Preuzmi PDF View Word

Biologija

Biologija

Biologija

hrvatski

Svrha učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Biologija je usvajanje spoznaja o organizaciji živoga svijeta, razvoju različitih oblika života na molekularnoj i staničnoj razini, na razini organizma, populacije, ekosustava te biosfere. Istražuje interakcije i međuovisnosti na svim razinama, kao i procese iskorištavanja i pretvorbi energije koje su temelj održivosti. Razvija se prirodoznanstvena pismenost, konceptualno razumijevanje te kritičko promišljanje. Suvremena koncepcija obrazovanja zasniva se na aktivnim metodama poučavanja te se usvajaju spoznaje kroz istraživačke zadatke koji se temelje na znanstvenim metodama kroz koje učenici stječu vještine postavljanja problema i pretpostavki, planiranja i realizacije eksperimenata ili zapažanja, te analiziranja i tumačenja rezultata. Biologija doprinosi stvaranju elementarnog, bazičnog znanja iz prirodoslovlja, ukazuje na bioraznolikost, razvija osobne vrijednosti, kao i odgovornost i poštivanje spram živog svijeta i okoliša.

Poučavanjem predmeta formiraju se trajne vrijednosti poput brige za sebe, ostale članove zajednice, očuvanja života i njegove raznolikosti, te osobito svijest o očuvanju okoliša. Istraživanjem organizacije živoga svijeta, struktura, funkcija i razvoja različitih oblika života na molekularnoj i staničnoj razini, na razini organizama, populacija, ekosustava i biosfere učenicima se omogućuje stjecanje osnova za sveobuhvatno poimanje pojava i procesa. Razvija se svijest o čovjeku kao dijelu prirode, jača njegova ekološka svijest, kao i pravilan odnos prema svemu što ga okružuje.

Biologija potiče zanimanje za prirodu te njezino istraživanje i razumijevanje na temelju znanstvenih spoznaja. Učeći biologiju, učenici se osposobljavaju za suradnju i komunikaciju, kritički odnos prema informacijama, argumentirano iznošenje ideja, provođenje istraživanja postavljajući pitanja, predviđajući rješenja i izvodeći eksperimente. Učenici upoznaju sebe i svijet oko sebe, te razvijaju svijest o zdravim životnim navikama, te odgovornom odnosu prema drugim živim bićima i okolišu. Znanja iz biologije omogućuju razvoj interesa prema različitim područjima života te učenike usmjeravaju u daljnjem školovanju.

Podučavanjem predmeta učenici razvijaju znanstveno-istraživačke, socijalne i tehnološke kompetencije, kao i poduzetnost. Uključivanjem IKT-a u učenje i poučavanje razvija se digitalna kompetencija, koja se temelji na sigurnoj uporabi IKT-a u svakodnevnom životu te komunikaciji, a nužna je za svladavanje osnovnih vještina u području prirodoslovlja. Prirodoslovna kompetencija se odnosi na osposobljenost na primjenu znanja i zaključivanja na temelju činjenica. Ključne kompetencije uključuju i razumijevanje promjena uzrokovanih antropogenom djelatnošću, kao i odgovornost pojedinca kao građanina.

Kroz prirodoslovnu kompetenciju razvija se sposobnost praktične primjene stečenih znanja i donose znanstveno-zasnovani i argumentirani  zaključci na temelju promatranja rezultata eksperimenta i drugih izvora. Omogućuje se učenje kroz istraživački rad te prikupljanje podataka i njihovo prezentiranje u istraživačkom radu. Razvija se kritički odnos prema informacijama, pravilan odabir i korištenje literature, kao i ostalih tehnologija koje doprinose novim spoznajama. Učenje biologije omogućava razvijanje kritičkog mišljenja kao preduvjeta znanstvenog i tehnološkog napretka.

Svladavanjem sadržaja nastavnog predmeta dobiva se određeno predznanje za nastavak obrazovanja u prirodoslovnom području, a kombinacija osnovnih znanja i aktualnih tema omogućava povezivanje bioloških spoznaja sa spoznajama svih prirodoslovnih predmeta, kao i s međupredmetnim temama. Kroz realizaciju međupredmetnih tema (Osobni i socijalni razvoj, Poduzetnost, IKT i Građanski odgoj) i njihovo integriranje u nastavni predmet, moguće je raznolikost živog svijeta, problematiku okoliša, odgovorno gospodarenje prirodnim resursima te zdravlje i zdrave životne navike promatrati interdisciplinarno, s različitih aspekata.

Biologija pripada prirodoslovnom području, uz kemiju, fiziku i geografiju, kao i s informatikom i  matematikom.

Učenjem biologije potiče se znatiželja, motivacija, samostalnost pri radu, ali i suradnja pri primjeni naučenog u svakodnevnom životu. Učenik razvija i odgovornost prema sebi, prirodi i okolišu. Učeniku je omogućeno djelovanje u zajednici, izgrađuje jasne stavove o općem dobru, značaju zaštite okoliša, očuvanja energije te bioraznolikosti.  Proces poučavanja nastavnoga predmeta Biologija usmjeren je na učenike, prilagođen njihovoj dobi, potrebama i interesima. Odabirom odgovarajućih metoda učenja kod učenika se razvija interes za biološke teme, istraživanje istih te potiče uključivanje učenika u proučavanje živoga svijeta. Nastavnik ostaje važan čimbenik u tom procesu, usmjerava učenike i balansira između uloge moderatora i predavača. 

 

Nastavni predmet Biologija dio je prirodoslovnoga područja. Biologija se poučava u 8. i 9. razredu osnovne škole te u 1., 2., 3. i 4. razredu gimnazije, kao i u nekim razredima strukovnih škola. Konceptualno se nadovezuje na nastavne predmete Prirodu i društvo, koja se poučava od 1. do 5. razreda osnovne škole i Prirodu, koja se poučava u 6. i 7. razredu osnovne škole. Podučava se i kao izborni predmet u 2. 3. i 4. razredu gimnazije.  U svim razredima gimnazije i u osnovnim školama predmet Biologija se poučava 2 sata tjedno. 

Matematika - Opis predmeta

Matematika

Matematika - Opis predmeta

hrvatski

Svijet u kojem živimo opisan je jezikom matematike. Kvalitetno matematičko obrazovanje pruža temelj za njegovo razumijevanje. Učeći matematiku spoznajemo taj svijet i postavljamo čvrste temelje za ispisivanje novih stranica napretka civilizacije.

