po sastavu, strukturi i funkcionalnoj skupini.	piše jednadžbe kemijskih reakcija razlikuje značenja simboličkih prikaza u okviru koncepta prikazuje čestice reaktanata i produkata Lewisovom simbolikom prikazuje molekule organskih spojeva pišući kondenzirane i strukturne formule spojeva na osnovi naziva spoja i obrnuto imenuje organske spojeve prema IUPAC nomenklaturi navodi trivijalne nazive organskih spojeva koji su u upotrebi u svakodnevnom životu.	povezuje građu i osobine elementarnih tvari s njihovim položajem u PSE-u povezuje građu metala i nemetala i njihovih spojeva s fizikalnim i kemijskim svojstvima povezuje kristalnu strukturu metala i metalnu vezu s osobinama metala i njihovom praktičnom primjenom uspoređuje kiseline, baze i pufere po sastavu, vrsti i svojstvima povezuje građu organskih spojeva s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima.
Ključni sadržaji anorganske elementarne tvari i njihovi spojevi (oksidi, kiseline, baze i soli): alkalijski i zemnoalkalijski metali tehnički važni metali kiseline, baze, soli, puferi i kiselinsko-bazni indikatori organski spojevi s kisikom: alkoholi, aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline i esteri.	Ključni sadržaji oksidi metala i nemetala i njihove soli: kloridi, nitrati, sulfati, hidridi i karbonati tehnički važni metali kiseline, baze, soli, puferi i kiselo-bazni indikatori organski spojevi s kisikom: alkoholi, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline i esteri.	Ključni sadržaji građa i osobine alkalijskih i zemnoalkalijskih metala i njihovih spojeva metalna veza i kristalna struktura metala tehnički važni metali građa i osobine nemetala i njihovih spojeva kiseline, baze i soli građa i osobine organskih spojeva s kisikom.
Preporuke za ostvarenje ishoda Radom na PSE-u odabrati metale i nemetale, objasniti njihove osobine s obzirom na položaj u PSE-u, uočiti međusobne sličnosti i razlike pojedinih elemenata (Na, K, Ca, Mg, Fe, Cu, Al) i nemetalima (H, Cl, O, S, C, N). Koristeći školsku ploču i radne listiće obraditi kiseline, baze i soli pišući Lewisovom simbolikom simbole metala i nemetala radi boljeg razumijevanja kiselina, baza i soli. Naglasiti sastav i ulogu pufera u ljudskome organizmu; puferske sustave obraditi na kvalitativnoj razini pomoću kiselinsko-baznih reakcija. Hidrolizu soli objasniti pomoću kiselinsko-bazne teorije. Naglasiti razliku organskih spojeva s jednostruko vezanim kisikom (alkoholi) i dvostruko vezanim kisikom (aldehidi i ketoni, karboksilne kiseline). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (puferi u ljudskom tijelu, anorganski i organski spojevi u biljnom i životinjskom organizmu), Geografija (nalazišta metala i njihovih spojeva) i s međupredmetnim temama: Poduzetnost (ekonomska važnost dobivanja metala i njihovih spojeva) i Građanski odgoj i obrazovanje (utjecaj alkohola na ponašanje pojedinaca).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pisanjem kemijskih jednadžbi na školskoj ploči i rješavanjem radnih listića učenici vježbaju pravilno pisanje formula metalnih i nemetalnih spojeva te pravilno imenovanje istih. Nastavnik ukazuje na važnost poznavanja pravila određivanja oksidacijskih brojeva za pravilno pisanje formule spoja. Individualnim pristupom uvježbati učenike za prikazivanje molekula organskih spojeva kondenziranim i strukturnim formulama, formulama veznim crticama na temelju naziva spoja ili obrnuto. Vježbanjem prepoznati funkcionalne skupine u molekulama organskih spojeva i obrnuto te prepoznati vrstu organskoga spoja na temelju zadane funkcionalne skupine.	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastavnik je slobodan da sam izabere primjere spojeva i kemijskih elemenata na kojima će obraditi predložene ishode. Audiovizualnim uratkom i prezentacijom učenicima približiti ovisnost građe metala i nemetala s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Pri povezivanju čestične građe anorganskih i organskih tvari s njihovim fizikalnim i kemijskim svojstvima obratiti pozornost na vrstu čestičnih međudjelovanja i njihov utjecaj na agregacijsko stanje, reaktivnost, kiselost, lužnatost. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (fizikalna svojstva metala, nemetala i organskih spojeva) i Biologija (aldehidi i ketoni kao sastavni dio biljaka).

B PROMJENE I PROCESI	B.III.1 Učenik objašnjava kemijske promjene anorganskih i organskih tvari.	B.III.2 Učenik kritički analizira upotrebu tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.
	KEM-3.2.1 KEM-3.3.1 KEM-3.3.3	KEM-2.3.1 KEM-2.3.2 KEM-2.3.3
	prikazuje promjene anorganskih i organskih tvari jednadžbama kemijskih reakcija određuje jakost kiselina i baza opisuje djelovanje indikatora i kiselost otopine na temelju pH-vrijednosti objašnjava disocijaciju, ionizaciju, neutralizaciju i hidrolizu soli pomoću teorija o kiselinama i bazama piše jednadžbe kemijskih reakcija u galvanskom i elektroliznom članku objašnjava kemijske reakcije dobivanja alkohola, aldehida, ketona, karboksilnih kiselina i estera piše jednadžbe kemijskih reakcija oksidacije, redukcije, nukleofilne supstitucije, adicije, esterifikacije i hidrolize organskih spojeva s kisikom.	objašnjava prirodne i antropogeno izazvane promjene i procese u prirodi utvrđuje važnost tehnoloških procesa i njihov utjecaj na održivi razvoj procjenjuje ekološku prihvatljivost pojedinih tehnoloških procesa u iskorištavanju prirodnih resursa argumentirano upozorava na iskorištavanje prirodnih resursa i predlaže načine zaštite okoliša objašnjava utjecaj teških metala i njihovih spojeva na čovjeka i okoliš povezuje pojavu kiselih kiša, smoga i oštećenja ozonskog omotača s nekontroliranim korištenjem spojeva ugljika, dušika, sumpora, fosfora i klora.
	Ključni sadržaji reakcije anorganskih tvari: dobivanje soli, oksidacija i redukcija u vodenim otopinama kiseline, baze i soli jakost kiselina i baza pH-vrijednost neutralizacija hidroliza soli procesi u galvanskim i elektroliznim člancima korozija i načini zaštite od korozije reakcije organskih tvari: dobivanje alkohola, supstitucijske reakcije alkohola, oksidacija alkohola, oksidacija aldehida i ketona, adicije alkohola na aldehide i ketone, esterifikacija, hidroliza estera.	Ključni sadržaji dobivanje odabranih metala i nemetala dobivanje i svojstva oksida metala i nemetala i njihovih soli: klorida, nitrata, sulfata, hidrida i karbonata kiseline, baze, soli i puferi dobivanje tehnički važnih metala onečišćenje teškim metalima Vodik - novi izvor energije svojstva i reakcije alkohola, aldehida, ketona, karboksilnih kiselina i estera.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Prikazivanjem filma o dobivanju željeza ili aluminija učenici će shvatiti važnost učenja reakcija oksidacije i redukcije. Za razumijevanje reakcija prilikom elektrolize pisati na ploči parcijalne jednadžbe oksidacije i redukcije te koristiti podatke iz Voltina niza. Izvođenjem eksperimenta željeza s kiselinama, učenicima pomažemo u razumijevanju dobivanja različitih soli, ovisno o koncentracijama i vrsti kiseline. Napraviti prezentaciju o utjecaju kemijskih promjena na okoliš (gorenje, kiselost, lužnatost, taložne reakcije) te motivirati učenike da sudjeluju u raspravi. Sadržaj tematske cjeline Procesi u galvanskim i elektroliznim člancima može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Fizika, a sadržaj tematske cjeline Korozija i načini zaštite od korozije može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Biologija (ekologija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pisanjem i prezentacijom seminarskih radova učenici će razvijati svijest o važnosti alkalijskih i zemnoalkalijskih metala za čovjeka (npr. mogu se osvrnuti na Na-K pumpu, manjak kalija u organizmu uslijed terapije diureticima, povišenje krvnog tlaka uslijed prehrane bogate natrijevim kloridom, važnost kalcija za strukturu kostiju i zubi, itd.). Audiovizualnim uradcima i izradom prezentacija pobuditi kod učenika interes o učinkovitom korištenju prirodnih energenata, poticati ih na recikliranje predmeta iz svakodnevnog života te odgovorno skladištenje školskog i kućnog otpada, kao i onoga u lokalnoj zajednici. Pronaći primjere, napraviti PPT prezentaciju i objasniti sastav i ulogu pufera u ljudskom organizmu. U sklopu terenske nastave obići odlagališta otpada, pogon za proizvodnju metalnih (aluminijskih) proizvoda i, po mogućnosti, pogon za proizvodnju hrane, teuočiti probleme u zbrinjavanju otpada. Organizirati predavanje (debatu) sa stručnim osobama na temu štetnih utjecaja spojeva metala i nemetala na zdravlje čovjeka. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (tehnološki procesi), Biologija (utjecaj teških metala na zdravlje, kisele kiše, iskorištavanje prirodnih resursa), Geografija (nalazišta metala) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (zbrinjavanje otpada).

C ENERGIJA	C.III.1 Učenik analizira promjene u elektrokemijskim člancima.	C.III.2 Učenik povezuje množinu izlučene tvari na elektrodama s količinom naboja.
	KEM-3.2.1	KEM-1.4.2 KEM-3.2.2
	uspoređuje promjene u elektrokemijskim člancima na temelju opisa članka i elektrokemijskog (Voltina) niza shematski prikazuje galvanski članak predviđa kemijske reakcije na elektrodama galvanskog članka povezuje shematski prikaz elektrokemijskoga članka s reakcijama u polučlancima piše parcijalne redoks jednadžbe elektroliznih i galvanskih članaka uspoređuje procese elektrolize talina i vodenih otopina zadane soli.	piše matematički izraz za Faradayev zakon elektrolize objašnjava povezanost Faradayeve konstante s nabojem elektrona povezuje množinu izlučene tvari s množinom elektrona razlikuje galvanski od elektroliznog članka na temelju crteža i shematskog prikaza razlikuje i prepoznaje kemijske reakcije na katodi i anodi objašnjava elektrolizu talina i vodenih otopina soli.
	Ključni sadržaji standardna vodikova elektroda standardni redukcijski elektrodni potencijal reaktivnost metala i Voltin niz razlika potencijala galvanskog članka reakcije na anodi i katodi u galvanskom članku reakcije u elektroliznom članku Faradayev zakon.	Ključni sadržaji standardna vodikova elektroda i standardni redukcijski elektrodni potencijal elektrokemijski (Voltin) niz) galvanski članak razlika potencijala galvanskog članka, anoda, katoda, polučlanak elektrolizni članak elektroliza talina oksida metala i soli elektroliza vodenih otopina kiselina i soli Faradayev zakon elektrolize.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Za razumijevanje elektrokemijskih procesa neophodno je ponoviti i izvježbati redoks reakcije, određivanje oksidacijskih brojeva te shvatiti promjene koje se događaju pri oksidaciji i redukciji. Učenici trebaju razumjeti važnost Daniellovog članka (baterije), princip rada (pretvaranja kemijske energije u električnu) i razlikovati galvanski od elektroliznog članka. Učenici vježbaju pravilno označavanje galvanskih članaka te pisanje polureakcija na elektrodama. Korisno je znanje i o sekundarnim galvanskim člancima – akumulatorima, koji su skupi, a pogrešnim postupcima se lako mogu uništiti. Izvođenjem eksperimenta elektrolize učenici uočavaju promjene koje se događaju na katodi i anodi, bilježe dobivene rezultate, te izračunavaju količinu izlučene tvari na elektrodi. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika (galvanski i elektrolizni članci) i Matematika (rješavanje stehiometrijskih zadataka vezanih za količinu tvari izlučenu na elektrodama).	Preporuke za ostvarenje ishoda Pomoći učenicima u sastavljanju galvanskog članka te eksperimentom objasniti pretvorbu kemijske energije u električnu. Pokazati eksperimentalno pretvorbu električne energije u kemijsku u elektrolizeru te objasniti razliku između elektrolize talina ili vodenih otopina soli. Pomoću Voltina niza, učenici predviđaju reakcije koje će se dogoditi u elektrokemijskom članku, Galvanskom ili elektroliznom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnog predmeta Fizika (galvanski i elektrolizni članak, Faradayev zakon elektrolize) i s međupredmetnom temom Poduzetnost (dobivanje određenih metala elektrolizom, pretvorba kemijske energije u električnu...).

D.III.1 Učenik povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama.	D.III.2 Učenik uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih crtežima, grafikonima i tablicama.	D.III.3 Učenik primjenjuje matematička znanja i vještine.
KEM-3.4.2	KEM-1.4.1 KEM-1.4.2 KEM-1.4.3
objašnjava reakcije anorganskih i organskih tvari temeljem izvedenih pokusa uspoređuje reaktivnost anorganskih i organskih tvar na temelju izvedenih pokusa mjeri pH-vrijednost otopina izvodi pokus s galvanskim i elektroliznim člancima mjeri potencijal članka.	razlikuje galvanski od elektroliznoga članka na temelju crteža i shematskoga prikaza povezuje shematski prikaz elektrokemijskog članka s reakcijama u polučlancima prikazuje podatke prikupljene pokusima ili izračunima novim tekstom, tablicama i grafovima interpretira različite vrste brojčanih, tabličnih i grafičkih podataka te prenosi jednu vrstu prikaza u drugu prikazuje modelima tvari uključene u promjene i procese opisuje utjecaj kemijskih promjena na okoliš.	izračunava mase, množine, koncentracije spojeva metala i nemetala izračunava pH-vrijednost vodenih otopina kiselina i baza izračunava razliku standardnih elektrodnih potencijala izračunava promjene množine tvari na elektrodama u jednome članku ili serijski spojenim člancima.
Ključni sadržaji alkalijski metali i njihovi spojevi zemnoalkalijski metali i njihovi spojevi halogeni elementi i njihovi spojevi halkogeni elementi i njihovi spojevi dušikovi spojevi ugljikovi spojevi pH-vrijednosti kiselinsko-baznih otopina topljivost soli razlika standardnih elektrodnih potencijala Faradayev zakon elektrolize.	Ključni sadržaji reakcije oksidi metala i nemetala dobivanje i topljivost soli pH-vrijednosti kiselinsko-baznih reakcija indikatori reakcije u polučlancima galvanskog članka i elektrolizeru topljivost organskih spojeva s kisikom.	Ključni sadržaji stehiometrija kemijskih reakcija (množina, masa, brojnost, koncentracije) iskoristivost kemijskih reakcija (mjerodavni reaktant i reaktant u suvišku) pH-vrijednosti i koncentracije kiselina i baza računski i problemski zadatci iz područja elektrokemije.
Preporuke za ostvarenje ishoda Odabranim pokusima u okviru koncepata učenicima omogućiti razumijevanje kemijskih reakcija navedenih anorganskih i organskih tvari (npr. svojstva bakrova (II)oksida, laboratorijsko dobivanje amonijaka, alkoholno vrenje, itd.). Mjerenjem mase tijekom elektrolize vodene otopine bakrove soli učenici povezuju množine elektrona s promjenama množine tvari na elektrodama. Razlike standardnih elektrodnih potencijala dokazati i objasniti mjerenjem napona galvanskih članaka pri čemu nastavnik odabire tvari i elektrode kojima će se najlakše doći do očekivanih rezultata. Izvođenjem eksperimenta elektrolize učenici uočavaju promjene koje se događaju na katodi i anodi te bilježe dobivene rezultate. Ukazivati na važnost pažljivog zapisivanja rezultata, pravljenja i unošenja podataka u tablice i grafove te uočavati promjene tijekom pokusa. Sadržaj tematske cjeline Dušikovi i ugljikovi spojevi može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Biologija (kružni tok dušika i ugljika), a sadržaj tematske cjeline Faradayevi zakoni elektrolize može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta Fizika i Matematika (matematički izračuni).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ukazivati na važnost pažljivog zapisivanja rezultata, pravljenja i unošenja podataka u tablice i grafove te na taj način uočavati promjene tijekom pokusa. Na temelju odnosa stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata crtati grafičke prikaze ovisnosti promjene koncentracije tvari u vremenu reakcije. Promjene pH-vrijednosti u ovisnosti o koncentraciji otopine prikazati grafički, koristeći milimetarski papir. Rezultate dobivene pokusom reakcija u polučlancima prikazati u tabeli (ovisnost reaktivnosti metala o standardnom redukcijskom potencijalu). Tabelarno prikazati i usporediti topljivost alkohola, aldehida i karboksilnih kiselina u vodi i povezati s polarnosti molekula. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (grafički prikaz ovisnosti promjene koncentracije i vremena), Fizika (galvanski i elektrolizni članci) i Informatika (prikazivanje i obrada dobivenih rezultata grafički ili tablicama upotrebom računala).	Preporuke za ostvarenje ishoda Za razumijevanje svrhe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari učenici nakon pokusa izračunavaju iskoristivost pojedinih reakcija (reakcija fosfora s klorom u suvišku, maseni udio željeza u slitini kroma...). Nastavnik odabire problemske zadatke prema izvedenim pokusima. Na temelju odnosa stehiometrijskih koeficijenata reaktanata i produkata crtati grafičke prikaze ovisnosti promjene koncentracije tvari u vremenu reakcije. Nastavnik odabire zadatke za računanje množine elektrona u odnosu na promjene množine tvari na elektrodama. Npr. elektrolizom vodene otopine bakrove soli mjerimo masu izlučene tvari, a razlike standardnih elektrodnih potencijala mjerenjem napona galvanskih članaka. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (izračunavanje koncentracije, množine, brojnosti) i Fizika (zadatci iz elektrokemije).

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 6

A TVARI
A.IV.1
A.IV.2
A.IV.3

B PROCESI I PROMJENE
B.IV.1
B.IV.2
B.IV.3
B.IV.4

C ENERGIJA
C.IV.1
C.IV.2
C.IV.3

D PRIRODOSLOVNO ZNANSTVENI PRISTUP
D.IV.1
D.IV.2
D.IV.3

A.IV.1 Učenik povezuje građu atoma s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari (Elektromagnetsko zračenje i tvari).	A.IV.2 Učenik analizira i uspoređuje svojstva i sastav zraka, vode i tla (Kemija okoliša).	A.IV.3 Učenik istražuje svojstva, sastav i vrstu odabranih biomolekula primjenjujući kemijsko nazivlje i simboliku (Kemija odabranih biomolekula).
KEM-3.1.1	KEM-1.3.1 KEM-1.3.2 KEM-1.3.3	KEM-4.2.1
opisuje Bohrov model atoma povezuje građu elektronskog omotača s položajem kemijskoga elementa u periodnom sustavu elemenata.	opisuje osnovni sastav čistoga zraka opisuje tvari koje onečišćuju zrak, njihove izvore i zadržavanje u zraku istražuje glavne kemijske pokazatelje kakvoće zraka objašnjava kemiju vode i vodnih sustava istražuje glavne kemijske pokazatelje kakvoće vode objašnjava kemiju tla istražuje glavne kemijske pokazatelje kakvoće tla primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku.	opisuje svojstva, sastav i vrstu odabranih spojeva povezuje strukturu odabranih biomolekula s njihovom funkcijom u organizmu objašnjava fizikalna i kemijska svojstva odabranih biomolekula primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku uspoređuje različite vrste odabranih biomolekula po sastavu, strukturi, nomenklaturi i osobinama.
Ključni sadržaji povijest otkrića modela atoma kvantno mehanički model atoma elektronska konfiguracija raspored elektrona u elektronskom omotaču neutralnih i nabijenih atoma izotopi, izobari.	Ključni sadržaji kemija atmosfere: osnovni sastav čistoga zraka (osnova za ekološku stabilnost) tvari koje onečišćuju zrak, njihovi izvori i zadržavanje u zraku smog i ozonske rupe glavni kemijski pokazateljikakvoće zraka: koncentracija sumporovih oksida,dušikovih oksida, amonijaka, ozona,benzena, lebdećih čestica kemija vode i vodnih sustava: podjela prirodnih voda, vodni rezervoari svijeta glavni kemijski pokazatelji kakvoće vode: pH-vrijednost, koncentracija nitrata, nitrita i amonijaka, klorida, organske tvari, tvrdoća vode kemija tla: vrste tla s obzirom na građu i sastav, obradiva tla, izvori onečišćenja tla i mogućnosti njihova uklanjanja, umjetna i mineralna gnojiva glavni kemijski pokazatelji kakvoće tla: pH-vrijednost, koncentracija nitrata, nitrita, udio C, glavnih i sekundarnihkemijskih elemenata.	Ključni sadržaji stereokemija biomolekula cikloalkani ugljikohidrati (monosaharidi, disaharidi, polisaharidi) relativne konfiguracije monosaharida masti i ulja vitamini amini i amidi aminokiseline, podjela aminokiselina, amfoternost aminokiselina, ovisnost nabojaaminokiselina o pH-vrijednosti otopine peptidi, enzimi proteini i metaloproteini (hemoglobin, citokromi) nukleinskekiseline akaloidi.
Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti PowerPoint prezentacije i video simulacije Bohrovog modela atoma. Primijeniti različite primjere veze građe modela atoma i mjesta elementa u periodnom sustavu elemenata. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i Povijest.	Preporuke za ostvarenje ishoda U okviru rada u grupi i kao i u individualne projektnim zadatcima obraditi ključne sadržaje vezane uz kemiju atmosfere, vode, vodnih sustava i tla. U okviru rada u grupi uraditi istraživanja vezana za ključne sadržaje: Smog i ozonske rupe, Glavni kemijski pokazatelji kakvoće zraka i Glavni kemijski pokazatelji kakvoće vode. Obraditi karakteristične pesticide od povijesnoga i suvremenoga značenja: lindan, DDT, organofosforni spojevi, umjetna i mineralna gnojiva. Obraditi primjenu i toksikologiju teških metala (npr. Hg, Cd, Cr, Pb) i arsena te njihovih spojeva (navesti povijesne primjere ekocida). Obraditi primjenu i toksikologiju halogeniranih organskih spojeva (npr. ugljikov tetraklorid, kloroform, vinil-klorid; trikloretilen i perkloretilen kao otapala u kemijskim čistionicama; poliklorirani bifenili) Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Biologija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Potaknuti učenike na istraživanje i pisanje eseja o odabranim biomolekulama (npr. umjetna sladila, skriveni šećeri i sl.). U dijelu o svojstvima odabranih biomolekula, potrebno je obraditi stereokemiju biomolekula (kiralnost, optička aktivnost), razine 3D strukture proteina te povezati strukturu proteina s njihovom funkcijom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Biologija.

B.IV.1 Učenik analizira međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem (Elektromagnetno zračenje i tvari).	B.IV.2 Učenik analizira kemijske promjene na primjerima reakcija u okolišu (Kemija okoliša).	B.IV.3 Učenik kritički razmatra utjecaj tvari na čovjeka i okoliš (Kemija okoliša).
KEM-3.1.2 KEM-3.2.1	KEM-2.3.1 KEM-2.3.2 KEM-2.3.3	KEM-2.3.1 KEM-2.3.2 KEM-2.3.3
povezuje atomske spektre i građu elektronskog omotača povezuje promjene energijskih stanja atoma ili molekule s emisijskim i apsorpcijskim spektrima na temelju boje plamena ili boje tvari prikazuje elektronsku konfiguraciju atoma i iona u osnovnome stanju uspoređuje emisijske i apsorpcijske spektre atoma i molekula analizira podatke spektroskopskih prikaza istražuje primjenu spektroskopije u znanosti i tehnologiji piše jednadžbe α- i β-radioaktivnoga raspada.	objašnjava pojavu smoga i neke reakcije biogeokemijskih ciklusa ugljika, dušika, fosfora i vode objašnjava kemijske promjene koje uzrokuju stanjivanje ozonskoga sloja objašnjava kemijske promjene koje uzrokuju globalno zatopljenje.	objašnjava utjecaj pesticida, teških metala i spojeva arsena na čovjeka i okoliš objašnjava utjecaj umjetnih gnojiva na okoliš istražuje utjecaj halogeniranih organskih spojeva na zagađivanje okoliša (npr. freona).
Ključni sadržaji povijest otkrića modela atoma kvantno mehanički model atoma apsorpcija i emisija elektromagnetskoga zračenja elektronska konfiguracija raspored elektrona u elektronskom omotaču neutralnih i nabijenih atoma atomski spektri izotopi, izobari α – i β –radioaktivni raspad.	Ključni sadržaji kemija atmosfere: osnovni sastav čistoga zraka (osnova za ekološku stabilnost) tvari koje onečišćuju zrak, njihovi izvori, zadržavanje u zraku i načiniuklanjanja smog i ozonske rupe biogeokemijski ciklus vode, uzroci onečišćenja vode, načini uklanjanja, crpljenje i prerada prirodne vode u vodu za piće kemija tla: vrste tla s obzirom na građu i sastav, obradiva tla, izvori onečišćenja tla i mogućnosti njihova uklanjanja, umjetna i mineralna gnojiva prihranjivanje tla N, P, K, S, Ca, Mg, mikroelementima (Fe, Mn, Zn, Cu, Cl, B), mehanička analiza tla (tekstura).	Ključni sadržaji tvari koje onečišćuju zrak, njihovi izvori, zadržavanje u zraku i načiniuklanjanja smog i ozonske rupe biogeokemijski ciklus vode, uzroci onečišćenja vode, načini uklanjanja, crpljenje i prerada prirodne vode u vodu za piće kemija tla: vrste tla s obzirom na građu i sastav, obradiva tla, izvori onečišćenja tla i mogućnosti njihova uklanjanja, umjetna i mineralna gnojiva prihranjivanje tla N, P, K, S, Ca, Mg, mikroelementima (Fe, Mn, Zn, Cu, Cl, B), mehanička analiza tla (tekstura).
Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se uraditi reakcije bojanja plamena vodenim otopinama soli i halogenalkanima. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Fizika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Primijeniti analitičke postupke kvalitativne i kvantitativne analize vode, zraka i tla. Odabrati karakteristične pesticide od povijesnoga i suvremenoga značenja: lindan, DDT, organofosforni spojevi, umjetna i mineralna gnojiva. Obraditi primjenu i toksikologiju teških metala (npr. Hg, Cd, Cr, Pb) i arsena te njihovih spojeva (navesti povijesne primjere ekocida). Obraditi primjenu i toksikologiju halogeniranih organskih spojeva (npr. ugljikov tetraklorid, kloroform, vinil-klorid; trikloretilen i perkloretilen kao otapala u kemijskim čistionicama; poliklorirani bifenili). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Biologija.	Preporuke za ostvarenje ishoda U okviru rada u grupi napraviti istraživanje o utjecaju tvari na čovjeka i okoliš (npr. fotokemijske reakcije, pojava smoga, stanjivanje ozonskog sloja, pojava globalnog zatopljenja, pesticidi, teški metali, spojevi arsena, umjetna gnojiva, freoni) Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Biologija.

	B.IV.4 Učenik istražuje kemijske promjene odabranih molekula (Kemija odabranih molekula).
	KEM-4.2.2
	objašnjava kemijsku reakciju adicije alkohola na aldehide i ketone na primjeru reakcija ciklizacije glukoze i fruktoze objašnjava kemijsku reakciju nastajanja disaharida opisuje esterifikaciju glicerola i viših masnih kiselina opisuje bazičnu i kiselu hidrolizu masti i ulja objašnjava nastanak peptidne veze objašnjava reakcije dokazivanja ugljikohidrata, aminokiselina i proteina kvalitativnim testovima.
	Ključni sadržaji adicija alkohola na aldehide i ketone na primjeru reakcija ciklizacije glukoze i fruktoze nastajanje disaharida (glikozidne veze) esterifikacija glicerola i viših masnih kiselina bazična i kisela hidroliza masti i ulja peptidne veze dokazivanje ugljikohidrata, aminokiselina i proteina kvalitativnim testovima.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Za sve odabrane biomolekule potrebno je obraditi njihove karakteristične kemijske promjene. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Biologija.