Matematika nam razotkriva savršenost i složenost procesa u prirodi, a ljepota matematike vidi se u harmoniji, uzorcima i strukturama brojeva i oblika, klasičnim idealima ravnoteže i simetrije. 

Od praiskona  pa do dana današnjeg, matematika je sastavni dio svih aspekata života. Dio je priče o ljudskoj povijesti. Ljudi širom svijeta koristili su i koriste matematička znanja i vještine kako bi opisali svijet oko sebe i razvili nove matematičke koncepte.

Primjena matematike doprinosi bržem razvoju suvremenog društva i modernih tehnologija.

Kroz nastavu Matematike kod učenika se razvijaju pozitivne osobine ličnosti kao što su točnost, preciznost, samostalnost, sposobnost timskog rada i preuzimanja inicijative, strpljivost, odgovornost i dr.

Matematika uči razlikovati važne od nevažnih elemenata, uočavati veze među objektima te koristiti stečeno znanje u novim situacijama. 

U nastavi Matematike se podučavaju matematički pojmovi i koncepti u skladu s kognitivnim razvojem učenika. Pri tome treba paziti na postupnost usvajanja matematičkih znanja kako bi učenici lakše razumjeli matematičke pojmove te ih međusobno smisleno povezivali. 

Osim ovladavanja računskim operacijama, posebno je važno podučavanjem Matematike osposobiti učenike da promišljaju, procjenjuju i modeliraju te na taj način obavljaju osobne i društvene aktivnosti i rješavaju probleme. Kroz zadavanje konkretnih problema iz učenicima bliskih situacija, potiče se kreativnost i apstraktno mišljenje.

Učeći Matematiku učenici razvijaju matematičku pismenost koja se očituje kao sposobnost kritičkog mišljenja i logičkog prosuđivanja, sposobnost prepoznavanja matematičkih problema u svijetu u kojem žive, sposobnost matematičkog izričaja i modeliranja problema, a razvijaju i matematičke vještine rješavanja problema. Razvoj ovih kompetencija na učenika djeluje motivirajuće i izazovno te mu daje smjernice za budući rad i angažman u društvu.

Podučavanjem Matematike doprinosi se osobnom i socijalnom razvoju učenika, stjecanju liderskih sposobnosti i promišljanju koje vodi ka donošenju učinkovitih odluka. Stjecanjem matematičkih znanja i uočavanjem povezanosti između koncepata, uči se kako pravilno i kvalitetno učiti. Poznavanjem, razumijevanjem i umijećem primjene matematičkih spoznaja stvara se i temelj za usvajanje digitalnih kompetencija. Matematičke spoznaje jedan su od temelja razvoja suvremenog tehnološkog društva, tehnike, graditeljstva i ekonomije, a pomažu nam i pri razumijevanju i tumačenju građanskih zakona modernog društva.

Matematika je jedini predmet koji pripada matematičkom području.

Ona je u funkciji ostalih predmeta kurikula upravo zbog jasnog i konciznog jezika kojim je moguće opisati pojave u prirodi. Ta je odrednica snažno povezuje s prirodoslovnim područjem kurikula. 

Matematički simboli, terminologija i nedvosmisleni izričaj spona su matematike i jezičnog područja kurikula.

Koncept savršeno uređenog, apstraktnog sustava čini matematiku povezanu s društvenom-humanističkim područjem kurikula.

Snaga i ljepota matematike nisu u njezinoj gotovo savršenoj primijenjivosti u svim aspektima društva, nego upravo  u njezinoj neovisnosti. 

Matematika se izučava u svim razredima osnovne škole i gimnazije, a zastupljena je i u srednjem strukovnom obrazovanju. Zastupljenost pojedinih domena Matematike u strukovnim školama ovisi o programu koji učenici izučavaju za stjecanje određenog zanimanja.

 

Glazbena kultura/umjetnost

Glazbena kultura/umjetnost

Glazbena kultura/umjetnost

hrvatski

Učenje i poučavanje glazbe, uz ostale umjetnosti, ključno je za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakog učenika. U obrazovnom je sustavu učenje glazbe neizostavan čimbenik u oblikovanju specifično-glazbenih, ali i općih kompetencija učenika. Predmetima Glazbena kultura i Glazbena umjetnost ostvaruju se temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja. Stoga nastava Glazbene kulture/umjetnosti potiče i unaprjeđuje učenikov estetski razvoj, potiče kreativnost učenika, razvija učenikove glazbene sposobnosti i interese, razvija kod učenika svijest o očuvanju povijesno-kulturne baštine i osposobljava ga za življenje u multikulturnom svijetu. 

Nastava Glazbene kulture/umjetnosti naglasak stavlja na učenikov susret s glazbom te će, ovisno o osobnim mogućnostima, učenik kao poznavatelj glazbene umjetnosti ili kao publika sudjelovati u glazbenom životu svoje sredine. Zbog toga učenje glazbe ima i višestruku društvenu ulogu. Izlaskom iz okvira škole i integracijom u širu društvenu zajednicu i kulturu, škola i lokalna zajednica povezuju se u promicanju glazbene kulture i umjetnosti, a učenici aktivnim sudjelovanjem u glazbenom životu sredine u kojoj žive pridonijet će očuvanju, širenju, prenošenju i obnavljanju kulturnog nasljeđa. 

Primarna vrijednost glazbenog obrazovanja je doprinijeti kvaliteti života svih učenika razvijajući njihove sposobnosti za sudjelovanje u glazbenoj kulturi te uključivanje učenika u učenje i poboljšanje njihovih postignuća. Temeljena u sveobuhvatnom društvenom, emocionalnom i kognitivnom razvoju učenika glazba pospješuje razmišljanje, razvija kreativnost, samodisciplinu, rješavanje problema, donošenje odluka, suradnju i maštu. Glazba omogućuje učenje o sebi, drugim ljudima i čovječanstvu općenito. 

Učeći Glazbenu kulturu/umjetnost učenici upoznaju i doživljavaju glazbu različita podrijetla te različitih stilskih razdoblja i vrsta, usvajaju osnovne elemente glazbenog jezika, glazbene pismenosti i sastavnica glazbenog djela. Također, predmet Glazbena kultura/umjetnost omogućava izražavanje ideja, misli i stavova čime se kod učenika razvija kritičko i kreativno mišljenje. Glazba izaziva emocije, ali se s glazbom i izražavaju emocije. 

Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izbornu nastavu kroz koju učenici pohađaju jedan vid skupnog muziciranja- zbor, orkestar ili vokalno-instrumentalni sastav. Također, odvija se i kroz fakultativnu nastavu te izvannastavne i izvanškolske aktivnosti (posjete koncertima) u okviru kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove. Istodobno razvijaju u skladu svojih mogućnosti interese i ostvaruju estetski, socijalni, umjetnički rast i razvoj.  

Zbog zastupljenosti glazbe u životu suvremenog čovjeka predmet je povezan sa svim komponentama međupredmetnih tema postavljenih u Zajedničkoj jezgri definiranoj na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini, tj. Građanskom odgoju, Osobnom i socijalnom razvoju, Poduzetnosti i Upotrebi informacijsko-komunikacijskih tehnologija.   

Glazbena kultura/umjetnost pripada umjetničkom području te dijeli temeljne obrazovne vrijednosti, ciljeve i pristupe sa Likovnom kulturom/umjetnosti, kao i drugim područjima umjetnosti poput filma, teatra, plesa i književnosti. Poučava se u svim ciklusima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan predmet. 

Nastava Glazbene kulture/umjetnosti treba biti inkluzivna, ona u kojoj svi učenici sudjeluju u nekoj od aktivnosti u skladu sa svojim mogućnostima i interesima. Učenje usmjereno na učenika stavlja veliki naglasak na učitelja koji osmišljava i provodi aktivnosti prikladne glazbenim mogućnostima učenika. Svojom glazbenom vještinom, inovativnošću, kompetencijom te upotrebom IKT-a učitelj mora osigurati visoku kvalitetu glazbe na nastavi Glazbene kulture/umjetnosti. 

Predmet Glazbena kultura uči se i poučava u osnovnoj školi od prvog do devetog razreda, a predmet Glazbena umjetnost u općoj gimnaziji sve četiri godine. Broj nastavnih sati u tjednu je jedan, osim u prvom razredu osnovne škole gdje su dva sata. 

Priroda

Priroda - predmetna nastava

Priroda

hrvatski

Priroda je predmet u okviru osnovnoškolskog obrazovanja čija je svrha uvesti učenika u prirodoslovlje i upoznati ga sa svijetom oko nas. Učenjem Prirode učenik će  razumjeti cjelovitost prirode, kao i procese i promjene u prirodi, prepoznati ulogu čovjeka na održivost života na Zemlji.

Upoznavanjem prirode učenik: spoznaje čovjeka kao dio prirode, prepoznaje njegov utjecaj na prirodu i probleme onečišćenja okoliša te važnost održivog razvoja za očuvanje prirode i napredak društva, usvaja zdrave navike i povezuje ih s kvalitetom života.

Na ovoj razini važno je razumjeti osnovne koncepte zajedničke prirodnim znanostima njegujući znanstveni pristup problemu. Znanja koja učenik usvoji kroz ovaj predmet, integralno upoznajući prirodu, značajna su za kasnije uspješno razumijevanje sadržaja iz predmeta Biologija, Kemija i Fizika.

Učenjem Prirode znatiželja učenika da upozna svijet oko sebe nadopunjuje se s jednostavnim i zanimljivim pokusima koji će ga zainteresirati za prirodoslovlje te omogućiti uspješnije razumijevanje promjena i procesa u prirodi kroz aktivno uključivanje u nastavni proces.

Kroz nastavu Prirode učenik razvija sljedeće vrijednosti: postaje osjetljiv na probleme onečišćenja okoliša, prepoznaje svoju ulogu u prirodi, ali i u zajednici kao odgovorni pojedinac koji treba donijeti pravilnu odluku.

 

Pri podučavanju i učenju primjenjuju se jednostavna istraživanja, opažanja, prepoznavanja i timski rad.  Na ovaj način podučavanje Prirode, u skladu s vizijom, svrhom i ciljevima odgoja i obrazovanja, daje temelje za nastavak obrazovanja, osobni razvoj i usvajanje pozitivnih stavova, razvija sklonost ka suradnji, kritičko i logičko mišljenje, kreativnost, uvažavanje i razumijevanje drugih i drugačijih. Odgaja se samostalan i odgovoran pojedinac koji zaključke donosi na temelju niza informacija temeljenih na znanstvenom pristupu uz primjenu novih tehnologija. Nadalje, podučavanje Prirode treba razviti pozitivan stav prema učenju i prirodoslovlju.

U nastavi Prirode moguće je ostvariti razvoj svih ključnih kompetencija. Pokusima, promatranjima i pri raspravi određene problematike učenici razvijaju komunikacijske vještine, pri planiranju i izvedbi pokusa razvijaju kreativnost, sklonost za timski rad i uvažavanje drugačijeg mišljenja. Obrada informacija o postavljenom problemu daje mogućnosti razvoja informatičke, ali i znanstvene pismenosti i samoinicijative. Prezentiranje rezultata često zahtjeva primjenu i objašnjenje grafikona, tablica i slika što doprinosi razvoju matematičke pismenosti. Učenjem Prirode razvijaju se zdravstvene kompetencije i odgaja se društveno odgovoran pojedinac.

Učenici upoznaju svijet koji ih okružuje promatranjem i istraživanjem, obradom rezultata pomoću kojih objašnjavaju promjene, procese i interakcije u okolišu. Prirodoznanstveni pristup omogućuje: kreativno rješavanje problema, kritičko promišljanje o informacijama temeljem kojih treba donijeti zaključke, argumentiranu raspravu, samostalnost u donošenju odluka i interpretaciji sadržaja. Kao predmetno specifične kompetencije mogu se istaći: prepoznavanje značaja cjelovitosti prirode i bogatstva živog i neživog svijeta, razumijevanje međuodnosa živih bića, značaj zdravih navika odgovornog ponašanja u gospodarenju prirodnim resursima.

Kombinaciju osnovnih znanja i aktualnih tema planiranih ovim kurikulom omogućavaju povezivanje s Građanskim odgojem i obrazovanjem, Poduzetništvom, ali i s Osobnim i socijalnim razvojem kroz podučavanje raznolikosti živog svijeta, problematike okoliša, odgovornog gospodarenja s prirodnim bogatstvima, zdravlju i zdravim navikama.

Primjena moderne tehnologije u stvaranju novih sadržaja ili realizaciji podučavanja i učenja bit će poveznica s međupredmetnim temama iz područja Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Nastavni predmet Priroda pripada prirodoslovnom obrazovnom području. 