C.IV.1 Učenik povezuje međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem (Elektromagnetsko zračenje i tvari).	C.IV.2 Učenik analizira promjene energije tijekom izmjene i pretvorbe energije u okolišu (Kemija okoliša).	C.IV.3 Učenik istražuje energijske pretvorbe tijekom biokemijskih reakcija (Kemija odabranih biomolekula).
KEM-3.2.1 KEM-3.2.2 KEM-3.2.3	KEM-3.1.3 KEM-3.2.3	KEM-4.2.3
objašnjava svojstva elektromagnetskoga zračenja te međudjelovanje tvari i elektromagnetskoga zračenja (apsorpcija, emisija) povezuje atomske spektre i građu elektronskog omotača povezuje promjene energijskih stanja atoma ili molekule s emisijskim i apsorpcijskim spektrima na temelju boje plamena ili boje tvari povezuje energiju elektromagnetskoga zračenja s molnom energijom ionizacije atoma istražuje primjenu spektroskopije u znanosti i tehnologiji.	analizira promjene energije tijekom fotokemijskih reakcija u atmosferi te procesa koji vode do globalnoga zatopljenja istražuje pretvorbe energije u okolišu.	objašnjava djelovanje enzima u organizmu (energija aktivacije) objašnjava energijske pretvorbe tijekom biokemijskih reakcija na odabranim primjerima.
Ključni sadržaji kvantno mehanički model atoma apsorpcija i emisija elektromagnetskoga zračenja elektronska konfiguracija raspored elektrona u elektronskome omotaču neutralnih i nabijenih atoma atomski spektri α – i β – radioaktivni raspad.	Ključni sadržaji kemija atmosfere: osnovni sastav čistoga zraka (osnova za ekološku stabilnost) tvari koje onečišćuju zrak, njihovi izvori, zadržavanje u zraku i načiniuklanjanja smog i ozonske rupe glavni kemijski pokazateljikakvoće zraka: koncentracija sumporovih oksida,dušikovih oksida, amonijaka, ozona,benzena, lebdećih čestica.	Ključni sadržaji ugljikohidrati (monosaharidi, disaharidi, polisaharidi) masti i ulja peptidi, enzimi proteini.
Preporuke za ostvarenje ishoda Preporučuje se uraditi reakcije bojanja plamena vodenim otopinama soli i halogenalkanima. Istaknuti primjenu spektroskopije u znanosti i tehnologiji: npr. u medicini, forenzici, farmaciji, proizvodnji hrane, ekologiji, astronomiji (kemijski sastav zvijezda) i analitičkoj kemiji (kao jednoj od metoda za određivanje kvalitativnoga i kvantitativnoga sastava smjesa). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Fizika.	Preporuke za ostvarenje ishoda U okviru rada u grupi napraviti istraživanje o izmjenama energije u okolišu te posebno analizirati promjene energije tijekom fotokemijskih reakcija u atmosferi i procesa koji vode do globalnoga zatopljenja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija i Fizika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti snimljene pokuse poput: Što su enzimi po kemijskom sastavu i Djelovanje enzima iz sline na razgradnju škroba. Primijeniti grafički prikaz energije aktivacije u kemijskoj reakciji s enzimima i bez njih. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnoga predmeta Biologija.

D.IV.1 Učenik povezuje rezultate pokusa s konceptualnim spoznajama (ishod se odnosi na sve tri nastavne cjeline).	D.IV.2 Učenik uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima (ishod se odnosi na sve tri nastavne cjeline).	D.IV.3 Učenik primjenjuje matematička znanja i vještine (ishod se odnosi na sve tri nastavne cjeline).
KEM-4.4.1 KEM-4.4.2 KEM-4.4.3	KEM-4.4.3	KEM-4.4.3
primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku primjenjuje stehiometrijske odnose množine tvari na temelju jednadžbe kemijskih reakcija u okviru nastavne cjeline izvodi pokuse u okviru koncepata: Tvari, Procesi i promjene, Energija prikazuje modelima čestičnu građu tvari prikazuje elektronsku konfiguraciju atoma u osnovnome stanju i iona uspoređuje emisijske i apsorpcijske spektre atoma i molekula analizira podatke spektroskopskih prikaza piše jednadžbe α - i β - radioaktivnoga raspada analizira uzorke vode, zraka i tla u okviru nastavne cjeline Kemija okoliša uopćava podatke dobivene analizom uzoraka vode, zraka i tla izračunava površinu i brojevnu koncentraciju koloidnih čestica.	uopćava podatke prikazane tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima, a koji su vezani uz elektromagnetsko zračenje i tvari uopćava podatke prikazane tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima, a koji su vezani uz analizu uzoraka zraka, vode i tla, te zagađenje zraka, vode i tla uopćava podatke prikazane tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima, a koji su vezani uz svojstva, sastav, vrste i reakcije odabranih spojeva biomolekula.	koristi matematička znanja i vještine u okviru koncepta izračunava energiju elektromagnetskoga zračenja povezuje energiju elektromagnetskoga zračenja s molnom energijom ionizacije atoma primjenjuje stehiometrijske odnose množine tvari na temelju jednadžbe kemijskih reakcija u okviru nastavne cjeline izračunava fizikalno-kemijske parametre dobivene fizikalno-kemijskim mjerenjima (kiselinsko-bazne titracije, kinetička mjerenja, kalorimetrijska mjerenja).
Ključni sadržaji Ključni sadržaji iz sve tri nastavne cjeline: elektromagnetsko zračenje i tvari kemija okoliša kemija odabranih molekula.	Ključni sadržaji Ključni sadržaji iz sve tri nastavne cjeline: elektromagnetsko zračenje i tvari kemija okoliša kemija odabranih molekula.	Ključni sadržaji Ključni sadržaji iz sve tri nastavne cjeline: elektromagnetsko zračenje i tvari kemija okoliša kemija odabranih molekula.
Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti PowerPoint prezentacije i video simulacije Bohrovog modela atoma te demonstracijski pokus bojanja plamena za izvođenje zaključaka (Elektromagnetsko zračenje i tvari). Koristiti raznovrsne pokuse, PowerPoint prezentacije i video simulacije za izvođenje zaključaka (Kemija okoliša, Kemija odabranih molekula). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika i Biologija.	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti dostupne video animacije. Za većinu nastavnih tema koristiti metodu razgovora s učenicima uz obvezno izvođenje zaključaka (potencirati samostalno zaključivanje učenika). Odabrati dijelove nastavnih tema pogodne za metodu istraživanja (uz pomoć interneta i dostupne literature) te dijelove nastavnih tema pogodne za samostalne ili grupne projekte učenika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Fizika, Biologija, Matematika, Informatika i međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Koristiti PowerPoint prezentacije oglednih zadataka te rješavanje zadataka iz zbirke zadataka. Objasniti izraze i jednadžbe kojima se koristimo prilikom računanja energije fotona nekog zračenja i frekvencije vala te jednadžbe α- i β- radioaktivnoga raspada. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika, Fizika i Biologija.

Filozofija - odgojno-obrazovni ishodi

Filozofija

Filozofija - odgojno-obrazovni ishodi

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Postojanje, svijet i umjetnost
A.IV.1
A.IV.2

B Spoznaja, znanje i istina
B.IV.1
B.IV.2

C Izazovi praktične filozofije
C.IV.1
C.IV.2

A Postojanje, svijet i umjetnost	A.IV.1 Učenik analizira i povezuje glavne pojmove i teorije vezane uz najbitnije filozofske discipline, te nauk najznačajnijih filozofa i filozofskih škola.	A.IV.2 Učenik argumentira vlastito mišljenje o temeljnim filozofskim pitanjima postojanja, svijeta, čovjeka i umjetnosti.
	POO-4.1.2 POO-4.4.1 POO-5.3.1	POO-5.3.1 JZK-1.1.1 DHP-5.1.2
	definira i razlikuje glavne filozofske pojmove kao što su: metafizika, estetika, bit, biće, bitak, monizam, dualizam, materijalizam, idealizam i sl. opisuje povijesni razvoj filozofskih učenja i uspoređuje nauk glavnih filozofskih škola tumači važnost metafizike i njezina utjecaja na ostale filozofske discipline.	daje kritički osvrt na tumačenja temeljnih filozofskih pitanja raspravlja o temeljnim filozofskim konceptima i njihovom razvoju kroz povijest služeći se izvornim filozofskim tekstovima.
	Ključni sadržaji određenje pojma filozofija, svrha filozofije, izvori filozofije (sumnja, čuđenje), znanost, odnos filozofije i znanosti, tradicionalna podjela filozofije, periodizacija povijesti filozofije, velika filozofska pitanja i problemi, glavne filozofske discipline i pojmovi metafizika, kozmologija, antropologija, ontologija, svijet, bit, biće, bitak, idealizam i materijalizam, ideja, supstancija, kauzalnost, nužnost, slučaj, bog, priroda, panteizam, determinizam, teleologija, panlogizam, egzistencijalizam pojam lijepog i ljepote, estetika, umjetnik i stvaranje umjetničkog djela, teorije umjetnosti.	Ključni sadržaji prapočela kod Predsokratovaca (Milećani, Pitagorejci, Atomisti, Elejci, Heraklit); Platonov dualizam; Aristotelovo prevladavanje Platona srednjovjekovne ontološke koncepcije (kršćanske i islamske); Panteizam Giordana Bruna pojam supstancije u Novom vijeku (racionalizam i empirizam) ontološka gledišta klasičnog njemačkog idealizma (Kant, Fichte, Schelling i Hegel); ontološka gledišta suvremene filozofije (Husserl, Heidegger) antropološka gledišta (Scheller, Gehlen, Plessner); egzistencijalna gledišta (K. Jaspers, J. P. Sartre, A. Camus, S. Kierkegaard) postmodernizam i kritika moderne (J. Derrida) poimanje lijepoga i umjetnosti (Platon, Aristotela, Kant, Hegel, Schelling, Nietzsche).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Pogodni sadržaji za ostvarivanje ishoda u ovoj domeni odnose se na izvorne tekstove filozofa kao i izlaganje o njihovim filozofskim sustavima koji uz dijalošku metodu, koja je zasigurno najprimjerenija i najzastupljenija u predmetu, potiču učenika na filozofski način promišljanja, te kritičko i kreativno mišljenje. Za realizaciju ishoda izuzetno je bitno korištenje filozofskih rječnika, što podrazumijeva da nastavnik učenike uputi u načine iščitavanja spomenute građe i njihova efikasnoga korištenja. Što se tiče nastavnih metoda, učenike treba poticati na rad u parovima i grupama razvijajući tako socijalne odnose i suradnju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (podjela filozofije na razdoblja), Fizika (nastanak svemira, prapočela), Vjeronauk (što kaže vjeronauk o nastanku svijeta, razne koncepcije koje se odnose na božju prisutnost u svijetu), Logika (korelacija kod upotrebe osnovnih filozofskih pojmova, npr. bit) i Biologija (filozofska antropologija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Izvorni tekstovi pružaju pogled na velika filozofska pitanja kao i različite odgovore pojedinih filozofa na ta pitanja. Nastavnik ima diskrecijsko pravo odabira pojedinih dijelova filozofskih tekstova za produbljivanje nastavnoga sadržaja. Primjerice, korištenjem primjera Sokratove osude i obrane učenici se mogu poučiti pisanju filozofskog eseja stavljajući se u njegovu poziciju i dajući svoje viđenje sudskog procesa, ili na primjeru tumačenja Platonove špilje razvijati kreativno i kritičko mišljenje. Poželjno je koristiti slikovne i video materijale (npr. prilikom prikaza Platonove špilje) kao i filmove (npr. Matrix – koji dovodi u pitanje poimanje realnosti u kojoj živimo), nakon čega bi učenici napisali kratki pisani zadatak povezujući naučeno iz filozofije s predstavljenim materijalima. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik i književnost (analiza književnog djela i pisanje eseja), Vjeronauk (učenje o metafizici, besmrtnosti duše) i Likovna kultura (npr. pojam lijepoga te analiza umjetničkog djela).

B Spoznaja, znanje i istina	B.IV.1 Učenik povezuje glavne pojmove i teorije unutar epistemologije primjenjujući ranije stečeno znanje o problemima, mogućnostima i naravi ljudske spoznaje.	B.IV.2 Učenik se kritički osvrće na različite epistemološke pozicije referirajući se na filozofske tekstove.
	POO-4.1.3 DHP-5.1.2 DHP-5.2.2	JZK-1.1.2 JZK-5.1.3 DHP-5.1.1
	objašnjava i uspoređuje temeljne epistemološke pojmove: spoznaje, znanja i istine, itd. uspoređuje nauk filozofskih škola i glavnih pravaca te analizira njihov pristup davanju odgovora na ključna pitanja epistemologije.	prepoznaje i objašnjava epistemološke pozicije u zadanome tekstu tumači spoznaju kod zadanih filozofa relevantnih za određena razdoblja.
	Ključni sadržaji gnoseologija, gnoseološki pravci (empirizam, racionalizam, iracionalizam, senzualizam, kriticizam); epistemologija, znanje, istina, teorije istine, subjekt, objekt, a priori, a posteriori, pozitivizam, pragmatizam	Ključni sadržaji gnoseološka i epistemiološka tumačenja: Sokrat (osvješćivanje neznanja – ironija i majeutika); Platon (alegorija o pećini); Aristotel (podjela znanosti); srednji vijek: Sveti Augustin i Toma Akvinski (odnos vjere i razuma); novi vijek: racionalisti, empiristi, Kant suvremeno doba: E. Husserl (fenomenologija), B. Russel (logički atomizam), L. Wittgestein (filozofija jezika), R. Carnap (princip verifikacije), K. Popper (princip falsifikacije), strukturalizam i poststrukturalizam (M. Foucault, J. Derrida, J. F. Lyotard)
	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastavnik treba poticati učenika na filozofsko promišljanje o pojedinim temama na različite načine, tj. iz različitih filozofskih pozicija. Uz dijalošku metodu koristiti i diskusiju koja može biti uvod u razmatranje određenog gradiva te pritom pomoći učenicima doživjeti problem i njegov opseg konkretiziranjem i aktualizacijom. Poželjno je kontinuirano korištenje filozofskoga rječnika pri susretu s novim pojmovima. Preporučljivo je nastaviti raditi u grupama i individualno, te na razvijanju metakognitivnih, socijalnih i informatičkih kompetencija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (razvoj umjetne inteligencije), Logika (teorija o istini), Povijest (povijesni razvoj spoznajnih gledišta).	Preporuke za ostvarenje ishoda Problematiku domene učenicima približiti pomoću aktualnih tema koje obilježavaju probleme znanja i spoznaje suvremene epohe, npr. pitanje umjetne inteligencije, istinitosti vijesti, medija i raznih članaka. Nastavnik problematiku može učenicima približiti prikazivanjem odabranih filmova relevantnih za sadržaj domene (npr. Blade Runner; 2001.: Odiseja u svemiru i sl.), nakon čega bi uslijedilo pisanje kraćega eseja i povezivanje gradiva s filmom. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Psihologija (pitanje spoznaje), Biologija (razvoj inteligentnih živih bića) i Vjeronauk (spoznajni nauk kod Anselma, Augustina, Tome Akvinskog i dr.).

C Izazovi praktične filozofije	C.IV.1 Učenik prosuđuje stavove naspram društvenih i političkih institucija, te etičkog i političkog djelovanja.	C.IV.2 Učenik uspoređuje etički i politički nauk odabranih filozofa i filozofskih koncepcija sa svakodnevnim iskustvom života u zajednici.
	SJZ-2.3.2 DHP-4.2.3 GRO-1.1.3	POO-3.2.1 JZK-5.2.2 SJZ-4.3.1
	objašnjava ključne etičke i političke teorije i pojmove analizira i uspoređuje nauk važnih filozofa i škola.	argumentirano raspravlja o moralnom i političkom djelovanju unutar zajednice uvažavajući različita mišljenja i stavove kritički se osvrće na ideološka i svjetonazorska pitanja u zajednici.
	Ključni sadržaji moral, etika, bioetika, djelovanje, sloboda, volja, odgovornost, dobro, vrlina (krepost), sreća (blaženstvo), savjest, dužnost, kategorički imperativ, korist, vrijednosti, pravednost, etičke koncepcije s obzirom na cilj djelovanja (eudajmonizam, utilitarizam), izvor morala, pragmatizam politika, pojedinac, zajednica, društvo, država, vlast, sloboda, jednakost, solidarnost, društveni ugovor, demokracija, moć, pravo, pravednost, anarhizam, liberalizam, konzervatizam, feminizam, utopija, cenzura, sloboda govora, ljudska prava	Ključni sadržaji etička tumačenja Stoika, Sokrata, Platona, Aristotela, istočnjačkih filozofa (Buddha i Konfucije), Kanta i dr. Platonovo i Aristotelovo shvaćanje države i društva Machiavelli (cilj opravdava sredstvo) društveni ugovor (Locke, Hobbes, Rousseaue) Umna država (Hegel) K. Marx (marksizam), H. Arendt (totalitarizam), J. Rawls (teorija pravednosti), M. Foucault (afirmacija ljudskih prava), S. de Beuvoir (feminizam)
	Preporuke za ostvarenje ishoda Poželjno je kontinuirano raditi u grupama uz korištenje diskusija ili uvođenjem aktualizacije tema, jer je u ovoj domeni riječ o temama koje se mogu povezati sa svakodnevnim životom. Uz filozofske tekstove, u približavanju teme mogu pomoći razni video materijali (npr. TED-Ed, The School of Life i sl.), članci i vijesti o aktualnim događajima i zbivanjima. Ukoliko uvjeti dopuštaju, poželjno je organizirati barem jedan sat koji bi uključio gostujućeg profesora po izboru nastavnika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Povijest (povijesni razvoj etičkih i političkih ideja), Vjeronauk (etički problemi), Biologija (npr. bioetika) i Politika i gospodarstvo (moć, pravednost, odgovornost).	Preporuke za ostvarenje ishoda Korisna aktivnost kojom se može savladati značajan sadržaj ishoda je putem debata na zadane etičke i političke teme. Argumenti i protuargumenti trebali bi pomoći da se dobije što jasnija slika problema kao i svih aspekata sadržanih u njemu (npr. Koji je bolji put do postizanja sreće – epikurejski ili stoički?). U dogovoru s učenicima ostaviti mogućnost izrade i izlaganja PowerPoint prezentacija. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Vjeronauk (etički problemi), Etika (refleksije o životu), Sociologija (promišljanje o čovjeku kao o društvenome biću) i Geografija (odgovornost čovjeka za okoliš i prirodu, zaštita okoliša).

Etika - odgojno-obrazovni ishodi

Etika

Etika - odgojno-obrazovni ishodi

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Srednje
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Mitovi, religije i društvo
A.I.1

B Antropologija, pravo i politika
B.I.1

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje
C.I.1

D Čovjek suvremenog doba
D.I.1

A Mitovi, religije i društvo	A.I.1 Učenik razlikuje moralna i etička pitanja i primjereno se koristi temeljnim etičkim pojmovima vezanim uz moralne i etičke probleme društva.
	DHP-1.1.2
	razlikuje filozofski pristup moralu od religijskih, mitoloških i drugih učenja o moralu primjereno koristi pojmove: etika, moral, etičko pitanje, moralno pitanje, moralna dilema, vrijednosti, vrlina, savjest, dobro, zlo, mit, religija, nereligioznost, ateizam, agnosticizam, zlatno pravilo, sekularizam, religijski fundamentalizam.
	Ključni sadržaji moralna i etička pitanja u mitovima: sudbina i sloboda, vrline i mane, pojedinac i zajednica, dobro i zlo, znanje i odgovornost moralna i etička pitanja u religijama: moralnost i religije, moralnost i nereligioznost, etička učenja svjetskih religija ljudska priroda: teorije o podrijetlu čovjeka, čovjek kao prirodno i društveno biće, ljudska priroda i tehnološki napredak, tradicija i suvremenost
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod je moguće realizirati obradom tri obvezne teme: Moralna i etička pitanja u mitovima, Moralna i etička pitanja u religijama i Ljudska priroda. Obvezne teme učitelj obrađuje na primjeru najmanje dviju izbornih tema koje u suradnji s učenicima izabire s priloženih popisa izbornih tema. Neovisno o šest izabranih teme, glavni je zadatak učitelja organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim pitanja na primjerima iz mitova, religija i ljudske prirode na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta primjereno koriste navedene etičke pojmove. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Hrvatski jezik (Mit o Sizifu, Antigona, Mit o Prometeju) i Latinski jezik (Rimska religija i kultura).

B Antropologija, pravo i politika	B.I.1 Učenik objašnjava moralne, etičke, antropološke i političke probleme koristeći se primjerenom terminologijom.
	DHP-4.3.1
	objašnjava moralne, etičke, antropološke i političke probleme koristeći se primjerenom terminologijom primjereno se koristi pojmovima: sloboda, sigurnost, legitimnost i legalnost, pravednost, pojedinac i zajednica, moć i odgovornost, građanstvo, opće dobro.
	Ključni sadržaji nastanak i svrha društva i države: povijesna shvaćanja političke doktrine i etički problemi: liberalizam, konzervativizam, socijalizam, fašizam, nacionalizam demokracija i druga društvena uređenja: modeli demokracije, autoritarni režimi
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod je preporučljivo ostvarivati obradom tri obvezne teme: Nastanak i svrha društva i države, Političke doktrine i etički problemi i Demokracija i druga društvena uređenje. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje dviju izbornih tema. Nastavnik bi trebao organizirati učenje na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda. Različiti dokumentarni i edukacijski filmovi mogu se koristiti u edukaciji, a učenicima treba dati priliku da analiziraju film (diskusija u grupi, rad u grupama). Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem nastavnog predmeta Povijest (Mezopotamija, Egipat, kultura znanost i umjetnost starih Grka, zlatno doba Atene).

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje	C.I.1 Učenik analizira značenje temeljnih pojmova profesionalnih etika.
	KMP-1.1.2
	objašnjava ključne etičke koncepte vezane za zanimanja i poslovanje primjereno se koristi pojmovima: profesionalna odgovornost, profesionalna dužnost, suradnja i skrb za dobrobit kolektiva, zajedništvo, ravnopravnost, prava radnika, socijalna pravednost, međugeneracijska solidarnost, odgovornost poduzetnika, poštenje, prava potrošača, poštena konkurencija, etički kodeks.
	Ključni sadržaji etički kodeksi odabranih profesija: specifični problemi odabranih struka, profesionalna i etička načela odabranih struka
	Preporuke za ostvarenje ishoda Zadane teme preporučuje se obraditi na primjerima specifičnih etičkih problema te profesionalnih i etičkih načela konkretnih struka koje učenici u suradnji s učiteljem odaberu, a imajući na umu daljnje obrazovanje, ili sukladno podacima kojima škola raspolaže o visokoškolskim programima koje upisuju učenici škole. Po završetku obrade tema učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika navedene u razradi ishoda. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme Poduzetnost.

D Čovjek suvremenog doba	D.I.1 Učenik na primjerima određuje i kritički prosuđuje značenje temeljnih etičkih pojmova vezanih za moralne i etičke probleme u području bioetike.
	BIO-4.3.1 BIO-4.3.2
	objašnjava temeljne pojmove bioetike i ekologije: život kao vrijednost, zdravlje kao vrijednost, smrt, dostojanstvo, pravo na život, sloboda odlučivanja, pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, prigovor savjesti i dužnost pomaganja, pravo na potomstvo/ roditeljstvo, dobrobit, sreća, odgovornost, ljubav, plemenitost, skrb, suosjećanje, empatija, altruizam, solidarnost.
	Ključni sadržaji etička pitanja u vezi s nastankom života: medicinski potpomognuta oplodnja, surogat majčinstvo, prekid trudnoće, posvojenje i udomljavanje etička pitanja u vezi s umiranjem i smrću: palijativna skrb, eutanazija, distanazija, mentalno zdravlje i samoubojstvo etička pitanja u vezi s pravima pacijenata: odnos prema zdravlju i problem ovisnosti, zdravstveni sustavi i prava pacijenata, doniranje organa, farmaceutska industrija i prava pacijenata
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se može ostvariti obradom tri obvezne teme: Etička pitanja u vezi s nastankom života, Etička pitanja u vezi s umiranjem i smrću i Etička pitanja u vezi s pravima pacijenata, a svaka od obveznih tema obrađuje se na primjeru najmanje dviju ponuđenih izbornih tema. Učenje o moralnim i etičkim problemima u području biomedicine treba organizirati na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste etičke pojmove (koncepte, probleme). Preporučuje se metoda debate kroz koju učenici razvijaju govorničke vještine i kritičko mišljenje, razvoj vlastitog stava i slušanje i uvažavanje stavova drugih. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj (osobna odgovornost i sloboda pojedinca).

Srednje
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

A Mitovi, religije i društvo
A.II.1

B Antropologija, pravo i politika
B.II.1

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje
C.II.1

D Čovjek suvremenog doba
D.II.1

A Mitovi, religije i društvo	A.II.1 Učenik razlikuje moralna i etička pitanja i primjereno se koristi temeljnim etičkim pojmovima vezanim uz moralne i etičke probleme društva.
	DHP-1.1.3
	koristi temeljne etičke pojmove i objašnjava različita utemeljenja etike (sloboda samoodređenja čovjeka, poštovanje, prihvaćanje različitosti, nejednakost i ravnopravnost, zajedništvo, suživot, društvenost, ljubav, suosjećanje i empatija, solidarnost, nenasilje, mir, pacifizam).
	Ključni sadržaji identitet: osobni i kolektivni identitet, svjetonazor i identitet, supkulture, novi mediji raznolikost kultura: kulture zapadnih država, nezapadnjačke kulture, multikulturalizam
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod je moguće ostvariti obradom dviju obveznih tema: Identitet i Raznolikost kultura. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje triju izbornih tema. Iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima vezanim za identitet i raznolikost kultura trebaju učenicima omogućiti da nakon obrade šest izbornih tema analiziraju probleme, te oblikuju svoja stajališta primjereno koristeći sve etičke pojmove zadane ishodom. Teme je moguće obraditi upotrebom metode studije slučaja koja može biti korisna za razumijevanje gdje su granice etičkog postupanja. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Informatika (društvo, privatnost, autorska prava, elektronički identitet), Povijest (europski i mediteranski svijet u srednjem vijeku) te međupredmetnim temama: Funkcionalna i odgovorna upotreba IKT-a i Građanski odgoj i obrazovanje.