Učenje i podučavanje Prirode se treba realizirati aktivnim sudjelovanjem učenika u procesu učenja kroz samostalan ili rad u grupi koji je temeljen na istraživanju, promatranju prirodnih procesa, promjena i objekata. Nova znanja povezati s ranije usvojenim konceptima i olakšati njihovo usvajanje kroz problemsku nastavu, timski rad, igru, simulacije, promatranje i pronalaženje primjera u neposrednom okruženju. Učitelj usmjerava učenje i potiče učenike na raspravu, postavljanje pitanja, sučeljavanje mišljenja, uvažavanje drugih i drugačijih, poštujući sklonosti i sposobnosti pojedinih učenika. 

Priroda se podučava kao obvezan predmet u šestom i sedmom razredu osnovne škole.

Međupredmetna tema: Osobni i socijalni razvoj - Opis teme

Međupredmetna tema: Osobni i socijalni razvoj

Međupredmetna tema: Osobni i socijalni razvoj - Opis teme

hrvatski

Svrha podučavanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj je razvijanje kompetencija za prepoznavanje društvenih vrijednosti i normi kako bi učenik mogao kompetentno formirati vlastita mišljenja i stavove kao osnovu svojih djelovanja unutar zajednice. Učenik razvija sposobnost introspekcije, jača svoje socijalne i komunikacijske vještine kao i samopouzdanje. Razvijajući empatiju, uči se aktivnom društvenom životu. Osnažujući svoj potencijal, napreduje k uspješnijem izražavanju osobnih stavova te postaje samopouzdaniji i aktivan član zajednice. Ovom međupredmetnom temom promiče se pozitivan i odgovoran odnos učenika prema zdravlju koje promatramo kao stanje fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Učenika se potiče na usvajanje zdravih životnih stilova, primjerenih fizičkih aktivnosti te odgovornog odnosa prema sebi i drugima.

 

Stjecanjem uvida u vlastite psihičke procese i učenjem o grupnim procesima i potrebama drugih učenik oblikuje osobni identitet. Također razvija socijalne vještine potrebne za konstruktivnu participaciju u okolini u kojoj živi. Razumijevajući svoje cjelokupno ponašanje, učenik iznalazi konstruktivne načine suočavanja sa životnim izazovima. Prepoznajući psihološke fenomene u skupinama, učenik postaje stabilniji i konstruktivniji sudionik društvene zajednice.

Za učenike je izuzetno bitno ovladavanje osnovnom terminologijom psihičkih procesa, prepoznavanje određenih zakonitosti ljudskog ponašanja, kao i različitosti među pojedincima i njihovom djelovanju.

Učenjem o osobnom i socijalnom razvoju učenik zauzima proaktivan stav prema životu, prepoznaje i zadovoljava vlastite potrebe vodeći računa o potrebama drugih ljudi. Ostvaruje i njeguje zadovoljavajuće odnose kao zaštitni faktor mentalnog zdravlja i zdravlja općenito.

Učenik postaje emocionalno pismena osoba koja posjeduje kompetencije introspektivnosti, refleksije, asertivnosti, altruizma i empatije.

Stjecanjem uvida u teme iz osobnog i socijalnog razvoja učenik usvaja širu sliku o sebi kao biću protkanom fizičkom, psihičkom i socijalnom stvarnošću. Time sebi otvara put boljeg razumijevanja sebe i svijeta u kojem živi, što posredno utječe na sve njegove osobne i profesionalne odabire te ga čini funkcionalnim stanovnikom svijeta.

Osobni i socijalni razvoj kao međupredmetna tema svojim sadržajem prožima odgojno-obrazovna područja društvenih i prirodnih znanosti.

Teme ovog međupredmetnog područja podučavaju se kroz više oblika rada. U početnim razrednima osnovne škole, s ciljem emocionalnog opismenjavanja učenika, provodi se više interaktivnih aktivnosti u vidu radionica u kojima učenici uče aktivnim sudjelovanjem koristeći prigodne materijale. U predmetnoj nastavi i kroz srednjoškolsko obrazovanje učenici više sudjeluju i uče dijeleći stavove i propitujući osnovne pojmove naučenog kroz osobne istupe ili kroz rad u grupama. Poticanjem kritičkog razmišljanja pronalaze i uklapaju teorijsko znanje u kontekst vlastitog životnog iskustva. Dodatna dimenzija podučavanju je učenje odgovornom ponašanju i zaštiti zdravlja u digitalnom okruženju.

Osobni i socijalni razvoj kao međupredmetna tema može se podučavati na svim razinama podučavanja, nadopunjujući sadržaj nastavnih predmeta od početka osnovnoškolskog pa sve do kraja srednjoškolskog obrazovanja.

Likovna kultura - Opis predmeta

Likovna kultura/umjetnost

Likovna kultura - Opis predmeta

hrvatski

Svrha nastave predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost je ovladavanje likovnim jezikom, razvijanje vizualne pismenosti kod učenika, upoznavanje kronološkoga razvoja likovnih umjetnosti i umjetničkih koncepata te razumijevanje istih. Uz sve navedeno, umjetnost potiče inicijativu, maštu, sposobnost kritičkoga mišljenja, osjećaj samostalnosti i kognitivni razvoj. Učenik na nastavi Likovne kulture stječe radne navike, poboljšava koncentraciju, razumijevanja svijeta oko sebe te izražavanja vlastitih ideja. Stvaralačke aktivnosti pridonose jačanju identiteta učenika, njegovom osobnom integritetu i samopoštovanju te razvoju kulturne i ekološke svijesti. Svrha odgoja i obrazovanja u području umjetnosti jeste stvaranje kreativnih pojedinaca koji aktivno sudjeluju u oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline.

Podučavanje Likovne kulture i Likovne umjetnosti razvija interes za estetiku i pozitivne društvene vrijednosti, ljubav prema vlastitoj i tuđoj kulturnoj baštini te pomaže učeniku shvatiti vizualnu stvarnost unutar društvenoga konteksta. Podučavanje ovoga predmeta pozitivno utječe na emocionalni život učenika, njegovo intuitivno i stvaralačko/kreativno razmišljanje, oblikuje njegov sustav vrijednosti i kritički stav prema svemu što ga okružuje. Upoznavanje različitih umjetničkih formi, tehnika i medija razvija spoznajne sposobnosti i psihomotoričke vještine učenika i pridonosi razumijevanju različitih društvenih i kulturalnih kontekst.

Kroz proces razmišljanja i vrednovanja učenik stvara mnoštvo umjetničkih djela pokazujući sintezu vještina, medija i koncepata. Pritom razvija maštu i sposobnost donošenja različitih rješenja objedinjujući estetski i etički aspekt. Istodobno se njeguje osobnost učenika i potreba za izražavanjem, služeći se tradicionalnim likovnim materijalima i postupcima, ali i suvremenim vizualnim medijima i konceptima. Učenik se najprije upoznaje sa osnovnim materijalima, tehnikama, medijima i likovnim elementima, koji se koriste u umjetnosti, primjenjujući brojne metode i tehnike kojima se razvija produktivnost i stvaralaštvo u ostvarivanju ideja. Učenik razvija ideje istražujući prirodu koja ga okružuje, pritom koristeći maštu i osjećaje. Upoznavanjem različitih umjetničkih djela učenik analizira metode, tehnike i sadržaje tih djela te se tako osposobljava za prepoznavanje i primjenu istih u osobnom izričaju.

Podučavanje predmeta Likovna kultura i Likovna umjetnost pridonosi razvoju vizualne pismenosti koja je od ključne važnosti, ako ne i presudan vid komuniciranja u 21. stoljeću. Učenik se osposobljava za kritičko mišljenje i argumentiranu prezentaciju te stječe osjećaj odgovornosti kroz rad u grupama. Od najnižih razreda osnovne škole do srednje škole, učenik stječe znanja o vizualnoj kulturi, različitim područjima vizualnih umjetnosti (crtež, slikarstvo, skulptura, grafika, dizajn, arhitektura, fotografija, film, strip, primijenjene i suvremene umjetničke prakse) i raznovrsnim načinima vizualne komunikacije

U nastavi Likovne kulture i Likovne umjetnosti, učenik usvaja likovni jezik te se istim koristi kako bi bolje razumio vizualnu okolinu, oblikovao vlastiti identitet, razvio kulturnu i ekološku svijest, osposobio se iskazati svoju kreativnost, znao izraziti maštu te u potpunosti doživio sebe i svijet koji ga okružuje. Istraživanjem i usporedbom umjetničkih djela u različitim kontekstima očekuje se napredak u razvoju kritičkog promišljanja učenika. Promišljanjem i kreativnom primjenom likovnoga jezika učenik razvijaju uvažavanje estetske raznolikosti, postajući kritički informiran stvaratelj i zreli konzument likovne kulture.

U sinergiji s drugim umjetnostima i znanostima te njima pripadajućim područjima, Likovna kultura je povezana sa svim važnim temama koji nadilaze strukturu samog predmeta. Likovna kultura je predmet u kojem do izražaja dolazi interdisciplinarnost; obrađuju se teme koje zalaze u područja drugih predmeta, a opseg realizacije međupredmetnih tema ovisi o uzrastu učenika. Uz prirodnu povezanost s glazbenom kulturom, česta je i korelacija sa sadržajima prirodne i društvene skupine predmeta. Primjerice, princip zlatnoga reza bilo bi nemoguće objasniti bez matematike, a podučavanje o bojama nezamislivo je bez pojašnjenja fizikalnih i kemijskih načela.

Predmet Likovna umjetnost pripada umjetničkom i društveno-humanističkom području odgoja i obrazovanja, a nastavni sadržaji su povezani i međusobno se prožimaju, pritom stvarajući kompaktnu cjelinu koja je s predmetima iz drugih područja povezana neraskidivom zajedničkom kronološkom lentom unutar koje su različiti društveni aspekti međusobno ovisni. 

Likovna kultura jača samopouzdanje, potiče sposobnost mišljenja, naglašava važnost timskoga rada i suradnje, pridonosi razvoju zornoga i apstraktnoga načina mišljenja prodirući maštom u znanost i razumom u stvaralaštvo. Likovna kultura pomaže učeniku razviti svjetonazor, vrijednosne stavove i spoznajnu integraciju s drugima i tako omogućuje zajednice različitosti koje predstavljaju temelj društva i pluralizma. Kako bi uspješno usvojili programske sadržaje nastave Likovne kulture/Likovne umjetnosti, potrebno je pomoću digitalnih tehnologija i tradicionalnih metoda osigurati stalni kontakt učenika s vizualnim primjerima čime se razvija pozornost, koncentracija, opažanje, analitičko i kritičko mišljenje.

Program Likovne kulture osnovnoškolskog obrazovanja temelji se na procesu istraživačkog učenja i stvaranja, a struktura programa uvažava i prati razvojne faze učenikova likovnog izražavanja i stvaranja, što od učitelja zahtijeva fleksibilan pristup, poznavanje likovne problematike te likovnog i psihofizičkog razvoja učenika. Programski sadržaji Likovne umjetnosti u prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu gimnazije općeg smjera potiču vizualnu znatiželju za stjecanjem novih iskustava likovnog doživljaja i mišljenja putem aktivnosti usmjerenih k analitičkom, kreativnom i kritičkom mišljenju.

Priroda i društvo - Opis predmeta

Priroda i društvo

Priroda i društvo - Opis predmeta

hrvatski

Priroda i društvo je interdisciplinaran nastavni predmet koji integrira prirodoslovno, društveno-humanističko i tehničko-informatičko područje. Uvođenjem učenika u svijet istraživanja i spoznavanja prirode dotičemo se prirodoslovnog područja. Učenjem o životu ljudi i društvenim odnosima koji se temelje na uvažavanju i prihvaćanju ljudske prirode dotičemo se društveno-humanističkog područja. Kroz cijeli proces učenja i podučavanja neizostavno je korištenje različitih oblika tehnologije, a posebice informacijsko-komunikacijske koji se odnose na pravilnu, sigurnu i svrsishodnu upotrebu tehnologije. Svrha predmeta Priroda i društvo je poticanjem prirodne radoznalosti, želje za učenjem i otkrivanjem svijeta oko sebe, kod učenika razvijati zanimanje za prirodne i društvene pojave i odnose, usvajanje ključnih znanja i koncepata navedenih područja te razvijati vještine i stavove za promišljen, aktivan i odgovoran osobni doprinos zajednici.