B Antropologija, pravo i politika	B.II.1 Učenik analizira primjere moralnih i etičkih problema u području antropologije i primjereno se koristi etičkim pojmovima iz područja politike i prava primjenjujući ih u oblikovanju vlastitih stajališta.
	GRO-1.1.1
	raspravlja o odabranim moralnim, etičkim, antropološkim i političkim problemima ispravno koristi etičke pojmove: dužnost, odgovornost, korist, posljedice, vrlina, ideal, moralni osjećaj, suosjećanje, razum, um, razboritost, odluka, savjest.
	Ključni sadržaji osobne odluke pred izazovima: oblici moralnosti i stilovi života, partnerstvo i obitelj u suvremenom dobu, planiranje budućnosti
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se može ostvariti obradom obvezne teme Osobne odluke pred izazovima, odabirom dvije od ponuđenih tema. Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima koji proizlaze iz zadanih obveznih tema na način da učenici napreduju u vještini etičke prosudbe do razine u kojoj moralne i etičke probleme prosuđuju kroz načela temeljnih etičkih teorija (deontologija, konzekvencijalizam, etika vrlina) te vrednuju moguća rješenja problema s obzirom na pojedinu etičku teoriju. Preporučuje se metoda facilitiranih diskusija u skupini koje može voditi nastavnik, a moguće je i ulogu voditelja dodijeliti jednom učeniku kako bi imao priliku prakticirati svoje vještine. Poželjno je da svi sudionici sjede u krugu kako bi se osigurao ravnopravan odnos i otvorenost u komunikaciji. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje	C.II.1 Učenik analizira značenje temeljnih pojmova profesionalnih etika.
	GRO-2.2.3 KMP-1.1.3
	primjenjuje temeljne pojmove profesionalnih etika na odabranim primjerima (javni interes, javno dobro, socijalna pravednost, međugeneracijska solidarnost, odgovornost poduzetnika, društvena odgovornost poduzeća, pravedna trgovina i pravedna kupovina, prava potrošača, poštena konkurencija, profitabilnost i etičnost).
	Ključni sadržaji poslovanje i odgovornost za zajednicu: etično i legalno poslovanje, socijalno poduzetništvo, društveno-odgovorno poslovanje
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod je preporučljivo ostvarivati obradom najmanje dvije izborne teme. Nastavnik koristi primjere iz struka koje, imajući na umu daljnje obrazovanje, učenici u toj školi često odabiru. Po završetku obrade tema, učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika. Različita izvješća, članci, reportaže mogu se koristiti za analiziranje određenih tema i razumijevanje kompleksnosti problema (pratiti dnevni tisak i vijesti kako bi učenici prepoznali aktualnost problema). Tekstovi se mogu čitati i diskutirati u paru ili u skupinama, a same tekstove može nastavnik unaprijed pripremiti ili zamoliti učenike da sami pronađu tekstove o kojima će diskutirati. Sadržaje ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajem međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

D Čovjek suvremenog doba	D.II.1 Učenik na primjerima određuje i kritički prosuđuje značenje temeljnih etičkih pojmova vezanih za moralne i etičke probleme u području bioetike.
	BIO-3.3.3 DHP-3.3.2
	određuje značenje temeljnih etičkih pojmova vezanih za moralne i etičke probleme u bioetici i ekologiji (održiva harmonija, suodnosnost, odgovornost za druga živa bića, kraj čovjeka i prava budućih generacija, prava životinja, zabrana nanošenja boli, moralni obzir i patnja, vegetarijanstvo, veganstvo, bioetički senzibilitet, suosjećanje, empatija, altruizam, solidarnost, antropocentrizam i biocentrizam, ekološki holizam, biotički egalitarizam, ekološki aktivizam).
	Ključni sadržaji čovjek i priroda: okoliš, ekološki problemi suvremenog svijeta, posljedice ekonomije fosilnih goriva, pokusi na životinjama, alternativni stilovi prehrane i života, odnos prema drugim živim bićima - biljke i životinje
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod je moguće realizirati na primjeru najmanje tri od ponuđenih izbornih tema. Nakon obrade odabranih tema učenici trebaju u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koristiti etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda. Teme je moguće obraditi kroz projektnu nastavu koju obilježava iskustveno i kooperativno učenje, kao i različiti oblici i tehnike aktivnog učenja. Učenici bi trebali sami istražiti izvore i literaturu, planirati provedbu istraživanja i obradu podataka, te prikazati rezultate istraživanja. Nastavnik je u ovom slučaju u ulozi koordinatora i savjetnika koji stvara uvjete za samostalan i suradnički rad. Sadržaje ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (raznolikost živog svijeta), Geografija (održivi razvoj) te međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 3

A Mitovi, religije i društvo
A.III.1

B Antropolgija, pravo i politika
B.III.1

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje
C.III.1

D Čovjek suvremenog doba
D.III.1

A Mitovi, religije i društvo	A.III.1 Učenik razlikuje moralna i etička pitanja i primjereno se koristi temeljnim etičkim pojmovima vezanim za moralne i etičke probleme društva.
	GEO-2.1.3
	analizira probleme čovjeka suvremenog doba kroz načela zadane etičke teorije primjereno se koristi pojmovima: poštovanje, prihvaćanje različitosti, nejednakost i ravnopravnost, zajedništvo, suživot, društvenost, ljubav, suosjećanje i empatija, egoizam i altruizam, solidarnost, nenasilje, mir.
	Ključni sadržaji međuljudski odnosi: prijateljstvo, ljubav, obitelj, spolnost etički problemi suvremenog društva: nasilje, rat, globalni terorizam, siromaštvo i glad u svijetu, mediji i konzumerizam
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod je moguće ostvariti obradom obveznih tema Međuljudski odnosi i Etički problemi suvremenog društva. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje triju izbornih tema. Iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima vezanima za međuljudske odnose i etičke probleme suvremenog društva trebaju učenicima omogućiti da nakon obrade šest izbornih tema analiziraju probleme te oblikuju svoja stajališta primjereno koristeći sve etičke pojmove zadane ishodom. Preporučena metoda je metoda rada u skupini u kojoj svaka skupina obrađuje po jedan segment problema. Nastavnik treba voditi računa da svakoj skupini osigura vrijeme za prezentaciju rada, kao i vrijeme za pitanja, komentare i diskusiju. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (identitet, brak i obitelj, religija i ideologija, stratifikacija), Psihologija (vrste motiva i motivacije, povezanost motivacije i ponašanje, glavne teorije ličnosti), Biologija (biologija čovjeka), Geografija (globalizacija i njezin utjecaj na gospodarstvo, multinacionalne kompanije, ekonomske integracije i međunarodne organizacije u svijetu) te s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

B Antropolgija, pravo i politika	B.III.1 Učenik analizira primjere moralnih i etičkih problema u području antropologije i primjereno se koristi etičkim pojmovima iz područja politike i prava primjenjujući ih u oblikovanju vlastitih stajališta.
	DHP-4.1.1
	analizira primjere reagiranja pojedinaca, društva, institucija i vlasti na nedemokratske pojave u društvu primjereno se koristi pojmovima: pojedinac i zajednica, moć i odgovornost, građanstvo, opće dobro, meritokracija, dostojanstvo, ljudska prava, društvena jednakost, prihvaćanje različitosti i tolerancija, diskriminacija i jednakopravnost, kozmopolitizam, mirotvorstvo, društvena odgovornost, solidarnost, društveni aktivizam.
	Ključni sadržaji vladavina prava i civilno društvo: pravna država, građanska prava i slobode problemi kulturnog relativizma i kulturnog imperijalizma: monokulturalizam i multikulturalizam, orijentalizam
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ovaj ishod je moguće realizirati obradom dvije obvezne teme Vladavina prava i civilno društvo i Problemi kulturnog relativizma i kulturnog imperijalizma. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje dviju izbornih tema. Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima u politici i pravu na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste sve etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda. Nastavnik može koristiti metodu studije slučaja koja podrazumijeva analizu specifične pojave, procesa ili događaja koji mogu poslužiti da se razjasne pojedini fenomeni i donesu relevantni zaključci o obveznim temama. Proučavati se mogu određene osobe, skupine ljudi, povijesna mjesta, institucije, događaji, fenomeni i slično. Rad na studiji slučaja sastoji se od dva dijela: prvi dio čini rad na samome slučaju, a zatim rasprava o njemu i iznošenje rezultata spoznaje. Proces učenja od učenika traži primjenu niza istraživačkih postupaka: slučaj se analizira, a zatim se na temelju analize konstruira novo znanje. U idućemu se koraku vrši procjena ili vrednovanje te priopćavanje rezultata na učenicima prilagođen način. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (društvene promjene, kulturne promjene, teorije društvenih promjena, subkultura, kontrakultura, kulturni relativizam, etnocentrizam, kultura u suvremenom društvu), Povijest (povijest novog vijeka) te međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje	C.III.1 Učenik analizira značenje temeljnih pojmova profesionalnih etika.
	KMP-1.2.3
	raspravlja o najboljim praksama vezanim za društveno odgovorno poslovanje, zaštitu prava radnika i sl. primjereno se koristi pojmovima: profesionalna odgovornost, profesionalna dužnost, profesionalni integritet, ravnopravnost, prava radnika, diskriminacija i jednakopravnost.
	Ključni sadržaji odnos poslodavca i zaposlenika: diskriminacija pri zapošljavanju, prava zaposlenika i poslodavaca
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod je moguće ostvariti obradom dviju izbornih tema. Nastavnici koriste primjere iz struka koje, imajući na umu daljnje obrazovanje, učenici u toj školi često odabiru. Učenici mogu sami pronaći primjere diskriminacije pri zapošljavanju i kršenja prava zaposlenika i poslodavaca te u facilitiranoj raspravi prepoznati granice etičkog postupanja. Po završetku obrade tema učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Poduzetnost.

D Čovjek suvremenog doba	D.III.1 Učenik na primjerima određuje i kritički prosuđuje značenje temeljnih etičkih pojmova vezanih uz moralne i etičke probleme u području bioetike.
	DHP-3.2.2
	raspravlja o odabranim problemima suvremenoga doba primjereno se koristi pojmovima: život kao vrijednost, jedinstvenost života, priznanje identiteta, biotički suverenitet, dehumanizacija, ograničenja i poboljšanja čovjeka, budućnost ljudske prirode, tehnološka izvedivost i moralna dopustivost, moralna odgovornost znanstvenika, sigurnost i sloboda.
	Ključni sadržaji tehnološko poboljšanje čovjeka: koristi i prijetnje (bio)tehnologije, kiborgizacija čovjeka, eugenika, transhumanizam
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se ostvaruje kroz različite aktivnosti koje će nastavnik pripremiti, a u kojima će učenici sudjelovati tijekom obrade izbornih tema posvećenih bioetičkim problemima. Odabrane aktivnosti trebaju učenicima omogućiti napredak u razvijanju etičkog diskursa te vještinama moralne i etičke prosudbe u području bioetike pri čemu učenici trebaju ispravno koristiti pojmove/koncepte navedene u razradi ishoda. Preporučuje se barem dio aktivnosti provesti u suradnji s nastavnicima drugih predmeta te na taj način ostvariti međupredmetno povezivanje ishoda. Nastavnik može pozvati gosta predavača ili pronaći dokumentarne i edukativne video sadržaje koji će kod učenika probuditi znatiželju i pomoći im u formiranju kritičkog mišljenja i prepoznavanja etičkih granica znanosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (biologija čovjeka), Fizika (fizika, društvo i tehnologija), Sociologija, Psihologija (razumijevanje sebe, razumijevanje drugih).

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

A Mitovi, religije i društvo
A.IV.1

B Antropologija, pravo i politika
B.IV.1

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje
C.IV.1

D Čovjek suvremenog doba
D.IV.1

A Mitovi, religije i društvo	A.IV.1 Učenik razlikuje moralna i etička pitanja i primjereno se koristi temeljnim etičkim pojmovima vezanim za moralne i etičke probleme društva.
	GEO-2.1.3 DHP-5.2.2 GRO-1.2.2
	vrednuje različite pristupe o moralu u kontekstu suvremenoga društva primjereno se koristi pojmovima: sloboda, pravednost, pojedinac i zajednica, ljudska prava, društvena jednakost, prihvaćanje različitosti i tolerancija, društvena odgovornost, solidarnost, društveni aktivizam.
	Ključni sadržaji ljudska prava i pokreti za zaštitu ljudskih prava: antirasistički pokreti, radnički i sindikalni pokreti, feministički pokreti, LGBT pokreti, itd. suvremene prijetnje ljudskim pravima: globalizacija i njene posljedice, kapitalizam i neokolonijalizam, trgovina ljudima, svjetske migracije, posljedice ograničavanja i oduzimanja ljudskih prava
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se može ostvariti obradom obveznih tema Ljudska prava i pokreti za zaštitu ljudskih prava i Suvremene prijetnje ljudskim pravima. Obvezne teme obrađuju se na primjeru najmanje triju izbornih tema. Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima u politici i pravu na način da nakon susreta s odabranim temama učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste sve etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda. Nastavu je moguće analizirati provođenjem istraživačkog rada u skupinama gdje će učenici odabrati, istražiti, analizirati i prezentirati pojedine slučajeve prijetnji ljudskim pravima ili pokrete za zaštitu ljudskih prava, te kroz istraživanje usvajati zadane etičke pojmove. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Politika i gospodarstvo (politika u demokratskom kontekstu), Sociologija (državljani i građani, političke stranke, socijalni pokreti i izbori), Filozofija (pojedinac, zajednica, solidarnost) i Psihologija (formiranje i održavanje stavova, predrasuda, diskriminacije).

B Antropologija, pravo i politika	B.IV.1 Učenik analizira primjere moralnih i etičkih problema u području antropologije i primjereno se koristi etičkim pojmovima iz područja politike i prava primjenjujući ih u oblikovanju vlastitih stajališta.
	GRO-2.2.3 GRO-2.4.3
	vrednuje različita rješenja etičkih, antropoloških i političkih problema primjereno se koristi pojmovima: ljudska i moralna prava, zakonske i moralne obveze, otvoreno i zatvoreno društvo, represija i sloboda, samovolja i racionalni autoritet, jednakost pred zakonima i jednakost u mogućnostima, sloboda mišljenja i djelovanja i tolerancija.
	Ključni sadržaji sloboda mišljenja u javnom prostoru i pitanja odgovornosti: položaj društveno ugroženih skupina, privatni interes u javnom prostoru, ideologija i istina, kritičko prihvaćanje i opovrgavanje, odgovornost vlasti za stanje društva i dobrobit građana
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se može realizirati kroz raznovrsne aktivnosti kojima će nastavnik potaknuti učenike na odgovorno djelovanje u javnom prostoru. Po uzoru na aktivnosti u kojima su sudjelovali u učionici (i/ili izvan učionice), kao i na etičke vrijednosti o kojima su promišljali analizirajući probleme s ljudskim pravima, učenici izabiru, planiraju i provode aktivnosti kojima žele doprinijeti rješavanju problema pojedinaca i/ili skupina čija su ljudska prava ugrožena. Ishod se ostvaruje uz korištenje digitalnih alata, a prvenstveno društvenih mreža. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Politika i gospodarstvo (politika u demokratskom kontekstu), Sociologija (državljani i građani, političke stranke, socijalni pokreti i izbori), Filozofija (pojedinac, zajednica, solidarnost), Psihologija (formiranje i održavanje stavova, predrasuda, diskriminacije) te međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

C Profesionalna etika, zanimanja i poslovanje	C.IV.1 Učenik analizira značenje temeljnih pojmova profesionalnih etika.
	GRO-3.3.2
	analizira ponašanje stručnjaka, poduzetnika i djelovanja organizacija u kontekstu najboljih praksi društveno odgovornoga poslovanja, zaštite prava radnika i organizacijske kulture u analizi moralnih i etičkih problema vezanih za zanimanja, poslovanje i tržište te u oblikovanju svojih stajališta primjereno se koristi pojmovima profesionalnih etika: profesionalni, moralni, etički i pravni problem, zakonski (pravni) propis, pravo, dužnost, posljedice djelovanja.
	Ključni sadržaji društvene posljedice neoliberalnog kapitalizma: utjecaj multinacionalnih kompanija, sukob interesa, korupcija, gubitak radnog mjesta, siromaštvo i beskućništvo
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se ostvaruje obradom najmanje dviju izbornih tema. Nastavnik koristi primjere iz struka koje, imajući na umu daljnje obrazovanje, učenici u toj školi često odabiru. Preporučuje se metoda facilitiranih diskusija u skupini koje će voditi nastavnik. Poželjno je da svi sudionici sjede u krugu kako bi se osigurao ravnopravan odnos i otvorenost u komunikaciji. Po završetku obrade tema učenici u analizi moralnih i etičkih problema i oblikovanju svojih stajališta trebaju ispravno koristiti pojmove (koncepte, probleme) profesionalnih etika. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Politika i gospodarstvo (ekonomska i financijska pismenost), Geografija (globalizacija i njezin utjecaj na gospodarstvo, multinacionalne kompanije) te s međupredmetnom temom Poduzetnost.

D Čovjek suvremenog doba	D.IV.1 Učenik na primjerima određuje i kritički prosuđuje značenje temeljnih etičkih pojmova vezanih za moralne i etičke probleme u području bioetike.
	DHP-3.2.2 TIT-2.2.1
	analizira bioetičke i ekološke probleme, zaključuje o tome koje znanosti trebaju biti uključene u rješavanje problema i argumentira svoj zaključak.
	Ključni sadržaji tehnološki napredak i moralna odgovornost: genetski modificirani organizmi i zdravlje, kloniranje, koristi i opasnosti od nuklearne tehnologije, umjetna inteligencija
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se može ostvariti obradom obvezne teme Tehnološki napredak i moralna odgovornost. Tema se obrađuje na primjeru najmanje dviju od ponuđenih izbornih tema. Glavni zadatak nastavnika je organizirati iskustva učenja i poučavanja o moralnim i etičkim problemima u području (bio)tehnologije na način da nakon susreta s četiri odabrane teme učenici u analizi i oblikovanju svojih stajališta ispravno koriste etičke pojmove (koncepte, probleme) navedene u razradi ishoda. Nastavnik može putem različitih video materijala potaknuti znatiželju učenika i usmjeriti ih ka istraživanju pojedinih tema u stručnoj literaturi kako bi se upoznali s etičkim dilemama upotrebe tehnologije i razvoja znanosti. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Biologija (biologija čovjeka, raznolikost živog svijeta), Logika (uloga logike u filozofiji i znanosti) i Informatika.

Sociologija - odgojno-obrazovni ishodi

Sociologija

Sociologija - odgojno-obrazovni ishodi

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Sociologija i znanost
A.III.1
A.III.2
A.III.3

B Pojedinac i društvo
B.III.1
B.III.2
B.III.3

C Izazovi suvremenog društva
C.III.1
C.III.2
C.III.3

A.III.1 Učenik primjenjuje načela smisaonosti, koherentnosti i verifikacije u znanstvenom i sociološkom istraživanju.	A.III.2 Učenik primjenjuje rezultate dobivene iz raznih izvora na rješavanje problema iz svakodnevnog života i sociologije.	A.III.3 Učenik procjenjuje i povezuje društvene i kulturne promjene pomoću osnovnih socioloških pojmova, teorija i metoda istraživanja.
DHP-5.1.2	DHP-5.1.3	DHP-1.2.1 DHP-3.2.1
objašnjava osnovne sociološke pristupe, teorije i ključne pojmove sociologije i znanosti primjenjuje navedene pojmove prilikom tumačenja zadanih istraživanja.	navodi osnovne sociološke pristupe, teorije i ključne pojmove sociologije i znanosti primjenjuje navedene koncepte prilikom tumačenja različitih društvenih fenomena.	analizira zadane društvene promjene pomoću različitih socioloških teorija, metoda istraživanja i pojmova (sociološkog instrumentarija) objašnjava teorije društvenih promjena i mehanizme kulturne promjene.
Ključni sadržaji sociologija, znanost, odnos sociologije i drugih znanosti, društvo, zajednica sociološki nominalizam i realizam, pojedinac, korelacija i kauzalnost, pouzdanost, valjanost, hipoteza, varijabla, teorija, činjenica funkcionalizam, konfliktne teorije, interakcionizam, feminizam, mikro i makro sociologija	Ključni sadržaji faktori koji su utjecali/utječu na nastanak i razvoj sociologije, ključna sociološka pitanja, teorijske perspektive i dileme, smisao sociologije elementi znanosti, objektivnost, glavne metode znanstvenog i sociološkog istraživanja statistika	Ključni sadržaji društvene promjene, kulturne promjene, teorije društvenih promjena subkultura, kontrakultura, kulturni relativizam, etnocentrizam, kultura u suvremenom društvu urbanizacija, ekologija
Preporuke za ostvarenje ishoda Teorijski sadžaji unutar ovog ishoda su velikim dijelom povezivi sa svakodnevnim životom i iskustvima ljudi pa je poželjno prilikom realizacije ovog ishoda koristiti metode koje će tu vezu sociologije i svakodnevnog života dodatno naglasiti i osvijestiti među učenicima. To je moguće postići kroz samostalan rad učenika putem izlaganja ili kroz neke oblike grupnog rada uz moderiranje i demonstraciju nastavnika. Poželjno je učenicima približiti osnovne pojmove znanosti i način sociološkog mišljenja, a od ključne važnosti je usvajanje 'sociološkog instrumentarija', odnosno pojmova, teorija i metoda koje su temelj sociološke analize zbilje. U tu svrhu bi bilo dobro kvizovima ili nekim metodama provjere znanja kontinuirano poticati i pratiti učenike prilikom usvajanja ovih sadržaja. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Logika (znanost, činjenica, teorija), Psihologija (znanstveno-istraživačke metode), Povijest (feminizam, komunizam) i Informatika (grafički i tablični prikaz rezultata).	Preporuke za ostvarenje ishoda Realizacija ovog ishoda usko je povezana sa sadržajima prvog ishoda unutar ove domene pa ih je poželjno paralelno realizirati gdje je to moguće. Pri tome se mogu koristiti razni video materijali u ilustriranju suvremenih tema koje povezuju mikro i makro sociologiju. Pored produbljivanja razumijevanja osnovnih pojmova i povećanja sposobnosti korištenja sociološkog instrumentarija, potrebno je poticati razvoj metakognitivnih vještina učenika, osobito kritičkog mišljenja. To je moguće postići primjerice osvrtom na formiranje cijena nekih namirnica i analizom društvenog utjecaja takvih praksi. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Logika (znanost, metode spoznaje, statistika), Psihologija (znanstveno-istraživačke metode), Matematika (vjerojatnost, prosjek, Gaussova krivulja) i Informatika (grafički i tablični prikaz rezultata).	Preporuke za ostvarenje ishoda Realizacija ovog ishoda podrazumijeva potpuno ovladavanje sociološkim instrumentarijem pa je svakako preporučljivo provjeriti i ponoviti s učenicima temeljne pristupe uz dodatna objašnjenja, ako su potrebna. Metoda aktualizacije i samostalni rad učenika svakako trebaju biti među prvim izborima načina realizacije ovog ishoda. Bosna i Hercegovina uključuje koegzistenciju različitih kultura i pruža neposredan materijal za analizu različitih kulturnih procesa poveziv sa životnim iskustvom učenika. Razvoj socijalnih kompetencija učenika se može poticati sociodramom, igranjem uloga, dokumentarnim filmovima o drugim kulturama, posjetom različitim institucijama (npr. u BiH je lako postići da učenici posjete džamiju, pravoslavnu i katoličku crkvu što će im dati neposredan uvid u razlike i sličnosti među kulturama) i brojnim drugim metodama. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Psihologija (utjecaj kulture), Etika (raznolikost kultura, čovjek i okoliš), Biologija (ekologija), Vjeronauk (prakticiranje vjere) i s međupredmetnom temom (Osobni i socijalni razvoj).

B.III.1 Učenik kritički prosuđuje odnose među pojedincima i različitim društvenim skupinama.	B.III.2 Učenik procjenjuje utjecaj određenih osoba u povijesti društva, utjecaj ideja, ljudskih interesa i vjerovanja.	B.III.3 Učenik daje kritički osvrt na vlastitu i druge kulture, te različite identitete, stavljajući ih u društveni kontekst, uz uvažavanje načela tolerancije i nediskriminacije.
DHP-1.3.3	DHP-2.2.2	DHP-1.1.1
analizira različite tipove socijalizacije, samoubojstva, devijantnog ponašanja i etiketiranja u društvu objašnjava subkulture, kontrakulture i česte izvore konsenzusa i konflikta među različitim društvenim skupinama i institucijama.	tumači sociološku imaginaciju na zadanim primjerima (npr. na osnivačima sociologije) analizira utjecaje različitih ideja na oblikovanje društveno-povijesnih zbivanja u nekom društvu.	navodi i uspoređuje različite tipove braka, obitelji, obrazovanja i religije u različitim društvima objašnjava etnocentrizam, kulturni relativizam i utjecaj ideologije na različite identitete
Ključni sadržaji socijalizacija, tipovi i čimbenici socijalizacije, organizacije i birokracija biološki i kulturni determinizam, tipovi samoubojstva sankcije, devijantnost, teorije devijantnosti, uloge i institucije, etiketiranje	Ključni sadržaji filozofsko shvaćanje društva - A. Comte, H. Spencer, K. Marx, E. Durkheim, M. Weber	Ključni sadržaji identitet brak i obitelj (tipovi, teorije, problemi) obrazovanje (tipovi, teorije) religija i ideologija – vrste religije, vrste ideologija, sekularizacija (s osvrtom na BiH)
Preporuke za ostvarenje ishoda Unutar ovog ishoda je poželjno učenike dijalogom i postavljanjem pitanja navesti na glavna stajališta povezana sa socijalizacijom i kroz debatu im omogućiti uvid u to da je 'istina negdje u sredini'. Povezivanje mikro i makro sociologije moguće je primjerice izvesti kroz objašnjenje Durkheimeove Studije o samoubojstvu s jedne strane i teorije etiketiranja i drugih teorija devijantnosti s druge strane. Ovakav pristup učenicima daje uvid u bogatstvo različitih pristupa i teorija koje često zadržavaju elemente savladanog unutar sociološkog instrumentarija i tako omogućavaju bolje povezivanje i razumijevanje različitih sadržaja. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Psihologija (socijalizacija, kultura), Etika (ljudska priroda), Biologija (čovjek) i s međupredmetnom temom (Osobni i socijalni razvoj).	Preporuke za ostvarenje ishoda Budući da unutar ovoga ishoda dominiraju teorijski sadržaji, preporučljivo je kombiniranjem frontalne nastave i učeničkih izlaganja približiti te sadržaje učenicima. Kako je dio ovih sadržaja vrlo važan za ovladavanje sociološkim instrumentarijem, poželjno je realiziranje ovog ishoda uskladiti s realizacijom ishoda iz prve domene. Važno je da učenici uvide da su društvene strukture često neodvojive od svakodnevnog života ljudi i da pomoću sociološke analize takvih fenomena produbljuju poznavanje društva u kojemu žive i posljedično razvijaju vlastite socijalne kompetencije. Učenike se može zainteresirati za sadržaje povezane s ovim ishodom i postavljanjem provokativnih teza/pitanja i raspravom o njima, primjerice je li komunizam održiv i zašto je propao? Postoje li danas društva koja se ravnaju prema doktrinama socijalnog darvinizma? Koja je svrha države i društva? Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (nastanak i svrha države i društva) i Povijest (komunizam).	Preporuke za ostvarenje ishoda Prilikom realizacije ovog ishoda poželjno je imati u vidu i odgojnu komponentu ovoga predmeta te koristiti metode poticajne za uočavanje kulturnih raznolikosti i poštivanje društvenih vrijednosti. Takve metode su primjerice sociodrama, igranje uloga i sve one metode koje omogućuju učeniku da se stavi u poziciju druge osobe i uvidi zašto joj je nešto važno (što njemu može izgledati nevažno). Moguće je i preporučljivo poticati samopouzdanje kod učenika omogućavajući im da izraze vlastite stavove i argumentiraju ih, jer sadržaji ovog ishoda su usko vezani za razvoj osobnog i kolektivnog identiteta. Provođenje manjih istraživanja, jednostavnije studije slučaja, posjet različitim institucijama i slične metode mogu biti dobar izbor prilikom analize različitih osobnih i kulturnih identiteta u zadanom društvenom kontekstu, osobito onome u BiH. Usporedba različitih oblika obrazovanja, braka, obitelji i religije kroz različita društva i njihova analiza putem sociološkog instrumentarija je poželjna. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (moralna i etička pitanja u religijama), Psihologija (ličnost, identitet), Povijest (ideologije, liberalizam) i Vjeronauk (Crkva, brak i obitelj).

C.III.1 Učenik kritički prosuđuje društvene promjene i utjecaj različitih kultura na globalnoj razini.	C.III.2 Učenik analizira suvremena društvena zbivanja i globalne rizike.	C.III.3 Učenik kritički procjenjuje odnos virtualnog i realnog koristeći osnovni sociološki instrumentarij.
DHP-1.3.2	DHP-3.3.1	DHP-1.3.2
objašnjava promjene u stratifikaciji, ekonomiji i komponentama kulture pod utjecajem globalizacije analizira različite ekonomske i stratifikacijske komponente pomoću sociološkog instrumentarija povezuje stratifikaciju i ekonomiju i procjenjuje njihov utjecaj na društvene promjene u budućnosti i danas.	analizira odnos različitih političkih poredaka i sustava prema globalnim problemima i rizicima (npr. ekologija, pandemija, ratovi).	objašnjava utjecaj masovnih medija na pojedinačne i kolektivne identitete argumentira kako bi se različiti osnivači sociologije (i glavni pristupi vezani za njih) postavili prema glavnim proizvođačima i distributerima virtualnog (Meta, Google, Microsoft i sl.).
Ključni sadržaji stratifikacija i diferencijacija, društveni položaji, teorije stratifikacije, profesije i zanimanja rad i ekonomija, globalizacija, sektori proizvodnje, društvo rizika - A. Smith. M. Castells. W. Ogburn. A. Giddens. U. Beck	Ključni sadržaji moć i politika, država, civilno društvo, vlast demokracija, totalitarizam, autoritarizam teorije elita i poliarhija, državljani i građani narod i nacija, državljani i građani političke stranke, socijalni pokreti i izbori	Ključni sadržaji modernost i postmodernost diskurzivno i figuralno individualni i kolektivni identiteti, kolektivno ponašanje, društvene grupe - F. Lyotard, M. Foucault, G. Simmel kritička shvaćanja ideologije, kritička škola, hegemonija
Preporuke za ostvarenje ishoda Sadržaji unutar ove domene su svojevrsna sinteza naučenog, a teme vezane za ekonomiju i stratifikaciju, kao i teorije koje ih objašnjavaju su znatno kompleksnije od ostatka gradiva. Poželjno je koristiti različite metode za realizaciju ovog ishoda. To uključuje frontalnu nastavu, učeničke prezentacije, učenje putem različitih video sadržaja, posjet različitim organizacijama (npr. tvornica, banka) i sl. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (etički kodeksi odabranih profesija), Povijest (ropstvo, staleži), Vjeronauk (kaste), Psihologija (različite vrste socijalnog utjecaja) i s međupredmetnom temom (Poduzetništvo).	Preporuke za ostvarenje ishoda Budući da su sadržaji ovog ishoda povezani s različitim oblicima politike i političkog uređenja, moguće ih je povezivati s brojnim ishodima, kao i koristiti vrlo različite metode prilikom realizacije ovog ishoda. Preporuka je da nastavnik odabere metode u skladu s potrebama učenika dajući im određenu slobodu oko obrade ovih sadržaja. Poželjno je s pomoću sociološkog instrumentarija analizirati aktualne teme poput inflacije ili pandemije stavljajući ih u politički kontekst. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (nastanak i svrha društva i države, civilno društvo i država), Povijest (polisi, Atena) i s međupredmetnom temom (Građansko obrazovanje, demokracija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Prilikom realizacije ovog ishoda poželjno je korisiti metode koje potiču kritičko mišljenje učenika, primjerice analizu sadržaja uz grupni ili samostalni rad učenika. Budući da sadržaji ovog ishoda dijelom ulaze i u filozofske postavke i probleme u analizi suvremenog društva, a poznavanje sociološkog instrumentarija je naprosto neophodno, poželjno je koristiti multiperspektivni pristup i 'igranje uloga' u realizaciji ovog ishoda. Primjerice, moguća je analiza sadržaja na nekoj društvenoj mreži iz perspektive nekog od osnivača sociologije, rasprava o tome koliko virtualno mijenja realno i je li to dobro i sl. Moguće je i gledanje filmova (npr. Social Network), a praktički neophodno korištenje IKT-a, ovisno o opremljenosti škole. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Etika (tehnološko poboljšanje čovjeka), Povijest (internet), Informatika (internet, društvene mreže), Logika (metode spoznaje, dokaz, pogreške u zaključku i dokazu), Biologija (čovjek, okoliš) i s međupredmetnom temom (Građansko obrazovanje).