Učenjem o domu, obitelji te lokalnoj i široj zajednici sustavno se izgrađuje osobni, kulturni i nacionalni identitet uz istodobno razvijanje osjetljivosti za druge i cjelokupno životno okružje. Primjenom različitih strategija aktivnoga učenja i podučavanja promiče se odgovornost i osnažuje integritet čime učenik postaje pouzdan, moralan i dosljedan pojedinac koji poštuje sebe i druge. Time se potiče i osigurava cjelovit razvoj i dobrobit učenika uvažavajući jedinstvenost svake osobe.

Znanja, vještine i stavovi stečeni u nastavnome predmetu Priroda i društvo omogućavaju učeniku bolje razumijevanje svijeta koji ga okružuje, lakše snalaženje u novim situacijama u prirodnome i društvenome okružju te donošenje odluka za osobnu dobrobit, dobrobit zajednice i prirode.

Kroz usmeno i pisano izražavanje o sadržajima, problemima te istraživanjima u nastavi Prirode i društva razvija se jezično komunikacijska kompetencija. Matematička kompetencija se razvija kroz razvijanje misaonih procesa promatranjem, uspoređivanjem, otkrivanjem svojstava, analiziranjem i sintetiziranjem. Informatička pismenost se razvija kroz prikupljanje i obradu podataka te korištenje različitih vidova komuniciranja u virtualnom okruženju. Socijalna i građanska kompetencija se provlači kroz sve segmente predmeta jer svaki učenik surađuje s ostalim vršnjacima, dijeli svoja iskustva i znanja te uvažava svakog člana društva.

Učenje i podučavanje nastavnoga predmeta Priroda i društvo usmjerava učenika na:

• postavljanje pitanja o prirodi i promjenama koje se zbivaju oko nas

• otkrivanje povezanosti i međuovisnosti procesa i pojava u prirodnome i društvenome okružju

• istraživanje i brigu za svijet u kojemu živi

• spoznavanje sebe i odnosa čovjeka prema drugima i prema okolišu

• informiranje, kritičko mišljenje i odgovorno djelovanje

• poštivanje jednakosti i prava svih ljudi te prihvaćanje različitosti.

Korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije u svakodnevnoj nastavi, učenjem o sebi i svojim vrijednosti, uvažavanjem drugih i poštivanjem prava svake osobe, učenjem o važnosti rada te poticanjem kreativnosti i poduzetnosti ostvaruju se međupredmetne teme.

Priroda i društvo je interdiscipliniran nastavni predmet koji je, u skladu sa svojim konceptima, povezan sa svim ostalim predmetima i međupredmetnim temama. Sam predmet predstavlja temelj za nastavne predmete Povijest, Geografiju, Prirodu, Biologiju, Kemiju i Fiziku.

Iskustvena, istraživački usmjerena i problemska nastava u kojoj je učenik u središtu procesa učenja osigurava njegovu aktivnu ulogu u učenju i podučavanju. Prikupljanjem, obradom i prikazivanjem podataka te primjenom različitih oblika tehnologije razvijaju se informacijska, komunikacijska i digitalna pismenost. Učenjem s drugima i od drugih u različitim okružjima te suradnjom škole s roditeljima, lokalnom i širom zajednicom učenika se usmjerava na suradnju i otvorenost prema zajednici.

Priroda i društvo se uči i podučava u prvih pet razreda osnovne škole kao obavezan predmet. Broj nastavnih sati je isti u svi razredima, po dva nastavna sata tjedno (70 sati godišnje).

Sociologija - opis predmeta

Sociologija

Sociologija - opis predmeta

hrvatski

Svrha učenja i podučavanja Sociologije u srednjoj školi jest olakšati učenicima funkcioniranje u suvremenim društvima, a to se može postići usvajanjem znanja i vještina neophodnih za bolje razumijevanje tih društava, kao i analizom međuodnosa pojedinca i društva pomoću osnovnih metoda istraživanja u sociologiji.
Sociologija učeniku omogućuje bolje razumijevanje društvenih struktura i fenomena društvene promjene (dinamike i statike), kao i uvid u mehanizme izgradnje društva 'odozdo' kroz objašnjenja kako pojedinci svojim interakcijama tvore društvo (mikro perspektiva) i 'odozgo' - kako društvene strukture djeluju međusobno i na pojedince (makro perspektiva).

Očito je kako se društva kroz povijest sve brže mijenjaju, nekada su bile potrebne tisuće godina da se promijeni tip društva, danas se to događa puno brže zbog razvoja tehnologije i veće dostupnosti znanja, a upravo sociologija ima jednu od ključnih uloga u osposobljavanju učenika za bolju prilagodbu tim promjenama.

Kroz proučavanje odnosa sociologije i drugih znanosti učenik bolje razumije mjesto sociologije u sustavu znanosti i njen utjecaj na znanost i društvo, a proučavanjem odnosa pojedinca i društva te društvenih pojava u svojoj neposrednoj okolini učenik usvaja i primjenjuje osnovne sociološke pojmove i razvija svijest o tome da je društvo složeni fenomen koji se stalno mijenja i nemoguće ga je svesti na individualnu svijest pojedinaca ili analizirati samo pomoću zdravorazumskih shvaćanja. To utječe na razvoj osjećaja za društvenu pravdu i slobodu, dodatno se razvijaju vrijednosti samopoštovanja, tolerancije i uvažavanja različitosti.

Rezultati (društvenih) istraživanja i osnovni sociološki pojmovi se redovito pojavljuju u masovnim medijima što poznavanje osnovnog sociološkog instrumentarija čini neophodnim  za argumentiranu raspravu o bilo kakvoj temi vezanoj za suvremena društva i pretpostavkom razumijevanja i analize složenijih procesa i pojava u društvu.

Sociologija, uz sve navedeno, ima značajnu ulogu u razvoju osobnog i društvenog identiteta mladih pa je razumno pretpostaviti da će i njena važnost unutar odgojno-obrazovnog sustava sve više rasti.

Sociologija potiče razvoj socijalnih, građanskih i poduzetničkih kompetencija zbog same naravi predmeta, a dodatno utječe na razvoj kritičkog mišljenja (npr. kroz analizu sadržaja u suvremenim medijima), digitalnih i metakognitivnih sposobnosti (kroz proučavanje kreiranja znanja i procjenom relevantnosti izvora u realnom i virtualnom svijetu), jezično-komunikacijskih kompetencija (kroz interpretaciju i prezentaciju rezultata istraživanja) i matematičkih kompetencija (statistika u okviru socioloških istraživanja).