Logika - odgojno-obrazovni ishodi

Logika

Logika - odgojno-obrazovni ishodi

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Logika, filozofija, znanost i argumentacija
A.III.1
A.III.2

B Oblici valjane misli
B.III.1
B.III.2

C Običan jezik i jezici logike
C.III.1

D Metodologija
D.III.1
D.III.2
D.III.3

A Logika, filozofija, znanost i argumentacija	A.III.1 Učenik primjenjuje načela smisaonosti, valjanosti, istinitosti i verifikacije unutar znanosti i logike.	A.III.2 Učenik primjenjuje rezultate dobivene iz raznih izvora na rješavanje problema iz svakodnevnog života i logike.
	DHP-5.2.2	DHP-5.1.2
	opisuje povijesni razvoj logike i njenu povezanost sa znanosti i filozofijom primjenjuje razlikovanje formalne i materijalne istine u praksi.	prepoznaje osnovne logičke pojmove (logika, pojam, sud, zaključak, istina, valjanost) unutar nekog konkretnog teksta te ih objašnjava.
	Ključni sadržaji povijest logike različite podjele logike (elementarna logika, metodologija) uloga logike u filozofiji i znanosti osnovni pojmovi znanosti (teorija, činjenica, istinitost, pouzdanost, valjanost) formalna i materijalna istina	Ključni sadržaji pojam, sud, zaključak, verifikacija, falsifikacija općenito o metodama spoznaje i oblicima valjane misli
	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastavnik ima na raspolaganju vrlo različite metode za realizaciju ovoga ishoda, stoga ovisno o tehničkoj opremljenosti škole i potrebama učenika treba izabrati najprikladnije. Budući da se radi o kombinaciji teorijskih i praktičnih sadržaja pomoću kojih se učenik uvodi u svijet znanosti i logike, poželjno je kombinirati frontalni, individualni i grupni oblik rada. Logika nije jedini predmet gdje se učenik susreće s osnovnim pojmovima i metodama znanosti, tako da naglasak ovdje treba staviti na specifičnost logike u odnosu na ostale znanosti. Poželjno je kreirati situacije u kojima učenici sami istražuju i primjenjuju oblike valjane misli i tako dolaze do spoznaje da mnoge logičke sadržaje već koriste u svakodnevnom životu, a sada te vještine i znanja sistematiziraju i nadopunjuju. Ovo je moguće postići brojnim metodama. Primjerice, radom na tekstu, različitim oblicima samostalnog rada učenika, dijalogom s učenicima uz ukazivanje na snagu različitih argumenata i sl. Vrlo važno je poticati razvoj učeničkih kompetencija, unutar ovog ishoda. To se posebno odnosi na metakognitivni razvoj (kritičko mišljenje, učiti kako učiti, informatička i znanstvena pismenost). Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (znanost, teorija, hipoteza, činjenica) i Psihologija (znanstveno-istraživačke metode).	Preporuke za ostvarenje ishoda Nastavnik ima na raspolaganju vrlo različite metode kako bi realizirao ovaj ishod pa, ovisno o tehničkoj opremljenosti škole i potrebama učenika, treba izabrati najprikladnije za njegovu realizaciju. Budući da se radi o kombinaciji teorijskih i praktičnih sadržaja pomoću kojih se učenik uvodi u svijet znanosti i logike, poželjno je kombinirati frontalni, individualni i grupni oblik rada. Logika nije jedini predmet gdje se učenik susreće sa osnovnim pojmovima i metodama znanosti, tako da naglasak ovdje treba staviti na specifičnost logike u odnosu na ostale znanosti. Poželjno je kreirati situacije u kojima učenici sami istražuju i primjenjuju oblike valjane misli i tako dolaze do spoznaje da mnoge logičke sadržaje već koriste u svakodnevnom životu, a sada te vještine i znanja sistematiziraju i nadopunjuju. Ovo je moguće postići brojnim metodama. Primjerice, radom na tekstu, različitim oblicima samostalnog rada učenika, dijalogom s učenicima uz ukazivanje na snagu različitih argumenata i sl. Vrlo važno je poticati razvoj učeničkih kompetencija, unutar ovog ishoda. To se posebno odnosi na metakognitivni razvoj (kritičko mišljenje, učiti kako učiti, informatička i znanstvena pismenost). Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Sociologija (znanost, teorija, hipoteza, činjenica) i Psihologija (znanstveno-istraživačke metode).

B Oblici valjane misli	B.III.1 Učenik kreira, analizira i primjenjuje različite oblike valjanih misli.	B.III.2 Učenik vrednuje sudove s obzirom na neko stanje stvari i kreira njihove istinosne tablice.

	objašnjava različite vrste pojmova, sudova i zaključaka primjenjuje različite oblike valjanih misli i analizira njihove odnose.	grafički prikazuje odnose među pojmovima i sudovima te kreira istinosne tablice za zadanu vrstu suda tumači različite teorije suda.
	Ključni sadržaji teorije pojma i suda vrste sudova, pojmova i zaključaka odnosi među oblicima valjanih misli	Ključni sadržaji Vennovi dijagrami tablice istinitosti logički kvadrat
	Preporuke za ostvarenje ishoda Iako redoslijed realizacije ishoda nije strogo zadan, ovaj ishod je lakše realizirati nakon obrađenih sadržaja iz prve domene. Nastavniku se tada otvaraju brojne mogućnosti primjene već usvojenih teorijskih sadržaja. Budući da ovdje dominiraju praktični sadržaji kod kojih je važno poznavati određene postupke i metode rješavanja problema, potrebno je uspostaviti dobar balans između frontalnog rada, demonstracije rješavanja problema i samostalnog rada učenika. Moguće je koristiti i razne druge metode, no poželjno bi bilo da dominira samostalan rad učenika, s obzirom na da je za kreiranje i primjenu nekih oblika valjane misli potrebno određene metode rješavanja problema dovesti gotovo do automatizma. To je moguće jedino uz mnogo samostalne vježbe učenika. U tom mogu pomoći razne domaće zadaće, što ostavlja znatno više vremena za objašnjenja i demonstracije rješavanja problema na nastavi. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (dokaz), Biologija (Mendelovi zakoni) i Informatika (logički sklopovi).	Preporuke za ostvarenje ishoda Iako redoslijed realizacije ishoda nije strogo zadan, ovaj ishod je lakše realizirati nakon obrađenih sadržaja iz prve domene. Nastavniku se tada otvaraju brojne mogućnosti primjene već usvojenih teorijskih sadržaja. Budući da ovdje dominiraju praktični sadržaji kod kojih je važno poznavati određene postupke i metode rješavanja problema, potrebno je uspostaviti dobar balans između frontalnog rada, demonstracije rješavanja problema i samostalnog rada učenika. Moguće je koristiti i razne druge metode, no poželjno bi bilo da dominira samostalan rad učenika, s obzirom na to da je za kreiranje i primjenu nekih oblika valjane misli potrebno određene metode rješavanja problema dovesti gotovo do automatizma. To je moguće jedino uz mnogo samostalne vježbe učenika. U tom mogu pomoći razne domaće zadaće, što ostavlja znatno više vremena za objašnjenja i demonstracije rješavanja problema na nastavi. Prilikom obrade sadržaja vezanog za tablice istinitosti, poželjno je učenika polako uvoditi i u sadržaje povezane s trećom domenom, odnosno upoznavati ga sa sintaksom logičkog jezika (oznake za sudove, jednomjesne i najvažnije dvomjesne veznike). Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Psihologija (Vennovi dijagrami), Informatika (logički sklopovi) i Matematika (dokaz).

C Običan jezik i jezici logike	C.III.1 Učenik povezuje prirodni i logički jezik te koristi jezik simboličke logike za prikaz nekih elemenata običnoga jezika.

	razlikuje osnovne elemente simboličkog jezika (kvantifikatori, jednomjesni i višemjesni veznici) i koristi ih za prikaz zadane forme valjane misli (sudovi i zaključci u prirodnom jeziku).
	Ključni sadržaji kvantifikatori jednomjesni i višemjesni veznici tautologija, kontradikcija, dokaz instancijacija, generalizacija reductio ad absurdum, tablice istinitosti (za složenije sudove)
	Preporuke za ostvarenje ishoda Najjednostavniji način za realizaciju ovog ishoda je povezivanje s prethodno obrađenim gradivom (D2I2 najvažnije). Ovaj ishod je specifičan jer kombinira praktične i vrlo apstraktne teorijske sadržaje te na temelju njega učenik najbolje shvaća zašto je logika zahvaća dijelove matematike i informatike. Metode rada će ovdje biti specifične. Dominirat će frontalni rad pri objašnjavanju apstraktnih sadržaja, a samostalni rad učenika i demonstracijske metode uz poželjnu uporabu IKT-a, ako to tehnički uvjeti u školi dopuštaju, pri obradi praktičnih sadržaja. Treba napomenuti da ovo nije jedini mogući pristup realizaciji ovog ishoda. Mnogi nastavnici preferiraju odmah u uvodnim satima uz uvođenje u teorijske sadržaje logike učenike upoznati sa sintaksom logičkog jezika i tu sintaksu neprestano nadograđivati i proširivati. Takav pristup primjerice dominira u kurikulu nastavnoga predmeta Logika u Hrvatskoj. Ovdje je prikazan drugačiji pristup iz jednostavnog razloga, a to je da nastavnik ima više detaljno objašnjenih pristupa, a njegova slobodna procjena je koji će odabrati, s obzirom na to da je moguće uspješno realizirati sve ishode ovog predmeta koristeći i jedan i drugi. Sadržaj ove tematske cjeline može se povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (kvantifikatori) i Informatika (logički sklopovi, programiranje).

D.III.1 Učenik procjenjuje utemeljenost različitih argumenata i prepoznaje česte pogreške u argumentaciji.	D.III.2 Učenik analizira i povezuje osnovne metode formiranja i ekspliciranja pojma.	D.III.3 Učenik objašnjava i primjenjuje induktivnu i deduktivnu metodu.
		DHP-5.1.3
navodi i objašnjava osnovne elemente dokaza i česte pogreške u zaključku i dokazu.	objašnjava osnovne metode spoznaje u znanosti (analiza, sinteza, generalizacija, apstrakcija, determinacija) analizira različite vrste definicija i divizija.	objašnjava deduktivnu metodu i primjenjuje pomoćne metode indukcije (primjerice neke elemente statistike).
Ključni sadržaji dokaz, teze i argumenti, eksplanacija pogreške u zaključku i dokazu, sofizmi	Ključni sadržaji analiza, sinteza, generalizacija, apstrakcija, determinacija definicija i divizija elementi, pravila i vrste definicije i divizije	Ključni sadržaji indukcija i njene pomoćne metode: brojanje, eksperiment, promatranje, mjerenje deduktivna metoda: aksiom, teorem, postulat, 'osnovni zakoni misli' statistika: osnove vjerojatnosti, najvažnije mjere centralne vrijednosti i raspršenja, normalna distribucija rezultata i prikaz kroz zvonoliku krivulju i standardnu devijaciju
Preporuke za ostvarenje ishoda Sadržaji u ovom ishodu dominantno obuhvaćaju različite praktične metode uočavanja i zaključivanja pa je za njihovo usvajanje poželjno koristiti rad na tekstu (primjerice kod uočavanja logičkih pogrešaka i pogrešaka u dokazu), demonstracijske metode (kod izvođenja dokaza ili prepoznavanja različitih pogrešaka), samostalan rad učenika i slično. Jasno je da određene teorijske koncepte treba objasniti prije samog praktičnog rada. Nastavnik to može učiniti unutar frontalne nastave, u nekom obliku suradničke nastave ili kroz učenička izlaganja (gdje bi se sat prije odabranim/zainteresiranim učenicima dalo teorijske sadržaje koje trebaju prenijeti i ostalima). Valja napomenuti da slijed realizacije ishoda nije zadan. Većina će ovaj ishod realizirati nakon što je obrađena većina ostalih ishoda. Zato je poželjno dati veću slobodu i autonomiju učenicima, jer su već usvojili određena logička znanja i umijeća koja im omogućavaju da dio ovih sadržaja savladaju bez nastavničke pomoći. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (dokaz) i Psihologija (motivacija).	Preporuke za ostvarenje ishoda Realizacija ovog ishoda je povezana s prethodnim ishodom iz ove domene pa je poželjno koristiti i slične ranije spomenute metode. Metode spoznaje vezane za ovaj ishod najbolje je demonstrirati učenicima primjerom, a zatim unutar nekog od oblika grupnog ili samostalnog rada provjeriti jesu li učenici shvatili bit ovih metoda. Sadržaje ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (divizija) i Sociologija (znanost).	Preporuke za ostvarenje ishoda Sadržaji ovog ishoda su svojevrsna sinteza gradiva, stoga su metode za njegovu realizaciju slične onima koje smo do sada spominjali. Budući da pomoćne metode indukcije predstavljaju temelj svih empirijskih znanosti, važno je predstaviti ih učenicima kroz brojne primjere uzete iz različitih znanosti. Statistika u okviru vjerojatnosti može se približiti učenicima demonstracijskim metodama, pomoću novčića (vjerojatnost da dođe pismo određeni broj puta), karata (vjerojatnost da izvučete određenu kartu ili kombinaciju), igraćih kockica (vjerojatnost za određeni broj/kombinaciju ili njihov izostanak) i sl. Sadržaj ove tematske cjeline moguće je povezati sa sadržajima nastavnih predmeta: Matematika (Gaussova krivulja, vjerojatnost, Euklid), Psihologija (osnovne metode istraživanja) i Sociologija (statistika, znanost).

Geografija - odgojno obrazovni ishodi

Geografija

Geografija - odgojno obrazovni ishodi

Jezik hrvatski

Odgojno-obrazovni nivo i razred

Osnovno
VI

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A Geografski prostorni identitet
A.VI.1
A.VI.2
A.VI.3

B Prostorne pojave, procesi i promjene
B.VI.1
B.VI.2
B.VI.3
B.VI.4
B.VI.5
B.VI.6
B.VI.7
B.VI.8

C Održivi razvoj
C.VI.1
C.VI.2
C.VI.3
C.VI.4
C.VI.5
C.VI.6

A.VI.1 Učenik objašnjava važnost geografije u svakodnevnom životu.	A.VI.2 Učenik opisuje osnovna obilježja Zemlje koristeći se globusom.	A.VI.3 Učenik analizira raspodjelu kopna i mora, te uspoređuje prostorne identitete na kontinentalnoj razini.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.4	GEO-1.1.1 GEO-1.1.3	GEO-1.1.1 GEO-1.1.3
definira geografiju kao znanost opisuje geografske sadržaje koji se proučavaju u nastavnom predmetu objašnjava važnost učenja geografije	opisuje Zemlju kao kuglu i navodi dokaze o njezinu obliku opisuje važnost znanosti i tehnologije u objašnjavanju oblika Zemlje koristi globus kao model Zemlje pokazuje ekvator i polove na globusu i uspoređuje ih s prikazom na geografskoj karti opisuje i demonstrira rotaciju Zemlje uz pomoć globusa, navodi trajanje rotacije i posljedice iste	imenuje, te na geografskoj karti i globusu pokazuje kontinente i oceane obrazlaže pojam Staroga i Novoga svijeta, te pokazuje na karti i atlasu imenuje i pokazuje kontinent na kojemu je Bosna i Hercegovina pokazuje i opisuje kopnenu i vodenu polutku
Ključni sadržaji Definicija i svrha učenja Geografije Sadržaj koji proučava predmet Geografija Prirodne osnove i društvena nadogradnja Podjela geografije	Ključni sadržaji Oblik i veličina Zemlje Prividno dnevno kretanje Sunca Globus - model Zemlje i njegovo korištenje Zemljina veličina Sila teže	Ključni sadržaji Raspodjela kopna i mora Značenje kopna i mora Kontinenti Starog i Novog svijeta BiH europska država
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Geografija znanost još od starih Grka). Kroz ovaj ishod učenik se upoznaje sa predmetom Geografija. Obratiti pozornost na kompleksnost definicije (pojednostaviti definiciju geografije). Važno je da učenik razumije da je to prirodna i društvena nauka i da kao takva povezuje prirodne i društvene nauke. Geografija se bavi proučavanjem pojava, procesa i promjena koje se razlikuje unutar i između mjesta, zbog čega je geografsko obrazovanje važno za razumijevanje Svijeta u kojemu živimo. Ostvariti međupredmetnu povezanost sa predmetom kroz koji je učenik stekao početna geografska znanja o prostoru kao što je Priroda i društvo. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se ostvaruje u povezanosti s nastavnim predmetima Povijest (izazov dokazivanja oblika Zemlje pratio je čovjeka od najranijih dana) i Matematika (pojašnjenje oblika Zemlje elipsa, kugla; Zemljina os (promjer); polovi (krajnje točke promjera); ekvator (obim); površina Zemlje (ploština), rotacija (mjerenje kutova u matematici) i Informatikom (učenik prikuplja i analizira podatke). Navedeni ishod se ostvaruje putem interaktivne metode uz uporabu modela, grafičkih prikaza, pokuse sa globusom. Koristiti interaktivnu metodu kako bi učenici mogli postavljati pitanja, davati odgovor i aktivno sudjelovati. Poticati aktivno učenje i istraživački rad, poticati učenike da samostalno razmišljaju. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (kontinenti Starog svijeta - najstarije civilizacije, Velika geografska otkrića). Za ostvarivanje ishoda učenici mogu izraditi praktičan rad na temu Magellanovo putovanje oko svijeta (učenici mogu izraditi zidne novine ucrtati kontinente i pravac Magellanova putovanja). Važno je kod učenika poticati naučni pogled na Svijet, poticati učenike da traži dokaze i obrazlaže iste. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

B.VI.1 Učenik analizira prostorne organizacije i procese istraživačkim radom.	B.VI.2 Učenik razlikuje osnovne odlike svemira i Sunčeva sustava.	B.VI.3 Učenik objašnjava položaj, gibanja i međudjelovanje Zemlje s drugim nebeskim tijelima u Sunčevu sustavu i svemiru i njihov utjecaj na život na Zemlji.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-3.2.1	GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.3	GEO-1.1.1 GEO-1.1.3 GEO-1.1.4
postavlja jednostavno istraživačko pitanje i hipotezu prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora obrađuje podatke, prikazuje ih tablično i/ili grafički te donosi zaključak – pravilno navodi popis literature i izvora predstavlja rezultate istraživačkoga rada	obrazlaže važnost Sunca za život na Zemlji opisuje Sunčev sustav i nabraja nazive planeta razlikuje svemir od galaksije, te planet od zvijezde razlikuje prirodne satelite od umjetnih nabraja Mjesečeve mijene i prepoznaje ih na nebu.	opisuje revoluciju Zemlje i posljedice revolucije i nagnutosti Zemljine osi te njihov utjecaj na klimu opisuje obilježja godišnjih doba prostora u kojem žive pokazuje na geografskoj karti obratnice i polarnice razlikuje mjesno i pojasno vrijeme imenuje i određuje na geografskoj karti toplinske pojase, te navodi njihove specifičnosti i povezuje ih s klimatskim obilježjima
Ključni sadržaji Geografsko istraživanje Hipoteza Grafički prikaz Geografski informacijski sustavi	Ključni sadržaji Zemlja u Svemiru, njezin međuodnos s drugim nebeskim tijelima (Mjesec, Sunce, Planete) Sunčev sustav- razlika između planeta i zvijezda Mjesec - gibanja	Ključni sadržaji Zemljina revolucija i posljedice Zemljine revolucija i nagnutost Zemljine osi (spljoštenost Zemlje, izmjena godišnjih doba, razlika u trajanju dana i noći, polarni dan i polarna noć) Kalendar - solarni i lunarni Toplinski pojasevi (obratnice i polarnice) Mjesno i pojasno vrijeme Datumska granica
Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (ovladavanje rada na multimediji), Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj. Ishod ostvariti povezivanjem s predmetima Priroda, Informatika, Matematika, Povijest te Hrvatski jezik (komunikacijske vještine kod prezentacija). Tema istraživačkog rada treba biti u skladu sa uzrastom učenika VI. razreda. Učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, pouzdanih internetskih izvora. Zadatak učitelja je da poduči učenika, da kroz samostalan rad, nauči da izrađuje i koristi geografske karte, globus, modele prostora... Prezentacije mogu biti u obliku referata, ppt prezentacija, praktično ili usmeno u dogovoru sa učiteljem. Kontinuirano pratiti tijek istraživačkog rada, vrednovati pojedine etape rada i konačnu izradu prema unaprijed zadanim kriterijima.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s predmetima Likovna kultura (nacrtati planete Sunčeva sustava), Tehnička kultura (izrada modela Sunčeva sustava), Matematika (u svemiru ne postoji dole i gore, lijevo niti desno (dole je ono što je usmjereno prema središtu Zemlje), Informatika (prikuplja, analizira i obrađuje podatke). Kroz ovaj ishod važno je postaviti temelje za usvajanje koncepta prostora, udaljenost, veličina odnos između objekata u prostoru, te zakonitosti koje ih uspostavljaju. Preporuka je da učenici izrade modele planeta u Sunčevu sustavu. Uz svaki model opisati što prikazuje, te objasniti prividno kretanje Sunca i Mjeseca. Izrađene modele izložiti u holu škole. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Matematika (vrtnja kugle i kružnice, mjerenje uglova za određivanje mjesnog i pojasnog vremena i revoluciju Zemlje). Kod učenika razvijati naučni pogled na Svijet, geografski način razmišljanja, koji će pomoći da učenik nauči kritički razmišljati i logički zaključivati. Promovirati aktivno učenje i istraživački rad kroz koje će učenici razvijati vještine IKT-e (odgovorno, razumno i sigurno). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

B.VI.4 Učenik razlikuje elemente geografske mreže i koristi se njima u određivanju geografskog smještaja.	B.VI.5 Učenik razlikuje vrste geografskih karata prema mjerilu i sadržaju, te s pomoću tumača interpretira elemente karte na različitim prostornim razinama.	B.VI.6 Učenik se orijentira u zavičaju koristeći različite načine snalaženja i orijentacije na Zemlji pomoću topografske karte, plana grada (naselja) i kompasa.
GEO-1.3.3	GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 GEO-1.3.3	GEO-1.3.1 GEO-1.3.2 GEO-1.3.3
razlikuje paralele (usporednice) od meridijana (podnevnika) i zna ih pokazati na globusu, geografskoj karti i geografskom atlasu određuje udaljenost od ekvatora i početnog meridijana zadanih mjesta na geografskoj karti odnosno u geografskoj mreži navodi primjer važnosti točnoga određivanja geografskog smještaja	razlikuje grafičko od brojčanog mjerila te prepoznaje na geografskoj karti grafičko i brojčano mjerilo određuje na primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema sadržaju prepoznaje na crtežu topografske znakove i njima se služi odabire odgovarajuću tematsku kartu u konkretnoj situaciji	orijentira se u prostoru orijentira kartu ili plan izvodi uspješno kretanje uz pomoć kompasa, skice ili plana obrazlaže važnost orijentacije u svakodnevnom životu
Ključni sadržaji Geografska mreža -paralele (usporednice), meridijani (podnevci), ekvator, početni meridijan, određivanje geografskog smještaja Atlas- zbirka geografskih karata, služenje atlasom	Ključni sadržaji Geografska karta - vrsta geografskih karata prema mjerilu i sadržaju, način izrade geografske karte, elementi geografske karte, korištenje geografske karte Korištenje mjerila Topografski znakovi	Ključni sadržaji Pojam orijentacija Glavne i sporedne strane svijeta Tradicionalni i suvremeni načini orijentacije Orijentacija pomoću topografske karte, plana grada i kompasa Elementi prirodne i društvene osnove na topografskoj karti, planu grada ili naselja
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Matematika (geografska mreža). Za bolje razumijevanje sadržaja i ostvarivanje ishoda moguće koristiti metodu igre u nastavi geografije. Učenik određuje geografski smještaj na geografskoj karti tako što određuje nalazi li se što sjeverno ili južno od ekvatora, odnosno zapadno ili istočno od početnog merdijana, te strani svijeta pridružuje brojku u stupnjevima. Snalaženje s atlasom podrazumijeva pronalaženje odgovarajuće geografske karte pomoću sadržaja i čitanje tumača (legende) na geografskoj karti. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s predmetima Matematika (udaljenost geografskih objekata, površina, mjerilo (umanjenje), Informatika (digitalne karte) i Likovna kultura (crtanje topografskih znakova), Tehnička kultura (kad se govori o razmjeri na karti zapravo se govori o umanjenju udaljenosti, dok se u predmetu Tehnička kultura govori o umanjenju udaljenosti). Ostvarenjem ishoda učenik usvaja koncepte smjera, odnosa veličina i visina pri čemu je neophodno vježbanje rada s kartom. Za ostvarivanje ishoda predlaže se praktičan rad, učenik će biti osposobljen izraditi svoju geografsku kartu. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Matematika (krug, kružnica); položaj mjesta na Zemlji (koordinatni sustav); prividno dnevno kretanje Sunca (pravac). Za orijentaciju pomoću kompasa mora se ukazati na razliku između magnetskih i geografskih polova (magnetno polje u Fizici, povezati u kasnijim razredima). Kroz ovaj ishod preporuča se korištenje demonstrativne metode podučavanja koja omogućava učenicima da ovlada vještinom orijentacije pomoću nebeskih tijela, predmeta i instrumenata. Neophodno je koristiti različita nastavna sredstva, kao i izlazak u školsko dvorište koji će učenicima omogućiti usvajanje ovih vještina. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

	B.VI.7 Učenik objašnjava građu i starost Zemlje, mehanizme nastanka i oblikovanja reljefa na Zemlji, raščlanjuje oblike reljefa na Zemlji, objašnjava uzroke i posljedice pokreta litosfernih ploča.	B.VI.8 Učenik objašnjava složene utjecaje na obilježja klime, klasificira klimatske tipove, uspoređuje klimatske dijagrame te čita kartu klasifikacija klima.
	GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4	GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4
	opisuje građu Zemlje, razlikuje magmu i lavu opisuje pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore objašnjava promjenjivost reljefa pod utjecajem unutrašnjih i vanjskih procesa razlikuje relativnu od apsolutne nadmorske visine navodi i na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja, te razlikuje njihova obilježja uz pomoć fotografija	razlikuje vrijeme i klimu objašnjava utjecaj pojedinih klimatskih čimbenika na obilježja klima klasificira klimatske tipove razlikuje klimatske razrede i na klimatskoj karti analizira njihov prostorni raspored analizira i uspoređuje tipove klima pomoću klimatskih dijagrama
	Ključni sadržaji Reljef i građa Zemlje - unutrašnje i vanjske sile Ravnine i neravnine na Zemljinoj površini Mlado i staro gorje Pomicanje razlomljenih dijelova Zemljine kore Nadmorska i relativna visina Građa Zemlje Mijenjanje reljefa pod utjecajem unutrašnjih sila i vanjskih procesa Vulkani i potresi Postupci i ponašanje pri potresu	Ključni sadržaji Vrijeme Klima Klimatski faktori i elementi Köppenova klasifikacija Klimatska karta Klimatski dijagram
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Priroda (osobine stijena i razumijevanje nastanka krškog reljefa, što se naravno povezuje i sa Geografijom, ono što su učenici ranije učili); Povijesti (erupcija Vezuva 79. godine kao primjer erupcije, opis erupcije - povijesni izvor). Važnost ovog ishoda je da učenik shvati da današnji izgled Zemlje vremenski i prostorno promjenjiv, kako unutrašnje i vanjske sile utječu na stalne promjene. Za uspješnije ostvarenje ishoda moguće korištenje pokusa u nastavi geografije, te podučavati uz pomoć animacija, praktičnih radova ili slikovnih prikaza. Pri tome učitelj može na platnu projicirati fotografiju Pompeja i prisjetiti učenike na taj povijesni događaj. Taj povijesni izvor u nastavi Geografije može se iskoristiti kako bi učenici čitajući ga izdvojili pojave koje se vežu uz erupciju vulkana (potres koji prethodi, izbacivanje dima, plinova, prašine, lave ...). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se povezuje sa ranije stečenim znanjima iz predmeta Priroda i društvo (nastanak padalina, Celzijusova skala). Isto kasnije povezati sa predmetom Fizika. Očekuje se povezanost sa nastavnim predmetom Matematika (rezultati mjerenja kroz dugo vremensko razdoblje (geometrija); crtanje i čitanje klimatskog dijagrama, os x, os y; računanje prosječne godišnje temperature i godišnje količine padalina, usporedba količine padalina u ljetnom i zimskom periodu). Važno je da učenik spozna promjenjivost klime i utjecaja čovjeka na promjenu klime. Neophodno je korištenje općih tematskih karata za razumijevanje razmještaja tipova klima, planetarnog razmještaja vjetrova, klimatskih faktora. Animacije su korisne za razumijevanje atmosferskih pojava i procesa. Kroz prezentaciju stečenog znanja neophodna je korelacija s Hrvatskim jezikom. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

C.VI.1 Učenik obrazlaže glavna obilježja mora i podmorja i mogućnosti iskorištavanja mora.	C.VI.2 Učenik opisuje osnovna obilježja i važnost kopnenih voda na Zemlji, te podržava njihovo održivo iskorištavanje.	C.VI.3 Učenik objašnjava međuovisnost klime i biljnog i životinjskog svijeta.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.4	GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4	GEO-1.1.1 GEO-1.1.4
navodi važnost mora (na primjeru Jadranskog mora) opisuje svojstva mora (slanost, temperaturu, boju i prozirnost) nabraja gibanja mora: valove, morske struje i morske mijene te razlikuje plimu i oseku, a na karti pokazuje tople i hladne morske struje razlikuje i na karti uspoređuje razvedenu od nerazvedene obale nabraja najveće onečišćivače mora i predlaže mjere za njegovu zaštitu	navodi osnovne oblike vode na Zemlji opisuje kruženja vode u prirodi objašnjava važnost vode za život opisuje vodu temeljnicu promatrajući crtež ili fotografiju te navodi primjer kakva se voda u zavičaju rabi za vodoopskrbu prosuđuje, na osnovi analiziranja fotografija, kako neravnomjeran razmještaj vode u prirodi utječe na živi svijet	opisuje međusobnu povezanost klime, tla, biljnog životinjskog svijeta nabraja tipične životinje pojedinih biljnih područja navodi načine očuvanja bioraznolikosti
Ključni sadržaji More- gibanja i svojstva mora, morske struje Razvedene i nerazvedene obale Mogućnost iskorištavanja mora ( na primjeru Jadranskog mora)	Ključni sadržaji Obilježja i važnost kopnenih voda te njihovo održivo iskorištavanje Elementi tekućica i porječje Kruženje vode, voda temeljnica, razmještaj vode	Ključni sadržaji Međuovisnost u prirodnoj sredini, Biljni i životinjski svijet Bioraznolikost
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Priroda (svojstva mora). Kako bi se ostvario ishod u procesu poučavanja preporuča se koristiti slikovne materijale, video materijale, kako bi se objasnila vrsta obala, svojstva morske vode i oblici kretanja morske vode. Uz pomoć tematskih karata objasniti morske struje, kao i to da je porast i pad razine mora s promjenom klime - ledeno doba, snažni uzročnik erozija tijekom miliona godina. Važno je učenike osposobiti da ovladaju kartografskom pismenošću (vrste mora, obala, morski prolazi, morski kanali, morske struje). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih temama Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Priroda (kruženje vode u prirodi) i Povijest (prve civilizacije). Cilj ishoda je da učenik shvati da se voda nalazi svuda oko nas, da energija Sunca i sila gravitacije pokreće kruženje vode u prirodi. Da energija Sunca pokreće isparavanje, a gravitacija uzrokuje padaline iz oblaka. Preporuka za ostvarenje ishoda - izrada maketa -kruženje vode u prirodi. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i C (Održivi razvoj). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Priroda (biljni i životinjski svijet; kako na pojavu nekih bolesti čovjeka utječu prirodni i društveni faktori). Važna je i povezanost s ranije stečenim geografskim sadržajima iz nastavnog predmeta Geografije (geološka prošlost Zemlje; odlike prostora u kojima se javlja malarija). Za ostvarivanje ovog ishoda važno je isticati međudjelovanje pojava i procesa u geografskom prostoru, što vodi ka razumijevanju geoprostorne stvarnosti. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

C.VI.4 Učenik navodi i opisuje prirodna bogatstva, razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije i objašnjava utjecaj njihova korištenja na okoliš.	C.VI.5 Učenik prosuđuje stupanj gospodarskog razvoja po sektorima s aspekta regija.	C.VI.6 Učenik uspoređuje ekološku opterećenost prostora i funkcionalno korištenje prostora za život ljudi.
GEO-1.1.1 GEO-3.1.2	GEO-1.2.1 GEO-2.2.4 GEO-2.3.2	GEO-1.1.3 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2
obrazlaže važnost sirovina i energije za život i rad čovjeka razlikuje na fotografijama ili crtežima obnovljive i neobnovljive izvore energije navodi načine održivog korištenja prirodnih resursa	analizira pokazatelje gospodarske razvijenosti objašnjava BNP te razlikuje sektore djelatnosti i njihov udio u BNP-u objašnjava važnost pojedinih djelatnosti za gospodarstvo zavičaja u okviru održivog gospodarskog razvoja	uočava povezanost između prirode i zdravog života prepoznaje važnost zdrave okoline i nabraja prednosti zdravog života koje primjenjuje razlikuje dobar od lošega odnosa prema prirodi procjenjuje važnost pravilnoga odlaganja otpada
Ključni sadržaji Prirodni resursi, sirovine, energija, Obnovljivi izvori energije, neobnovljivi izvori energije Odlaganje otpada	Ključni sadržaji gospodarstvo - sektori djelatnosti BNP održivi gospodarski razvoj	Ključni sadržaji Održivi resursi Zdrava okolina, zdrav život Odnos prema prirodi
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem sa svim prirodnim i društvenim naukama (multidisciplinaran pristup). Kroz predmet Priroda povezati (zaštita i očuvanje bioraznolikosti, krčenje i uništavanje šuma, izgradnja jezera, prometnica, obnovljivi i neobnovljivi izvori energije). Cilj poučavanja u ovom ishodu jeste da učenik razumije pitanje zaštite okoliša, mjere zaštite i sanaciju eventualnih šteta, te važnost zaštite okoliša. Učenike poticati na aktivno istraživanje i predlaganje rješenja po pitanju zaštite okoliša. Preporuka za ostvarenje ishoda izrada predmeta od recikliranog materijala kojeg učenici mogu izložiti u školskom holu (geografski kutak). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (kretanje broja stanovnika kroz povijest, kolonijalna osvajanja, kulturna baština, razvoj industrije, industrijska revolucija, naseljavanje kontinenata, gospodarske krize) i Matematika ( korištenje osnovnih matematičkih radnji pri obradi statističkih podataka, izračun BDP-a). Preporuka za ostvarivanje ovog ishoda je ukazati da za razvoj ljudskih djelatnosti osim prirodnih veliki značaj imaju i društveni faktori, što treba promatrati u svjetlu globalizacijskih odnosa. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Priroda (očuvanje bioraznolikosti, krčenje i uništavanje šuma, regulacija tekućica). Cilj ovog ishoda je da učenik razumije da ljudi ovise od brojnih resursa, uključujući zrak, vodu, tlo, energiju, biljke i životinje. Neki od resursa se mogu obnoviti a neki ne. Odgovorno življenje podrazumijeva promjenu potrošačkih navika, korištenje obnovljivih izvora energije , štednju energije i odgovorno upravljanje otpadom. Ostvaruje se očekivanje međupredme teme Osobni i socijalni razvoj.

Osnovno
VII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

A Geografski prostorni identitet
A.VII.1
A.VII.2
A.VII.3

B Prostorne pojave, procesi i promjene
B.VII.1
B.VII.2
B.VII.3
B.VII.4

D Regionalni prostorni obuhvat
D.VII.1
D.VII.2
D.VII.3
D.VII.4
D.VII.5
D.VII.6

A.VII.1 Učenik obrazlaže geografski smještaj i položaj Europe, te opisuje utjecaj Europljana na ostale kontinente.	A.VII.2 Učenik opisuje nastanak i razvoj Europske unije te utjecaj EU institucija na države.	A.VII.3 Učenik analizira prirodno-geografska obilježja Europe.
GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-4.1.1	GEO-2.3.1 GEO-2.3.2 GEO-4.1.4	GEO-1.1.2 GEO-1.2.1 GEO-4.1.2
objašnjava geografski smještaj i položaj Europe navodi dogovorenu granicu Europe i Azije, te pokazuje na geografskoj karti uspoređuje veličinu Europe s drugim kontinentima opisuje prometno značenje Europe i važnost prometnih koridora	obrazlaže nastanak i značenje, te pokazujući na karti opisuje proces širenja Europske unije navodi najvažnije institucije Europske unije i njihova sjedišta objašnjava utjecaj institucija na države u Europi prepoznaje položaj Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Europi i europskim integracijama	objašnjava utjecaj unutarnjih sila i vanjskih procesa na oblikovanje reljefa Europe opisuje osnovna reljefna obilježja Europe i pokazuje primjere reljefnih cjelina razlikuje reljefne cjeline obzirom na starost i pokazuje ih na geografskoj karti
Ključni sadržaji Pojam, veličina i smještaj Europe Granice Europe Geografski i prometni položaj Europe	Ključni sadržaji Europska unija nastanak Institucije Europske unije Europske integracije (EU,EFTA, CEFTA), važnost i područje djelovanja Ujedinjavanje Europe	Ključni sadržaji Reljef Europe Mlada, stara i prastara Europa Geološka razdoblja
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (geografska mreža, geografski smještaj u Matematici koordinativni sustav, pojam veličine tj. površina), Povijest (porijeklo imena Europa, kolonijalna osvajanja, nastanak i raspadanje država). Ostvarenjem ovog ishoda učenik će biti osposobljen razlikovati geografski položaj od geografskog smještaja, koristiti geografsku terminologiju pri istraživanju različitih geografskih tema i pojmova. Razvija se osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici, državi, Europi, Svijetu samim tim sposobnost razumijevanja prostora. Istraživački rad zahtjeva kompetencije informatičke i digitalne pismenosti, čime će učenik biti osposobljen koristiti komunikacijske tehnologije odgovorno i sigurno. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Matematika (prikupljanje podataka i njihova analiza, korištenje osnovnih matematičkih radnji). Preporuka da se koriste različite metode podučavanja kako bi učenici što kvalitetnije savladali geografske činjenice, pojmove i vještine i tako oblikovali ispravne vrijednosti i stavove. Upotrebom IKT-e u prikupljanju podataka ostvaruje se međupredmetna povezanost s nastavnim predmetom Informatika. Istražiti mogućnosti koje nudi EU, te utjecaj EU-a na pojedinca i državu kroz istraživački rad. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se ostvaruje s nastavnim predmetom Priroda (geološka razdoblja). Preporuka je da učenik kroz projektni rad istražuje izazove i mogućnosti koje prirodni elementi pružaju (nap. nizine, obalna područja, regije sa hladnom klimom, područja koja plave...). Ishod se povezuje u intenzivnoj korelaciji sa IKT-om (prikupljanje, obrada i analiza podataka) sa nastavnim predmetom Informatika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

B.VII.1 Učenik objašnjava raznolikost svjetskoga stanovništva, analizira sastavnice općeg kretanja stanovništva Svijeta i Europe.	B.VII.2 Učenik analizira sastavnice i obilježja gospodarstva navodeći primjere iz Svijeta i Europe.	B.VII.3 Učenik obrazlaže značenje i važnost europskih mora i voda na kopnu.
GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-4.1.2	GEO-2.2.1 GEO-2.2.2 GEO-4.1.2	GEO-1.1.1 GEO-1.1.4
objašnjava, s pomoću dijagrama i tematskih karata, jezičnu, vjersku, narodnosnu i biološku strukturu stanovništva na primjeru iz Svijeta i Europe objašnjava prirodnu promjenu broja stanovnika Europe kroz povijest razlikuje prirodno i prostorno kretanje stanovništva objašnjava i navodi probleme europskog i svjetskog stanovništva interpretira podatke o broju i prosječnoj gustoći stanovništva identificira demografske probleme na temelju biološke i gospodarske strukture	objašnjava raznolikost svjetskog i europskog gospodarstva koristeći tematski zemljovid navodi razvijena i nerazvijena područja u Svijetu i Europi razlikuje gospodarske sektore i opisuje njihova obilježja povezuje gospodarske djelatnosti s gospodarskim sektorima	navodi mora Europe i opisuje njihova obilježja objašnjava gospodarsku važnost mora navodi i pokazuje na geografskoj karti važnije europske rijeke i kojim sljevovima pripadaju razlikuje vrste prirodnih jezera i objašnjava gospodarski značaj umjetnih jezera uočava utjecaj mora na naseljenost i gospodarske aktivnosti
Ključni sadržaji Prirodno i prostorno kretanje stanovništva (prirodni prirast, migracije) Strukture stanovništva (rasna, religijska, jezična) Prosječna i apsolutna gustoća naseljenosti Demografska tranzicija Demografski problemi Populacijske politike	Ključni sadržaji Gospodarstvo Europe, preduvjeti razvoja (BNP, BDP) Sektori djelatnosti (Plava banana) G7, G8 Industrijska revolucija Polarizacija	Ključni sadržaji Morska pročelja, slijev, razvodnica Razvedena i nerazvedena obala Vrste jezera Maritimnost, kontinentalnost
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom a (Geografski prostorni identitet). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (kretanje stanovništva, političke karte kontinenta, kolonizacija vaneuropskih kontinenata, industrijalizacija ) i Informatikom ( korištenjem IKT-e u analizi podatka, prostornih organizacija..). Za ostvarenje ishoda nužno je naglasiti prostorne razlike i prostorne veze između demografskih faktora kako bi se sagledali problemi iz različitih perspektiva. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet). Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (osnovne matematičke radnje, izračunavanje BDP-a i BNP-a) i Povijest (industrijske revolucije, naseljavanje kontinenata). Preporuka za razumijevanje ishoda je da učenici razumiju da za razvoj gospodarstva, osim prirodnih ogroman značaj imaju i društveni faktori. Ishod se povezuje s međupredmetnom temom Poduzetništvo.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet). Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Priroda (svojstva morske vode). Preporuka je da učitelj u procesu podučavanja koristi slikovne materijale, video materijale kako bi objasnili vrste obale, karakteristike morske vode, gibanja mora. Uz pomoć tematskih karata Europe objasniti morske struje i distribuciju morske vode. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

	B.VII.4 Učenik objašnjava klimatska obilježja Europe.
	GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.1.4
	objašnjava utjecaj klimatskih čimbenika na klimu Europe opisuje tipove klima u Europi i pokazuje na geografskoj karti razlikuje tipove klima na osnovu klimatskog dijagrama prepoznaje koji biljni pokrov i tlo pripada određenom klimatskom području
	Ključni sadržaji Klimatska klasifikacija i regionalizacija Klimatski čimbenici Klimatsko-vegetacijska područja
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet). Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Priroda (biljni pokrov i tlo povezano sa klimatskim pojasom), a kasnije proširit sa nastavnim predmetom Fizika, Matematika (klimatski dijagrami, osa x i y na dijagramu). Za razumijevanje ovog ishoda nužno je koristiti tematske karte Europe. Korisne su i razne animacije za razumijevanje nastanka atmosferskih pojava i procesa. Za analizu i obradu podataka neophodna je korelacija sa Informatikom. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

D.VII.1 Učenik analizira regiju Zapadne Europe s obzirom na njezinu posebnost.	D.VII.2 Učenik objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Sjeverne Europe.	D.VII.3 Učenik analizira posebnosti regije Srednja Europa s obzirom na njenu gospodarsku ulogu i značaj u Europi.
GEO-4.1.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3	GEO-4.1.2 GEO-4.1.3	GEO-4.1.2 GEO-4.1.3
imenuje države Zapadne Europe pokazujući ih na geografskoj karti i opisuje prirodno-geografska obilježja obrazlaže važnost Sjevernog mora i Atlantskog oceana objašnjava utjecaj industrijalizacije i kolonizacije na područje Zapadne Europe. imenuje i pokazuje na geografskoj karti najveća urbana središta opisuje geografske posebnosti Francuske i Ujedinjenoga Kraljevstva	imenuje države Sjeverne Europe, pokazuje ih na geografskoj karti i navodi njihova prirodno-geografska obilježja opisuje utjecaj glacijacije na oblikovanje reljefa obrazlaže utjecaj prirodno-geografskih obilježja na život stanovništva uočava razlike između pojmova nordijski i skandinavski razlikuje razinu gospodarske razvijenosti država Sjeverne Europe	imenuje države Srednje Europe i navodi prirodne regije pokazujući ih na geografskoj karti opisuje alpski prostor i njegovu gospodarsku važnost objašnjava posebnosti Njemačke i njezinu ulogu u Europi objašnjava pojam gospodarske tranzicije u bivšim socijalističkim zemljama opisuje obilježja i utjecaj srednjoeuropskog kulturnog kruga prepoznaje područja Hrvatske kao dio Srednje Europe
Ključni sadržaji Zapadna Europa Ujedinjeno Kraljevstvo Francuska BENELUX Monako Sjeverno more	Ključni sadržaji Sjeverna Europa Skandinavske zemlje Nordijske zemlje Pribaltičke zemlje Glacijacija, fjord, fjeld	Ključni sadržaji Srednja Europa Njemačka Alpske zemlje Tranzicijske zemlje Gospodarska tranzicija Srednjoeuropski kulturni krug
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (Francuska revolucija, britansko kraljevstvo, kolonizacija, nastanak novih država krajem XX. i početkom XXI. st.) Kroz proces podučavanja neophodno je naglasiti prostorne razlike i prostorne veze, sveobuhvatni utjecaj prirodnih i društvenih faktora, te usmjeravati učenike da sagledavaju probleme i iznose vlastite stavove. Preporuča se istraživački rad koji će učenici samostalno ili u grupi prezentirati. Ostvaruje se povezanost međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest(politika država Sjeverne Europe tijekom dva svjetska rata i hladnog rata). Kroz ovaj ishod razvija se sposobnost razumijevanja sličnosti i razlika u razvoju država. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje (ljudskih prava i sloboda).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se ostvaruje s nastavnim predmetom Povijest (povijesna zbivanja, međudržavne veze, njemačko carstvo, Francuska revolucija, blokovska podjela, Holokaust...). Kroz ovaj ishod razvijaju se sposobnosti za razumijevanje sličnosti i razlike u razvoju država regije. Ostvarivanjem ishoda učenik će biti osposobljen da prepozna probleme i utvrde uzroke različitog gospodarskog razvoja država regije. Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja, kako bi učenik oblikovao ispravne stavove i vrijednosti. Korištenjem IKT-e ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetom Informatika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

D.VII.4 Učenik uočava posebnosti Sredozemlja i mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga te njegov utjecaj na stanovništvo.	D.VII.5 Učenik uočava i analizira posebnosti uvjeta života u državama Jugoistočne Europe.	D.VII.6 Učenik objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti Istočne Europe.
GEO-1.2.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3	GEO-1.2.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3	GEO-1.2.1 GEO-4.1.2 GEO-4.1.3
imenuje države Južne Europe pokazujući ih na geografskoj karti opisuje osnovna prirodno-geografska obilježja Sredozemlja te mediteranskoga kulturno-civilizacijskog kruga. analizira gospodarsku važnost turizma i njegov utjecaj na države Južne Europe razlikuje razinu gospodarske razvijenosti država Južne Europe opisuje posebnosti pojedinih zemalja Južne Europe i njihovu ulogu u Europi prepoznaje područje Hrvatske kao dio europskog Sredozemlja i utjecaj mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga na prostor Hrvatske	imenuje države Jugoistočne Europe pokazujući ih na geografskoj karti, te opisuje važnost prometnoga položaja regije navodi i objašnjava prirodno-geografske i društveno-geografske posebnosti država Jugoistočne Europe obrazlaže kulturnu i vjersku različitost s naglaskom na povijesni osvrt objašnjava utjecaj jugoistočnoga kulturno-civilizacijskog kruga na područje Bosne i Hercegovine	imenuje države Istočne Europe pokazujući ih na geografskoj karti opisuje veličinu i značenje regije te navodi prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja obrazlaže ulogu Ruske Federacije u Europi i svijetu, te njezin utjecaj na države Istočne Europe kao vojne i gospodarske sile
Ključni sadržaji Europsko sredozemlje Južna Europa Gospodarski značaj turizma Mediteranski kulturno-civilizacijski krug	Ključni sadržaji Jugoistočna Europa Balkanski poluotok Etnički, kulturni i vjerski mozaik Nacionalne manjine i nizak stupanj urbanizacije Crno more	Ključni sadržaji Istočna Europa Ruska ploča, tajge Prirodni resursi Ruska Federacija
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (značaj turizma u razvoju gospodarstva s osvrtom na Sredozemlje), Informatikom (analiza i prikupljanje podataka- korištenje informacija i komunikacijskih tehnologija). Za ostvarenje ishoda važno je objasniti kakvu je ulogu u povijesti imalo područje Sredozemlje kao mjesto gdje su se miješali utjecaji različitih kultura, civilizacija, regija, naroda i država. Preporuča se istraživački rad koje će učenici prezentirati izradom multimedijalnim sadržajem. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme s Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (kulturni civilzacijski krug, etnički i vjerski mozaik, nacionalne manjine). Preporuka za ostvarenje ishoda da učenici uz upute učitelja istraže Vojno - političke saveze Jugoistočne Europe, izrade prezentacije. Prezentiranjem radova ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Hrvatski jezik (usmeno i pismeno izražavanje), Informatika (istraživanje i analiza podataka na odabranim internetskim stranicama). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Sovjetska Rusija, totalitarni režimi, nastanak novih država krajem XX. i početkom XXI. stoljeća). Preporuka za ostvarenje ishoda, da učenici uz pomoć učitelja istraže i naprave prezentaciju na temu Tranzicija u Istočnoj Europi. Ostvaruje se povezanost sa nastavnim predmetom Informatika (prikupljanje i analiza podataka korištenje informacijske telekomunikacijske tehnologije). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje

Osnovno
VIII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 3

A Geografski prostorni identitet
A.VIII.1
A.VIII.2
A.VIII.3
A.VIII.4
A.VIII.5
A.VIII.6
A.VIII.7
A.VIII.8

B Prostorne pojave, procesi i promjene
B.VIII.1
B.VIII.2

D Regionalni prostorni obuhvat
D.VIII.1
D.VIII.2
D.VIII.3

C Održivi razvoj
C.VIII.1

A.VIII.1 Učenik analizira prirodno-geografske posebnosti Azije koristeći se geografskom kartom.	A.VIII.2 Učenik analizira društveno-geografske posebnosti Azije.	A.VIII.3 Učenik obrazlaže probleme afričkog stanovništva i suvremenog afričkog gospodarskog razvoja.
GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-4.2.1	GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-4.2.3	GEO-2.1.1 GEO-2.2.2 GEO-4.2.3
uspoređuje geografski smještaj i položaj Azije s drugim kontinentima navodi granice između Azije i drugih kontinenata pokazujući ih na geografskoj karti objašnjava specifičnosti reljefa, klime i voda Azije navodi regije Azije pomoću geografske karte	objašnjava specifičnosti stanovništva Azije i objašnjava prostorni raspored koristeći se geografskom kartom uočava različitost azijskog stanovništva i probleme određenih regija, te uspoređuje obilježja stanovništva navodi najveće gradove Azije i opisuje njihova obilježja. navodi gospodarska obilježja Azije, gospodarski razvijena područja i važnije gospodarske djelatnosti, te uočava važnost azijske nafte u svijetu razlikuje ljetne i zimske monsune i navodi njihovu važnost za gospodarstvo monsunske Azije obrazlaže koji su čimbenici utjecali na razvoj turizma u Aziji i navodi istaknuta turistička područja i njihova obilježja	opisuje razmještaj i navodi osnovne strukture stanovništva objašnjava uzroke i posljedice siromaštva afričkog stanovništva i nagli porast stanovništva opisuje strukturu gospodarstva i važnije gospodarske djelatnosti
Ključni sadržaji Geografski položaj i smještaj Azije Prirodno - geografska obilježja Azije	Ključni sadržaji Društveno - geografska obilježja Azije - stanovništvo, naselja, gospodarstvo Gradovi Azije Azijska nafta pokreće svijet Regije Azije i gospodarska uloga u današnjem svijetu Specifični problemi Monsunske Azije - nastanak i posljedice	Ključni sadržaji Stanovništvo Afrike- suvremena Afrika i problemi razvoja Gospodarstvo Afrike - breme nerazvijenosti
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (porijeklo imena kontinenta, osvajanja Aleksandra Velikog - uočiti i obrazložiti posljedice velikih osvajanja, Seoba naroda - pratiti ih na povijesnoj karti i na crti vremena); Matematika(računanje vremenske razlike, korištenjem osnovnih matematičkih radnji). Korelacija s Matematikom može se ostvariti na način, da svaki učenik samostalno izračuna vremensku razliku dva grada u Aziji koja su smještena u različitim vremenskim zonama (na krajnjem istoku i krajnjem zapadu azijskog kontinenta), kako bi se dobio dojam veličine azijskog kontinenta s obzirom na rasprostiranje u vremenskim zonama. Korelacija s Povijesti može se ostvariti tijekom objašnjavanja granice Europe i Azije i osvrtom na Aleksandra Velikog i Veliku seobu naroda, dva povijesna događaja koja su podrazumijevala prelazak granice ta dva kontinenta te prodiranje istočno odnosno zapadno od nje. Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja kako bi učenik što kvalitetnije savladao geografske činjenice, pojmove i vještine a time i oblikovao ispravne stavove i vrijednosti. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod povezati s nastavnim predmetima: Povijest (velike promjene u geografskom prostoru izazvane su djelovanjem čovjeka - broj stanovnika i razmještaj, prirodno kretanje, migracije i način života); Biologijom (rasa, razmještaj rasnih skupina i problem rasne diskriminacije), Matematika (decimalni razlomci, dijeljenje prirodnih brojeva osnovne matematičke radnje kod dijeljenja broja stanovnika sa površinom). Preporuka je da učitelj podučavanjem poveže uvjete života sa prirodnim karakteristikama prostora, da objasni posljedice prirodnog i prostornog kretanja stanovništva. Da potiče pozitivne univerzalne vrijednosti, bori se protiv predrasuda, uvažava druge narode i kulture, te njihov način života. Ostvarivanje ovog ishoda ima osim obrazovnog značenja i veliku odgojnu ulogu jer se učenik upoznaje sa demografskim različitostima. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Arapi i širenje islama, kolonijalizam i njegove posljedice u afričkim državama, nastanak novih država tijekom XX. i XXI. stoljeća i promjena političke karte kontinenta); Matematika (osnovne matematičke radnje - broj stanovnika i gustoća naseljenosti, izračun BDP-a); Biologija (rase i rasne skupine). Preporuka je da se koriste različite metode podučavanja koristeći fotografije i druge ilustracije, dokumentarne filmove, da kroz usporednu analizu učenici donose zaključke. Poticati geografski istraživački rad kroz teme prilagođene uzrastu učenika (istraživati probleme afričkog stanovništva, probleme nerazvijenih država Afrike, ovisnost o jednoj rudi, prezaduženost). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.

A.VIII.4 Učenik objašnjava otkriće i podjelu Amerike na kontinente i podjelu s obzirom na obilježja stanovništva te ih pokazuje na geografskoj karti.	A.VIII.5 Učenik objašnjava posebnosti prirodnih i društvenih obilježja Amerike, te analizira društveno-geografska obilježja Angloamerike i Latinske Amerike.	A.VIII.6 Učenik analizira prirodno-geografska i društveno geografska obilježja Australije i Oceanije.
GEO-2.2.2 GEO-4.2.4	GEO-2.1.1 GEO-2.1.2 GEO-4.2.2	GEO-1.3.3 GEO-2.3.1 GEO-4.2.2
navodi povijesne osobe važne za otkriće i razvoj Amerike određuje na geografskoj karti smještaj i položaj Amerike objašnjava kriterije regionalizacije Amerike, razlikuje Sjevernu i Južnu Ameriku od Angloamerike i Latinske Amerike koristeći se geografskom kartom objašnjava prometnu važnost Panamskog kanala	navodi i pokazuje na geografskoj karti reljefne cjeline Sjeverne i Južne Amerike te razlikuje reljefne cjeline prema starosti prepoznaje klimatska područja Sjeverne i Južne Amerike i navodi njihova obilježja pokazuje na geografskoj karti važnije rijeke i jezera opisuje razmještaj i navodi osnovne strukture stanovništva, te objašnjava posebnosti stanovništva Angloamerike i Latinske Amerike i navodi suvremene probleme s kojima se susreću	uspoređuje geografski položaj Australije i Oceanije s drugim kontinentima opisuje značajke reljefa i klime te objašnjava posebnosti stanovništva i naselja Australije prepoznaje obilježja i važnost australskog gospodarstva te obrazlaže važnost Australije kao države i kontinenta uočava turističko značenje Oceanije
Ključni sadržaji Otkriće i podjela Amerike Geografski smještaj i položaj Amerike	Ključni sadržaji Prirodna i društvena obilježja Amerike Razmještaj i strukture stanovništva	Ključni sadržaji Prirodno - geografska obilježja Australije i Oceanije - reljef, klima, vode, živi svijet Društveno - gospodarska obilježja Australije i Oceanije - stanovništvo, naselja, gospodarstvo Hrvatsko iseljeništvo u Australiji i na Novom Zelandu - broj, struktura i uzroci iseljavanja Hrvata
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (Velika geografska otkrića, koloniziranje američkih područja, istraživanje i naseljavanje kontinenta) i Matematika (prikupljanje, obrada i analiza podataka korištenjem osnovnih računskih radnji). Za ostvarivanje ishoda potrebno je koristiti različite izvore da bi učenici shvatili nepoznate i udaljene krajeve, koji su aktualni i privlačni uzrastu učenika. Poticati radoznalost i potrebu za samostalnim istraživanjima. Usmjeravati učenike ka geografskom istraživačkom radu, koji će doprinijeti razvoju cjeloživotnog učenja - uče se kako učiti. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima: Povijest (Velika geografska otkrića - tko je i kada otkrio Ameriku, utjecaj kolonijalizma na stanovništvo i gospodarski razvoj, odnosi starosjedioca doseljenika), Matematika (osnovne matematičke radnje - korištenjem mjerila na geografskoj karti izračunati zračnu udaljenost od španjolske obale do San Salvadora, kojeg je Kolumbo prešao na svom putovanju). Preporuka za ostvarenje ovog ishoda je da učitelj koristi metodu razgovora, te ponovi spoznaje iz povijesti koje učenici imaju o Velikim geografskim otkrićima, zašto je došlo do otkrića te koje su njihove posljedice za američki kontinent. Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblastima/domenama B (Prostorne pojave, procesi i promjene) i C (Održivi razvoj). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (otkriće Australije, odnosi starosjedilačkog stanovništva i doseljenika, posljedice kolonijalne uprave na području Australije i Oceanije, pojava i uloga hrvatskog iseljeništva), Matematikom (mjerilo karte, izračunavanje zračne udaljenosti, određivanje vremenske zone, što se povezuje sa osnovnim matematičkim radnjama). Kod ostvarivanje ishoda insistirati na geografskom istraživačkom radu kao odgovor na pitanja postoje li aspekti okruženja koji se ne mogu kontrolirati, koji su pozitivni aspekti života u ovim sredinama. Istražiti zašto su se ljudi krajem 18. stoljeća odlučili na tako daleka putovanja, kao i odnos prema starosjediocima. Za prezentaciju stečenih znanja neophodna je povezanost s Hrvatskim jezikom (pismeno i usmeno izražavanje te korištenje geografske terminologije). Neophodno je korištenje IKT-e, pri čemu se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika. Ostvaruju se očekivanja međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje.