Sociologija je dio društveno-humanističkog područja i povezana je s brojnim predmetima i međupredmetnim temama. Najvažnije je istaknuti njenu povezanost s nastavnim predmetima: Psihologija, Filozofija, Povijest, Politika i gospodarstvo, Etika i Vjeronauk, a povezana je i sa svim oblastima odnosno komponentama u međupredmetnom području prikazanom u ovom kurikulumu i Zajedničkoj jezgri definiranoj na ishodima učenja u Bosni i Hercegovini.

Programski sadržaji unutar Sociologije su opsežni i stoga je nužna suradnja nastavnika i učenika pri određivanju načina pristupa određenim temama. Uloga nastavnika je pomoći učenicima ovladati osnovnim sociološkim instrumentarijem (osnovnim pojmovima, jednostavnijim statističkim kategorijama i metodama istraživanja neophodnim za analizu suvremenog društva), te ih usmjeriti prilikom istraživanja; biti moderator u njihovim diskusijama oko nekih tema.
Suvremene koncepcije učenja i poučavanja Sociologije naglašavaju i ulogu učenika kao subjekta koji bitno utječe na to kako će u konačnici nastava izgledati. Provođenje jednostavnijih istraživanja i njihova prezentacija, pisanje eseja, grupni i individualni rad, debate i slične metode aktivnog učenja su pretpostavka uspješnog izvođenja nastave Sociologije.

Sociologija se u gimnazijama i drugim srednjim školama uči i poučava kao obvezni i izborni predmet. Unutar gimnazijskog obrazovanja najčešće se pojavljuje na trećoj godini s ukupnim fondom od 35 ili 70 sati godišnje (predviđeno je da se nastava ovog predmeta izvodi jednom ili dva puta tjedno).

Kultura življenja - Opis predmeta

Kultura življenja

Kultura življenja - Opis predmeta

hrvatski

Kultura življenja je nastavni predmet kroz koji će učenik biti osposobljen za upravljanje svojim svakodnevnim životom. Svrha predmeta je, kroz svakodnevne aktivnosti, razviti kod učenika vještine potrebne za samostalan život u kućanstvu, dati im potrebna znanja i vještine na koji način se mogu pobrinuti i zauzeti za sebe, osposobiti ih za odgovorno upravljanje resursima, razviti kod učenika osnovne vještine za obavljanje kućanskih poslova. Kroz sve navedeno proteže se razvijanje higijenskih navika kod učenika te razvijanje vještine snalaženja u novim i poznatim situacijama u pogledu komunikacije i ponašanja. Nastavni predmet Kultura življenja je prvenstveno odgojni predmet u kojem se kroz usvajanje znanja utječe na formiranje stavova i navika učenika te se razvijaju vještine potrebne za samostalan i zdrav život učenika kao buduće odrasle osobe.

Vrijednosti koje se razvijaju kod učenika kroz predmet Kultura življenja su individualnost, integritet, samopouzdanje, učenika se potiče se na brigu o sebi i za druge. Organizacijom nastave predmeta kod učenika se razvija osjećaj za racionalnost u raspolaganju resursima, povećava se odgovornost za sudjelovanje u poslovima u obitelji i kućanstvu, kooperativnost, razvijaju se higijenske navike, osjećaj za lijepo te ljubaznost u ophođenju s drugima.

Proučavanjem načina stanovanja, odijevanja, prehrane ljudi i običaja u zavičaju u prošlosti, učenici uočavaju posebnosti svog zavičaja te razvijaju zavičajne vrijednosti.

Podučavanjem predmeta Kultura življenja postižemo aktivno i odgovorno sudjelovanje učenika u svakodnevnome životu u obitelji i zajednici. Uvažavajući načela integriranja i tematskog planiranja, povezujući sve nastavne predmete, koristeći u nastavi metode aktivnog učenja i stavljajući u prvi plan razvoj praktičnih vještina učenika, utječemo na ostvarenje ciljeva osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.

Načinom realizacije nastave predmeta Kultura življenja, odabirom primjerenog sadržaja, korištenjem odgovarajućih metoda i strategija kao i načinom vrednovanja učitelji kod učenika razvijaju ključne kompetencije učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, potiču ga da bude samoinicijativan, poduzetan, kreativan te da prakticira kulturno izražavanje u svakodnevnoj komunikaciji.

Kroz predmet Kultura življenja nastoji se pokriti što veći dio aspekata života pojedinca: sposobnost samostalnog života koja podrazumijeva raspolaganje i upravljanje novcem, organizaciju života i stambenog prostora, osnovne vještine kuhanja, šivanja, čišćenja prostora i održavanja osobne higijene, higijene odjeće i životnog prostora. Kod učenika razvijamo navike kulturnog ponašanja u svim situacijama i vještine komuniciranja pri izražavanju svojih stavova i potreba (u stvarnom kao i virtualnom okruženju).

 

Sve četiri međupredmetne teme imaju dodirnih točaka s predmetom Kultura življenja. Razvijanjem predmetno specifičnih kompetencija kod učenika, upotrebom odgovarajućih metoda i alata učenja, stalnom interakcijom i komunikacijom učenika s drugima i uvezivanjem sadržaja učenja ostvaruje se korelacija s međupredmetnim temama.

 

 

Nastavni predmet Kultura življenja je povezan s više predmeta. Kada govorimo o upravljanju resursima, naslanjamo se na Matematiku i dijelom Prirodu i društvo; kada spominjemo komunikaciju, dodirujemo se s Hrvatskim jezikom i Psihologijom; kad pričamo o održavanju higijenskih navika, povezujemo se s Tjelesnom i zdravstvenom kulturom, a kad smo kod organizacije životnog prostora, tu smo u suglasju s Prirodom i društvom.

Interdisciplinarnost je nužna iz razloga što je nemoguće razdvojiti sadržaje i načine podučavanja po zasebnim predmetima nego je u ovoj uzrasnoj dobi učenika naglasak na cjelovitom odgoju i obrazovanju.

Kurikul nastavnog predmeta Kultura življenja je osmišljen kako bi pomogao svim učenicima ostvariti njihove pune potencijale kroz različita iskustva učenja. Dobiti mladu osobu koja će biti spremna odgovoriti svim izazovima života može se postići kroz prenošenje znanja, praktičnu primjenu naučenoga u školskom okruženju te snalaženje u novim situacijama. Nastava treba biti organizirana na način da učenici imaju priliku razvijati vještine u konkretnim situacijama. Učenik je u središtu nastavnog procesa s naglaskom na suradničko učenje i uključenost svakog učenika. Potiče se i prakticira primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama.