	A.VIII.7 Učenik analizira geografski položaj i smještaj te prirodno-geografska obilježja Afrike uz pomoć geografske karte.	A.VIII.8 Učenik analizira i objašnjava suvremene regionalne tendencije u Africi.
	GEO-1.3.1 GEO-1.3.3 GEO-4.2.1	GEO-2.2.1 GEO-4.2.3
	uspoređuje geografski položaj i smještaj Afrike s drugim kontinentima objašnjava specifičnosti reljefa Afrike na geografskoj karti pokazuje reljefne cjeline Afrike objašnjava klimatske specifičnosti Afrike na geografskoj karti pokazuje i imenuje regije Afrike	analizira preduvjete razvoja i razvijenost turizma u Africi imenuje i na geografskoj karti pokazuje turističke regije (tri turističke regije) izdvaja i na geografskoj karti pokazuje turistički najrazvijenije države Afrike izdvaja oblike turizma i imenuje najvažnije turističke destinacije
	Ključni sadržaji Prirodno - geografska obilježja Afrike - reljef i klima Posebnosti regija Afrike	Ključni sadržaji Obilježja afričkog turizma Važnost turizma za Afriku Mogućnosti i problemi turizma Turističke zemlje i zaštićena priroda
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Povijest (Kontinent Starog svijeta, Kontinent novog svijeta), Matematika: računske operacije (računanje vremenske razlike, određivanje geografske širine i dužine). Neophodno je koristiti audio video snimke, filmove, karte, kako bi pomogli učeniku da razumije specifičnosti reljefa. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblastima/domenama B (Prostorne pojave, procesi i promjene), C (Održivi razvoj). Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Povijest (kolonijalizam, neokolonijalizam, politička nesigurnost, ratovi, migracije), Matematikom, osnovne matematičke radnje (vremenske zone). Poticati učenike na samostalne ili grupne istraživačke radove uz uporabu IKT. Time se ostvaruje međupredmetna povezanost s predmetom Informatika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

B Prostorne pojave, procesi i promjene	B.VIII.1 Učenik analizira prostorne pojave, procese i promjene kroz istraživački rad.	B.VIII.2 Učenik objašnjava posebnosti rijeka i jezera u Africi.
	GEO-1.2.1 GEO-1.2.2 GEO-1.2.4	GEO-2.2.1 GEO-4.2.2
	postavlja istraživačka pitanja i hipoteze prikuplja podatke na terenu ili iz drugih izvora obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički, kartografski te donosi zaključke predstavlja rezultate istraživačkog rada	navodi i pokazuje na geografskoj karti važnije afričke rijeke i kojim slijevu pripadaju, te razlikuje vrste prirodnih jezera i objašnjava gospodarsku važnost umjetnih jezera prepoznaje važnost vode i vodnog bogatstva za stanovništvo pojedinih područja Afrike uočava nejednaku raspodjelu vodnog bogatstva
	Ključni sadržaji Geografsko istraživanje Grafički prikaz Tema istraživanja povezana sa sadržajem ishoda iz 8. razreda	Ključni sadržaji Vode i život Afrike Afričke velerijeke Nedostatak i preobilje vode
	Preporuke za ostvarenje ishoda Istraživačko pitanje, tema istraživačkog rada treba biti usklađena sa dobi učenika i odgojno -obrazovnim ishodima učenika osmog razreda. Učenik podatke može prikupiti iz dostupne literature, provjerenih internetskih izvora, terenskim radom i sl. Rezultate učenik može prezentirati usmeno ili pisano u raznim oblicima (poster, digitalne prezentacije), ovisno o dogovoru učitelja i učenika. Ostvaruje se očekivanje mđupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i upotreba Informacijsko komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Biologija (biljni pokrov) i Matematika (dužina rijeke, dubine jezera, depresija, povezati sa osnovnim matematičkim radnjama). Za ostvarivanje ovog ishoda koristiti tematske karte, slijepe karte na kojima učenici mogu pratiti tokove rijeka, odrediti slijev i vrste riječnih ušća. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

D.VIII.1 Učenik analizira izdvojene regije Azije i obrazlaže gospodarsku ulogu u današnjem svijetu.	D.VIII.2 Učenik objašnjava prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja odabranih američkih država.	D.VIII.3 Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojem živi.
GEO-1.1.1 GEO-2.2.1 GEO-4.2.3	GEO-1.1.1 GEO-1.2.1 GEO-4.2.3	GEO-2.3.1 GEO-2.3.2 GEO-4.2.4
razlikuje i pokazuje na geografskoj karti regije Azije i njihovu gospodarsku ulogu objašnjava prirodna obilježja Kine, Indije i Japana služeći se geografskom kartom analizira i uspoređuje obilježja stanovništva Kine, Indije i Japana analizira i uspoređuje ulogu Kine, Indije i Japana u svjetskom gospodarstvu navodi najveće gradove Kine, Indije i Japana, te obrazlaže njihovu ulogu u svijetu	navodi prirodna obilježja SAD-a i Kanade služeći se geografskom kartom, te uspoređuje obilježja stanovništva i naseljenosti. uočava razlike između regija SAD-a i Kanade i obrazlaže njihovu gospodarsku ulogu u svijetu opisuje prirodna obilježja Meksika i Brazila i uspoređuje njihov geografski smještaj i položaj, te objašnjava obilježja stanovništva i uočava probleme s kojima se susreće stanovništvo Latinske Amerike u današnje vrijeme uspoređuje strukturu latinoameričkih i angloameričkih gradova objašnjava prirodna obilježja Argentine i Čilea i uspoređuje geografski položaj, te uočava razlike u naseljenosti i gospodarskim djelatnostima država opisuje prostorni raspored hrvatskog iseljeništva u Argentini i Čilu, te njihovu ulogu u gospodarstvu	navodi primjere svjetskog povezivanja (prometnog, trgovačkog, kulturnog, informacijskog, financijskog) navodi primjere pozitivnih i negativnih aspekta globalizacije objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti opisuje ulogu multinacionalnih kompanija u svjetskom gospodarstvu i životu pojedinca objašnjava ulogu i važnost bitnih svjetskih organizacija (UN, UNICEF, UNESCO, WHO, WTO, FAO, NATO, OPEC, CEFTA, EFTA, NAFTA)
Ključni sadržaji Regije Južne i Istočne Azije i gospodarska uloga u današnjem svijetu Uloga Kine, Indije i Japana u svjetskom gospodarstvu Populacijski izazovi Kina, Indije i Japan	Ključni sadržaji Gospodarstvo i naselja Amerike SAD, Kanada Brazil, Argentina, Čile	Ključni sadržaji Globalizacija - pozitivni i negativni aspekti, međunarodne organizacije i integracije Uloga multinacionalnih kompanija u životu pojedinca i svjetskom gospodarstvu Uloga i značenje važnih svjetskih organizacija.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet), B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (Drevna indijska i kineska civilizacija i njihova uloga u povijesti, posljedice kolonizacije u Aziji, napose na području Indije), Matematika (računanje vremenske razlike, zbrajanje i oduzimanje u matematici). Preporuka za ostvarenje ishoda: koristiti razne metode, izrade prezentacija, grupni ili pojedinačni istraživački radovi. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (posljedice kolonizacije, odnosi starosjedilačkog stanovništva i doseljenika, postanak i osamostaljenje američkih država, uloga i položaj hrvatskog iseljeništva u Americi). Učenike poticati na istraživanje - Kakve su bile posljedice Velikih geografskih otkrića za Europu i za nove kontinente? Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se ostvaruje povezivanjem sa nastavnim predmetima Povijest (procesi povezivanja) i Matematika (prikupljanje podataka i analiza istih). Potrebno je potaknuti učenike u istraživanju globalizacije sa više aspekata (glazba, sport, moda) sukladno interesima i uzrastu učenika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj i Građanski odgoj i obrazovanje.

C Održivi razvoj	C.VIII.1 Učenik analizira prirodno-geografska obilježja polarnih prostora, izdvaja specifične uvjete života i prilagodbe živih bića te objašnjava mogućnost i ograničenja iskorištavanja njihovih prirodnih resursa.
	GEO-3.1.1 GEO-4.2.1
	razlikuje Arktik od Antarktike i pokazuje ih na geografskoj karti i globusu navodi specifične klimatske uvjete polarnih područja i njihov utjecaj na tlo i živi svijet navodi primjere i objašnjava mogućnosti i ograničenja iskorištavanja prirodnih resursa polarnih područja
	Ključni sadržaji Prirodno - geografska obilježja polarnih krajeva Pojavni oblici leda - ledeni pokrov, ledenjaci, ledene sante Mogućnosti i ograničenja iskorištavanja prirodnih resursa polarnih područja
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati sa oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet), B (Prirodne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem sa predmetima Biologija (životinjski svijet polarnih područja, globalne promjene klime), Matematika (polarni krajevi u matematičkom smislu su krajevi na sjevernoj i južnoj polutki, sjeverno i južno od polarnice - stupanjska mreža u matematici), Povijest (istraživanje polarnih prostora). Za bolje ostvarivanje ishoda učenici mogu istražiti kako je Antarktika od kraja XX. stoljeća postala odredište sve većeg broja turista. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.

Osnovno
IX

Godine učenja i podučavanja predmeta: 4

B Prostorne pojave, procesi i promjene
B.IX.1
B.IX.2
B.IX.3
B.IX.4

C Održivi razvoj
C.IX.1

D Regionalni prostorni obuhvat
D.IX.1
D.IX.2
D.IX.3
D.IX.4
D.IX.5
D.IX.6

B.IX.1 Učenik analizira prostorne pojave, procese i promjene kroz istraživački rad.	B.IX.2 Učenik razlikuje ruralna i urbana naselja, prepoznaje funkcije i njihov prostorni raspored i hijerarhiju te argumentirano procjenjuje društveno-geografske učinke različitih kulturno-civilizacijskih krugova na našim prostorima.	B.IX.3 Učenik analizira prostorni raspored hrvatskog iseljeništva, razloge i mjesta iseljavanja s prostora Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2	GEO-1.2.3 GEO-2.2.1 GEO-2.2.2	GEO-2.1.3 GEO-2.2.2 GEO-2.2.3
postavlja istraživačka pitanja prikuplja podatke na terenu ili iz izvora obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički ili kartografski te donosi zaključke pravilno navodi popis korištene literature predstavlja rezultate istraživačkog rada	prepoznaje, navodi i uspoređuje elemente kulturno-civilizacijskih utjecaja na prostorima Europe, ali i Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te objašnjava utjecaje susjednih prostora na oblikovanje nacionalnog identiteta razlikuje urbana i ruralna naselja te način života u njima, identificira sustav naselja kao oblik prostorne organizacije i objašnjava hijerarhiju gradskih naselja uspoređujući primjere iz Europe, Svijeta, BiH i Hrvatske na geografskoj karti pronalazi i pokazuje makroregionalne i regionalne centre u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. nabraja i opisuje gradske funkcije te objašnjava njihov utjecaj na prostor (rad, stanovanje, školovanje, turizam, trgovina, kultura…) i s njima povezane migracije	analizira opće sastavnice prirodnog imehaničkog kretanja stanovnika prepoznaje osnovne uzroke iseljavanja stanovništva kao i autohtone hrvatske zajednice izvan Hrvatske kroz strukturiranje migracijskih valova, te naposljetku izrađuje vlastitu percepciju budućih migracijskih tokova istražuje brojnost, strukturu i prostorni raspored hrvatskoga iseljeništva u Europi i izvaneuropskim prostorima analizira etničku i vjersku heterogenost država u kojima žive Hrvati
Ključni sadržaji Geografsko istraživanje Grafički prikaz Tema istraživanja povezana sa sadržajem ishoda iz 9. razreda	Ključni sadržaji Kulturno-civilizacijski krugovi Urbana i ruralna naselja Sustav naselja Funkcije grada Makroregionalni i regionalni centri	Ključni sadržaji Prostorni raspored hrvatskog iseljeništva Migracijski valovi Autohtone hrvatske zajednice izvan Hrvatske Etnička i vjerska heterogenost država u kojima žive Hrvati
Preporuke za ostvarenje ishoda Istraživačko pitanje treba biti usklađeno sa dobi učenika i odgojno obrazovnim ishodima učenika devetih razreda. Učenik će koristiti podatke iz dostupne literature, provjerenih internetskih izvora, terenskim radom i dr. Rezultate će učenik prezentirati usmeno ili pismeno u raznim oblicima (poster, digitalne prezentacije) u dogovoru učitelja i učenika. Ostvaruje se povezanost s Hrvatskim jezikom (usmena i pismena komunikacija). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj te korištenje Informacijsko komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se ostvaruje s oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet) i D (Regionalni prostorni obuhvat). Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Povijest (uzroci seobe stanovništva kroz povijest, kulturno-civilizacijski utjecaji, ekonomski i politički pravci razvoja, materijalna i kulturna baština), Matematika ( korištenje osnovnih matematičkih radnji pri obradi podataka - kriteriji, grafikoni, tablice, dijagrami). Kroz ovaj ishod razvija se sposobnost za razumijevanje koncepta ruralne i urbane geografije, tumačenja teritorijalne raznolikosti (usporedna analiza). Ovaj ishod će osposobiti učenika da povezuje i sažima različite prostorne informacije, da ih izražava kartografskim putem i prezentira ili drugim vrstama prezentacija pri čemu treba da koristi različite vrste geografskih informacija. Preporučuje se poticanje učenika na istraživački rad kroz izradu prezentacija o različitim primjerima urbanih i ruralnih naselja iz šireg i užeg okruženja. Kroz istraživački rad razvija se kompetencija iz informatičke i digitalne pismenosti te svijest o korištenju informacijsko - komunikacijske tehnologije odgovorno i sigurno, čime se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se povezuje s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identitet). Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (povijesni pregled četiri vala iseljavanja, važne povijesne osobe koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske). Preporučuje se izrada samostalnih istraživačkih radova na temu suvremenih migracija stanovništva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Učenik može istražiti tendencije iseljavanja iz vlastite mjesne zajednice, ulice ili zgrade povezujući razloge iseljavanja s mjestima selidbe. Rezultate učenik prikazuje, uz pomoć IKT-a, na tematskim geografskim kartama i/ili izrađuje jasno strukturirane tabele koristeći se analizom i sintezom prikupljenih podataka (povezivanje s Matematikom i Informatikom) Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

	B.IX.4 Učenik određuje geografske koordinate zadanog mjesta na općim geografskim kartama, služi se digitalnim kartama, te koristi digitalne programe za izradu tematskih geografskih karata.
	GEO-1.1.3 GEO-1.3.1 GEO-1.3.2
	objašnjava elemente topografske karte analizira na topografskoj karti elemente prirodne i društvene osnove služi se digitalnim kartama za potrebe planiranja putovanja određuje geografsku širinu i dužinu zadanoga mjesta na općim geografskim kartama koristi suvremene digitalne alate za izradu jednostavnih tematskih karata
	Ključni sadržaji Elementi topografske karte Digitalne karte Mjerilo i njegovo korištenje Određivanja geografskog smještaja
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Matematika (geografska ili stupanjska mreža - krug, kružnica, središte kružnice u matematici; mjerilo - umanjenje u matematici), Informatika ( geografski informacijski sustav GIS, Google Earth...) Fizika (ukazati na razlika između magnetnih i geografskih polova). Kroz ovaj ishod, kod planiranja putovanja poticati učenike da koriste digitalne karte dostupne na Internetu na primjer Google karte(Google Maps u planiranju putovanja), interaktivne karte na portalima kao npr. HAC, Geoportal i sl. Za izradu tematskih karata koristiti online programe poput Google tablice ili druge besplatne online digitalne programe. Ovaj ishod razvija matematičke kompetencije kao i kompetencije iz informatičke i digitalne pismenosti korištenje informacija i komunikacijskih tehnologija.

C Održivi razvoj	C.IX.1 Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode te navodi primjere, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima očuvanja baštine.
	GEO-3.3.1 GEO-3.3.2 GEO-3.3.4
	obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Svijeta te uočava važnost zaštite prirode i njezinog utjecaja na kvalitetu života razlikuje oblike zaštite prirode – objašnjava pojam i važnost baštine – navodi primjere prirodne, ali i kulturne materijalne i nematerijalne baštine Europi i Svijetu koje pokazuje na geografskoj karti i prepoznaje na karakterističnim fotografijama analizira uzroke i posljedice ugrožavanja i onečišćenja okoliša od lokalne do globalne razine te opisuje i uspoređuje oblike zaštite prirode s primjerima u Svijetu, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj koristeći se geografskim kartama i IKT-om predlaže načine sprječavanja uništavanja prirodnih resursa te se, po mogućnosti, uključuje u aktivnosti vezane za zaštitu na lokalnoj razini predlaže načine zaštite i turističke valorizacije nezaštićene kulturne baštine Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a uz istraživački rad prepoznaje turističke potencijale svoje lokalne zajednice
	Ključni sadržaji Uloga okoliša i njegov utjecaj na kvalitetu života Primjeri zaštite prirodne i kulturne baštine Turistička valorizacija prostora Problemi svjetskih razmjera u zaštiti prirode i glavni uzroci zagađenja
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Biologija (onečišćenje i zaštita okoliša), Povijest (kulturna i povijesna baština) i Informatika (korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije na različitim razinama). Ostvarenje ishoda pomogla bi posjeta lokalnom zavičajnom/prirodoslovnom muzeju ili sličnoj baštinskoj instituciji ili udruzi. Izradom terenskih zadataka učenik prepoznaje značajne turističke potencijale prostora koji je obuhvaćen zaštitom. Učenik može izraditi vlastiti istraživački rad u okviru prepoznavanja i valorizacije dobara kulturne i prirodne baštine u svojoj, užoj i široj, lokalnoj zajednici. Istraživački rad može obuhvatiti i konačnu izradu različitih oblika turističkih razglednica, geografskih tematskih karata (povezivanje s Informatikom), turističkih prezentacija i slično. Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.

D.IX.1 Učenik analizira geografski položaj i smještaj Bosne i Hercegovine i valorizira njegov značaj u regiji, Europi i Svijetu.	D.IX.2 Učenik prepoznaje i analizira uzročno-posljedične odnose prirodno-geografskih obilježja te procjenjuje važnost zaštite prirodne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini.	D.IX.3 Učenik prepoznaje i analizira uzročno-posljedične odnose društveno-geografskih obilježja Bosne i Hercegovine
GEO-4.3.1 GEO-4.3.3	GEO-3.3.1 GEO-4.3.2	GEO-4.3.2
opisuje državnu granicu, oblik teritorija i državne simbole Bosne i Hercegovine te analizira kronologiju povijesnih događanja vezanih za državnost Bosne i Hercegovine u njezinom europskom okruženju opisuje posebnosti položaja na prirodno geografske i društveno geografske odlike analizira političko uređenje i navodi i uspoređuje upravno-teritorijalne jedinice Bosne i Hercegovine. analizira mogućnosti priključivanja Bosne i Hercegovine euro-atlantskim integracijama te njezinu prisutnost u drugim međunarodnim organizacijama u Europi i Svijetu	uočava i analizira prostorno međudjelovanje prirodno-geografskih pojava i procesa u Bosni i Hercegovini koristeći geografsku terminologiju i različite geografske metode i vještine izdvaja i objašnjava geološke i reljefne odlike prostora Bosne i Hercegovine referirajući se na vlastiti zavičaj analizira klimatske tipove i biogeografske areale Bosne i Hercegovine te izrađuje klimatski dijagram vlastitog mjesta i navodi biljne i životinjske zajednice koje stanuju u njegovom zavičaju navodi najznačajnije riječne tokove, jezera i močvare Bosne i Hercegovine analizirajući njihov značaj i hidroenergetski potencijal uočava važnost međudjelovanja klimatskih tipova i vegetacijskog pokrova na obrazovanje tala u Bosni i Hercegovini razlikuje i imenuje nacionalne parkove, parkove prirode i druga zaštićena područja u Bosni i Hercegovini te analizira i navodi primjere materijalne i nematerijalne baštine UNESCO-a u Bosni i Hercegovini	analizira demogeografske odlike prostora Bosne i Hercegovine korištenjem različitih geografskih tematskih karata i grafičkih prikaza rezultata popisa stanovništva navodi razloge nepovoljnih demografskih pokazatelja i predlaže načine povećanja prirodnog prirasta u Bosni i Hercegovini koristi ranije stečena znanja o ruralnim i urbanim naseljima u Bosni i Hercegovini te prepoznaje iste na primjerima iz užeg i šireg okruženja prepoznaje i navodi gospodarske djelatnosti i njihov razmještaj te analizira i obrađuje statističke podatke o zaposlenosti u Bosni i Hercegovini prepoznaje i analizira gospodarske, turističke i prometne veze Bosne i Hercegovine i zemalja Jugoistočne i Srednje Europe, ali i Svijeta prepoznaje i izdvaja makroregionalne i mikroregionalne centre prirodno-geografskih regija Bosne i Hercegovine
Ključni sadržaji Ime, veličina, oblik i granice Bosne i Hercegovine Postanak i razvoj u europskom okruženju Geografski smještaj i položaj Bosne i Hercegovine Administrativno-teritorijalna podjela i političko uređenje Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina kao dio velikih međunarodnih organizacija	Ključni sadržaji Reljef i geološka građa Bosne i Hercegovine Klimatska obilježja i klimatska regionalizacija Bosne i Hercegovine Tekućice i stajaćice Bosne i Hercegovine Tla, biljni i životinjski svijet Bosne i Hercegovine Zaštita prirodne i kulturne baštine Baština pod zaštitom UNESCO-a	Ključni sadržaji prirodno i mehaničko kretanje broja stanovništva Bosne i Hercegovine razmještaj i prosječna naseljenost stanovništva Bosne i Hercegovine strukture stanovništva Bosne i Hercegovine gospodarstvo i gospodarske djelatnosti Bosne i Hercegovine obilježja suvremenog turističkog i prometnog razvoja Bosne i Hercegovine makroregionalni i mikroregionalni centri u Bosni i Hercegovini
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti/domenom A (Geografski prostorni identiteta). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (postanak i oblikovanje granica kroz povijest, povijesni pregled državnosti BiH), Matematikom (za analizu i prikupljanje podataka korištenje osnovnih matematičkih radnji). Ostvarenje ovoga ishoda ima veliki značaj za razvoj osobnog, prostornog i društvenog identiteta svakog pojedinca, kao i razvijanje stavova i vrijednosti koji se temelje na poštivanju svakoga pojedinca, bez obzira na različitost. Preporuka za bolje ostvarenje ishoda, učenik može kroz istraživački rad navesti konkretne primjere i ideje za priključenje euroatlantskim i drugim međunarodnim udruženjima Bosne i Hercegovine u Europi i Svijetu. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Biologija (zaštićeni prostori u BiH, geološka građa i geološka razdoblja), Kemija (krški proces), Informatika i Matematika (prikupljanje i informatička obrada podataka za izradu klimatskih dijagrama). Kao poticaj znanstveno-istraživačkom radu, učenik može izraditi klimatske dijagrame za pojedine tipove klime u Bosni i Hercegovini. Osim toga, preporučuje se i posjeta nekom lokalnom prirodno-geografskom lokalitetu (rijeci, jezeru, vodopadu, planini...), a učenik kroz izradu terenskih zadataka razvija zanimanje za istraživački rad i produbljuje ljubav prema lokalnoj sredini. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s domenom B (Prostorne pojave, procesi i promjene) i domenom A (Geografski prostorni identitet) Očekuje se ostvarivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (kronološki pregled naseljenosti Bosne i Hercegovine), Matematika (korištenje osnovnih matematičkih radnji kod analize i prikazivanja različitih tabličnih podataka popisa stanovništva na geografskoj karti, dijagramima, grafikonima...), Informatika (korištenje IKT-e za analizu podataka). Za ostvarenje ishoda preporučuje se poticanje kartografske i informatičke pismenosti kod učenika kroz korištenje slijepih karata, izradu tematskih karata i različitih prezentacija uz pomoć IKT-a. Poticati kreativnost i kritičko promišljanje kroz različite oblike zadataka poput izrade plana putovanja na maturalnu ekskurziju u BiH, ukoliko je ekskurzija na kraju devetog razreda. Ukoliko je maturalna ekskurzija predviđena na početku devetog razreda, učenik svakako može izraditi plan obilaska najznačajnijih destinacija kao turističku ponudu za inozemne turiste.