Predmet Kultura življenja podučava se u četvrtom i petom razredu osnovne škole (po 35 sati godišnje).

Međupredmetna tema: Građanski odgoj i obrazovanje - Opis teme

Međupredmetna tema: Građanski odgoj i obrazovanje

Međupredmetna tema: Građanski odgoj i obrazovanje - Opis teme

hrvatski

Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje je nužna kako bi učenike osposobila za aktivno i odgovorno obavljanje građanskih uloga i dužnosti koje iz njih proizlaze. Činjenica je da danas živimo u svijetu koji građanina  načelno stavlja u centar svih zbivanja, ali vrlo često, ti isti građani nisu aktivni članovi društva. Odgovoran i aktivan učenik u razredu i školi postaje odgovoran građanin u užoj i široj lokalnoj zajednici, narodu, državi i na globalnoj razini. Građanski odgoj i obrazovanje kao međupredmetna tema pomoći će učenicima da u pluralističkom društvu prepoznaju aktualne društvene probleme i da u interakciji s drugim članovima zajednice traže odgovarajuća rješenja. 

Unutar ove međupredmetne teme učenici kreiraju pravila koja se temelje na načelima pravde, odgovorno se odnose prema istima, a spremni su ih izmijeniti u svrhu unapređenja pravednijeg društva.

Kroz ovu temu učenici se osposobljavaju za odgovorno ponašanje, pravedan i tolerantan odnos prema drugima, međuljudsku i međukulturalnu suradnju, uzajamno pomaganje i prihvaćanje. Jačanjem svojih kompetencija, učenici jačaju samopouzdanje i samopoštovanje uz apsolutno poštivanje drugih i njihovog prava na privatnost. Isto tako, odgovornost, ljudsko dostojanstvo, tolerancija, uvažavanje različitosti, humanost i solidarnost temeljne su vrijednosti koje su rezultat učenja ovoga predmeta. Podučavajući o konceptu autoriteta učenici razvijaju uvjerenja o važnosti poštivanja pravila, korištenja autoriteta i prepoznaju korištenje moći bez prava.

Učenjem ove teme nastoji se postići razvoj mladih ljudi u njihovom punom potencijalu. Za postati odgovoran i aktivan građanin nije dovoljno samo poznavanje ljudskih prava, demokracije, antikorupcije ili ustroja društvene zajednice već stjecanje vještina, znanja, stavova koji razvijaju demokratsku svijest i potiču ih na aktivno sudjelovanje u demokratskim odnosima i procesima u školi, lokalnoj zajednici i društvu, razvijanju osobnog  identiteta, ali i poštivanju drugih. Prihvaćanjem različitosti drugih, u bilo kojem pogledu, učenici razvijaju osobni integritet, samostalnost te pozitivan odnos s drugima.

Kroz razumijevanje demokratskih načela i njihovu primjenu u svakodnevnom životu, učenici mogu prepoznati naznake korupcije i već u ranoj fazi života razviti mehanizam ponašanja koji se temelji ne samo na pravu i pravednosti, već i na osnovnim moralnim vrijednostima.

Ova međupredmetna tema razvija suodgovornost za vlastito učenje, koristi različite metode i strategije učenja i razvija sposobnost poboljšanja u učenju. Učenici se zanimaju za druge kulture i poštovanje drugih kultura te razumijevaju osobni  i nacionalni identitet.  Osim toga, učenici postaju svjesni svog angažmana i vlastitog doprinosa društvenim procesima oko sebe što im  povećava informiranost, samopouzdanje i motivaciju za daljnji doprinos razvoju cjelokupne zajednice. Učenici  razvijaju konstruktivnu suradnju i sudjeluju u projektima, poštuju integritet drugih te pokazuju želju za novim znanjima.

Kroz ovu međupredmetnu temu  razvijaju se znanja o ljudskim pravima, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima, vještine kritičkog mišljenja na etičkim načelima, komunikacijske vještine potrebne za političko i društveno sudjelovanje, umijeće mirotvorstva i mirnog rješavanja sukoba, umijeće rješavanja društvenih problema na demokratski način. Važna kompetencija ovog predmeta odgovoran je odnos prema javnom dobru (razvoj ekološke svijesti) i spremnost donošenja zajedničkih odluka. S gledišta društvene isključenosti učenik razlikuje pasivne od aktivnih reakcija na rješavanje problema u okruženju.

Kao međupredmetna tema može povezati s gotovo svim nastavnim predmetima na svim razinama obrazovanja. Nastavnici odabiru ishode koje ugrađuju u svoje nastavne jedinice u skladu s uzrastom, temom, aktualnim trenutkom i zanimanjem učenika.

 

Ishod iz međupredmetne teme " Učenik zagovara odgovornost sadašnjih generacija za dobrobit budućih" može se ostvariti kroz nastavu Prirode i društva, Likovne kulture ili Hrvatskog jezika. Na nastavi Hrvatskog jezika može se analizirati ponašanje pojedinca ili skupine prema prirodi ili opasnosti koje prijete likovima iz priča koja žive u vodama i šumama.

Ova tema pripada Drušveno-humanističkom području. Za razliku od nastavnog predmeta Građanski odgoj i obrazovanje međupredmeta tema se provlači kroz sve razine obrazovanja. Ishodi ove međupredmetne teme mogu se ostvarivati u većini nastavnih predmeta.

Podučavanje ove teme temelji se na kombinaciji sadržaja određenog nastavnog predmeta s Građanskim odgojem i obrazovanjem. Pri tome valja poštivati razvojnu dob učenika, njegove individualne razlike u predznanju, sposobnostima, zatim poštivati načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja aktivnog građanstva i demokratskih procesa. Nastavu treba organizirati s učenikom u središtu, a naglasak staviti na primjenu naučenih znanja i vještina u svakodnevnom životu. Učitelji imaju širok spektar sadržaja, metoda i sredstava za rad kojima mogu osmisliti integriranje tema u nastavne jedinice. Unaprijeđen aktivizam učenika u školi je garancija aktivizma građanina u cjelokupnom društvu. Spremnošću na volonterski rad pokazujemo društvenu odgovornost i posvećenost zajedničkom dobru.

Građanski odgoj i obrazovanje kao međupredmetna tema se proučava kroz sve godine osnovne škole i gimnazije te je prožet kroz većinu nastavnih predmeta.