D.IX.4 Učenik analizira specifičnosti i odlike regija te navodi teritorijalnu regionalizaciju Bosne i Hercegovine.	D.IX.5 Učenik analizira i opisuje geografski položaj i smještaj Republike Hrvatske te prepoznaje i navodi njena osnovna prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja.	D.IX.6 Učenik analizira i opisuje geografski položaj i smještaj Republike Srbije i Republike Crne Gore, prepoznaje prirodno-geografsku osnovu i društveno-geografska obilježja istih.
GEO-4.3.3	GEO-4.1.4 GEO-4.3.4	GEO-4.1.4 GEO-4.3.4
objašnjava prostorni obuhvat i teritorijalnu regionalizaciju Bosne i Hercegovine uspoređuje prirodno-geografske i društveno-političke odlike regija (regionalne identitete) izdvaja regionalne granice uz pomoć geografske karte procjenjuje prirodne i društvene preduvjete za razvoj gospodarskih djelatnosti pojedinih regija	opisuje oblik, granicu i državne simbole Republike Hrvatske analizira prirodno - geografska i društveno geografska obilježja Hrvatske kroz međusobnu interakciju i utjecaj na stanovništvo objašnjava aspekte položaja i izdvaja prirodno - geografske i administrativno - geografske regije Hrvatske analizira podatke o gospodarskoj razvijenosti, procjenjuje stupanj razvijenosti te objašnjava važnost usklađivanja gospodarskog napretka i održivog razvoja Hrvatske u europskim okvirima navodi i analizira zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu zemlje	opisuje oblik, granice i državne simbole Republike Srbije i Republike Crne Gore opisuje geografski položaj i smještaj pomoću geografske karte opisuje prirodno - geografske osobnosti prostora analizira gospodarska obilježja analizira dijagram nacionalne strukture imenuje najvažnije gradove i pokazuje ih na geografskoj karti navodi zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu zemalja
Ključni sadržaji Regije: Sjeverna Bosna, Regija Srednja Bosna, Regija Visoki krš, Mediteranska regija Geografski položaj Prostorni obuhvat Prirodno - geografske i društveno - gospodarske karakteristike regija	Ključni sadržaji Prirodna i društvena obilježja Hrvatske u europskim okvirima Političko uređenje, regije i teritorijalni ustroj Republike Hrvatske Prirodna i kulturna baština Gospodarstvo i održivi razvoj	Ključni sadržaji Prirodna i društvena obilježja Republike Srbije i Crne Gore Političko uređenje, regije i teritorijalni ustroj zemalja Stanovništvo i gospodarstvo Republike Srbije i Crne Gore
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblastima/domenama A (Geografski prostorni identitet), B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ovaj ishod omogućuje učenicima da povezuju prirodno - geografske i društveno - geografske odlike prostora, da razumije sličnost i razlike u razvoju država i regije, da prepozna probleme i utvrdi stepen gospodarskog razvoja regije. Preporuke za ostvarenje ishoda učenik može u dogovoru sa učiteljem u obliku prezentacija istražiti gospodarske mogućnost pojedinih regija, koju bi regiju mogao istaknuti za razvoj turizma, koja su najvažnija prirodna obilježja neke regije i sl. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se povezuje s nastavnim predmetom Povijest (zajednička povijest zemalja u okruženju - Osmanlijsko Carstvo, Austro - Ugarska, Država i Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, FNRJ, SFRJ, kulturni civilizacijski krug). Preporuka za ostvarivanje ishoda učenik može istražiti ulogu Hrvatske u Europskoj uniji i drugim Međunarodnim organizacijama koristeći različitu vrstu dostupnih izvora u obliku plakata, prezentacija. Koristeći se Informacijsko komunikacijskom tehnologijom učenik ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod ostvariti povezivanjem s predmetom Povijest (utjecaj kulturnih civilizacijskih krugova, zajednička povijest zemalja u okruženju - Osmansko Carstvo, Austro - Ugarska, Država i Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, FNRJ, SFRJ- administrativne granice tadašnjih Republika prihvaćene kao državne granice ). Za bolje razumijevanje ishoda učenik može samostalno ili u grupi istražiti kako državne granice nisu etničke, što znači da u susjednim državama, sa kojima Srbija graniči žive i Srbi dok u Srbiji žive pripadnici iz zemalja u okruženju. Također, učitelj učenicima može dati zadatak da istrže značenje simbola dvoglavi orao. U istraživanju i analizi podataka učenici se služe informacijskom komunikacijskom tehnologijom čime se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

Srednje
I

Godine učenja i podučavanja predmeta: 5

A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET
A.I.1
A.I.2
A.I.3
A.I.4

B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE
B.I.1
B.I.2
B.I.3
B.I.4
B.I.5
B.I.6

A.I.1 Učenik procjenjuje važnost proučavanja geografije u razumijevanju svih pojava i procesa u prirodi i društvu.	A.I.2 Učenik istražuje najnovije spoznaje o svemiru i Sunčevom sustavu.	A.I.3 Učenik procjenjuje značaj različitih načina orijentacije u prostoru.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-1.2.1	GEO-1.1.1 GEO-1.2.3 GEO-1.3.2	GEO-1.1.3 GEO-1.3.1 GEO-1.3.2
definira predmet proučavanja geografije uspoređuje razvoj geografije kroz povijest i uočava porast važnosti njenog proučavanja uočava važnost međupredmetnog povezivanja ističe važnost holističkog pristupa u geografiji	navodi primjere tehnoloških dostignuća koja su doprinijela istraživanju i poznavanju svemira opisuje nastanak svemira, njegovu starost, veličinu i strukturu (na osnovu znanstvenih spoznaja) analizira obilježja Zemlje u Sunčevom sustavu i svemiru kao i njezina gibanja (oblik, veličinu, dimenzije Zemlje, revoluciju, rotaciju) uspoređuje sličnosti i razlike između ostalih nebeskih tijela i Zemlje, te ističe njezinu univerzalnost u svemiru navodi kako posljedice Zemljinih gibanja utječu na život na Zemlji	razlikuje različite načine orijentacije u prostoru objašnjava načine orijentacije u prostoru i na geografskoj mreži zapaža važnost određivanja azimuta i kursa u određenim životnim aktivnostima (npr. u pomorstvu) primjenjuje suvremene načine orijentacije i pronalaženja geografskog položaja (GPS, Google Earth...)
Ključni sadržaji Definicija geografije. Predmet proučavanja geografije. Geografske discipline. Razvoj geografije. Geografija kao mosna znanost. Holistički pristup u geografiji.	Ključni sadržaji Istraživanje, nastanak i obilježja svemira. Sunčev sustav. Zemlja u Sunčevom sustavu. Gibanja Zemlje - posljedice i dokazi, vrijeme i računanje vremena.	Ključni sadržaji Orijentacija u prostoru, suvremena sredstva za orijentaciju. Geografski koordinatni sustav. Geografska širina i dužina. Određivanje azimuta.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Govoreći o razvoju geografije, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Povijest i Filozofija. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Nastavnik treba isticanjem važnosti i kompleksnosti geografije pobuditi kod učenika želju za izučavanjem predmeta. Moguće je navesti razne primjere međuovisnog djelovanja svih prirodnih i društvenih čimbenika na oblikovanje prostorne stvarnosti.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Fizika (nastanak svemira, udaljenosti u svemiru i Sunčevom sustavu...) i Matematika (nagnutost Zemljine osi, kut upada Sunčevih zraka, računanje vremena). Mogućnost korištenja audio-vizualnih snimaka (npr. animacija Zemljinih gibanja; dokumentarac o planetima, Mjesecu, Suncu).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (geografski koordinatni sustav, azimut, deklinacija), Fizika (Zemljini magnetni polovi), Informatika (Google Earth...), Tjelesna i zdravstvena kultura (kretanje u prostoru, npr. orijentacijsko trčanje). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Učenik može demonstrirati orijentaciju u prostoru pomoću Sunca i sata. Može u prirodi odrediti svoju geografsku širinu i dužinu mjerenjem visine Sunca u kulminaciji i izračunavanjem deklinacije, te korištenjem kronometra. Točnost dobivenog rezultata može provjeriti pomoću GPS-a, zatim, koristeći Google Earth, pronaći dobivene koordinate.

	A.I.4 Učenik analizira mogućnost prikazivanja Zemljine površine na globus i na ravan.
	GEO-1.3.2 GEO-1.3.3
	uspoređuje točnost prikaza Zemljine površine na globusu i na ravni razlikuje geografske elemente karte i koristi mjerilo za izračunavanje udaljenosti dviju točaka na Zemlji klasificira kartografske projekcije prema položaju pola kartografske mreže, prema obliku kartografske mreže i prema očuvanim elementima vjernosti razlikuje vrste karata prema točnosti prikaza, prema sadržaju i prema načinu uporabe
	Ključni sadržaji Globus i geografska karta. Elementi vjernosti kod prikazivanja Zemlje. Elementi geografske karte (mjerilo i dr.). Kartografske projekcije. Podjela geografskih karata. Primjena kartografije u svakodnevnom životu (GIS).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ishod se povezuje s nastavnim predmetima Matematika (prikazivanje Zemlje, mjerilo geografske karte, kartografske projekcije) i Informatika (primjena kartografije u svakodnevnom životu - GIS). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. U ostvarenju ishoda, učenik može izračunati udaljenost između dva zadana mjesta; može nacrtati plan puta prema zadanom azimutu, udaljenostima u prirodi i mjerilu.

B.I.1 Učenik povezuje rezulatate svoga istraživačkog rada sa sadržajima odabranoga ishoda.	B.I.2 Učenik opisuje pojedina geološka razdoblja Zemlje, razlikuje vrste stijena i osnovne strukturne elemente litosfere, objašnjava postanak reljefa i analizira endogene i egzogene procese koji utječu na oblikovanje reljefa služeći se geografskom kartom i IKT-om.	B.I.3 Učenik analizira i objašnjava klimatske pojave i procese na Zemljinoj površini, koristeći geografsku kartu i IKT.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2	GEO-1.2.1 GEO-1.2.4	GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.2.4
primjenjuje geografski istraživački rad (postavlja istraživačko pitanje, prikuplja podatke na terenu ili na drugi način, analizira podatke i prezentira rezultate svoga istaživačkoga rada) koristi fotografije, grafove, geografske karte, instrumente, IKT... u svom istraživačkom radu izrađuje grafičke prikaze, tematske karte, multimedijalne sadržaje, modele...	navodi pojedina geološka razdoblja Zemlje i opisuje njihova obilježja razlikuje vrste stijena po nastanku i navodi njihove primjere i mogućnost iskorištavanja razlikuje glavne strukturne elemente litosfere objašnjava granice dodira tektonskih ploča i procese koji se dešavaju na njima objašnjava geografsku raspodjelu potresnih zona i vulkanske aktivnosti povezanih s granicama tektonskih ploča objašnjava egzogene procese i reljefne oblike navodi osnovne oblike reljefa i dimenzije reljefnih oblika	opisuje strukturu i sastav atmosfere, te razlikuje visinske slojeve atmosfere razlikuje klimatske elemente i klimatske modifikatore obrazlaže utjecaj klimatskih modifikatora na temperaturu, tlak zraka, vlagu i padaline objašnjava geografsku raspodjelu pojedinih klimatskih elemenata na Zemlji objašnjava uzroke i postanak planetarne, sekundarne i tercijarne cirkulacije zraka, ističući njihove posljedice razlikuje ciklonu i anticiklonu i prikazuje ih pomoću izobara koristi podatke iz tablica i grafičkih prikaza opisuje obilježja vremenskih nepogoda razlikuje zonalnu raspodjelu klima na Zemlji, te opisuje karakteristike pojedinog klimatskog razreda grafički prikazuje obilježja pojedinih tipova klime pomoću klimatskih dijagrama razlikuje elemente sinoptičke karte te ih koristi u cilju razumijevanja vremenske prognoze
Ključni sadržaji Metode geografskih istraživanja. Postavljanje istraživačkog pitanja. Prikupljanje podataka. Obrada podataka. Donošenje zaključka. Predstavljanje istraživačkoga rada.	Ključni sadržaji Geološka prošlost Zemlje. Fosili. Vrste stijena. Strukturni elementi litosfere - sloj, bora, rasjed, navlaka; epirogeneza. Građa Zemlje i endogeni procesi (tektonika ploča). Vulkanizam i potresi. Egzogeni procesi i reljefni oblici - trošenje, padinski, fluvijalni, marinski, glacijalni, eolski, krški, antropogeni procesi. Glavni tipovi reljefa.	Ključni sadržaji Atmosfera - sastav, visinski slojevi, zagađivači atmosfere i posljedice zagađenja. Klimatski modifikatori i elementi. Utjecaj klimatskih modifikatora na pojedine klimatske elemente (temperaturu zraka, tlak, vjetar, vlagu, naoblaku, padaline). Mjerne jedinice, način mjerenja i uređaji za mjerenje klimatskih elemenata. Tablični, grafički i kartografski prikazi. Planetarna cirkulacija i njeni uzroci. Nastanak monsuna. Zračne mase i fronte. Sekundarna cirkulacija. Sinoptička karta i sinoptička meteorologija. Tropski cikloni. Vremenske nepogode. Tercijarna cirkulacija. Klimatska regionalizacija.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ishod se ostvaruje u 1. i(li) 2. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika. Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 1. razred. Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem. Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom. Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću. Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Kemija (minerali i stijene), zatim s Biologijom (geološka prošlost Zemlje, nastanak ugljena, razvoj biljnog i životinjskog svijeta...). Korištenjem IKT-a (upotreba softvera, izrada raznih animacija - npr. kretanje tektonskih ploča, seizmička aktivnost...) ostvaruje se povezanost s Informatikom. Preporuča se korištenje audio-vizualnih snimaka, npr. potresi, vulkanska aktivnost, tsunami i sl. Moguće je, u suradnji učenika i nastavnika, npr. izrađivanje vremenske lente, modeliranje rada vulkana, određivanje veličine sljevova rijeka prema satelitskim snimkama...	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj). Koristeći razne tablične, grafičke i kartografske prikaze, mjerne jedinice i uređaje za mjerenje klimatskih elemenata, izradom dnevnika vremena, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Matematika i Informatika. Analizirajući atmosferu i sve klimatske procese u njoj, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetima Fizika i Kemija. Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Učenici mogu, po mogućnosti, posjetiti najbližu meteorološku postaju. Tijekom razdoblja od mjesec dana mogu svakodnevno bilježiti podatke o dnevnoj količini padalina služeći se podacima s najbliže službene meteorološke postaje, organizirati podatke u tablicu i na taj način izračunati mjesečnu količinu padalina; rezultate usporediti s podacima odabrane meteorološke postaje i analizirati uočene razlike ili sličnosti. Za mjerenje tlaka zraka i analiziranje podataka, moguće je da učenici, uz pomoć dobivenih uputa, samostalno izrade barometar kod kuće ili timski u školi. Na taj način učenici razvijaju metakognitivne vještine.

B.I.4 Učenik analizira podjelu, svojstva, gibanja i gospodarski značaj Svjetskog mora, koristeći geografsku kartu i IKT.	B.I.5 Učenik razlikuje i uspoređuje obilježja kopnenih voda na Zemlji, njihov utjecaj na naseljenost, te njihovo gospodarsko i ekološko značenje.	B.I.6 Učenik analizira razmještaj i značaj tla, biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji, te utjecaj čovjeka na pedosferu i biosferu.
GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.2.4	GEO-1.1.1 GEO-1.1.2 GEO-1.2.4	GEO-1.1.1 GEO-1.1.4 GEO-1.2.1
razlikuje oceane, otvorena i zatvorena mora, zaljeve i morske prolaze objašnjava svojstva (boja, temperatura, slanoća i prozirnost) i gibanja mora opisuje uzroke nastanka morskih gibanja (valovi, morske struje, morske mijene) opisuje pojam i proces litoralizacije i analizira gospodarski značaj mora	objašnjava tipove protočnih režima (fluvijalni, nivalni, glacijalni i kombinirani) razlikuje egzoreička, endoreička i areička područja i navodi primjere takvih područja opisuje osnovna obilježja tekućica u svijetu, izdvaja najveće tekućice i pokazuje ih na geografskoj karti razlikuje jezera prema postanku, stalnosti, slanoći i organskoj produkciji, navodeći primjere istih objašnjava ekološku važnost močvara objašnjava ulogu kopnenih voda za naseljenost i gospodarstvo objašnjava uzroke i posljedice poplava te različite načine obrane od poplava, navodeći primjere iz svijeta i okruženja	opisuje glavne čimbenike nastanka tla i objašnjava njegovu važnost tumači geografski razmještaj osnovnih vrsta tala u svijetu, koristeći geografsku kartu naglašava problem degradacije tla i navodi primjere njenog sprječavanja povezuje međuovisnost tla i biljnog svijeta analizira uzroke i posljedice smanjenja bioraznolikosti na Zemlji i ukazuje na potrebu njenog očuvanja
Ključni sadržaji Podjela Svjetskog mora, oceanski bazeni. Svojstva i gibanja mora. Gospodarsko značenje mora i litoralizacija.	Ključni sadržaji Vode na kopnu i u podzemlju - pojava i značenje. Egzoreička, endoreička i areička područja. Jezera - vrste prema položaju, postanku, stalnosti, slanoći, organskoj produkciji. Ekološka važnost močvara. Značenje tekućica za naseljenost i gospodarstvo. Poplave - uzroci i posljedice. Voda u kršu. Gospodarenje vodom (vodni resursi, dostupnost vode, ugroženost vode).	Ključni sadržaji Tlo - nastanak, vrste, vrijednost i geografska rasprostranjenost. Utjecaj čovjeka na tlo - degradacija. Biljni pokrivač i bioraznolikost.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod se ostvaruje povezivanjem sa sadržajima nastavnih predmeta Kemija (svojstva mora), Biologija (biljni i životinjski svijet) i Fizika (gibanja mora). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Preporuča se korištenje audio-vizualnih snimaka pri objašnjavanju i analizi sadržaja (npr. dinamika mora). Poticati kontinuirani geografski istraživački rad, koristeći IKT, što je svakako poveznica s nastavnim predmetom Informatika. Učenik može npr. odabrati jedno more tropskih područja i jedno more hladnih područja, te istražiti i usporediti njihova obilježja kroz sva svojstva i gibanja morske vode, te gospodarski značaj.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod ostvariti povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija (sastav vode) i Biologija (živi svijet voda na kopnu). Moguća npr. izrada hidrograma: pronaći podatke o mjesečnoj količini vode koja protječe odabranom rijekom i na osnovu podataka izraditi hidrogram; moguća je i izrada kompjutorske interaktivne karte s podacima koje je učenik prikupio i analizirao - ostvarivanje povezanosti s nastavnim predmetima Matematika i Informatika.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Biologija, Fizika i Kemija (izučavanje osobina tvari i razmještaja biljnog i životinjskog svijeta na Zemlji). Preporuča se da učenici kroz samostalni ili timski rad, raspravom ili debatom iznose argumentirano stavove i mišljenja, npr. o utjecaju čovjeka na promjenu tla i živoga svijeta na Zemlji. * U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda, ukoliko to i nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om i geografskim grafičkim metodama te se služi geografskom kartom za sadržaje koji se mogu prikazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, kao i s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Srednje
II

Godine učenja i podučavanja predmeta: 6

B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE
B.II.1
B.II.2
B.II.3
B.II.4
B.II.5
B.II.6
B.II.7
B.II.8

C ODRŽIVI RAZVOJ
C.II.1
C.II.2

B.II.1 Učenik povezuje rezultate svoga istraživačkoga rada sa sadržajima odabranoga ishoda.	B.II.2 Učenik analizira razmještaj, kretanje i gustoću naseljenosti stanovništva na Zemlji, prirodno i prostorno kretanje stanovništva, te demografske strukture.	B.II.3 Učenik opisuje i uspoređuje suvremene demografske procese u svijetu koristeći tablice, grafove i kartografske prikaze.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2	GEO-2.1.1 GEO-2.1.2 GEO-2.2.2	GEO-2.1.3 GEO-2.2.3 GEO-2.3.1
primjenjuje geografski istraživački rad (postavlja istraživačko pitanje, prikuplja podatke na terenu ili na drugi način, analizira podatke i prezentira rezultate rada) koristi fotografije, grafove, geografske karte, instrumente, IKT... u svom istraživačkom radu izrađuje grafičke prikaze, tematske karte, multimedijalne sadržaje, modele...	uspoređuje razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti pojedinih dijelova Zemlje analizira prirodno kretanje (natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj/pad) i prostorno kretanje stanovništva (migracije) analizira utjecaj gospodarskog razvoja na stope nataliteta, fertiliteta i mortaliteta objašnjava tipove općeg kretanja stanovništva analizira demografski sastav stanovništva (biološki, rasni, gospodarski, jezični, religijski, nacionalni)	uspoređuje i analizira očekivano trajanje života u različitim dijelovima svijeta navodi tipove populacijskih politika i analizira njihove mjere koje kritički prosuđuje analizira uzroke i posljedice suvremenih migracija radne snage
Ključni sadržaji Metode izučavanja prostora - geografski istraživački i terenski rad. Postavljanje istraživačkog pitanja. Prikupljanje podataka. Obrada podataka. Donošenje zaključka. Predstavljanje istraživačkoga rada.	Ključni sadržaji Razmještaj, kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti. Prirodno kretanje stanovništva (natalitet, fertilitet, mortalitet, prirodna promjena). Demografska tranzicija, etape razvoja. Prostorno kretanje stanovništva. Migracije u prošlosti i sadašnjosti. Opće kretanje stanovništva. Demografske strukture (biološka, obrazovna, gospodarska, nacionalna, jezična, vjerska)	Ključni sadržaji Očekivano trajanje života. Populacijske politike - tipovi i mjere. Uzroci i posljedice suvremenih migracija radne snage. Analiza tabličnih, grafičkih i kartografskih prikaza.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ishod se ostvaruje u 1. i(li) 2. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika. Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 2. razred. Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem. Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom. Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću. Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj. Tumačeći razvoj naseljenosti na Zemlji, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Povijest. U ovom ishodu je jasno povezivanje s nastavnim predmetom Sociologija (društveni procesi). Uočava se i povezivanje s Psihologijom (planiranje obitelji i psihološki čimbenici koji na to utječu - analiza etapa demografske tranzicije, te stopa nataliteta u pojedinim dijelovima svijeta). Analizirajući elemente nataliteta, planiranje obitelji - kulturološke zajednice i religijski stavovi, te religijske strukture, ostvaruje se povezivanje i s nastavnim predmetom Vjeronauk. Poticati samostalni i grupni rad učenika, moguće je npr. izraditi popis stanovništva svoje zgrade ili mjesne zajednice prema strukturama stanovništva, te prikupljene podatke obraditi pomoću IKT-a (povezivanje s Informatikom).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Sociologija (uzroci različitog trajanja života u svijetu, mjere populacijskih politika, suvremene migracije radne snage). Analizirajući tablice, grafove i kartografske prikaze, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Matematika i Informatika. Potrebno je kod učenika poticati samostalno i timsko istraživanje suvremenih demografskih procesa, npr. emigraciju, provođenje populacijskih politika u zemljama različitog stupnja razvoja i sl. Na taj način učenik razvija opće komunikacijke sposobnosti, sposobnosti prezentiranja, sposobnost timskog rada i suradničku kompetenciju. Moguće je organizirati terenski rad, npr. posjet općinskom uredu, religijskom objektu i sl.

B.II.4 Učenik razlikuje kriterije određivanja gradskih naselja, analizira procese urbanizacije te uspoređuje strukture naselja.	B.II.5 Učenik istražuje i analizira utjecaj prirodnih i društvenih čimbenika na razvoj gospodarskih djelatnosti, analizira različite pokazatelje gospodarske razvijenosti, te prepoznaje važnost mineralnih sirovina i energetskih izvora za razvoj gospodarstva.	B.II.6 Učenik analizira obilježja i prostorni raspored industrije, te uspoređuje razvoj i značenje industrije kroz vrijeme u različitom prostoru.
GEO-2.2.1	GEO-3.1.1 GEO-3.1.2 GEO-3.1.3	GEO-2.3.1 GEO-3.3.2 GEO-3.3.3
navodi različite kriterije za određivanje gradskih naselja i analizira njihovu primjenu analizira morfološku, funkcionalnu i socio-ekonomsku strukturu grada objašnjava etape urbanizacije i proces metropolitanizacije uspoređuje razlike u stupnju urbanizacije u svijetu	analizira promjenu važnosti pojedinih čimbenika lokacije uspoređuje važnost pojedinih sektora djelatnosti kritički raspravlja o gospodarskim i socioekonomskim pokazateljima razvijenosti analizira prostorni razmještaj i rezerve mineralnih sirovina i energetskih izvora analizira prostorni raspored obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, te raspravlja o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije uspoređuje proizvodnju i potrošnju energije u svijetu	objašnjava razvoj industrije kroz industrijske revolucije opisuje prostore stare i nove industrijalizacije i pokazuje ih na geografskoj karti analizira obilježja i navodi primjere industrije visoke tehnologije u svijetu naglašava značenje industrije za gospodarski razvoj svijeta i pojedinih regija analizira prostorni raspored tehnoloških parkova i tehnopolisa u svijetu istražuje pozitivne i negativne učinke primjene visoke tehnologije na stanovništvo
Ključni sadržaji Seoska naselja i seoski pejzaž. Kriteriji za određivanje gradskih naselja. Funkcionalna i morfološka struktura naselja. Demografska i socioekonomska struktura naselja. Urbanizacija - etape urbanizacije i njihova obilježja. Obilježja kulturno-genetskih tipova gradova.	Ključni sadržaji Čimbenici lokacije gospodarskih djelatnosti i promjena važnosti njihove lokacije. Struktura svjetskog gospodarstva. Usporedba važnosti pojedinih sektora djelatnosti. Gospodarski i socioekonomski pokazatelji razvijenoti. Važnost energetskih izvora i mineralnih sirovina. Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije.	Ključni sadržaji Industrijalizacija, deindustrijalizacija i reindustrijalizacija - pojam i primjeri; industrijske revolucije. Razlike između starih i novih industrija. Stari i novi industrijski prostori - prostorni raspored i značenje. Industrija visokih tehnologija u svijetu. Tehnološki parkovi i tehnopolisi u svijetu. Značenje industrije u gospodarstvu. Učinci primjene tehnologije na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest, Likovna umjetnost i Sociologija (etape urbanizacije, kulturno-genetski tipovi gradova, morfološka i socio-ekonomska struktura grada). Preporuča se korištenje audio-vizualnih sredstava (npr. dokumentarni film o različitim kulturno-genetskim tipovima gradova), nakon čega će učenici analizirati i razlikovati tipove gradova i na taj način poboljšati sposobnost geografskog učenja.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Analizirajući gospodarske i socio-ekonomske pokazatelje razvijenosti, te posljedice nejednakog razvoja svijeta, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Sociologija. Izučavanjem obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Fizika i Biologija, a korištenjem IKT-a povezivanje s Informatikom. Prijedlog: učenik istražuje utjecaj hidroelektrana na okolni prostor nakon njihove izgradnje na nekom primjeru, npr. HE Grabovica na Neretvi; ili utjecaj učeniku najbliže hidroelektrane na okolni prostor.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (razvoj industrije kroz industrijske revolucije). Poticati razvoj istraživačkih vještina i kompetencija kod učenika, moguće je, npr., istraživanje organizacije industrije na razini županije, pripada li po obilježjima u stare ili nove industrijske prostore. Moguće je postaviti neko hipotetičko pitanje kako bi učenike potaknuli na raspravu i kritičko razmišljanje, npr. "Da imate mogućnost, koje mjere biste poduzeli za razvoj vašega zavičaja?"

	B.II.7 Učenik istražuje i analizira pojavu, razvoj i čimbenike razvoja turizma.	B.II.8 Učenik istražuje utjecaj prometa, interneta i svjetskih trgovinskih i financijskih tokova na povezivanje svijeta.
	GEO-3.3.1 GEO-3.3.2	GEO-2.2.4
	uspoređuje trajanje radnog i slobodnog vremena kroz različite periode, te trajanje radnog vijeka na odabranim primjerima objašnjava pojavu i razvoj turizma razlikuje osnovne od selektivnih oblika turizma istražuje čimbenike razvoja turizma u turistički najrazvijenijim područjima razlikuje pozitivne i negativne učinke pojedinih oblika turizma na stanovništvo, gospodarstvo i okoliš	uspoređuje funkciju i važnost prometa danas i u prošlosti istražuje utjecaj interneta na povezivanje svijeta istražuje primjere djelovanja organizacija i institucija važnih u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima i njihov utjecaj na povezivanje svijeta analizira prometnu, trgovinsku i financijsku povezanost svijeta
	Ključni sadržaji Radno i slobodno vrijeme u svijetu. Pojava, razvoj i oblici turizma. Čimbenici razvoja turizma. Najrazvijenija turistička područja. Analiza podataka o turističkim dolascima, noćenjima i prihodima uz izradu tematskih karata.	Ključni sadržaji Funkcija i važnost prometa danas i u prošlosti. Povezanost prometa i trgovine. Utjecaj suvremenih tehnologija i interneta na povezivanje svijeta. Važnije organizacije i institucije u svjetskim trgovinskim i financijskim tokovima. Prometna, financijska i trgovinska povezanost svijeta.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Analizirajući razvoj turizma, ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest. Analizom podataka i izradom tematskih karata (IKT), ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Matematika i Informatika. Korištenjem geografskih imena (turističke destinacije), ostvaruje se povezivanje s jezično-komunikacijskim područjem. Odabrati neku turističku destinaciju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj ili svijetu i analizirati utjecaj turizma na odabrani prostor (pozitivne i negativne učinke).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Etika i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava. Analizirajući važnost prometa u prošlosti ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Povijest. Korištenjem IKT-a u istraživanju ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Informatika. Poticati istraživački rad kod učenika: npr. učenici mogu istražiti kako putem interneta obavljati poslove/transakcije diljem svijeta; mogu provesti anketno istraživanje u svom razredu o tome imaju li drugi učenici poznanike iz inozemstva s kojim komuniciraju putem društvenih mreža, istražiti u kojim državama njihovi poznanici žive te izraditi tematsku kartu i protumačiti rezultate.

C ODRŽIVI RAZVOJ	C.II.1 Učenik navodi osnovnu ulogu poljoprivrede i prepoznaje neravnomjernu dostupnost hrane u svijetu.	C.II.2 Učenik objašnjava vrijednost georaznolikosti i važnost zaštite geobaštine, kroz primjere iz svijeta i BiH, koristeći geografsku kartu; analizira uzroke i posljedice onečišćenja i degradacije okoliša, te navodi oblike zaštite okoliša, koristeći IKT.
	GEO-2.2.1 GEO-3.3.3 GEO-3.3.4	GEO-3.3.1 GEO-3.3.4
	analizira prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike poljoprivredne proizvodnje uspoređuje najveće proizvođače, izvoznike i uvoznike osnovnih prehrambenih poljoprivrednih proizvoda, prema podacima FAO-a analizira načine rješavanja problema pothranjenosti i gladi u svijetu raspravlja o održivoj poljoprivredi	objašnjava što je georaznolikost i naglašava važnost očuvanja geobaštine navodi primjere zaštićene geobaštine u svijetu i obrazlaže načine njezine zaštite opisuje i objašnjava glavne uzroke, izvore, oblike i posljedice onečišćenja zraka, vode i tla analizira podatke o globalnom zatopljenju i navodi moguće uzroke i posljedice argumentira potrebu očuvanja okoliša i uključuje se u aktivnosti povezane sa zaštitom okoliša
	Ključni sadržaji Čimbenici razvoja poljoprivrede. Mogućnosti različitih oblika poljoprivredne proizvodnje. Svjetska poljoprivredna proizvodnja hrane. Globalna dostupnost hrane. Problem gladi i pothranjenosti u svijetu te načini njihova rješavanja. Održiva poljoprivreda.	Ključni sadržaji Georaznolikost (geološka, geomorfološka i pedološka) i geobaština - njihovo vrednovanje i zaštita. Ugrožavanje i onečišćenje okoliša - uzroci i posljedice. Globalno zatopljenje - analiza podataka, mogući uzroci i posljedice; okvirna konvencija UN-a o promjeni klime. Zaštita prirode u svijetu; svjetska baština - UNESCO. Potreba očuvanja i zaštite okoliša.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Biologija (struktura poljoprivredne proizvodnje, obilježja biljaka i životinja u određenom prostoru i sl.) i Kemija (sastav, kiselost tla). Analizirajući društvene čimbenike poljoprivredne proizvodnje, te probleme gladi i pothranjenosti u svijetu, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetima Sociologija i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava. Prezentiranjem rezultata rada pismenim i usmenim izražavanjem ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću. Npr. učenik može napisati sastavak na temu: Je li poljoprivreda "zelena" ili je ozbiljna prijetnja okolišu? Poticati kod učenika doprinos održivosti promjenom navika, npr. racionalna kupnja i potrošnja hrane.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje su očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje, prije svega, povezivanjem s nastavnim predmetom Biologija (georaznolikost). Moguće je povezivanje s nastavnim predmetima Kemija i Fizika (svaka na svoj način promatraju materiju i tvar koje se mogu razlagati). Poticati učenike na aktivnosti vezane sa zaštitom okoliša; učenici mogu pokrenuti ekološku akciju (organiziranje akcije čišćenja okoliša, npr. oko škole). Prijedlog za istraživački zadatak: istraživanje stanja okoliša u naselju. Ukoliko je u mogućnosti, učenik može prikupiti podatke iz dostupnih izvora o stanju zraka u svome naselju (ili o stanju voda i tla), te istražiti navedeni problem oslanjajući se na ishod B1. * U ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, kada to i nije navedeno u pojedinom ishodu, učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, kao i povezivanje s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Srednje
III

Godine učenja i podučavanja predmeta: 7

A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET
A.III.1

B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE
B.III.1
B.III.2
B.III.3

C ODRŽIVI RAZVOJ
C.III.1
C.III.2

D REGIONALNI PROSTORNI OBUHVAT
D.III.1
D.III.2

A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET	A.III.1 Učenik analizira obilježja i pokazatelje globalizacije u svijetu i njezin utjecaj na gospodarstvo. +
	GEO-2.1.3 GEO-2.3.1 GEO-4.1.4
	objašnjava utjecaj globalizacije na pojedine djelatnosti i ekonomiju znanja istražuje ulogu multinacionalnih kompanija u gospodarstvu svijeta analizira i utvrđuje značaj ekonomskih integracija i međunarodnih organizacija u svijetu (EU, NAFTA, UN, NATO, OPEC...)
	Ključni sadržaji Globalizacija i njezin utjecaj na gospodarstvo. Multinacionalne kompanije. Ekonomske integracije i međunarodne organizacije u svijetu.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblsti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Oznaka + u odgojno-obrazovnom ishodu znači da su sadržaji i ishodi obvezni za program u kojem je geografija 35 sati godišnje (npr. 3. razred jezične gimnazije). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (nastanak regionalnih integracija - npr. Europske unije i međunarodnih organizacija), Sociologija (polarizacija svijeta) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (ekonomske integracije i međunarodne organizacije). Učenici mogu samostalno istražiti utjecaj i djelovanje pojedinih integracija/organizacija u svijetu i na našim područjima (npr. NATO, EU).

B.III.1 Učenik povezuje rezultate svoga istraživačkog rada sa sadržajima odabranoga ishoda. +	B.III.2 Učenik objašnjava utjecaj čovjeka na globalno zatopljenje, te analizira posljedice globalnog zatopljenja na život na Zemlji. +	B.III.3 Učenik analizira utjecaj prirodnih i društvenih čimbenika na pojavu i rasprostranjenost pojedinih bolesti, te na kvalitetu zdravlja i života u svijetu.
GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2	GEO-3.3.2 GEO-3.3.3 GEO-3.3.4	GEO-3.3.3
postavlja složenije istraživačko pitanje, te prikuplja podatke na teretnu i/ili iz drugih izvora obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički ili kartografski te donosi zaključak pravilno navodi popis literature i ostalih izvora predstavlja rezultat svoga istraživačkoga rada	objašnjava efekt staklenika i utjecaj čovjeka na emisiju stakleničkih plinova objašnjava prirodne i društvene čimbenike promjene klime analizira moguće posljedice globalnog zatopljenja navodi moguće aktivnosti za smanjenje utjecaja čovjeka na klimu	analizira prirodno-geografske i društveno-geografske čimbenike koji imaju utjecaj na zdravlje ljudi uspoređuje brzinu širenja određenih bolesti u prošlosti i danas (u doba globalizacije) razlikuje pojmove endemija, epidemija i pandemija, te navodi primjere za njih uspoređuje podatke o indikatorima zdravlja stanovništva na globalnoj i regionalnoj razini opisuje značaj Svjetske zdravstvene organizacije i Liječnika bez granica
Ključni sadržaji Postavljanje istraživačkog pitanja. Prikupljanje podataka. Obrada podataka. Donošenje zaključka. Predstavljanje istraživačkoga rada.	Ključni sadržaji Utjecaj čovjeka na globalno zatopljenje. Prirodni uzroci klimatskih promjena. Utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji. Aktivnosti za smanjenje utjecaja čovjeka na klimatske promjene.	Ključni sadržaji Utjecaj prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika na zdravlje ljudi. Prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije. Endemije, epidemije i pandemije - prostorni aspekt. Svjetska zdravstvena organizacija
Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ishod se ostvaruje u 3. i(li) 4. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika. Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 3. razred. Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem. Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom. Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću. Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija (emisija stakleničkih plinova), Fizika (astronomski uzroci promjene klime - Milankovićevi ciklusi) i Biologija (klimatske promjene i živi svijet). Učenik može napraviti plan svojih tjednih aktivnosti (npr. tablicu) koje bi doprinijele smanjenju negativnog utjecaja čovjeka na klimu i pridržavati se istih.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Biologija (virusi, bakterije), Povijest (širenje određenih bolesti u prošlosti), Sociologija (socijalni čimbenici zdravlja populacije). Kroz istraživanje i koristeći IKT, ostvaruje se povezanost s nastavnim predmetom Informatika. Učenik može istražiti kako pojedini prirodno-geografski i društveno-geografski čimbenici utječu na zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Može, uz pomoć karte, objasniti prostorni raspored malarije u svijetu i istražiti suzbijanje malarije na Brijunima.

C ODRŽIVI RAZVOJ	C.III.1 Učenik uspoređuje različite načine korištenja i zbrinjavanja otpada, te u njima aktivno sudjeluje.	C.III.2 Učenik koristeći stečena geografska znanja i vještine rješava pitanja iz svakodnevnog života vezana za prostorno uređenje kroz istraživački rad. +
	GEO-3.3.4	GEO-3.2.2 GEO-3.3.4
	navodi važnost ponovnog korištenja otpada (reciklaža) opisuje važnost i načine pročišćavanja otpadnih voda obrazlaže važnost energetske održivosti uključuje se u akciju zbrinjavanja otpada u školi/zavičaju	opisuje primjere velikih intervencija u prostoru i njihov utjecaj na okoliš navodi ciljeve i načela prostornog uređenja opisuje osnovnu funkciju gruntovnice i katastra razlikuje katastarsku općinu od katastarske čestice koristi informacijski sustav prostornog uređenja
	Ključni sadržaji Gospodarenje otpadom i njegovi problemi. Otpadne vode. Energetska održivost Akcija zbrinjavanja otpada.	Ključni sadržaji Megaprojekti i velike intervencije u prostoru. Gruntovnica i katastar - funkcije i razlike. Informacijski sustav prostornog uređenja. Preglednik katastarskih podataka. E-zemljišne knjige. Primjena geoinformacijskih sustava, IKT.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Otvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija i Biologija (kategorije otpada, recikliranje, odnos prema okolišu, otpadne vode i njihovo pročišćavanje). Poticati kod učenika razvijanje ekološke svijesti, npr. racionalno korištenje energije, smanjenje uporabe plastike, šetnja i vožnja biciklom itd. Učenici mogu: izraditi plakate s ekološkim porukama/savjetima, istražiti koje države svijeta uvoze otpad i zašto, istražiti na koji način npr. modni brend H&M pomaže u recikliranju odjeće; organizirati akciju pravilnog zbrinjavanja otpada na razini razreda i svoj prijedlog uputiti vodstvu škole; mogu istražiti značenje pojma energetsko siromaštvo i na koji način se može utjecati na njegovo smanjenje itd.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblastima A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Informatika (korištenje informacijskih sustava, katastarskih podataka i E-zemljišnih knjiga) i Matematika (katastarski podatci). Učenik može provesti terensko istraživanje u zavičaju, npr. uz pomoć preglednika katastarskih podataka pronaći katastarsku česticu na prostoru zavičaja pogodnu za gradnju zamišljenoga objekta; istražiti kome katastarska čestica pripada te može li se kupiti i nad njom ostvariti vlasništvo; istražiti što je sve potrebno učiniti da bi se ostvarilo pravo gradnje zamišljenog objekta u skladu s važećim zakonskim odredbama.

D REGIONALNI PROSTORNI OBUHVAT	D.III.1 Učenik uočava i analizira značenje najrazvijenijih svjetskih gospodarstava.	D.III.2 Učenik analizira značenje slabije razvijenih dijelova svijeta, koristeći geografsku kartu i atlas.
	GEO-4.1.2 GEO-4.1.3 GEO-4.2.2	GEO-4.2.2 GEO-4.2.3 GEO-4.2.4
	prepoznaje najrazvijenije dijelove (države) Europe i uspoređuje njihov značaj + prepoznaje najrazvijenije izvaneuropske prostore (države) i uspoređuje njihov značaj naglašava dominaciju i značenje najrazvijenijih regija u gospodarstvu svijeta i objašnjava posljedice istoga +	analizira obilježja Latinske Amerike, Azije i Afrike, s naglaskom na gospodarski razvoj + izdvaja najrazvijenije regije (države) pojedinih kontinenata i naglašava njihova (gospodarska) obilježja + uočava različit stupanj gospodarskog razvoja pojedinih prostora
	Ključni sadržaji Razvijene europske države - Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Irska. Razvijene izvaneuropske države - SAD, Kanada, Australija, Japan, Ruska Federacija, Kina.	Ključni sadržaji Latinska Amerika - zemlje u snažnim promjenama. Brazil, Argentina, Čile. Azija - kontinent velikih regija i država. Korejski poluotok. Indija. Jugozapadna Azija. Afrika - najsiromašniji kontinent. Najrazvijenije afričke države.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (regionalna razvijenost u prošlosti). Upotrebom geografskih nazivlja ostvaruje se povezanost s jezično-komunikacijskim područjem. Kod učenika poticati samostalnost i kritičko razmišljanje na način da navode konkretne primjere europskih i izvaneuropskih regija i uspoređuju njihova gospodarska obilježja. Mogu izraditi interaktivnu kartu europskih država prema stupnju gospodarske razvijenosti. Na taj način se ostvaruje povezanost s nastavnim predmetom Informatika i međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetom Povijest (naseljenost i regionalna razvijenost u prošlosti, podjela Korejskog poluotoka, (de)kolonizacija Afrike). Upotrebom geografskih nazivlja ostvaruje se povezanost s jezično-komunikacijskim područjem. Korištenjem multimedijalnih sadržaja, ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Informatika. Preporuča se korištenje audio-vizualnih snimaka, npr. kratki dokumentarni film o gospodarstvu Afrike, Indiji kao brzorastućem gospodarstvu i sl. * U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda (ako i nije navedeno u svakom pojedinom ishodu), učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, te s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Srednje
IV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 8

A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET
A.IV.1

B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE
B.IV.1
B.IV.2

D REGIONALNI PROSTORNI OBUHVAT
D.IV.1
D.IV.2
D.IV.3
D.IV.4
D.IV.5
D.IV.6
D.IV.7

A GEOGRAFSKI PROSTORNI IDENTITET	A.IV.1 Učenik opisuje i analizira utjecaj globalizacije na nacionalni identitet i suverenitet.
	GEO-2.1.3 GEO-2.3.1
	razlikuje naciju od naroda analizira utjecaj globalizacije na očuvanje nacionalnog identiteta i na suverenitet država analizira uzroke jačanja/slabljenja nacionalizma objašnjava nastanak antiglobalizacijskih pokreta opisuje multikulturalnost i uspoređuje ostvarivanje ljudskih prava u svijetu i BiH, te aktivno sudjeluje u promicanju ljudskih prava raspravlja o vlastitom identitetu kao građanin BiH, Europe i svijeta
	Ključni sadržaji Narod, nacija i nacionalni identitet i suverenitet u globalizacijskim procesima. Globalizacija i suverenitet. Antiglobalizacijski pokreti. Multikulturalnost i ljudska prava u svijetu. Vlastiti identitet (kao građanin BiH, Europe i svijeta).
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (razvoj naroda, stvaranje nacije), Sociologija (društveni odnosi) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (antiglobalizacijski pokreti, multikulturalnost). Poticati kod učenika osjećaj empatije i tolerancije prema etničkim manjinama. Učenici mogu istražiti razliku pojmova multikulturne i multikulturalističke države i, po vlastitom mišljenju, navesti i argumentirati primjere takvih država. Mogućnost istraživanja regionalnog i nacionalnog identiteta (osjećaj pripadnosti mjestu, regiji, državi) - učenici navode elemente regionalnog i nacionalnog identiteta.

B PROSTORNE POJAVE, PROCESI I PROMJENE	B.IV.1 Učenik povezuje rezultate svoga istraživačkog rada sa sadržajima odabranoga ishoda.	B.IV.2 Učenik istražuje značenje državnih granica u suvremenom svijetu, te analizira uzroke nastanka kriznih žarišta u svijetu.
	GEO-1.2.2 GEO-3.2.1 GEO-3.2.2	GEO-2.3.2 GEO-2.3.3
	postavlja složenije istraživačko pitanje i hipotezu prikuplja podatke na terenu i/ili iz drugih izvora obrađuje podatke, prikazuje ih tablično, grafički ili kartografski te donosi zaključak pravilno navodi popis literature i ostalih izvora predstavlja rezultat svoga istraživačkoga rada	definira državu kao osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora navodi i obrazlaže primjere međunarodno priznatih, djelomično priznatih i nepriznatih država Europe i svijeta navodi primjere neriješenih graničnih pitanja iz svijeta, te istražuje načela njihova rješavanja analizira uzroke nastanka suvremenih kriznih žarišta u svijetu i njihove posljedice uz navođenje primjera obrazlaže nužnost suradnje u rješavanju sukoba u svijetu
	Ključni sadržaji Postavljanje istraživačkoga pitanja i hipoteze. Prikupljanje podataka. Obrada podataka. Donošenje zaključka. Predstavljanje istraživačkoga rada.	Ključni sadržaji Države - osnovni oblik teritorijalno-političke organizacije prostora. Neriješena granična pitanja s primjerima i načela njihova rješavanja. Primjeri međunarodno priznatih, djelomično priznatih i nepriznatih država u Europi i svijetu. Suvremena krizna žarišta i rješavanje sukoba u svijetu.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ishod se ostvaruje u 3. i(li) 4. razredu, u dogovoru između nastavnika i učenika. Istraživanje treba biti usklađeno s dobi učenika i odgojno-obrazovnim ishodima za 4. razred. Zbog specifičnosti geografije koja se ogleda u holističkom pristupu kod istraživanja prostorne stvarnosti, moguće je ostvariti povezanost i s prirodnim i s drušveno-humanističkim područjem. Korištenjem osnovnih matematičkih radnji (prikazivanje osnovnih geografskih podataka, grafova, tablica...) ostvaruje se povezanost s Matematikom. Prezentiranjem rezultata rada kroz usmeno ili pismeno izražavanje ostvaruje se povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnošću. Korištenjem IKT-a i izradom multimedijalnih sadržaja ostvaruje se povezanost s Informatikom.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (nastanak država i neriješena granična pitanja) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (krizna žarišta u svijetu). Ostvaruje se povezivanje s nastavnim predmetom Informatika. Koristeći multimedijalne sadržaje, učenici mogu timski odigrati odabrani kviz (npr. zastave država, obrisi država, glavni gradovi i sl.). Moguće je istraživanje (koristeći barometar konflikta - HIIK): odabrati suvremeno krizno žarište, npr. rusko-ukrajinski sukob, DNR Koreja - nuklearna prijetnja i sl., - istražiti i opisati uzroke sukoba, sukobljene strane, trajanje i posljedice sukoba itd.

D.IV.1 Učenik analizira geografski položaj Bosne i Hercegovine u JI Europi, Europi i svijetu, te ističe važnost multikulturalnosti u Bosni i Hercegovini.	D.IV.2 Učenik istražuje i analizira prirodno-geografska obilježja Bosne i Hercegovine.	D.IV.3 Učenik istražuje i analizira društveno-geografska obilježja Bosne i Hercegovine.
GEO-4.3.1	GEO-4.3.2	GEO-4.3.2
opisuje geografski položaj i granice Bosne i Hercegovine prosuđuje važnost geopolitičkog položaja Bosne i Hercegovine analizira važnost očuvanja državnih granica radi zaštite prostornog identiteta i pripadnosti državi iznosi ideje rješenja koja vode poboljšanju multikulturalnosti na prostoru Bosne i Hercegovine	izdvaja reljefne oblike u Bosni i Hercegovini prema njihovom geografskom položaju i strukturi analizira klimatske tipove i klimatsku regionalizaciju Bosne i Hercegovine izrađuje klimatske karte koristeći klimatsko-statističke podatke i IKT (npr. razmještaj klimatskih tipova...) analizira važnost hidrografskog bogatstva Bosne i Hercegovine uspoređuje međudjelovanje klimatskih i vegetacijskih čimbenika na razmještaj tala u Bosni i Hercegovini	analizira demografske strukture Bosne i Hercegovine na osnovu grafičkih i kartografskih prikaza naglašava demografske probleme Bosne i Hercegovine, te predlaže politike i mjere za njihovo rješavanje analizira važnost procesa urbanizacije u Bosni i Hercegovini naglašava značaj pojedinih gospodarskih djelatnosti u Bosni i Hercegovini i analizira njihov razmještaj istražuje turističke, prometne i trgovačke veze Bosne i Hercegovine na regionalnoj i globalnoj razini
Ključni sadržaji Geografski smještaj i položaj Bosne i Hercegovine. Teritorijalni razvoj Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina u mreži multikulturalnosti - razvoj identiteta i domoljublja.	Ključni sadržaji Geološki sastav i tipovi reljefa u Bosni i Hercegovini. Klimatska obilježja Bosne i Hercegovine. Klimatska regionalizacija Bosne i Hercegovine. Tekućice Bosne i Hercegovine. Jezera i močvare u Bosni i Hercegovini. Tlo, biljni i životinjski svijet.	Ključni sadržaji Broj, razmještaj i gustoća naseljenosti stanovništva Bosne i Hercegovine. Kretanje i strukture stanovništva Bosne i Hercegovine. Suvremena obilježja naselja u Bosni i Hercegovini. Suvremena obilježja gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine. Sektori gospodarskih djelatnosti i njihov značaj. Važnost poljoprivrede, prometa i turizma u Bosni i Hercegovini.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti A (Geografski prostorni identitet). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (teritorijalni razvoj BiH, oblikovanje granica) i Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (multikulturalnost, svijest o jednakim pravima i mogućnostima svih građana). Ostvarenje ovoga ishoda ima veliki značaj za razvoj osobnog, prostornog i društvenog identiteta, kao i stavova i vrijednosti koji su temeljeni na poštivanju svakoga pojedinca, bez obzira na različitost. Učenik može navesti konkretne primjere i ideje za poboljšanje multikulturalnosti u Bosni i Hercegovini.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija (geološki sastav), Biologija (povezanost reljefa, klime, biljnog i životinjskog svijeta) i Informatika (prikupljanje i informatička obrada podataka za izradu klimatskih dijagrama i klimatskih karata). Na temelju ranije stečenih znanja, učenik može izraditi klimatske dijagrame za pojedine tipove klime u Bosni i Hercegovini ili, koristeći IKT, izraditi kartu klimatske regionalizacije Bosne i Hercegovine. Razvijati kod učenika interes za terenska istraživanja lokalne sredine, npr. istraživanje i prepoznavanje riječnih reljefnih oblika u zavičaju. Moguće je istražiti npr. najbliže poznato jezero: kako je nastalo, je li mu stanje vode zadovoljavajuće, kakav značaj ima za život ljudi?	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Osobni i socijalni razvoj. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (početak i uzroci migracija, posebice iseljavanja), Politika i gospodarstvo (kako vladajući sustavi utječu na demografske procese i gospodarstvo), Informatika (prikupljanje i obrada podataka o demografskim procesima u zajednici), Matematika (analiza podataka) i Hrvatski jezik i književnost (usmeno i pismeno izražavanje). Učenici mogu izvršiti "popis stanovništva" svoje ulice, analizirati sastav stanovništva (dobni, spolni, obrazovni), te uočiti demografske probleme i dati svoj prijedlog za rješavanje istih. Na taj način se potiče istraživački rad, slobodno razmišljanje, objašnjavanje činjenica, kritičko mišljenje. Preporuča se istraživački rad o turističkim mogućnostima u zavičaju.

D.IV.4 Učenik predlaže rješenja za održivo korištenje prirodnih resursa, sirovina i energije i procjenjuje njihov utjecaj na kvalitetu života u Bosni i Hercegovini.	D.IV.5 Učenik analizira teritorijalnu regionalizaciju Bosne i Hercegovine, njezine gospodarske mogućnosti te status Bosne i Hercegovine u europskim i svjetskim geopolitičkim integracijama.	D.IV.6 Učenik istražuje značenje državnih granica Hrvatske te analizira odabrana prirodno-geografska obilježja Hrvatske.
GEO-3.3.1 GEO-3.3.4	GEO-4.3.3	GEO-4.3.4
istražuje geografski razmještaj prirodnih resursa analizira razmještaj i dostupnost obnovljivih i neobnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini navodi mogućnosti iskorištavanja prirodnih resursa za razvoj gospodarstva u Bosni i Hercegovini predlaže načine sprječavanja degradacije prirodnih resursa te se, po mogućnosti, uključuje u aktivnosti vezane za zaštitu na lokalnoj razini	uspoređuje prirodno-geografske i nodalno-funkcionalne regije Bosne i Hercegovine analizira nodalno-funkcionalna središta i mogućnosti razvoja svih regija predlaže modele za valorizaciju regija Bosne i Hercegovine, koristeći IKT istražuje pravne okvire i korake koji su preduvjet pristupanju Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama	obrazlaže nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru analizira rasprostranjenost glavnih tipova reljefa i klime u Hrvatskoj uspoređuje reljefna i klimatska obilježja Hrvatske i Bosne i Hercegovine i donosi određene zaključke opisuje osnovna obilježja i važnost Jadranskog mora objašnjava značaj tekućica i jezera u Hrvatskoj razlikuje osnovna obilježja nacionalnih parkova Hrvatske
Ključni sadržaji Resursi, njihova valorizacija i održivo korištenje. Zaštićena područja Bosne i Hercegovine. Provođenje aktivnosti na lokalnoj razini zaštite. Terenska nastava.	Ključni sadržaji Regionalizacija Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina na putu ka euroatlantskim integracijama.	Ključni sadržaji Nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru Reljefna obilježja Hrvatske. Klimatska obilježja Hrvatske. Obilježja i gospodarsko značenje Jadranskog mora. Obilježja hrvatskih rijeka i jezera. Obilježja nacionalnih parkova Hrvatske.
Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti C (Održivi razvoj). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj i Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Kemija i Biologija (prirodni resursi). Istaknuti važnost resursa i njihovog održivog korištenja kao preduvjeta za gospodarski razvoj. Naglasiti svrhu i važnost zaštićenih područja. Kroz terensku nastavu provoditi aktivnosti na lokalnoj razini zaštite, npr. ispitivanje ispravnosti pitke vode. Moguća je izrada seminarskog rada na temu korištenja obnovljivih i neobnovljivih izvora energije u Bosni i Hergovini (razvoj pismenih sposobnosti - povezivanje s Hrvatskim jezikom i književnosti).	Preporuke za ostvarenje ishoda Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (postanak i razvoj Europske unije), Politika, gospodarstvo, demokracija i ljudska prava (politički preduvjeti za euroatlantske integracije) i Informatika (korištenje IKT-a). Poželjno je sadržaje obogatiti ilustrativnim materijalima i video snimkama. Poticati učenike na istraživanje uz stalno praćenje aktualnih tema, te praktični samostalni rad. Npr. učenik samostalno istražuje i prezentira gospodarske mogućnosti pojedinih regija Bosne i Hercegovine; učenik istražuje kriterije pristupanja Europskoj uniji i kritički prosuđuje bosansko-hercegovačke mogućnosti njihovog ispunjenja.	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblastima A (Geografski prostorni identitet) i B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ostvaruje se očekivanje međupredmetne teme Poduzetništvo. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (nastanak hrvatskih državnih granica kroz povijest s naglaskom na procese koji su bili uzrokom promjene i oblikovanja granica), Informatika (prikupljanje podataka i izrada klima dijagrama), Matematika (analiza grafova i tablica), Kemija (svojstva Jadranskog mora) i Fizika (tlak zraka i gibanja Jadranskog mora). Učenik može izraditi tematsku kartu zaštićenih područja u Hrvatskoj; može za svaku klimatsku regiju odabrati jedno mjesto i pratiti temperaturu tjedan dana (koristeći podatke DHMZ-a) i na taj način analizirati dnevne temperaturne amplitude između pojedinih tipova klime u Hrvatskoj.

	D.IV.7 Učenik istražuje demografsku sliku i gospodarska obilježja Hrvatske.
	GEO-4.3.4
	uspoređuje promjenu broja stanovnika po popisnim godinama objašnjava specifičnost demografske tranzicije Hrvatske, te njezine posljedice i posljedice migracija za demografsku održivost uspoređuje hijerarhijsku strukturu naselja Hrvatske (subregionalne, regionalne, makroregionalne i mikroregionalne centre) analizira gospodarsku strukturu Hrvatske (prema udjelu zaposlenih i dohotku prema sektorima djelatnosti) naglašava važnost prometa za razvoj hrvatskog gospodarstva razlikuje turističke regije Hrvatske, te opisuje njihova specifična obilježja, izdvaja važnija turistička mjesta i njihove atrakcije
	Ključni sadržaji Kretanje broja stanovnika Hrvatske. Demografska tranzicija Hrvatske. Demografska održivost Hrvatske. Hijerarhijska struktura naselja u Hrvatskoj. Struktura gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj. Važnost prometa u Hrvatskoj. Obilježja hrvatskih turističkih regija.
	Preporuke za ostvarenje ishoda Ishod povezati s oblasti B (Prostorne pojave, procesi i promjene). Ostvaruje se očekivanje međupredmetnih tema Poduzetništvo i Građanski odgoj i obrazovanje. Ishod se ostvaruje povezivanjem s nastavnim predmetima Povijest (uzroci demografskih promjena), Informatika (prikaz demografskih promjena - grafički prikaz, prezentacija, prikaz važnih prometnih pravaca) i Matematika (udio zaposlenih po gospodarskim djelatnostima, prihod turističkih regija). Na web-stranici Hrvatske turističke zajednice, učenik može pronaći podatke o broju turističkih dolazaka i noćenja u posljednjih 12 mjeseci. Odabrati županije s najvećim i najmanjim turističkim prometom i analizirati uzroke dobivenih rezultata. * U ostvarivanju svih odgojno-obrazovnih ishoda (ako i nije navedeno u svakom pojedinom ishodu), učenik se koristi IKT-om, geografskim grafičkim metodama te geografskom kartom za sadržaje koji se mogu pokazati na njoj, čime se ostvaruje stalna povezanost ishoda s nastavnim predmetom Informatika, kao i s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Odaberite jezik

Fizika - Ishodi učenja

Fizika - Ishodi učenja

Matematika - Ishodi učenja

Matematika - Ishodi učenja

Biologija

Biologija

Engleski - odgojno-obrazovni ishodi

Engleski - odgojno-obrazovni ishodi

Kemija - Ishodi učenja

Kemija - Ishodi učenja

Filozofija - odgojno-obrazovni ishodi

Filozofija - odgojno-obrazovni ishodi

Etika - odgojno-obrazovni ishodi

Etika - odgojno-obrazovni ishodi

Sociologija - odgojno-obrazovni ishodi

Sociologija - odgojno-obrazovni ishodi

Logika - odgojno-obrazovni ishodi

Logika - odgojno-obrazovni ishodi

Geografija - odgojno obrazovni ishodi

Geografija - odgojno obrazovni ishodi

JU Zavod za odgoj i obrazovanje Široki Brijeg

Podružnica Livno